tisina ubija - genocid u srebrenici

7/25/2019 Tisina Ubija - genocid u Srebrenici

1/63


2/63


3/63

BIBLIOTEKA

'tsOSNIA''

IZDAVAd:

UdruZenje

gradana

'ledinsmo

"

ZA

IZD AV AeA: Salih

Begovi6

IZBOR

TEKSTOVA:

Fuad

Dedid

TEHNICKO

UREDENJE:'tedinsrr.'o

"

TIRAZ: 1.000

komada


4/63

t9voS,aa$,3

Sposobnost

de

dje

r

a,

o

n

i

h

.

itn

*,,

illo*l,l"ffi

U,;:T,#,:"?:.,il.J,1

svojoj

biti

znadajnih,

kao

ptanina

vetikih

i

vaZnih

djeta.

Tu

je

ffiil::ll

i

nuZno

imati

u

svom

bi6u

nagtaseno

svojstvo

Ovo

svojstvo,

koje

desto

tretiramo

kao

neSto

iz

sfere

pstrakcije,

ne5to

Sto

uslovljava

po."Onu

uslove

u

kojima

hrabrost

moie

doci

do

izraiaja,jeste

u

svom

atrrbutivnom

znadenju

obidno,

uporno

i

istrajno

dinjenje

dobra

ljudima,

kojima

je

dobro

djelo

potrebnry_e

od

;;

,

zraka.

eak

i

astojanje

da

se

udini

dobro

jeste

nevioene

hrabrost,

narodito

u

vremenu

u

kojem

se

dovjedansWo

natazi.

Atribut

tstine

jesu

Ailahove

rijedi:

"Onaj

ko

bude

uradjo

koliko

trun

dobra

vidjefn

ga,

a

onaj

ko

bude

(99:7)

utadio

i

koliko

trun

zla'

viu;eee

gu"'

Gledaju6i

su5tinsku

i hume^,, c+r^^,,

^.._

-

i

s

poznaje

mo,,",;

;il[l

:il*";:ri:Tffi.1,

d

;]:*:

sugeride

nam

sve

su

suodeni

i

na

koje

"#:il:,

JTilTff:i:-:jlliil:

svjetskih

deiavanja

koja

se

lome

na

oui,

n'uSi,

prostorima.

Simpromatidno

je

stvaranje ,gluhog

prostora"

u

ambijentu

Bosne,

koji

neminov

duhovne

praznine

,;;:u"#.:;:',"u*

bi6e

u

sranje

Bez

duhovnog

oslonca

i

pouzdanja

u

Allaha

dZ.d.,

mi

ostajemo

posrednici

u

stvaranju

novih,

buducih

naraitaja,

koji

ce

svoju

komunil


5/63

adap+.acUi

uredenja

sv'rjeta

po

mjer'ilirla

lic.i s-

s,:

::

-r

duhovna

i

nacionalna

afirmacija

Zivota u

lsia;lr;".

Po

takvom

receptu,

ozdrav',jenje

Bo5';ai.:

:-

-l

interpretaciji

da

sve Sto

se

dogodilo

treba

bzo

za::'=''--

'

stradanja

su

nemino,;na

i

nisu

se

mogla izbjeci'

o-a;,.=

b:i

koji treba

zaboravomzatomiti,

joS

bolje

se

svrstaii

u

rel'.a

-neobojena

bi6a-

bez

oslonca

na

vjeru,

pcuzdani

u

za3'ri:'.;

svekolike

medunarodne

zajednice

koja

je

prepuna

dobro-.e'

brige

i

ljubavi prema BoEnjacirna, stradalnicinra.

A

rUedi

su

mudre

davno

redene:

"N'rje

svaka

nesre6a

prokletstvo'

Odricanje

i

patnja

su

dest

blagoslov.

Savladane

te6ko6e

u

strpljenju

ne sluZe

samo

za

nauk,

vec

nas

jadaju

iza

kasnije

kuirqe.'(Sharpe)

Globalno

pitanje

postojanja

i opstanl


6/63

a nakon

toga

pad.

Pad

bez smisla,

pad

u srcu, a smft

je

svakako neminovnost.

Zbog svega

toga, u ime

BoTije

milosti

nasilno

umorenih,

u ime olak5anja

preZivjelih,

uvodnidar ove knjige rieli:

"Ima

prida

BoEnjadtrra,

zove se

Srehrenien,

ima drEava 8osna, zove

se

Sre*renica

i

vrijeme

ima koje

se

raduna

posl{ie

Srebrenice "

Sejida

dehajic


7/63

$ffiffiffiEfi,ffiffiEflffi.-"

il"-i

ill;;

?{

li

it:l

tu

si

i.I

l)il,

:iri::

kl,

F

'l"t,:,Ti

T1_1

: :'

,

::i

*

;":*

I a;l,,.i

tt

l&

*{t {#19.;;t:'#i-;:,@

GAa


8/63

IIN

SE

NAMJIRNO

ODRDKTI

BRHM


9/63

A.

Urrqiesto

uvod.a

NedavnosunovinariBartRijSiFrankVesterman,dopisnici

dva

najuglednija

holanska

lista

"

"De

Vokskrant'

i

"NRC

Hanensttat"

objavili

knjigu

pod

naslovom

.Najcrnji

scenario"

u

kojoj

se

bave

tragedijom

Srebrenice'

Knjiga

ga

je

za

sada

3tu*punu

samo

na

holandskom

jeziku'

u

tiraZu

od

4 OOO

primjeraka.

Mnogi

svjetski

listovi

su

objavili

tekstove

o

ovoj

knjizi

(intervju

sa

Bartom

Rajsom

je

objavila "slobodna

Bosna')

Tekst

koji

slijedi

je

prijevod

dlanka

koji

je

Frank

Vesterman

objavio

u

holandskoj

StamPi.

UdruZenje

gradana

'Zene

Srebrenice"'

koje

nam

je

ustupilo

(na

6emu

im

se

iskreno

zahvaljujemo)

ovaj

mater|al'

istije

dobio

na

francuskom

jeziku

od

*Association

Solidarite

Bosnie'

Solidarite

Atifasciste

Ex-Yugoslavie'

iz

Francuske'

Ovim

tekstom,

kao

i

'Zene

Srebrenice"'

UdruZenje

gradana

'Jedinswo"

zeli

5iru

javnost

upoznati

sa

jo5

jednim

dokumentom

o srebrenidkoj

tragedfi,

podacima koji o njoj svjedode'

a

do

sada

nisu

bili

Poznati.


10/63

-;;;;;;.

-'h

elanak iz',N.R.C.

-

HANDELSBLAD-

(Holandija)

srijeda 29. maj 1996.

ROTERDAM/NEW

YORK

Svi muSkarci

"kritianog

doba"

odvojeni su od

svojih

najbliZih

pred

odima

holandskih

"plavih

Sljemova"

i odvojeno

evakuisani.

MKCK biljeZi

8.OOO

nestalih.

Masakr

kojije

uslijedio

poslije pada

Srebrenice najveci

je

ratni

zlodin

u

Evropi poslUe

Drugog

svjetskog

rata.

Da li

su

IIN

mo6lle

predvidjeti

pad

enklave?

Na

osnovu velikog broja

tajnih dokumenata UN i

desetina

sastanaka

osoba

koje

su bile

direktno

umijeSane,

NRC-HANDELSBLAND

u

saradnji

sa

IKON-KENMERK

i

uredom

britanske

TV Channel, rekonstruiSe

odluke

koje

su

prethodile

padu

Srebrenice.

U

julu

pro5le

godine

visoki

komandant UN

u

Zagrebu

svjesno

je

odludio

da ne

brani srebrenidku

enklavu.

Time

je

diskretno

predao

grad

bosanskim

Srbima,

grad

kojije

Stitio'DUTCHBAT'.

(Holandski bataljon je dodao

u

Srebrenicu

da

zamijeni Kanadane,

nakon

Sto

je

francuski

general

Morion

(Morillon),

na

osnovu

obe6anja Srba i UN o

za5titi, razoruiao

bo5njadke borce).

To tvrdi holandski

pukovnik

DE

JONGE

kojije

u

to

vrijeme

bio

na

kljudnom

mjestu

u

general5tabu

UN

u

Zagrebu. DUTCHBAT

i

narod Srebrenice

postali

su irtve

"velike"

dileme:

"Bombardovati

ili dijeliti hljeb."

kaZe

on, pretpostavljaju6i srpske pritiske

(npr.

blokiranje

konvoja hrane)

kao

protivudar

na

eventualni

pokuSaj

NATO-a

da enklavu

zaStite vazdu5nim napadima.

Novinarska istraZivanja

NRC

u

saradnji sa IKON-KENMERK

i

uredom britanske TV stanice Channel, doSli su do novih

informacija

prema

kojima

je

Francuska direktno vrSila

pritisak

na

donoSenje

odluke

u

UN.


11/63

A-

Alarmantne

vijesti

o

masakru

nad

hiljadama muslimana

poslr.le pobjede

Srba

bile

su nepoznate

Sefu

komande

trN

snaga.

Tekstjednog telefonskog

razgovora,

prisluSkivanog

od

strane

boSnjadkih vlasti, odmah

je

dat UN. U njemu se, vec nedjelju

dana

poslije

pada

Srebrenice,

spominje

cifra

od 5.000 mXvih.

"Prekjude

je

ubijeno

puno

osoba,

ima

ih

jako

puno,

otprilike

5.OO0, ali ih niko

viSe ne broji. BuldoZderi trebaju zavrSiti

posao."

brugi

prislu5kivani

telefonski razgovor otkriva

da i

pored

embarga

na

uvoz

oruZja

u

Bosnu,

povjerenici

srbijanskog

predsjednika

Milo5evica, kamionima,

damcima i

plovecim

mostovima u nedjeljama

koje su

prethodile

ofanzivi, isporuduju

svoje oru2je

i municiju bosanskim Srbima.

De

Jonge

powrduje

da

je

razlog

zbog

kojeg komadant

UN nije

zaStitio

400 holandskih

"Plavih

Sljemova', ustvari,

42.OAO

Muslimana.

Ova

tvrdnja

se

potvrduje

i

time

5to

je

savjetnik

francuskog

generala

B.

Zanvijea,

komadanta

UN

trupa

za

Balkan,

De

Jonge

insistirao na

zradnoj

intervenciji aviona

NATO-a.

"Sigurnost

DUTCHBAT-a

i

naroda

u

enklavi

zavisi od toga.",

izjavio

je

pukovnik.

IzvjeEt4i

krizno6l

savjeta

od

1O.

jula

95.

Vede

pr'rje

pada

Srebrenice otkriva se

kako

se

Zanvije

t:;dio

da nade

opravdanje

za

neizvrSavanje

intervencije:

"Ako

'eko

upita za5to

nema

vazdu5ne interuecije,

uvijek

moZemo odgo''

oriti

da bi to

bilo

preopasno

za

naie

sopstvene

trupe."

VaZnu

ulogu

u

padu

Srebrenice

je

igrao

c'ecs-ednik

Francuske Sirak

(Chirac).

Za

vrijeme

jednog

sas=-'a

sa

Jasu5ijem

Aka5ijem,

generalnim

sekretarom

L\i.

-

SR

Jugoslavli,

detiri

nedjelje

prije pada

enklave.

s:,?^s{i

predsjednik

Milo5evi6

je

Wrdio,

da

vi5e

neee bii

,a::-i^ih

napada

bez Sirakovog

odobrenja.


12/63

--

-

d-

Jasu5i

Aka5i

je

u

poruci

sa

oznakom

z

i:O2O

za

UN

u

New

Yorku

naveo;

"17.

jula

95.

jedan

oficir

UN kojije

ostao anoniman,

zabilje2io

je

u svom

lidnom

dnevniku

(kojeg je

autor

ovog

dlanka

vidio

i

proditaol):

,'Jedan

oficir

UN

je

zabiljeZio

da

je

Sirak

u

predvederje

pada

Srebrenice

francuskom

komadantu

telefonom

izdao

naredbu:

"Odgodi

zradnu intervenciju

za

jedan

dan.'

Po

izjavi

jednog

Zanvijeovog

saradnika razlog

ovakvog

reagovanja

je jedan

sporazum

koji

se

moZe

smatrati

kao

"dZentlmenski"

pa

dak i

kao

'trgovina".

Oslobadanje

stotine

vojnika

(koje

su

Srbi

uzeli

kao

taoce

podetkom

maja

u znak

odmazde

za

jedno

bombardovanje

NATO-a)

u zamjenu

za

odustajanje

od vazdu5nih

napada.

lpak

ianvije

(Janvier)

odbija

bilo

kakav komentar.

"Francuzi

su

imali veliki

problem,

mnogo

njihovih

vojnika

je

bilo

zarobljeno.

Znao

sam

da

ce

samoinicijativno,

bez

konsultovanja

sa UN,

pregovarati.',

kaZe

holandskigeneral

Cees

Nikolaj,

u to

vrijeme

zapovjednik

Staba

UN

trupa.

Ali

on

ne

vjeruje

da

se

od

mogu6nosti vazdu5ne

internrencije

odustalo

zbog

ovih

talaca.

"Sama

dinjenica

i

da se

na

to

pomisli

izgleda

mi nedopustivo.',

kaZe

Nikolaj.

lzvjestaj

sa

sastanka

od 9.

juna

u

ludkom

gradu

Splitu

uhva6en

i

deSifrovan,

pokazuje

da

su

Aka5i

(Akashi)

i

Zanvlje

diKirali

nova

pravila

britanskom

komadantu

UN

u

Sarajevu,

generalu

Rupertu

Smitu

(Rupert

Smith).

Snage

UN

6e

odgovoriti

silom

samo

u sludaju

samoodbrane,

pa

dak i

ako

se radi

o

zaStiti

sigurnosnih

zona.

Drugi

6ovjek

UN

u New

Yorku,

Kofi

Anan

(Koffi

Annan),

15.

juna

pi5e

Akadiju:

"Duboko

sam

Sokiran

informacijama

prema

kojima

snage

UN

ne6e

i

ne

mogu

izvrSiti

jedan

dio svog

zadatka..

Holandski

novinar.

op.ur


13/63

"\

U

poruci

sa

oznakom

z 1-:ggI

u

kojoj

trazi

dokumentaciju

i

objainjenja

informacija

prema

kojima

nema

vise

vazdu5nih

udara,

on

lzmedu

ostalog

kaZe:

"Znate

jako

dobro

da

nikada

nismo

dali

instrukcrl-e

takve

vrste'.

Vojnik

UN

Martin

van

der

Sr,van.

Boravak

vojnika

UM-a

se od odmora

prervorio

u nesro

popur

pakla.

Narod

Srebrenice

je

u

holandskim

vojnicima

r-idio

manekene

koji

su

Serali

u unifbrmama.


14/63

--h

IIIASAKR

U


15/63

PO

SLcIEITICE

SVGIETSKOG

IZBORA

Bukovodioci

ItI|[

su

zanemarili

wiSe

upozorenja

Poslije

pada

Srebrenice 11.

jula

1995. brojna

upozorenja

i

informacije,

koje

su se odnosile

na

masakr hiljada

Muslimana,

bile

su

zanemarene

od

strane rukovodilaca UN

u Zagrebu. U

prepisu

jednog

telefonskog razgovora Srbi ve6

govore

o masakru

5.O00

Muslimana.

'BuldoZderi

trebaju da

zavr5e

posao."

poWrduju

oni.

Oflciri bosanske Armije istidu

da su

ovu

informaciju

odmah

proslrledili

UN i ameridkoj

ambasadi

u Sarajevu.

Zapovjednik

"DUTCHBAT"

Karremans

1-2.

jula

daje

alarmantan signal.

U

poruci

Zanvijeu

piSe:

'Nisam

u mogue nosti

nida zastitim

narod,

ni da

zaStitim svoje

ljude. Po mom misljenju

postoji

samo

jedno

rje5enje,

a to su

pregovori

na najvi5em

nivou,

11.

generalni

sekretar UN, svjetski

lideri

i vlade

Bo5njaka i

bosanskih

Srba*.

lstina dan,

prije podetka

deportovanja

muslimanskog

naroda

Aka5i

dobrja faks-poruku

od Muratovi6a,

predsjednika

bosanske

',iade

(kojije

u

vrijeme

pada

Srebenice bio zaduZen za

odnos

sa

l-N

u

Sarajevu).

"Za

nas

nije

prihvatljivo

nikakvo

preseljenje

naroda,

njegovo

preseljenje prema

Tuzli dove5de do katastrofe.

UN

moraju zaStiti izbjeglice na licu

mjesta.

Oni

se

nalaze unutar

"Sigurnosne

(Na

Radio-Sarajevu

je

izjavio da ne razumije

pasivnost

UNPROFOR-a

jerje

pro5lo

ve6

nekoliko nedjelja

otkako

je

on informisao

UNPROFOR

o

pokretu

trupa).

Danas2

Muratovic

tvrdi:

"Znali

smo

da 6e biti

pobijeni

ako ih

evakuiSu

autobusima. Srbi nikad

ne

bi

dozuolili odlazak

muSkaraca

od 18

do

55

godina. Zato

smo insistirali

na njihovoj

evakuaciji

pomodu

helikoptera ili

kamiona UN.'

U

vrijeme

kadaje holandski

novinar

pravio

ovaj

dlanak.

L7


16/63

A

lzvje5taj

vojnog

posmatrada

UN

od

13.

jula

sadrZi

alarmantne

vijesti

o

ubrjenim

mu5karcima, nestalim

autobusima,

odvojeno

evakuisanim mu5karcima,

pucnjima

koji

su

dolazili

iz

pravca

Bratunca. Baza

UN u Tuzli 13.

jula

obavje5tava Zagreb

da

oni

niSta

ne

znaju

o 4.000

muSkaraca izmedu 77

i60

godina.

Da li

je jedna

pravovremena

intervencija

mogla sprijediti

kr5enje

ljudskih

prava?

14.

jula

Aka5i,

predstavnik

UN

ukljuduje ovu informaciju

u

svoj

izuje5taj

za

New

York.

Saznajemo

da

je

4.OOO

muSkaraca

nestalo. Tuzla

javlja

o

deitiri

autobusa koji su nestali,

a u

njima

su bile mlade

Zene.

Begionalna

zapovjedniEtuo

IIN u

Tuzli 16.

jula

prawi

bilans

Opcenito sagledavSi,

bosanskim

Srbima trebalo

je 72

sata

da sav narod Srebrenice

protjeraju,

deportuju

ivjerovatno

pobiju.

Tog dana

prvih

55

ljudi

iz

"DUTCHBAT"

stiZe

uZagreb. Tokom

putovanja,

neki

od

njih

su

posmatrali

leseve

duZ

puta prema

Novoj

Kasabi.

Po

jednima

ih

je

bilo 500,

a

po

drugima

700.

Po njihovom dolasku

uZagreb

naredili su im da Sute. lskazi

ovih

odevidaca

izne5eni

su

u

javnost

tek

nakon

tri

mjeseca.

(izvje5taj

holandskog lvlinistarsfua

za

odbranu od 4. oKobra 95.)

Danas se

pokazuje

daje Kofi Anan, drugi dovjek

UN,

vecjavio

Aka5iju

u

Zagreb:

'Du2nost

je

holandskih vojnika, koji su

evakuisani

iz

Srebrenice da

vas detaljno informi6u

o tome

5ta su

vidjeli.'

Anan

o5tro

kritikuje

Aka5ija

Sto

od

vojnika UN

iz holandskog

bataljona

nije skupio informacije

iz'prve ruke"

o

stalnim

i

Siroko

rasprostranjenim izjavama o svireposti Srba,

izjavama

koje

se

duju

posvuda.

Chris

Guness, u to vrijeme

glasnogovornik

UN

u

Zagrebu, kao

razlogza neispitivanje masakra

izjula '95.

godine, daje sljedece

72


17/63

;;;,;l

;;;

;-";;;;,-; ;-,;^;; P

Srebrenice bili

Zrtuovani

u interesu viSe

politike',.

U

njegovim odima, pad Srebrenice trebao

je

dovesti do

Ze5ce

akcije

u

vidu

masovnih vazdu5nih

napada. Medutim,

prije

nego

5to se mogla

donijeti takva odluka

(2I.

jula

u

Londonu) iz

srpskih

:'uku su

se

morali

izvuci

ljudi

iz

"DUTCHBAT"-a.

U

nastavku

Guness

dodaje:

"To

je

veoma

cinidno,

ali

zbog novih

okolnosti

diplomatija

je

postala

jedna

vrsta kolosa

pred

kojim sve

mora

smaei.

Mu5karci BoSnjacl

su blli

njene

Zrtve".

Beo6padje nastawio

sa transportom

oruEja

preko

Drine

Beograd

je

bio

umjesan u

pad

Srebrenice

mnogo

vise nego

5to se to mislilo. To se da zakljuditi

iz

telefonskog

razgovora,

prislu5kivanog

od

strane

NATO-a

tri

nedjelje

prije pada

"Sigurnosne

zone',

koji

je

voden izmedu

kljudnih

srpskih

ljudi

u

Bosni

i

Srbiji. Sud

za ralne

zlodine

u

Hagu za sada

je

za

ratne

zlodine

i

zlodin

genocida

nad hiljadama Muslimana

u Srebrenici

optuZio

samo

Srbe

iz

Bosne.

Naime,

u

junu

ijulu

95.

godine,

Momdilo

KrajiSnik, desna

KaradZiceva

ruka,

i njegov

brat Mirko uspostavljaju

put

za

prevoz

oruZja

preko

rijeke

Drine. Oni su

ovo uradili

sa

odobrenjem

zapovjednika

Staba Jugoslovenske vojske

(smje5tenog

u

Beogradu)

generala

Peri5ica

i

Jovice Stani5i6a Sefa

srpske

tajne

sluZbe,

povjerljivog

Milo5evicevog

dovjeka.

16.

juna

1995.

Mirko

zove

Momdila

iz

jednog

restorana

u

Kragujevcu,

u

krugu

fabrike

municije "Cruena

zastava'

da

bi

potvrdio

prelaz

(tokom

noci)

preko

Drine

tegljada

kraljevadkih

tablica,

registracionog

broja

725-29/27 08.

Momdilo

je

pri

tom

napomenuo:

"Mirko,

o ovome niko

ne

smije duti'.

Zvanidno,

pod

pritiskom

svjetske zajednice,

Beograd

je

prekinuo

sve veze

sa

Srlcima

iz

Bosne.

Jedna

ekipa

Medunarodnih

posmatrada

bila

je

nadleZna

da

nadgleda

granicu

i da ne

pusta

nista

osim

humanitarnih konvoja.

"

\4oramo

postovati

uslove

koje

nam

je

postavio

Jovica StaniSi6"

,

a3


18/63

A-

kaZe

Mirko,

a zatim

govori

o konvoju

kamiona koji

6e

biti

u

pratnji

agenata

MUP-a

(sluZba

drZavne

sigurnosti

dijije

Sef

Stani5i6).3

Momdilo

Kraji5nik

pori6e

svoju

umue5anost

u dovoz

oruZja

i

druge

nezakonite

radnje.

On

kaZe:

"Kad

bi se

ispostavilo

da

nas

je

bilo koji

Srbin

pomagao,

narodito

moj

brat, bio

bih time veoma

ponosan.'

Kako

slovi kao

dovjek

relativno

distih ruku,

bio

je

prihva6en

kao udesnik mirovnih

pregovora

u

Dejtonu

(Ohajo).

Prema

drugom

prisluSkivanom

telefonskom

razgovoru

najavljuje

se

dolazak u

Bosnu

jedne

grupe

"Crvenih

Beretki",

8.

jula,

tri dana

prije pada

Srebrenice.

Na

drugoj

kaseti

duje se

jedan

,,

nepoznati

glas

koji

obavjeStava

trupe

pored

Drine

(koje

drZe

obrud

oko Srebrenice) o

jednoj

poSiljci

',komandosa".

Nepoznati

glas

kaZe

da se

to

moZe

izvesti:

"Zahvaljuju6i

Mirku

KrajiSniku,

koji

moZe

srediti

da dobr.lu

jedan

kamion.',

te da

on samo

deka

odobrenje

oca

Peri5i6a.

Osmatradi

28.

divizUe

bosanske

Armije

kaZu

da

su od

juna

1995.

godine

vidjeli transportere

koji su

no6u

prelazili

mostove

postavljene

preko

Drine.

PrUe

toga ameridki

i

njemadki

obavjestajni

oflciri su

ve6

potvrdili

da su,

podevsi

od

poiovine

juna,

prisluSkivall

telefonske

ra4govore

izmedu

generala

Mladi6a

i

Peri5i6a,

u

kojima Mladi6

raspravlja

sa

Peri5lcem

o

svojoj

namjeri

da zauzme

Srebrenicu.

Nikada

nije dozuoljeno

da

ove

kasete

budu

emitovane i

vjerovatno nisu

dostavljene komadantu

snaga

UN

u

Zagreb.

Malo

poslije

pada

Srebrenice

specijalni izaslanik

UN

Jasu5i

Aka5i

dolazi

do sljedeceg

zakljudka (koji

je

u

jednom

izvjeStaju

poslao

u

New

York):

"Predsjednik

Milo5evi6 vjerovatno

odrZava

tje5nje veze

sa

Srbima

iz Bosne,

nego sto se

to mislilo',.

Sastanak

koji

po

zvaniEnim

inforrnecija:ma

nikadnije

odrZan

Ulazedi u

jedan

hotel

pogranidnoggrada

Mali

Zvornik,4.

juna

'95.

francuski komadant UN, Bernad

Tanvije dini

prvi

korak

koji

J

1,4

Snimak

je

napravila

bosanska Armija.


19/63

;-,;;

il;;-d"*'-;

;

il;"-

*^ri^,P

zapovjednika:

general

Mladi6,

zapovjednik

vojske bosanskih

Srba

igeneral PeriSic,

zapovjednik biv5e Titove

narodne armije,

koja

je

sada

pod

komandom

predsjednika

Milodevi6a.

Prema zuanidnim

informacijama

ovaj sastanak

nikad

ntje

odrZan,

Sto

6e re6i

da

javnost

s

njim nikada

nije upoznata.

Zanvije

je

dosao da duje

cijenu

koju

treba

platiti

za

oslobodenje

talaca,

potvrdio

je jedan

od

njegovih bliTih saradnika.

Ve6 nedjeljama

televiz'lja

emituje slike vojnika "Mirovnih

snaga.

kako su

lisicama

privezani

za stubove

na

ivicama mostova

u znak odmazde

za

jedan

NATO

vazduSni

napad

na

skladiSte

municije

bosanskih

Srlra.

Nllacii6

je

za

taoce

uzeo

viSe od

300

pripadnika

UNPROFOR-a.

Britanski

general

UIJ

u Sarajevu Rupert

Smit,

koji

je

naredio

ovu

avionsku

intervenciju,

je

htio nastaviti sa

bombardovanjem.

Rekao

je:

"l\riza

zbog

talaca

nije

moj, ve6 Mladicev

problenr.

Treba

pre6i prag

osje6ajnosti."

U svakom sludaju on

je

odbijao

da rczEovara sa

nekim ko

ga

"drZi

za mu..."

Odmah

poslije

napada,Zanvlje

je

Smithu oduzeo

pravo

da

samostalno traZi

pomod

od NATO-a.

U

povjerljivoj

poruci

od

3O.

-aja

'95.

on

je

Smitu postavio

nova ogranidenja

u

pogledu

Jpotrebe vazdu5nih

napada;

ubudude

Smit

mora

traZiti

prethodno

odobrenje

izZagreba

ili

New

Yorka.

Snage UN

u

Bosni

su

osje6ale

da

su

duboku

poniZene

od

strane bosanskih

Srba.

U

Francuskoj Sirakje

upravo

izabranza

predsjednika,

a

javnost

se

podsje6a

na

Dien

Bien Phua,

koji

je

1954.

porazio

Francuze,

dto

je

dovelo

do

gubitka

Vijetnama.

Sa ovakvom

istor'rjskom

pozadinom,

Zanvije

se sastaje

sa

Vladi6em i PeriSicem.

Jedanaestdana

poslije,

pod

pritiskom

i5ta

Ll.l

iz

New

Yorka

,

koji

je

saznao

za

ovdl

tajni sastanak,

Francuz

izvjeitava

o

njemu u

poruci

sa

oznakom

z

995.

U

svom izvje5taju

Zanvije

je

napisao: -Mladi6

je

bio

drzak.

Sa

odredenom

ljutnjom

podsjecao

je

na

historijske

dinjenice.

Prije

15


20/63

A.

nego

Sto se

smirio

dao

je

nekoliko

nerealnih

prijedloga'

(kao

onaj

o

ukidanju

svih

sankcija

Srbima

svuda

u svijetu)"

Komandant

UN

dopu5ta

da

Mladi6

diktira

uslove, ali isto

tako

potvrduje

da

njegov

protivnik

odaje

utisak

kako

je

spremnost

srpskog

naroda

da

ga podrii,

nesigurna

kao

i

spremnost

lradana

da

podrZe

Sadama

Husejna.

Mladic

na

sto

stavlja

papir

koji

sadrZi

tri

prtjedloga:

1) Bosanski

Srbi nece vi5e

prijetiti vojnicima

UN.

2)

Snage

UN

se

moraju odre6i

vazdu5nih

napada

na teritor|

bosanskih

Srba.

3)

Potpisivanje

ovog ugovora

treba

da

dovede

do

trenutadnog

oslobodenja

svih

talaca.

Tanvije

ne

potpisuje,

ali

ugovara

sastanak za

6.

juni

u

L2

sati.

"lako

je

on

komandant

UN

snaga

uop5te

nije

bio

u

poziciji

da

potpiSe

taj

dokument.",

kaie

jedan

od

njegovih

saradnika'

Drugi

bliski

Zanvijeov

saradnik

potvrduje

da su

dvojica

francuskih

oficira,

od

kojih

jedan

general

De

Lapresle,

primije6enl

u

Bosni

u

vrijeme

kada

zvanidno

nisu

imali

obaveza.

'Napravili

su

trgovinu

ili

ako

ho6ete

jedan

dZentlmenski

sporazum'"

izjavljuje

ovaj

izuor.

9.

juna

Zanvije

i izaslanik

AkaSi

se sastaju

sa

generalom

Smitom

u Splitu,

gdje

rudaju u

restoranu

'Barba"'

Medu

njima

se

odvija sljede6i

razgovor'

ianwje:

"Misija

UN

je

paralizovana

kao

nikad do

sada'

Ne

moZemo

izurSiti

vazdu5ne

napade zato

sto

imamo

vojnike

na

zemlji."

Smit

"Nemamo

izbora;

ili

odlazimo

ili

pribjegavamo

sili''

ZnMj,e:

"Ne

moZemo

preduzeti

konkretnu

akciju

a da

ne

ugrozimo

Politidki

Proces."

Smit

"Ako

nas

Mladi6

vude

za

nos

vi5e nas

ne

smatra

relevantnim protivnikom.

Po

mojim

analizama, Srbi

namjeravaju

rat

zavrsiti

za

manje

od

dvije

godine'

16


21/63

-

-;;,-

-;;;,-

-;;;

-;;

-",n-^,9

(Srebrenicu,

Zepu, GoraZde).'

ianup:.

'Srbi

traZe

medunarodno

priznanje

i

ukidanje

sankcija.

Mislim

da

ce

izmijeniti svoje

ideje.'

Smit

"Zeljeli

su neutratisati

NATO kao UN. U

maju

proSle

godine

trebali

smo

udariti

jade.

Ali, istinu

govore6i,

bilo

je

prekasno.

Trebali smo odmah

napasti

poslije

prvog

prolijevanja

krvi

na

pijaci

u

Sarajevu

(februara

1994.)'

AkaSi:

"SlaZem

se sa

Rupertom.

Ali u

ovom

konkretnom

sludaju,

treba

se

pokriti

Bernadovim

(Zanvije)

nalazima,

jer

je

on

zapovjednik

na

viSem nivou."

Stigav5i

do

ove

faze, dodaje

zapisnidar,

Smitje

razgledao oko

sebe izgledaju6i

ogordeno.

7anvi1e:-

(misleci

na

poraz

UN

u Somaliji

)

'Ne

treba

preci

"granicu

f\4ogudi5"..

Smit

"Jednostavno

ce

trebati obavijestiti

pravnika

u

bazi

i objaviti

da

smo

spremni braniti

se."

AkaSi:

'l

ako

prede5

"granicu

MogadiS.

kako

misli5 vratiti

se

nazad?"

Smit

"Napadaju6i,

natjerat 6emo

ih da saraduju..

Lnvije:

'lnsistiram

da

u ovom

trenutku

ne

pribjegavamo

sili

da

bismo

na5u

volju

nametnuli

Srbima.'

Po izjavi

njegovog

glasnogovornika

Aleksandra

lvanka,

Smit

se vra6a

u

Sarajevo

malo isfrustriran,

ali to

je

dobar

oficir,

profesionalac

koji

radi

5ta

mu

se kaZe.

Za vrijeme

jedne

konferencije

za

novinare

lvanko

objelodanjuje

sadrZaj

splitskih

pregovora,

koji

se moZe

saZeti

u

redenici:

"Ubudu6e,

nametanje mira

je

zabranjeno.'

UN

se

posve6uje

svom

izlornom

zadatku

odrZavanju

mira,

distribuciji

hrane,

ublaZavanju

nesrece,

pod

uslovom

da

sve strane

na

to

pristanu,

uklju6uju6i

i

bosanske

Srbe.

Da li

je

to

Mladieu bilo

zeleno

svjetlo da

bez

bojazni

uzme

Srebrenicu?

lvanko:

"Ako

je

Mladie

gledao

televiziju

znao

je

da

ne6emo

uzvratiti

silom

osim

u

samoodbrani.'

L7


22/63

A-

13.

juna

Sirak

objavljuje

da ce, u

danima

koji

slijede,

MiloSevid

osloboditi

taoce.

To

se i dogodilo.

To

je

trenutak

kada

New

York podinje

sumnjati.

.Svi

smo

duboko

Sokirani

spoznajom

da

su snage

UN

prihvatile

podreden

poloZaj

i

da

ne Zele

ili ne mogu

vise izvrSavati

jedan

od svojih

zadataka.",

pise

Kofi

Anan,

drugidovjek

u

hijerarhiji

UN

'

u svojoj

poruci

Aka5rju

oznadenoj

sa

z

1981.

"Znate

jako

dobro

da mi

nikada

nismo

dali instrukcije

te

vrste.",

dodaje

Annan'

lstovremeno mediji emituju

izjavu

ministra

inostranih poslova

u

vladi

bosanskih

Srba,

Alekse

Buhe, u

vezi obedanja

datog

Milo5evi6u

prema

kojima

avioni

UN

ne6e

vi5e

interuenisati.

Anan

traZi taj

tekst

i

objaSnjenje

zbog

govorkanja

po

kome su taoci

oslobodeni

u zamjenu

za obustavu

zradnih

napada.

A7

.

juna

Milo5evic

i

AkaSi

su imali dugi

susret

u

Beogradu:

'Zahvalio

sam

mu

se

za sve

Sto

je

u6inio

u

oslobadanju

talaca'",

izvjeStava

srediStu

UN

u

New

Yorku

izaslanik

Japanac.

MiloSevi6

je

izjavio

da

ga

je

Sirak

uvjeravao

da vi5e

nece

biti

avionskih

napada

bez

njegovog odobrenja.

Sirakje

informisao

predsjednika

Klintona

o tom ugovoru,

potvrduje

Milo5evic

za

vrijeme

susreta'

5irak,

tek

nekoliko nedjelja

predsjednik,

direktno

nareduje

vojnicima

UN.

Tako

on

zaduZuje

francuske

'Plave

kacige"

da

preuzmu

jedan

most u

Sarajevu

kojeg

su Srbi

okupirali

i

povladi

francuske

vojnike

koji

nadgledaju

skladiste

oruZja

na teritoriji

Srba.

Na

taj

nadin

strategija

se

razotkriva:

Slomiti

a

zatim

bombardovati.

Drugim

rijedima:

.DUTCHBAT"

opkoljen

u

Srebrenici

je

smetao.

Da

je

Zanvije

na

istoj talasnoj

duZini

otkriva

se

21'

juna'

Dva

aviona

bosanskih

Srba

tipa

"Galeb.

iz

banjaludke

vazduSne

baze

kr5e

zabranu

letenja

iznad

Bosne.

Ovaj

potez

je

izgledao

kao test

da

li

Zanvije

drZi

svoja

obe6anja.

lnade,

u

okviru

operacije

"deny

flight"

(crja

je

svrha

bila

odrZavanje

zabrane

letenja),

piloti

NATO-a

su imali

pravo

da

pucaju

bez

prethodnog

odobrenja

UN'

Admiral

Lejton

Smit

(Leighton

Smith),

komandant

juZnog

krila

NATO-a

u

Napulju,

otkriva

jednu

internu

prepisku

i

iskori5tava

ovaj

incident

18


23/63

;;

;;

;;

;

;;;;

;;;;,*,"

i^,P

ugovor

sa

Srbima.

On

pu6ta

'Galebove.

na miru,

ali

lrali

saglasnost

Zagreba

za

bombardovanje aerodroma

u

Banja

Luci.

Eanv[ie

se

razotkriva

'NATO

traZi

odobrenje zavainu

avionsku

intervenciju.',

pi5e

Anan New

Yorku.

"S

obzirom

na

vojne

i

politidke

prilike,

dini mi

se

da bi

taj

din

bio

ravan

samouni5tenju."

Lejtonu

Smitu

Zanvije

piSe:

.Razumijem

i

dijelim vaiu

zabrinutost,

ali

prije

odobrenja akcr.,|e

koju

ste

predloZili,

trebamo

se najprije

usaglasiti

o naSoj

ulozi u Bosni. Drugadije

redeno:

Budite

strpljivi,

treba najprije

da iz,rudem

svoje

trupe

iz

srpskih

ruku.

Samo

poslije

toga mo2e doci

do avionskih

napada.'

Ta

prilika

se

pruZila

11.

jula

1995. Dan

posllje pada

Srebrenice

uklonjena

je

i

posljednja prepreka.

Sirak

je

traZio

snaZnu

vojnu interuenciju

za24

sala.

U

podetku

da

bi se

povratila

"Sigurnosna

zona'

Srebrenica.

Bio

je

to

govor

za

podizanje

morala

i

niko

ga

nije

uzeo

za

ozbiljno.

Pad

Srebrenice za Srbe

je

znadio

podetak

osvajanja

ostalih

.Sigurnosnih

zona'.

Sutra

de moZda Sarajevo

doci

na red.

Deset

dana kasnlje,

kada

je

poslednji

vojnik

'DUTCHBATA"

napustio

teritoriju

Srba

u

Londonu

je

odludeno

da

se

napredovanje

Mladica zaustavi

masivnim

avionskim napadima.

27.

jul je.

Grad Zepa

joi

nije

pao.

Medutim,

zaiepu

se niko i ne

interesuje.

UN odluduje reagovati

ne samo

oko

Sarajeva,

gdje

su se

nalazile

francuske

snage

UN, ve6 i

oko

GoraZda,

zato

Sto

je

'BRITBAT"

tamo

smje6ten. Podev5i

od

kraja

avgusta bosanski

Srbi su dvije

nedjelje bombardovani

iz

aviona

F16 raketama

Tomahavk,

kako

bi se

priveli

za

pregovaradki

sto

u Dejton.

U

tri

dana

mjeseca

jula

1995.

u

zgradi

A

generalske

detvrti

UN u

Zagrebu,

odludeno

je

da se

vi5e

od 40.000

muslimana

izvude iz

srebrenidke

enklave, doline

u

istodnoj

Bosni koju su UN

trebale

zastititi.

Narod i 4OO vojnika

.DUTCHBATA"

predato

je

19


24/63

A-

srpskom

kapricu. VeC nekoliko dana ki5a

granata pada

na

grad,

Lrolnicu. Sa

svojim tenkovima Mladi6

zauzima

jedno

po

jedno

osmatradko

mjesto.

Vojni

posmatradi

UN obavje5tavaju

da treba

spruediti

opsti

masakr.

Rezolucija

836

od

juna

1993.

je

UN snagama davala

pravo

da, u

sludaju

pada

samo

jedne

granate

ili vojne

invazije na neku

od

enklava, odgovore

silom,

ukljudivSi

i vazduSne.

"Vazdu5ni

napad

je jedino sredstvo

pritiska..,

tvrdi

pukovnik

De

longe.

operaciju

'blue

sword"

(talni

naziv za operaciju bombardovanja

po

UN opasnih

ciljeva.)

Karremans

je

tri

puta

uzaludno traZio

pomoc

NATO-a. Sa

pauzama

za

uzimanje goriva avionska

flota

neprekidno

nadlijeCe

Jadransko

more. Jedan

jedini

mig od

strane

UN u Zagrebu bio bi

dovoljan

da se

pokrene

bombardovanje.

Nedostajao

je

samo

Zanvijeov ili Aka5ijev

potpis.

U

ponedjeljak

10.

jula

na

prtjedlog

kapetana

De Jongea

"DUTCHBAT"

postavlja

posljednju

linju odbrane

na

jugu

grada.

:..

Zanvije Salje

prijeteCe

pismo generalu Mladi6u:

'Napad

Srba

na

ovu liniju uzrokova6e

avionske

protivudare."

Prilikaza

ispunjenje

ove

prijetnje

pruZa

se

isto vede. Srbi

su napali sa

sedam

oklopnjaka.

U

19.50

general

Zanvle

okuplja svoje

savjetnike:

Holandane

De

Jongea

i

Kolsterena,

jednog

ameridkog

oficira za

vezu

odgovornog

za

informacije

(G2)

i

avionske intervencije

(G3)

iJoha

Almstroma,

Aka5ijevog

savjetnika.

Na

stolu se

nalazi

Karamansova

molba

za

vazdu5nu

pomo6.

Evo

kako se,

na

osnovu

biljeSki

dvije

od

prisutnih

osoba,

odvijao

sastanak:

Kolstreren:

'Prije

15

minuta,

60

do

80

srpskih

pjeiadinaca

podelo

je

napad

na

juZni

dio

Srebrenice.

"DUTCHABAT"

je

odSovorio

pucanjem

iznad

20


25/63

;;1;;;;;;-;;,*'

',,f

sukoba.

Da

li

je

avionska

flota NATO-a

u

vazduhu?'

Oficirveze:

'MoZemo

poletjeti

za

jedan

sat."

Znviie:

-Ni5ta

brZe?"

Oficir

veze:

"MoZemo

od

njih

traziti

da

prihvate

novo

vrijeme

uzbune od

15

minuta.'

ianviie:

.stavite pilote

u

pripravnost."

NATO

oficir

za vezu odlazi.

Zanvije:

'Problem

je

Sto

mi nemamo ciljeve."

DeJonge:

"Dva

tenka

su

u

poziciji

da se

napadnu.

Ne

trebamo"Smoking

guns'.'

Lnvip:

(potisten,

bezlidan)

"Da

li

se

nalazimo

u

zoni

djelovanja

protivavionskog

oruZja.'

G3:

.Nije

sigurno,

ali 6emo

podeti

sa avionima

"Sead"

(avioni

za

ometanje

neprijateljske

protivazd

u5ne

odbrane).'

Znvije:

"Sta

holandska vlada o ovome

misli?"

Kolsteren:

'TraZe

da se izbjegnu

Zrtve

u

na5im

vlastitim

trupama.'

De Jonge:

"Jude

ste

Mladi6u

poslali

pismo

upozorenja,

a

on vas

provocira.

Moramo

izvrSiti

vazduSne

udare."

G3:

'SlaZem

se

sa

ovim.

Trupe

se izlaZu riziku dak

i

ako

su

taoci

u

opasnosti

(u

ovom trenutku

Mladi6

30 vojnika

"DUTCHBAT"

drZi kao taoce.)"

Almstrom

(Aka5ijev

predstavnik):

'Ako

pucaju

na

naSe

trupe,

nemamo izbora.

AkaSi

se vra6a u

23.30,

ali

za

operaciju

'blue

sword'

nismo obavezni

da

ga

dekamo."

2L


26/63

A

ali za

operaciju

"blue

sword' nismo

obavezni

da

ga

dekamo."

Znvij,e:

*Obavezno se

trebamo usaglasiti

sa Aka5ijem.',

Oficirveze

se

vraca.

Razgovarao

je

sa

NATO-vim

centrom

veze

u zapovjedni5tvu u ltaliji.

ianule:

'Da

li

se

avioni nalaze u

stanju

pripravnosti?"

Oficir veze:

"Kaiu

da

mogu

otpodeti

vazdu5ni

napad

dim vi

'

izdate

naredbu.'

Zanvije

lrali

vezu

sa

UN

u

Zagrebu.

Francuski

general

Gobijard nije

tu.

Mijenja

ga

Holandanin Nikolaj,

ali

Zanvije

ne Zeli

sa

njim

govoriti.

8O

sati

i

15 minuta.

Zanvije

izlazi iz sale

da

bi obavio

jedan

telefonski

razgovor

na

Francuskom.

G3:

'Avionima

treba 20 minuta da dodu do odredi5ta i

NATO-u

se

Zuri

da

izvrsi zadatak."

8O

sati

i

33

minute.

De Jonge

izvjeStava

da

je

doSlo do

pucnjave

izmedu

'

DUTCH BAT' i Srba.

Kolste

ren izlazi da

kontaktira

Hag.

2t

sati

5

minuta.

Zanvrle

razgovara

najprije sa Aka5ijem, a zatim

sa

srpskim

generalom

Mladi6em

i njegovim zamjenikom Tolimirom.

?l

sati

1O

minuta.

Kolsteren

javlja

da Voorhoeve

ntje

protiv

avionske

intenrencije.

Dolazi

poruka:

"Narod

Srebrenice

bjeZi,

muslimanska vojska

zajedno

sa

sedam

oklopnjaka

"DUTCHBAT'

pruZa

otpor.'

2l

sati45

minuta

(predveEerje).

Konobar u crvenom

dZemperu ulazi

sa vinom i

sendvidima.

22


27/63


28/63

A-

lpak

on

razumije

Zanvijea.

Pred

njim

se

na5lo viSe

pitanja'

Na

primjer;

Ako

dozvolim

zradne

udare,

Sta 6e

to

znaditi

za

ostatak

teritorije?

Za5titu

"Sigurnosnih

zona"

je

trebalo

staviti

na vagu

sa

reakcijom

Srba,

koji

su

imali

obidaj

odgovoriti

paralizom

humanitarnih

konvoja.

"DUTCHBAT"

i

narod

Srebrenice

su

postali

Zrwe

monstruozne

dileme:

'Bombardovati

ili dUeliti

hljeb"

ian:vrje:

"PredloZio

sam

da

se

'plave

kacige'

povuku

iz

enklave,

ali

Savjet

sigurnosti

UN to

nlje

prihvatio'"

De

Jonge:

"lnteruencua

bi,

bar

privremeno,

mogla

odvratiti

Srbe od Srebrenice,

ali

problem enklava se

time

ne

bi

rrjeSio.

One

6e

se

uvijek

nalaziti

u teskoj

situaciji,

zbog

dinjenice

da

su

izolovane

i da

se

ne mogu

snabdijevati

hranom

i

gorivom.

NaSe

trupe

u

enklavama

su ostavljene

na

milost

i nemilost

Srbima,

a

takva

situacija

bi

mogla

vjedno

potrajati'

osim

u

sludaju

intervencije."

Tadno

18

sati

poslUe

Zanvijeovog

odustajanja

od

vazduSne

udara

Srebrenica

pada.

Kada

je

"DUTCHBAT"

sa

talasom

prognanika napustio

grad

ipak

ja

data

naredba

za

napad

dva

aviona

F16.

Aka5i obavje5tava

MiloSevica

i

precizira

da ce

intervencija

biti

ogranidena.

Srpski predsjednik

kaZe

da Mladic

ne

pravi

razliku

izmedu

uboda

igle

i

masivnog

napada,

te

da snage

UN

rizikuju

da bosanskim

Srbima

postanu

ciljevi.

Juke

Ekelbum,

komadant

holandske

eskadrile

sastavljene

od

aviona

F16,

je

ogorden

na

ponaianje

komadanta

UN

u Zagrebu'

"Nisu

imali

pravo

dekati

da

ku6a

izgori''

General

Nikolaj

je

bio

spreman

Zrtvovati

tridesetak

vojnika

'DUTCHBAT"

kako

bi

za5titio

42.OOO

Muslimana'

Medutim'

kada

je

dobio

odobrenje

za

intervenciju

NATO-a

naSao

se

pred

brojnim

ogranidenjima. 'Bilo

je

to

kao

kad

biste

se

morali

boriti

sa

rukama

na

ledima

kaZe

on."

Ako

se

osvrenemo

unazad,

u

vezi

sa

vazduSnim

udarima

u

Srebrenici

Aka5i

u

jednom

dijelu

poruke

s

oznakom

z

1020,

koju

24


29/63

je

poslao

zapovjedni5tvu

UN

snaga

uZagreb,

Ananu

u

New

york

i

Stoltenberg

u

Zenevu

kaZe:

f9.

juni

1995.,

l5.lt

sati

U

toku

na5ih

razgovora

(Beograd

17.

juna)

o vazdu5noj

intervenciji

Milo5evi6

tvrdi

da

ga

je

predsjednik

Sirak

obavijestio

o njegovom

dogovoru

sa

predsjednikom

Klintonom

prema

kojem

ne6e

do6i

do vazdudne

intervencije

ukoliko

Sirak

ne da

svoje

odobrenje.

MiloSevid

je

dodao

kako

je

Sirak

potvrdio

da

se ne

ocekuje djelovanje ,'Snaga zabrzo reagovanje"

ve6

da

6e

njihova

saradnja

doprinijeti

ponovnom

otpodinjanju

pregovora.

I

pored

ovih

uvjeravanja

Milo5evic

je

bio

preokupiran

dinjenicom

da

Bodnjaci

mogu iskoristiti

'Snage

za brzo

reagovanje,,

Rekao

sam

da

je

ministar

Muratovi6

bio

veoma

ravnodu5an

Sto se

tide

dolaska

'Snaga

zabrzo

reagovanje.

(FRR)

i

da

je

insistirao

na

posebnom

ugovoru

sa njegovom Vladom.

Ja

sam,

pak,

insistirao

na

dinjenici

da

FRR

dine integralni

dio

snaga

UN, ida

ee slijediti

principe

"Odriavanja

mira.,

te

da

ce

ostati

nepristrasne.',

Jedan

druga

puruka

za

"real

world"

(tajni

naziv

NATO-a)

sa

potpisom

generala

Zanvijea

od 11.

jula

1995.

(12.00):

"U

ime

"real

world"

preporudujem

da

UN daju

odobr.enje

da

"blue

sword,,

itajni

naziv zazra6,ne

udare

NATO

snaga).,

(Nastavak

je

napisan

rukom)

udare

na sve snage

koje napadaju

blokirane

pozicije

UNPROFOR-a

na

jugu

Srebrenice,

kao i

na svo

teSko

naoruZanje

koje

je

oznadeno

kao

moguea

prijetnja

za

snage

UN

u

Srebrenici.

"

U ovom

sludaju

je

to

"DUTCHBAT,

u

Srebrenici.

Zanvijeovo

odobrenje

je

dato tek

onda kada

se

Srebrenica

nije

mogla vise

spasiti

(11.

juli

u

12.00).

U

mjesecu

julu,

u zgradi

poSte

u Srebrenici

tri vojna

posmatrada

UN i

njihovi

prevodioci

Hasan

i Emir

svakodnevno

biljeZe

raaroj

srpskih

napada

na

"sigurnosnu

zonuil.

Od e9.

m4ia

do

4.

juna

Prema

nekim

informacijama

2.

juna

Arkanove

brigade se

krecu iz

pravca

Bratunca.

25


30/63

A.

Svaki

pokuSaj

da

se

zauzme

enklava

traZi

puno ljudi'

izopa6enih

i

sa

drugim

nenormalnim

osobinama'

Vojnici

vojske

bosanskih

Srba

nisu

imali

te

osobine'

Talo

ie

prisuswo

jedne

takve

jedinice'

kao

Sto

je

Arkanova'

bilo

neoPhodno'

PoEiqie

napad

Arkanovih

jedinica

na

Srebrenicu

?.

juri

'DUTCHBAT'

zahtijeva

vazdu5ne

udare'

Dobili

su odgovor

da

nema

raspoloZivih

aviona'

.Nemamo

informacija

o

pogibtli civila

izuan

Srebrenice,

ali

mislimo

da

ih

je

bilo'

TraTimo

interuenciju

kakobisezaustaviomasakruzonikojusuUNproglasile

"Za5ti6enom".",

bila

je poruka'DUTCHBATA'-a'

lzvje5taj

vojnih posmatrada

UN:

lnformacUe

govore da

su

4'

i 5.

jula

sa

juZnih

diielova

zuornidke

opdtine

pokrenuti

tenkovi'

aniljlrija

i

pjeSadija

vojske

bosanskih

Srba'

Takoder'

postoje

i

informaciie

o

pojadanju

koje

stiZe

iz

Srbije'

ali

ove

informacije

n't,

Oo*td"ne.-

Sta

je

cilj

napada

vojske

bosanskih

Srba?

Naravno

da

vojska

bosanskih

Srba

Zeli

neutralisati

enklavu'

ali

izgleda

malo

vjerovatno

da

6e

pokrenuti

op6u

ofanzivu'

8.

juli

lzgleda

da

se

napad

vojske

bosanskih

Srba

pojadava'

situacua

u

enklavi

je

daleko

od

normalne'

Granitiranje

koje

traje

ve6

tri

dana,

u

8'OO

dostiZe

vrhunac'

Ako

se

Srbi

ne

zaustave

oni

6e

nastaviti

sve

do

ostvarenja

cilja'

U

14.30,

ekipa vojnih

posmatrada

UN

susrela

se

sa

komandantom

28'

divizije

(ARBIH

u

Srebrenici)

Ramizom

Be6irovi6em.

Upozorio

je

da

su

"DUTCHBAT'

i narod

Srebrenice

prepusteni

na

milost

i

nemilost

Srba

i

da

je

ponasanje

UN

sramotno.

"Nije

rijed

o

filozofiranju

nad

srpskim

namjerama

s obzirom

dasuonive6uSliuenklavu'RUedjeopronalaZenjunadinakako

26


31/63

;ff

;;

;;;-,; ;-;

;il

"-

;*:

P

Srebrenice)

9.

juli

Poruka

iz

Zagreba

za vojne

posmatrade

UN

u

Srebrenici.

"destitamo

na

va5im opisima

i detaljnim

informacijama.

lnformacije

od

8.

jula

bila

su na visokom

nivou i

izne5ene

su

na

sastanku

sa komadantom."

lzvje5taj

vojnih

posmatrada UN: ',lzbrojali

smo

113

novih

artiljerijskih

djelovanja.

Takoder,

imamo

informacije

o

pjeSadijskom

napadu

na

jugu

enklave. irlava

je

sve

viSe.

Granatiranje

grada

uop5te

nije

bezazleno."

rO.

juri

lzvje5taj

vojnih

posmatrada

UN:

"situacija

u

srebrenidkoj

enklavi se

pogo5ava.

Ako se

ovako nastavi

desit

6e

se

masakr.

UN

gube

svoj ugled u Bosni."

1r.

juri

2.0O

(no6):

Komadant

,DUTCHBAT'-a

(Karemans)

izjavtjuje

da

je

dao

ultimatum vojsci

bosanskih

Srba. PrUe 6.O0

sati

ujutru

moraju prekinuti

vatru

i

vratiti

se na

stare

pozicije

kako je

dogovoreno

1993.,

inade

6e

doci do

masovnog

vazdu5nog

napada.

Savjetovao

je

civile

da se

5to viSe

udalje

od

linije

sukoba.

?.55 sati

Jutros

je

situacta

pomalo

neobidna

i

sa

mudnim

mirom,

uobidajene

jutarnje

ki5e

granata

danas

nije bilo. Procjenjujemo

da

je

ova

promjena

direktna

posljedica

NATO-vog

ultimatuma. Po

vremenu

datom

u

ultimatumu avionski

napadi

bi

trebali da

podnu

za 15 minuta.

16.OO

sati

Nemamo

predstavu

o

broju

poginulih

i ranjenih.

Procjenjujemo

da

je

oko

20.000

progranih

otiSlo

prema

logoru

27


32/63


33/63

--tu

I(RATAI(

HNONOLOSKI

PREGIEI)

8. mart

1993.

Morion

obedava da 6e

za5tititi

Srebrenicu.

Srebrenica

postaje

"Zasticena

zona".

4.jun

1993.

Savjet

sigurnosti

powrduje

Rezoluciju

836.

5. februar

1994.

-DUTCHBAT"

stiZe

u Srebrenlcu

A4. rn4i

1995.

:..

Zanvue

trazi od savjeta

sigurnosti

da se

trupe UN

povuku

iz

'sigurnosnih

zona'

Srebrenice,

Zepe

i

GoraZda.

Nije

dobio

saglasnost.

a6.

m4i

NATO

avioni bombarduju

srpsko

skladi5te

municije

blizu

Sarajeva.

(Smit

je

dao

naredbu)

Bosanski

Srbi su

za taoce

uzeli

preko

3OO

pripadnika

snaga

UN.

30.

mqi

Smit viSe

nema

ovlaStenje da

sam traZi

pomod

NATO-a.

4.

juni

Zanvije

se

sastaje

sa Mladicem

i

Peri5i6em

u Malom

Zvorniku.

Dvojica

srpskih voda

predlaZu

trgovinu.

Oslobadanje

francuskih

lalaca

za ukidanje vazduSnih

napada.

6.

juni

Po

naredbi

predsjednika

Siraka

dvojica francuskih

vojnih

duZnosnika,

koji nisu bili

pripadnici

snaga UN, nastavili

su

i

zavr5ili

pregovore

sa Srbima.

8.

juni

Sirak

nareduje

"Plavim

kacigama'

da

uzmu most

koji su Srbi

bili okupirali

u Sarajevu.

9.

juni

Sastanak

u

Splitu. Aka5i,

Smit i

Zanvije.

29


34/63


35/63

PRNI}

NDOM

.SurNJn.

--=I.

lobracanja

"Zena

Srebrenice"

svjetskim

organizacijama

i

uticajnim liinostima,

ienama

Srbije

i

Crne

Gore|


36/63


37/63

A.

Tuzla,8.

marta

1996.

$odine

Medunarodnikomitet

Gnreno$

krsta

Zeneva

Gospodo,

Danas

je

24O

dana

od

kada

se

dogodila

Srebrenica'

Mi

smo

majke,

sestre,

k6eri,

supruge

viSe

od

1O'0O0

nestalih

djedaka'

ljudi,

staraca.

Vi dobro znate, a

icrjeli svrletto

dobro zna,

da

je

Srebrenica

bila

za5ti6ena

zona

UN,

da

su

nasi

najdraZi

silom

od

nas

odvojeni

u

Potodarima

(uz

prisustvo vojnika

UN-a

)

i da

se

za

njih

viSe

ni5ta

ne

zna,

neki

naSi

najmilli

su traZili

put

spasa

u

Srbiji'

a

neki

putem

smrti

od

Srebrenice

ka

Tuzli"'

Danas

nema

ni

njih,

ni

istine

o

njima"'

Gospodo

iz MKCK, mi smo vjerovali da ste vi oni koji 6e nam

pomo6i

da

saznamo

istinu,

vjerovali

smo

da

6ete

upotrijebiti

sve

svoje

snage

za spas

na5e

djece

i

naSih

ljudi'

Danima

smo

obrjali

pragove

VaSih

ureda,

sluSali

pride

o

pravilima

i radu

VaSe

organizacije,

danima

ste

na

naS odaj

odgovarali

sa

"Zao

nam

je,

ali.'.?'

Sta

zalite,

gosPodo?

Da

li

Talite

Sto

nema

viSe

Srebrenica

jer

biste

tako

imali

viSe

razloga

za

svoje

postojanje,

vise

bi

imali

lijepo

namje6tenih

kancelarija,

udobnih

auta,

visokih

plata?

Da

li

samo

zato

Postojite?

Kako

drugadUe

obja5njavate

VaSu

neaktivnost

i

nedjeloNornost?

Da

li

osje6ate

makar

griZu

savjesti

zbog

nedinjenja

onog

za5to

postojite?

34


38/63


39/63

A.

Tuzla,

13.

mart

1996.

godine

gospodin lfilman

Cufch

Utlnrienje zau$oZene

narode

Podtovani

gosPodine'

Obra6amo

vam

se

ispred

viSe

hiljada

Zena

koje

su

doZivjele

golgotu

Srebrenice.

Prije

nekoliko

dana

na

TV

Sarajevu

smo

gt"O"t"

emisiju

o genocidu u

kojoj

je

bio

gospodin

iz HolandUe'

Njegov

istup

i

prida

su

jo5

jedan

zlodin

udinjen

nama

koje

smo

Zivi

wjedoci

onoga

Sto

se

dogadalo

u

Potodarima

pred

odima

vojnika

Holandije

koji su

sadinjavali

snage

UN-a

u

.za5ti6enoj'

i

demilitiziranoj

zoni

Srebrenice.

Pred

nama

se

dogadalo

zto

u

Potodarima;

na5e

muZeve'

bra6u

i odeve

su

mudili,

ub'rjali,

odvodili,

masakrirali'

a

Zene

i

djevojke

silovali,

a sve

se

to

dogadalo

na

na5e

odi,

uz

prisustvo

holandskih

vojnika-n'rjemih

posmatrada koji

nisu

ni

pokuSali

da

pomognu bilo

kome

od

nas.

Od

tada

pa

do

danas

pro5lo

je

8

mjeseci,

a

mi ne

znamo

za

sudbinu

svojih

nestalih'

Osje6amo

se

ugroienim

i traTimo

za5titu

i

pomo6

vaSeg

UdruZenja

za ugro2ene

narode.

Voljele

bi

o

svemu

Sto

nam

se

dogodilo

ra4govarati

s

Vama'

Ne

znamo

da

lije

to

ikako

mogu6e'

Molimo da

nam

se

javite.

Hvala

vam

na

svemu

Sto

dinite

za

nas

ugroZene'

Znun

snEBnENrcE

36


40/63

Tuz1a,

f l.jula

1996.godine

U

ime

hiljada

Zena,

majki,

sestara

i

djece

koji

dijete

moju

sudbinu jer

ja

sam

ienaiz

Srebrenice

i

traZim

svoje

najmilije,

Zahtijevamo

od:

-

Medunarodne

zajednice,

-

Medunarodne

organizacije

za

ljudska

prava,

-

Medunarodnog

suda

u

Hagu,

-

Medunarodnog

komiteta

Crvenog

kriZa,

-

Gosp.

Bila

Klintona

(vjerujemo

u Vas

i

odekujemo

da 6ete

nam

pomo6i)

-

Butrosa

Galrla

(niSta

niste

udinili

kad

je

trebalo,

udinite

to

barem

sada),

-

predsjednicima

svih Evropskih

zemalja,

-

Antoniju

Samaragi

i

- predsjednika

svih

zemalja

svijeta

jer,

Srebrenica

je

bila

zaSticena

zona.

Srebrenica

je

izdata.

Srebrenica

je

mjesto

gdje

je

potonula

savjest

dovjedanstva.

U naSoj

Srebrenici

sada

Zive

oni

koji

nikad

tamo Zivjeli

nisu.

Vjerovatno

su

sada

tamo da

bi sakrili

tude zlodine.

Srebrenica

je

grueh

svueta.

Zbog

genocida

nad

narodom

i

gradom

Srebrenica

Zahtijevamo:

1.

ISTINU

istinu

o

onom Sto

se dogodilo

na5im

najmilijim.

2. KAZNU

Raznu

za sve

koji

udini5e

zlo6in;

37


41/63

A-

Kaznu

-

za

sve

one

koji

ne udini5e

ni5ta da

sprijede

zlodin.

3. Zahtijevamo

da

iz

Srebrenice

odu svi

oni koji nisu

Zivjeli

tamo

prije

jula

1995.

godine,

a

da

se vrate oni

koji su

u

Srebrenici

Zivjeli

do

jula

1995.

godine

4.

Zahtijevamo

da Srebrenica,

zajedno

sa

Potodarima,

postane

grad-spomenik

velikom

broju

Zrtava,

postane

gradopomena

svijetu,

postane

grad-svjetski

antiratni

centar.

5. Zahtijevamo:

da se

sve

Zrtve

genocida

sahrane

na

teritorui

biv5e

za5ti6ene

zone Srebrenica,

da se

vidi rezultat

svjetske

zaStite.

Neka makar

takva

zona

bude

stvarno

za5ti6ena,

neka bude

spomenik

nevinim

Zrtvama

genocida

u

srcu

Evrope, na

pragu

27'

vijeka.

6. Zahtijevamo

i

Zelimo

da se

Srebrenica

nikome

vi5e

ne

dogodi.

7. SREBRENICA

SE NE

SIVIJE

ZABORAVITI

8.

SREBRENICA SE NE SMIJE

PONOVITI

|

;::.

qi

$

-

+ \

-.):e:

aa:.:tt: tt

tl

t

38


42/63

-;,",;.;;.;;;.s.--

'h

Ohrorenopismo

Butros

Butros Gali,

IIN

Pi5emo

vam

pismo,

a ne znamo

kako da

ga

naslovimo.

Ne moiemo Vas

nazvati

gospodinom-za

nas

to

niste.

Za nas,

Zene Srebrenice,

vi ste

jedan

od krivaca

za na5u

nesrecu.

Danas,

godinu

dana

od

pada

Srebrenice,

mi

traZimo

svoje sinove,

odeve, bra6u,

muZeve...

Njih

nema,

masovne

grobnice

su

pune,

a

zlodinci

Setaju

slobodno...

Na5 Zivot

nema smisao.

A

Vi,

Butros Butros

Gali, imate

hrabrosti da

traZite drugi

mandat u

Ujedinjenim narodima.

Kako vas nije

stid?

Srebrenica

je

bila za5ticena

zona,

toliko

"zaSticena'

da

nema

10.O0O djedaka, muSkaraca,

staraca...

TraZite li

drugi

mandat

da

jos

nekoga

tako zastitite?

Umjesto

drugog

mandata

bolje

bi

bilo da

traZite odgovor na

pitanje

gdje

nestadoSe

ljudi i za5to

zlodinci

nisu

u

zatvoru.

Mo2da bi tako

oprali

svoju

savjest.

Ili

je

moZda nemate?

Umjesto

prilave

za drugi mandat-krenite

u Hag. Tamo

Vam

je

mjesto. Zbog

Srebrenice, zbog masovnih

grobnica,

zbog

istine.

Znlrn

sREBRENTcE

39


43/63


44/63

Tuzla,

8. marta

l

ggG.godine

Otrroreno

pismo

ienama

Srbije

i

Crne

Giore

Danas

je

8. mart,

dan

koji

smo

nekada

na

prostorima

bivse

Jugoslavue

obiljeZavale

zajedno

kao

Dan

Zena.

Znate

da

je

to

bio

za

sve nas

dan

pun

cvije6a,

poljubaca,

veselja.

Radovale

smo

se

okruZene

paZnjom

i tjubavlju

svojih

najmitijih.

A onda

je

zapodeo

rat

i

donio sve

nevolje

i

nesrece

u

nase

krajeve.

A

danas,

8.

marta

1996.

godine

mi

Dan

Zena,

kao

i mnoge

druge

dane

i noci,

obiljeZavamo

tugom

i

potragom

za

na5im

nestalim

sinovima,

odevima,

muZevima,

bradom...

Pazite, traZimo

nestale,

na silu

odvedene

i

zarobljene

djedake,

mladice,

starce...

Ne

tragamo

za

onim

Sto

poginuSe

po

ratiitima,

to

je

zla

kob

koja

prati

svaku vojsku

i

svaki

rat i

donosi

nesrecu

porodicama...

Za

njima

tugujemo

i

proklinjemo

one

koji zapodeie

rat na

ovim prostorima.

Mi

nismo

ni

politidari ni vojskovode,

mi

smo

iene,

majke,

sestre,

kceri...

Mi

traZimo

nestale,

traZimo

da

saznamo

istinu

o

na5im

najdraZim

koji

su

odvedeni

na

silu,

a

bili

su

civili, biti

su

djeca

od

a2,

t3 ili

15

godina,

bili

su

momci,

bili

su

starci...

U

naSoj

Srebrenici,

koja

je

bila zadticena

i

demilitarizirana

zona

UN,

proveli

smo

vi5e

od

tri

godine

uZasa i

patnji,

dekajuci

kraj

rala

i nadajuci

se

boljem

Zivotu.

UN

snage

su

oduzele

oruZje

naiim

muskarcima

i

unistile

ga

garantujuci

sigurnost

stanovnicima

Srebranice.

A

onda

II,

12.

i

13.

jula

1996.godine

.dogadala'

se

Srebrenica...

Iraie1i

spas

i

vjerujudi UN

civili

Srebrenice

(

Zene,

djeca,

starci

)

po5li

su

u

bazu

UN

snaga

u

potodare...a

onda

je

nastupio

uZas...

47


45/63

A-

Svi

mu5karci,

od

djedaka

od

\Z-L3godina

pa

do

staraca

od

70

godina

su

odvojeni

od

nas

i

odvedeni"'

ViSe

od

30O0

naSih

dje6aka,

muZeva,

odevaje

tada

odvojeno

od

nas'"

Tukli

su

ih,

zlostavljali,

odveli"'

Nas,

Zene

i djecu,

su

evakuisali

u

Tuzlu'

a

oni

su

ostali

u

Potodarima'..

Nikad

vi5e

nismo

nista

saznali

o

njima'

Veliki

broj na5ih najmilijih

je

tada

pokusao naci

spas

bjeZeci

prema

Tuzli.

Zamislite

kolonu

civila

koja

traZi

spas,

ide

preko

brda

i

gudara,

gladna,

bosa,

pod

stalnim

granatiranjem'

napadima

vojske.

Nije

to

bila

borba

dvije

vojske'

Bio

je

to

napad

voiske

na

civile,

bilo

je

to

ubijanje

civila"'

Bojni

otrovi'

tenkovske

granate,

zolje,

mine,

snajperi

i dresirani

psi"'i hiljade

dobro

iaoruZanih

KaradZi6evih

vojnika

su

napale

CIVILE

Zamislite

oca

koji

je po5ao

na

taj

put

sa

sinovima'

koji

je

uspio

do6i

u

Tuzlu,

a

ne

zna

ni

kad

ni

gdje

je

ostao

bez

sinova"'

MoZete

li to

zamisliti?

A takvih

sludajeva

je

mnogo

"

Na

tom

putu

uZasa

i

smrti

otac

je

"gubio"

djecu,

brat

je

'gubio'

brata'

a

prUatelj

prijatelja"'

Ve6e

grupe

na5ih

ljudi su krenule

u

Srb'r1u

lraieei

spas

preko

Drine...

Tako

je

nestalo

oko

TOOO

nasih'

5to

zajedno

sa

onim

koji

ostado5e

u

Potodarima

dim

preko

1O'O0O

nestalih

naSih

sinova'

o6eva,

bra6e,

muZeva"'

N.'IH

XBA'IMO

TNAZIIIJIO

ISTTNU

O

NG'ITV['A

Znamo

da

je

bilo

strUeljanja,

klanja

masakriranja"'

Postoje

oni

koji

su

preZivjeli

i

koji

svjedo6e

o

uZasima

i onom

5to

normalan

ljudski

um

ne

moZe

ni

zamisliti"'

Ali

svjedoci

Postoje

"

Morateznatidanemogusvibitiubr,leni'''NekocepreTivjeti...

I

svjedoditi..'

I sazna6e

se

istina

kad-tad'

42


46/63


47/63

A-

Na

vama

je

da

razmislite

o

tome

kome

6e

se

(a

nekom

ho6e)

vratiti

zlo

koje

je

udinjeno

i

koje

se

jo5

uvijek

dini

naSoj

djeci'

Poku5ajte

boli

ublaZiti, a

zlo

zaustaviti'

PROBI'DITE

SE

Zrlrn

SREBRENTcE

a?.Og.

1996.

-

Zene

u

crnom

Drage

Prijateljice'

podrZavamo vas

emotivno

i

moralno,

podrZavamo

vas

i

politidki,

posebno svake

srede,

tokom

protesta'

Ve6

nedeljama

drZimo

na

javnom

trgu

vaSe

saopStenje'

O

tome

vam

Saljemo

i

fotografije.

Uz

vas

smo,

S

poFtovaqiem

i

solidarnoF6u'

StaEa

VaSa

hrabrost

i

upornost

potrebna

je

onima

koje

volite'

Potrebna

je

svima

nama

koje

smo

protiv

rata'

nlelka

:rr

i1iLr

i:..liii

...'..::

t

:

j

tt

44


48/63

--tu

POIflARINA

MASTA

I PRTJAYD

[dijelovi

razllovora

sa

ratnim zloiincem

R.

Karadiicem objavljenog

u

obliku

feljtona

u

beogradskim

"VeEernjim

novostima"f


49/63

-;;";;;";;.;;l;;.

--

-

h

Vi

ste

laa6rrili

ssjni

napad

na

zaBti6enu

zonu

Srebrenice?

Srebrenica

nije nikada

bila

za5ticena

zona.

Kakonije?

To

ona

nije nikada

bila. I

ako meni

ne

vjerujete,

pitajte

biv5eg

generainog

sekretara

OUN, Butrosa

Galija.

On mi

je

priznao

nekoliko

puta

da

je

Srebrenica

muslimansko

vojno

uporiste

i

da

su

okolna srpska

sela bila

stalno

napadana

iz Srebrenice.

U

toku

posljednjih

mjeseci

postojanja

enklave

svaki dan

je

od

muslimanskih

napada

ginuo

bar

jedan

Srbin.

Ub'rjeno

je

sve

ukupno 1260

Srba.

Ujedinjene

nacije

to

znaju.

To zna

i

komandant

holandskih

snaga

u

Srebrenici.

Karadlic

vadi

cijeli smotak dokumenata,

primje6uje reporter

Iista

.Trente

kurant" Bob

Sibelnlk,

sa

dugom

listom

srpskih

Zrtava

oko

Srebrenice.

"A

ovaj

dokument",

pokazuje

Karadlic,

-je

naredenje

komadanta

Srebrenice,Nasera

Ori6a,u

kome

nareduje

diverzantski

napad,sa

imenima

onih koji

treba

da

ga

iz/edu.

Oni

su odlikovani

a

trebalo

bi da budu

strr1eljani

zbog ratnih

zlo6ina...

A evo ivjerske

instrukcije

islamskih

vjerskih

vlasti

trupama

prije

podetka

borbe...'

Ali

to u

svakom stuEqiu

niie

ratni

ztoEin.

U

swimvojskama

se

to Eini?

Svakako da

to

nije zlodin,ali

to

pokazuje

da

je

rijed o

svetom

ratu,o

DZihadu.

U

svakom sludaju

imamo

mnogo dokumenata

koji

pokazuju

da

je

cijela

jedna

divizija

bila stacionirana

u

Srebrenici.

detiri

brigade 28O.,

287.,

283. i 284.

(ptus

jedna

u

Zepi),

dinili

su

Operativnu

grupu

u Srebrenici,u

sastavu

tuzlanskog

drugog

korpusa. Nije

dakle

bilo

govora

o

demilitarizovanoj zoni kako

to

nalaZe

odluka o "zaSti6enoj zoni*.

Muslimani

nisu nikada

imali

namjeru

da Srebrenica

postane

za5ti6ena zona.

Za njihovu armiju

bilo

je

od

vitalnog

znadaja

da

47


50/63


51/63


52/63

A-

kojoj

su se ukr5tale

laZi,mitomanije

i istine,anketirao sam

serju

neposrednih

udesnika

dogadaja.

Sve

njihove

pride

mogle bi

se

komforno

smjestiti

u svjedodanstvo M.R. pripadnika

vojske

RS

i

aktera drame

u Srebrenici.

Probudili

su

nas

oko

pono6i.

Vele

diZi

se,trpaj

u

kamione i

u

Srebrenicu. Sta

6emo

tamo? Vidje6es

kad

dode5 rekao

je

komandir. Kada

smo

stigli

Srebrenica

je

vee

bila

pala,a

muslimanskih

zarobljenika ko

pljeve.

Meni

je

palo

da sprovodim

jedan

autobus zarobljenika.

Njih

pun

autobus,a

ja

sam

i

samo

puSku

u

ruci.

Da su

htjeli mogli

su

me

nogama

dotu6i...

Onda

ugledam dvojicu iz

okoline

mog sela,(navodi

ime sela). lz

grupe

'

5to su mi

zapalili ku6u.

tisina ubija - genocid u srebrenici

Documents