tki i ditoksini u vodi - water workshop ww20… · tki i ditoksini u vodi dr siniša markov ww2014...
TRANSCRIPT
T k i i diToksini u vodidr Siniša Markov
WW2014 “Kvalitet voda”02-05.09. Novi Sad
toksične i opasne materije abiotičkog porekla -toksične i opasne materije abiotičkog porekla -(ne)svesna ljudska aktivnost
Biotoksini ???
Da li je prisustvo
CIJANOBAKTERIJA I CIJANOTOKSINACIJANOBAKTERIJA I CIJANOTOKSINA
“iznenađujuća informacija” ili .........?
Toksin Vrsta- producent Letalna doza (LD50)*
Poređenje toksičnosti raznih biotoksina (Falconer i sar. 1999)
( )BOTULINUM Clostridium botulinum (bakterija) 0,00003 TETANUS Clostridium tetani (bakterija) 0,0001 RICIN Ricinus communis (biljka) 0,02 DIPHTHERIA Corynebacterium diphtheriae (bakterija) 0 3DIPHTHERIA TOXIN
Corynebacterium diphtheriae (bakterija) 0,3
KOKI TOXIN Phyllobates bicolor (žaba) 2,7 TETRODOTOXIN Sphaeroides rubripes (riba) 8 p p ( )SAXITOXIN Aphanizomenon flos-aquae (cijanobakterija) 9 COBRA TOXIN Naja naja (kobra) 20 NODULARIN Nodularia spumigena (cijanobakterija) 30-50 MICROCYSTIN LR Mi ti i ( ij b kt ij ) 50MICROCYSTIN-LR Microcystis aeruginosa (cijanobakterija) 50 ANATOXIN-a Anabaena flos-aquae (cijanobakterija) 200 MICROCYSTIN-RR Microcystis aeruginosa (cijanobakterija) 300-600 CURARE Chrondodendron tomentosum (brazilska biljka) 500( j )
STRYCHNINE Strychnos nux-vomica (biljka) 500 AMATOXIN Amanita phalloides (gljiva) 600 MUSCARIN Amanita muscaria (gljiva) 1100 PHALLATOXIN Amanita phalloides (gljiva) 1800 GLENODIN TOXIN Peridinium polonicum (dinoflagelatna alga) 2500 SODIUM CYANIDE 10000
Cijanobakterije i cijanotoksini, dr Jelica Simeunović, docent
Da li je organizatorima WW ovaj problem nov?
U odrastanju do punoletstva pažnja posvećena ovom pitanju?
2. DEO: MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI KVALITETA VODE ZA PIĆEProf. dr Olgica Petrović
ALGE I CIJANOBAKTERIJE KAO POKAZATELJI KVALITETA VODE ZA PIĆE
2 DEO SMERNICE ZA ZDRAVSTVENO BEZBEDNU VODU ZA PIĆE
PRIRODNE ORGANSKE MATERIJE U VODI
2.2. BIOLOŠKI PROCESI I PRIRODNE ORGANSKE MATERIJE
Pravi fosilni ostaci “najnaprednih” bakterija i danas su živi organizmi na nekoliko lokacija na planeti i koje su nazvane CYANOBACTERIE, a njihovi fosilni
t i STROMATOLITIostaci su STROMATOLITI.
Ovi organizmi (CYANOBACTERIE) su dominirajući oblik života U NAREDNIH SKORO preko 2000 miliona godina, I ONE SU U TOM PERIODU SAMOPROKARIOTSKOG TIPAOni su strpljivi tvorci kiseonika i njegovo pojavljivanje u ogromnim količinama u tadašnjoj zemljinoj atmosferi jednom od najbitnijih preduslova za početaku tadašnjoj zemljinoj atmosferi, jednom od najbitnijih preduslova za početak opšteg bujanje života.
Život je nastao u vodi i u današnje vreme većina najznačajnijih pojava
se odigrava (brže ili sporije) u ovoj sredini – originalno su to mora i g ( p j ) j g
okeani, ali ne manje bitne su promene u rekama i potocima, prirodnim
jezerima, rezervoarima, barama
(registruju se promene i u podzemnim vodama, ledu, hidrotermalnim
izvorima i dr.)
pojave tj. promene (ako nema nikakve druge ono bar kruženje
elemenata u prirodi) u vodenim sistemima se mogu registrovati na
osnovu fizičko-hemijskih i bioloških – mikrobioloških parametara
(kvalitativni i kvantitativni pokazatelji
Cijanobakterije su nazivane a i danas je taj termin u upotrebi
Šta su cijanobakterije?
Cijanobakterije su nazivane, a i danas je taj termin u upotrebi - modro-zelene alge usled sličnosti sa zelenim algama po morfologiji, staništu i fotosintetskim mogućnostima(Cyanobacteriophyta)(Cyanobacteriophyta)
u današnjem vremenu poznato nam je oko 2000 vrsta i većina bik it i i i k i k t fili ( d 190 dsu ubikvitarni organizmi; neke su i ekstremofili (od -190 do
+70 °C)
ŠBIOLOŠKA KLASIFIKACIJAKriterijumi podele - velika raznovrsnost oblika i veličine, kao i načina razmnožavanjarazvrstane u 150 rodova, tj. 5 redova
MIKROBIOLOŠKA KLASIFIKACIJAPo Bergey-u: Phylum BX: Cyanobacteria; Eubacteria, gram-negativne
red Karakteristike predstavnici (rodovi)
Chroo- Kokoidne ćelije koje se Aphanocapsa, Aphanothece, Gloeo-
coccales razmnožavaju binarnom fisijom
ili pupljenjem
capsa, Merismopedia, Microcystis,
Synechococcus, Synechocystis
Pl K k id ć lij ti ili Ch idi i PlPleuro-
capsales
Kokoidne ćelije, agregati ili
pseudofilamenti koji se razmno-
žavaju beocitama (endospore)
Chroococcidiopsis, Pleurocapsa
j ( p )
Oscillato-
riales
Pravi filamenti bez heterocisti ili
akineta
Lyngbya, Leptolyngbya, Microcoleus,
Oscillatoria, Phormidium, Planktothrix
Nosto-
cales
Filamentozne, koje se dele u
jednoj ravni, sa heterocistama;
lažno grananje kod nekih
Anabaena, Aphanizomenon, Calothrix,
Cylindrospermopsis, Nostoc,
Scytonema Tolypothrixlažno grananje kod nekih
rodova kao što je Scytonema
Scytonema, Tolypothrix
Stigonema Deljenje u više ravni; pravo Mastigocladus (Fischerella),
tales grananje i raznovrsni filamenti;
heterociste
Stigonema
Ekološka podela cijanobakterija
3 l d i di3 glavne grupe u vodenim sredinama: -stvaraju prevlake (navlake), u vidu perifitnog biofilma na kamenju, sedimentima i submerznim biljkama
i i j t j j lj i bl k lit t d- izazivaju cvetanje – javlja se niz problema za kvalitet vode; uglavnom prisutne u eutrofičnim (nutrijentima bogatim) jezerima- pikocijanobakterije – izuzetno sitne (<3 mm prečnik), često prisutne u bistrim jezerima- kolonijske koje ne izazivaju cvetanje – u različitim vodenim sredinama mezotrofna jezerasredinama – mezotrofna jezera, ....- metafitne vrste - stvaraju agregate koje su slabim vezama povezane sa makrofitama
građa ćelije cijanobakterija
hromatoplazma
centroplazma(nukleoplazma)
ćelijski zid
ĆELIJSKI ZID – uglavnom višeslojna struktura
- L1 – unutrašnji mekani slojL1 unutrašnji mekani sloj
- L2 je rigidni sloj sastavljen od mureina
- L3 i L4 spoljašnji elastični slojevi načinjeni od lipopolisaharidaL3 i L4 spoljašnji elastični slojevi načinjeni od lipopolisaharida
- po strukturi je veoma sličan građi ćelijskog zida Gr (-) bakterija
u ćelijskom zidu se nalaze pore (70 nm) kroz koje prolaze
plazmodezme i kroz koje se luče sluzni ili galertni omotači
- Sluzavi omotači – zaštita od isušivanja, puzeće kretanjej , p j
HROMATOPLAZMA
hroma (grč. boja)– periferni deo citoplazme sa fotosintetičkimhroma (grč. boja) periferni deo citoplazme sa fotosintetičkim
pigmentima koji su povezani sa tilakoidima (grč. tilakoides -
meškolik) – invaginacija plazmalememeškolik) invaginacija plazmaleme
fotosintetički aparat sadrži oko 30 pigmenata; osnovni pigment -
hlorofil a; tzv pomoćni pigmenti - karotenoidni pigmenti uhlorofil a; tzv. pomoćni pigmenti - karotenoidni pigmenti u
tilakoidu (β-karoten i zeaksantin), zatim fikobilini (C-fikocijanin,
alofikocijanin i C fikoeritrin)alofikocijanin i C-fikoeritrin)
fikobilizomi koji su pričvršćeni na površini tilakoida
Boja cijanobakterija
- Boja u masi zavisi od zastupljenosti fikobilinskih pigmenataBoja u masi zavisi od zastupljenosti fikobilinskih pigmenata
- fikocijanin + hlorofil – modrozelena boja
- različiti odnosi fikocijanina i fikoeritrina – od purpurne do crvene bojej p p j- crna boja usled absorpcije skoro celog vidljivog spektra od strane pigmenata
- Boja zavisi od uslova spoljašnje sredine – hromatska adaptacija
CITOPLAZMATSKE INKLUZIJE CIJANOBAKTERIJA
Rezervne supstancep
-zrnca cijanoficinskog skroba - α-1-4 glukan ne daje bojenu
reakciju sa jodomreakciju sa jodom
-cijanoficinska zrnca – velike granule u blizini ćelijskog zida kod
končastih oblika; složeni polimer amino kiselina arginina ikončastih oblika; složeni polimer amino kiselina arginina i
asparagina – rezerve azota, rast u vodama bez azota
Polifosfatne granule (volutin) -Polifosfatne granule (volutin) -
visokopolimerizovan fosfat;
rezerve fosfora rastu u vodamarezerve fosfora, rastu u vodama
bez fosfora
Poli β hidroksibutirat rezerve-Poli-β-hidroksibutirat – rezerve
ugljenika i energije kod nekih
Gasne vakuole
- šuplji proteinski cilidri sa koničnim krajevima ispunjeni gasomšuplji proteinski cilidri sa koničnim krajevima ispunjeni gasom
– reguliše gustinu ćelija što omogućava promenu položaja u
vodenom ekosistemuvodenom ekosistemu
- malo svetla –više gasnih vakuola – talus bliže ili na samoj
površinipovršini
- u svetlom sloju – više fotosinteze –
šećeri -negativan osmotski pritisak -
voda ulazi u ćeliju, povećanje
hidrostatičkog pritiska
- Visok hidrostatički pritisak – kolaps
gasnih vakuola – alge tonu
NUKLEOPLAZMA (centroplazma)- hijaloplazma i fibrile DNK, nema
jedrove membrane nema jedarca hromozoma ni jedrovog vretenajedrove membrane, nema jedarca, hromozoma ni jedrovog vretena
- multiple, tzv ‘back-up’ kopije bakterijskog hromozama (6 ili više)
Vodena staništa cijanobakterija – prirodni BIOREAKTORI
Z t i ž j ik i j t b jZa rast i razmnožavanje mikroorganizama u njemu potrebno je
sagledati:
- karakteristike mikroorganizama
- uslove sredine
Cijanobakterije su fotoautotrofni mikroorganizmi – fotoliza vode
(retko koriste H2S) i oslobađaju kiseonik; neke mogu biti miksotrofi; ( 2 ) j ; g ;
- Mada su aerobi, neke su tolerantne na niske koncentracije O2 i više
koncentracije H2S koje bi bile toksične za alge; ova tolerancija imkoncentracije H2S koje bi bile toksične za alge; ova tolerancija im
omogućava preživljavanje u anoksičnom i eutrofičnom sedimentu
jezerajezera
- jedini fotoautotrofni organizmi koji mogu da fiksiraju azot
Cijanobakterije su visoko tolerantne na UV zračenje – razvile su
ličit t t ij d štih t b d titi d d ž k t idrazličite strategije, a od opštih treba podsetiti da sadrže karotenoide,
tj. hvatače reaktivnih kiseoničnih radikalskih vrsta, enzime (kao što su
)superoksid dismutaze) i proteine za reparaciju nakon UV oštećenja
-odnos prema temperaturi – naginju višim temperaturama, kako po
minimalnoj tako i po optimalnoj (grupa koja izaziva cvetanje preferira
temperature iznad 15 °C)
- odnos prema pH: u principu pogodnije su im alkalnije sredine; tokom
cvetanja pH se može povećati iznad 9 (u takvoj sredini većina
neorganskog ugljenika je u obliku karbonata i nije dostupan brojnim
algama)g )
- osmofilnost je prisutna kod nekih vrsta
- neke cijanobakterijske vrste imaju sposobnost azotofiksacije što
ima daje kompetitivnu prednost u sredinama sa niskom koncentraima daje kompetitivnu prednost u sredinama sa niskom koncentra-
cijom nitrata i amonijaka, pa na taj način obogaćuju takve vodene
sredine sa azotomsredine sa azotom
-ako su u bioreaktoru ispunjeni abiotiči i biotički uslovi nema razloga
da ne dođe do rasta i razmnožavanja – može se posmatrati kao
obična prirodna pojava
međutim
ubrzan stepen reprodukcije rezultuje sa drastičnim povećanjem
ukupne biomase poznate pod nazivom cvetanje vode (uslovni
kriterijum koncentracija ćelija veća od 10.000 u mililitru vode)
izraženo cijanobakterijsko cvetanje se definiše kao opasno
l l t j ( “h f l l l bl ” HAB ) k lik jalgalno cvetanje (eng. “harmful algal blooms”-HABs) ukoliko je
povezano sa negativnim posledicama po okolinu, kao što su
ž čmortalitet živog sveta, smanjenje submerzne akvatične
vegetacije, poremećaj stabilnosti ekosistema, negativan uticaj
na lance ishrane, produkciju veoma aktivnih toksičnih
supstanci i dr.-cijanobakterije ne mogu dugo da održe ekstremno visok nivo
razvoja populacije već ono traje određeno vreme (1-2 nedelje)
pa počinju ubrzano da odumiru
- međutim, pojava novog cvetanja u istoj vodenoj sredini se
može ubrzo opet desiti ukoliko su prisutni uslovi koji to
omogućavaju (sukcesivna cvetanja su vrlo česta pojava )
ne postoji jedan, ključni faktor koji doprinosi ovoj pojavi
prvi uslov je da izvora bitnih elemenata za ćeliju mora biti u dovoljnoj p j j j j
količini – to se pre svega odnosi na P: koncentracije fosfora veće od
0,1 mgL-1 (30-100 μg L-1) dovoljne da izazovu pojavu cvetanja;0,1 mgL (30 100 μg L ) dovoljne da izazovu pojavu cvetanja;
sledeći je N - na proliferaciju cijanobakterija presudan uticaj ima
odnos azota prema fosforu odnosno nizak nivo N:P (<29:1)odnos azota prema fosforu, odnosno nizak nivo N:P (<29:1)
- visok pH and niska koncentracija CO2 smatraju se važnim
faktorimafaktorima
-u nekim slučajevima raspoloživost Fe se smatra ograničavajućim
faktorom za cijanobakterijski razvojfaktorom za cijanobakterijski razvoj
- pored odgovarajućeg, visokog sadržaja nutrijenata u vodi,
ti j i i t k d i i k t b l ij k juticaj ima i spor protok vode i niska turbulencija koja
omogućava održavanje ćelija na površini.
ovu prirodnu pojavu, koja je u direktnoj vezi sa eutrofikacijom (proces
b ći j d t ij ti ) ž č j d b i d iobogaćivanja vode nutrijentima) može značajno da ubrza i doprinese
većoj učestalosti, razvoj poljoprivrede i urbanizacija, kao i niz drugih
pojava antropogenog porekla
Šta su posledice ove pojave?
(zadržaćemo se samo na vodosnabdevanju)( j )
- uticaj na neuspešnost procesa obrade sirove vode
t i ić d i b ći j d di- rast i razviće doprinose obogaćivanju vodene sredine sa
produktima primarnog i sekundarnog metabolizma; nije ključno da
li su produkti ekstracelularni, jer nakon odumiranja i intracelularni
su u istoj sredini
nećemo se zadržavati na mogućnosti prisustva geosmina i 2-metil-
izoborneola (miris zemlje i plesni), kao i na nekim fenolnim supstan-izoborneola (miris zemlje i plesni), kao i na nekim fenolnim supstan
cama koje stvaraju miris hlorofenola nakon reakcije sa hlorom
CIJANOTOKSINI
- sve cijanobakterijske vrste koje učestvuju u pojavi cvetanja NISU
d ti t k i ( 15 t k d ) č k i j i t t j
CIJANOTOKSINI
producenti toksina (u 15.-tak rodova); čak svi sojevi unutar vrste ne moraju
biti toksikogeni , a među toksikogenim velike razlike u nivou produkcije ali i
mogućnost produikcije više različitih formi i vrsta toksinag p j
Osnovne grupe cijanobakterijskih toksina i njihovi izvori (Codd i sar., 2005)
BrojToksin
Broj strukturnih varijanti
Struktura i aktivnost Toksični rodovi
HEPATOTOKSINIMikro-cistini
71 ciklični heptapeptidi;hepatotoksični, inhibitori protein-fosfataza, promoteri tumora, narušavaju celovitost membrane i
Microcystis, Anabaena, Nostoc, Aphanizomenon, Anabaenopsisnarušavaju celovitost membrane i
provodljivostAnabaenopsis, Planktothrix, Oscillatoria, Hapalosiphon
N d l 9 iklič i idi N d l i Th llNodula-rini
9 ciklični pentapeptidi;hepatotoksini, inhibitori protein-fosfataza, narušavaju celovitost membrane i provodljivost, promoteri
Nodularia, Theonella(sunđer koji sadrži cijanobakterijske simbionte)membrane i provodljivost, promoteri
tumora, karcinogenisimbionte)
Cilindrospermo
i i
3 guanidni alkaloidi;izazivaju nekrotične povrede jetre(t k đ b b l i l ć
Cylindrospermopsis, Aphanizomenon, U ki A bpsini (takođe bubrega, slezine, pluća,
creva), inhibitori sinteze proteina, genotoksični
Umezakia, Anabaena, Raphidiopsis
ToksinBroj
strukturnih varijanti
Struktura i aktivnost Toksični rodovi
NEUROTOKSINIAnatoksin-a (uključujući homoanato-
5 alkaloidi;postsinaptički, depolarizirajući neuromuskulatorni blokatori
Anabaena, Oscillatoria, Phormidium, Aphanizomenon,
ksin-a) RhaphidiopsisAnatoksin-a
(s)1 estar guanidin metil fosfata;
inhibitor acetilholinesterazeAnabaena
Saksitoksini 20 karbamat alkaloidi; AphanizomenonSaksitoksini 20 karbamat alkaloidi;blokatori natrijumovih kanala
Aphanizomenon, Anabaena, Lyngbya, Planktothrix, Cylindrospermopsis
DERMATOTOKSINI I CITOTOKSINIDERMATOTOKSINI I CITOTOKSINILingbia-toksin-a
1 alkaloidi;inflamatorni agensi, aktivatori protein
kinaze C
Lyngbya, Schizothrix, Oscillatoria
Aplazia- 2 alkaloidi; Lyngbya SchizothrixAplazia-toksini
2 alkaloidi;inflamatorni agensi, aktivatori protein
kinaze C
Lyngbya, Schizothrix, Oscillatoria
ENDOTOKSINILipopoli- nekoliko lipopolisaharidi; sviLipopoli-saharidi
nekoliko lipopolisaharidi;inflamatorni agensi, gastrointestinalni
iritanti
svi
Cijanotoksini i njihova akutna toksičnost (WHO, 1998)
Cijanotoksin LD50 čistog toksinaHepatotoksini 45-1000 μg/kg
Mikrocistin-LR 60 (25-125) μg/kgMikrocistin-YR 70 μg/kgMikrocistin YR 70 μg/kgMikrocistin-RR 300-600 μg/kgNodularin 30-50 μg/kg
N t k i iNeurotoksiniAnatoksin-a (alkaloid) 250 μg/kgAnatoksin-a (organofosfat) 40 μg/kgSaksitoksini 10-30 μg/kg
CitotoksiniCilindrospermopsin 200 μg/kg/ posle 5-6dCilindrospermopsin 200 μg/kg/ posle 5 6d
Internacionalna agencija za istraživanje kancera (IARC) toksin MCYST-LR klasifikuje u 2B grupu supstanci (moguće karcinogeneMCYST LR klasifikuje u 2B grupu supstanci (moguće karcinogene
supstance za čoveka)
Procentualna zastupljenost toksičnih cijanobakterija u uzorcima vode
Zemlja Broj analiziranih % uzoraka sa toksičnim
uzorcima vode
uzoraka cijanobakterijama
Engleska 78 70
Finska 188 44
Holandija 29 79
Mađarska 35 82
Nemačka 80 90
Danska 96 72
Najveće detektovane (HPLC metoda) koncentracije cijanotoksina u vodenim sredinama sa cvetanjem
Toksin Koncentracija
(μgg-1 suve mase)
Lokalitet
mikrocistin 7.300 Kina i Portugalija
nodularin 18.000 Baltičko more
cilindrospermopsin 5.500 Australija
anatoksin-a 4.400 Finska
saksitoksin 3 300 Australijasaksitoksin 3.300 Australija
anatoksin a (s) 3.300 SAD
Opšte (lumpers) metode Posebne (splitters) metode
Analitičke metode za detekciju cijanotoksina (Boyer i Dyble, 2007)
Opšte (lumpers) metode Posebne (splitters) metodeMIKROCISTINI
bioeseji (npr. miševi, A. salina)PPIA
HPLC-PDALC-MS (/MS)
ELISACILINDROSPERMOPSIN
bioesejiELISA
HPLC-PDALCMSELISA LCMS
ANATOKSIN-AbioesejiELISA
HPLC-FDLC-MS
PST k i iPST toksinibioesejiELISA
HPLC-FDLC-MS
komercijalni standardi cilindrospermopsina, nekih mikrocistina, nodularina, anatoxin-a, i saksitoksina
HRA-Procena zdravstvenog rizika (Health Risk Assessment) razvijen je od strane Američke Nacionalne naučne akademije, a prihvaćen je i primenjen i u Australiji1. Identifikacija opasnosti – podrazumeva procenu za cijanobakte-rije da izazivaju po zdravlje negativne efekte i određivanje nivoarije da izazivaju po zdravlje negativne efekte i određivanje nivoa ćelija i toksina prisutnih u vodi;2. Izlaganje riziku – podrazumeva određivanje mogućnosti i načina izlaganja ljudi kontaminiranoj vodi;izlaganja ljudi kontaminiranoj vodi;3. Rizične doze – kada su vode za rekreaciju i pijaće vode u pitanju ne postoje standardi za većinu cijanobakterijskih vrsta i njihovih tok-sina, što predstavlja otežavajuću okolnost u proceni zdravstvenog rizika. Procena rizičnih doza je posebno korisna u određivanju najvi-šeg nivoa izlaganja pri kojem se ne javljaju po zdravlje negativni efekti (kao što to čini npr. direktiva No Observable Effect Level-NOEL);4. Karakterizacija rizika – ukoliko rezultati monitoringa prevazilaze4. Karakterizacija rizika ukoliko rezultati monitoringa prevazilaze vrednosti date direktivom onda postoji povećan rizik za pojavu po zdravlje negativnih efekata.
Šema procena zdravstvenog rizika po HRA (preuzeto p (p
iz Australian Drinking Water
Guidelines-www.nhmrc.health.gov.au/pdfcover/wat
er.htm)
Rezime WHO direktive za cijanobakterije u vodama namenjenim za vodosnabdevanje (modifikovano Chorus i Bartram,1999)
Nivo
upozorenja
Stanje – gustina
algalnih ćelijaAktivnosti
opreznost 200 ćelija *necvetajući uslovi cijanobakterije se detektuju u malom brojuopreznost(opasnost niskog
stepena)
200 ćelija
cijanobakte-rija
ml-1
necvetajući uslovi, cijanobakterije se detektuju u malom broju,
nedeljni monitoring
1
(opasnost
srednjeg
2.000 cijano-
bakterijskih
ćelija ml-1 ili
*trend kretanja ka povećanom broju ili održavanju srednjeg
broja cijanobakterija
*voda može biti neupotrebljiva za piće bez predhodne obradej g
stepena)
j
1 μgL-1 hloro-
fila a sa
p j p p
*u izvorima za vodosnabdevanje uvodi se testiranje toksina,
naročito ukoliko su u uzorku najdominantnije poznate toksične
dominacijom
cijanobakterija
vrste - ponavljati nedeljno analize
*nizak rizik za iritaciju kože i gastrointestinalne probleme kroz
kontakt tokom aktivnosti u vodi (plivanje i dr.)(p j )
*kontinuirano nedeljno određivanje brojnosti cijanobakterija i
davanje izveštaja javnosti
Nivo
j
Stanje – gustina
algalnih ćelijaAktivnosti
nastavak
2
(opasnost
100.000
cijanobakte-*stalno visok broj potencijalno toksičnih
cijanobakterija u vodi i/ili vidljivo lokalizovane
upozorenja
visokog
stepena)
rijskih ćelija
ml-1 ili
50 L 1
formirane nakupine
*voda može biti neupotrebljiva za piće bez50 μgL-1
hlorofila a sa
dominacijom
predhodnog odgovarajućeg tretmana
*uvodi se testiranje toksina i/ili vrši se nedeljno
* k lik j ć iti i bd jdominacijom
cijano-
bakterija
*ukoliko je moguće zameniti izvor snabdevanja
vodom
*nedeljno uzimanje uzoraka i određivanje brojanedeljno uzimanje uzoraka i određivanje broja
cijanobakterija
*povećan rizik od negativnih po zdravlje efekata
kroz kontakt tokom aktivnosti u vodi
*šire medijsko izveštavanje javnosti
UMESTO ZAKLJUČKA:
Hvala na pažnji!!