Ljuban Đustebek,predstavnik stanara zgrade Zagrebačka 128, Velika Gorica

U našoj zgradi razdjelnici topline ugrađeni su u srpnju 2010. godine u 68% stanova. Uštede u potrošnji toplinske energije su bile značajne no zbog tadašnjeg načina obračuna ta se ušteda nije odražavala i �nancijski. Promjenom načina obračuna i uvođenjem korekcijskog faktora, �nancijske uštede po pojedinom stanu iznose od 15 do 30%.

2011. godine odlučili smo se za ugradnju razdjelnika topline i termostatskih ventila u svrhu plaćanja računa za grijanje prema stvarnoj potrošnji. Nakon ugradnje, računi za potrošnju toplinske energije smanjeni su čak i do 25%. Većina stanara je veoma zadovoljna ugradnjom sustava u našu zgradu.

Razdjelnike topline i termostatske ventile koristimo već dvije godine, a ugradili smo ih kako bismo mogli regulirati i plaćati grijanje po stvarnoj potrošnji. Uspoređivali smo ukupnu potrošnju zgrade sa susjedima i vidjeli da smo uspjeli uštedjeti oko 25%. To su posebno osjetili oni stanari koji rade i studenti, koji ne borave u stanu cijeli dan, pa dok ih nema, isključe ili smanje grijanje na minimum. S ovim načinom obračuna smo svi zadovoljni.

Zagreb, prosinac 2012.

Autorsko pravo © 2012 pridržava REGEA www.regea.org

Slavko Domanovac, predstavnik stanara zgrade Hećimovićeva 24, Zagreb

Dražen Marjanović, predstavnik stanara zgrade Marina Držića 5, Karlovac

?Još nekoliko savjeta!Što kažu stvarna iskustva?

KAKO UŠTEDJETI KORIŠTENJEM

RAZDJELNIKA TOPLINE ITERMOSTATSKIH VENTILA

Zašto koristiti termostatski ventil?

Termostatski ventil omogućava regulaciju temperature u svakoj prostoriji zasebno, a uštede koje ostvarujemo na energentu za grijanje u prosjeku iznose od 5-10% što čini povrat investicije kroz uštedu unutar dvije godine.

Regulacija temperature prostorije zimi: Termostatski ventil ili otvaranje prozora?

Prilagođavanje temperature prostorije vrši se termostatskim ventilom umjesto otvaranjem prozora u cilju smanjenja troškova grijanja, dok izmjenu svježeg zraka u prostoriji vršimo otvaranjem prozora uz istovremeno zatvaranje termostatskih ventila.

Preporučene temperature u prostoru!

Preporučene temperature u pojedinim prostorijama uz održavanje razine toplinske ugodnosti su:

• Hodnik 14-17°C• Spavaća soba 17-18°C• Kuhinja 17-21°C• Radna soba 17-21°C• Dnevni boravak 20-23°C• Kupaonica 23°C• U trenutku kada nitko ne obitava u stanu 16°C• Za vrijeme zimskog godišnjeg odmora 10°C

Ako temperaturu koju održavate u prostoru smanjite za samo 1°C, godišnje možete uštedjeti približno 5% energije za grijanje.

Sve zgrade u Republici Hrvatskoj izgrađene prije 2005. godine, a koje su spojene na centralizirane toplinske sustave, potrošnju toplinske energije mjere na zajedničkom mjerilu toplin-ske energije. Raspodjela troškova za isporučenu toplinsku energiju za grijanje prostora vrši se prema udjelu površine svakog stana u ukupnoj površini zgrade. Takav način obračuna je demotivirajući u smislu racional-izacije potrošnje i smanjenja troškova grijanja promjenom ponašanja, odnosno navika stanara, budući se naplata ne vrši prema stvarnoj potrošnji. Obračun potrošnje prema modelu platim koliko potrošim moguć je jedino ugradnjom individu-alnih mjerila potrošnje toplinske energije - razdjelnika topline ili kalorimetra.

Kako se grijemo u Hrvatskoj?

Razdjelnici topline su uređaji koji omogućavaju raspodjelu ukupne potrošnje toplinske energije zgrade na pojedine stanove prema stvarnoj potrošnji.

Što su razdjelnici topline?

Gdje i kako ugraditi razdjelnike?

Razdjelnici topline ugrađuju se na sve radijatore u pojedinom stanu. Korištenjem razdjelnika topline ne postižu se automatski i energetske uštede. Za ostvarenje energetskih ušteda je potrebno osigurati mogućnost regulacije topline na svakom ogrjevnom tijelu (radijatoru) kako bi korisnici stanova ili poslovnih prostora mogli regulirati svoju potrošnju topline. Ovo se postiže ugradnjom termo-statskog seta (ventila) na svaki radijator grijanog prostora.

Kako bi se osigurala potpuna funkcionalnost sustava nakon ugradnje termostatskih setova preporuča se ugraditi sustav za balansiranje koji se ugrađuje na usponskim vodovima cijevnog razvoda grijanja.

Što je potrebno za prelazak na obračun prema stvarnoj potrošnji?

Što kaže zakon?

Obračun potrošnje najjednostavnije se može prikazati na primjeru zgrade sa 10 stanova od kojih 8 stanova ima ugrađene razdjelnike topline. Obračun potrošnje toplinske energije na zajedničkom mjerilu, za 2 stana koji nisu ugradili razdjelnike, vrši se prema udjelu grijane površine u ukupnoj grijanoj površini zgrade s tim da se udio grijane površine za ta dva stana uveća za korek-tivni faktor od 25%. Preostali dio energije (ukupna energija izmjerena na zajedničkom mjerilu umanjena za obračunatu energiju za 2 stana bez razdjelnika) raspodjeljuje se na preostalih 8 stanova temeljem udjela registriranih razdjelnicima topline.

Kako se obračunava potrošnja?

Možemo li uštedjeti i smanjiti troškove?

Ugradnja uređaja za lokalnu razdiobu (razdjelnika) kao i modeli raspodjele te obračun troškova za isporučenu toplinsku energiju na zajedničkom mjerilu de�ni-rani su Pravilnikom o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju (NN 139/08, 18/09, 136/11 i 145/11). Prema Pravilniku, ugrad-nja razdjelnika nije obavezna već je isključivo stvar odabira i dogovora stanara.

Međutim, pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku Uniju, prihvatiti će se obaveza nedavno usvojene direktive 2012/27/EU Directive on energy e�ciency koja obavezuje sve članice EU na ugradnju individualnih mjerila potrošnje u stam-benim zgradama do 1. siječnja 2017. godine.

KORISTENJEM RAZDJELNIKA TOPLINE I TERMOSTATSKIH VENTILA PROSJECNE USTEDE IZNOSE 20 I VISE POSTO

>

> >

>

Ugradnjom razdjelnika topline i termostatskih ventila stanari dobivaju mogućnost plaćanja po stvarnoj potrošnji, čime postaju motivirani za ostvarivanje ušteda.Dosadašnja iskustva pokazuju da se u prosjeku na nivou stambene zgrade u slučaju ugradnje razdjelnika u sve stanove ostvaruju uštede od 20 i više posto.Potrebno je naglasiti da neće svi stanovi u zgradi ostvariti jednake uštede, odnosno u pojedinim stanovima može doći i do povećanja mjesečnih računa za grijanje. Međutim, to su stanovi koji stvarno i troše znatno više topline nego što trenutno plaćaju u slučaju obračuna prema površini. Oni stanovi koji trenutno troše znatno manje nego što stvarno plaćaju obračunom po površini mogu ostvariti uštede i do preko 50%.

Prema Pravilniku, za prelazak na obračun prema stvarnoj potrošnji odnosno za ugradnju sustava razdjelnika topline potrebno je minimalno 50% suglasnih suvlas-nika zgrade te suglas-nost distributera toplinske energije. U tom slučaju potrošnja onih stanova koji nisu ugradili razdjelnike određuje se procjenom prema njihovoj površini. Raspodjela ukupne potrošnje topline zgrade na sve stanove prema stvarnoj potrošnji (bez procjena) moguća je jedino u slučaju ugradnje razdjelnika u sve stanove.