tipski detalji mostova

UDK 624.21.004.14:625.745.1 Primljeno 24. 7. 2009.

GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891 881

Tipski detalji mostova Alex Kindij, Jure Radi, Zlatko avor Kljune rijei

most, tipski detalji, izvedene graevine, propisi, odravanje, trajnost, trokovi

A. Kindij, J. Radi, Z. avor Prethodno priopenje

Tipski detalji mostova U radu su prikazani rezultati analize tipskih detalja cestovnih mostova koju kontinuirano provodi Katedra za mostove Graevinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Analiza se temelji na usporedbi dobrih i manje dobrih rjeenja na izvedenim graevinama, stanju u nama bliskim zemljama kao i zemljama EU-a, primjeni suvremenih propisa i nastojanju za postizanjem to trajnijih graevina. Preporueni su detalji koji zadovoljavaju sve kriterije o odravanju, trajnosti i trokovima.

Key words

bridge, typical details, completed structures, regulations, maintenance, durability, costs

A. Kindij, J. Radi, Z. avor Preliminary note

Typical bridge details

Results obtained during typical road bridge detail analyses, which are continuously made at the Department for Bridges of the Faculty of Civil Engineering, University of Zagreb, are presented in the paper. The analysis is based on: comparison of good and less good solutions applied on the existing structures, study of situation in the surrounding and EU countries, analysis of modern regulations, and efforts made to increase durability of structures. The details that meet all maintenance, durability and cost-efficiency criteria are recommended.

Mots cls

pont, dtails typiques, ouvrages finis, rglements, entretien, durabilit, cots

A. Kindij, J. Radi, Z. avor Note prliminarie

Dtails typiques des ponts

Les rsultats des analyses des dtails typiques des ponts routiers, qui sont conduites de faon continue dans le Dpartement des ponts la Facult de gnie civil, Universit de Zagreb, sont prsents dans l'ouvrage. L'analyse est base sur: comparaison de bonnes et moins bonnes solutions appliques pour les structures existantes, tude de la situation dans les pays voisins et dans les pays de l'UE, analyse des rglements modernes, et efforts faits pour augmenter la durabilit des structures. Les dtails rpondant tous les critres relatifs l'entretien, la durabilit, et aux cots, sont proposs.

, , , , , ,

. , . , .

, e. , , , , . , , .

Schlsselworte

Brcke, Typdetails, ausgefhrte Bauwerke, Vorschriften, Wartung, Dauerhaftigkeit, Kosten

A. Kindij, J. Radi, Z. avor Vorherige Mitteilung

Typdetails fr Brcken Im Artikel sind die Ergebnisse einer Analyse der Typdetails fr Strassenbrcken dargestellt, die die Katheder fr Brcken der Fakultt fr Bauwesen der Universitt Zagreb kontinuiert durchfhrt. Die Analyse begrndet sich auf dem Vergleich guter und weniger guter Lsungen bei ausgefhrten Bauwerken, dem Zustand in Kroatien nahen Lndern sowie in den Lndern der EU, Anwendung moderner Vorschriften und dem Trachten mglichst dauerhafte Bauwerke zu schaffen. Empfohlen sind Details die alle Kriterien betreffend Wartung, Dauerhaftigkeit und Kosten erfllen.

Autori: Mr. sc. Alex Kindij, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Jure Radi, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Zlatko avor, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Tipski detalji mostova A. Kindij, J. Radi, Z. avor

882 GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891

1 Uvod

Veina zemalja ima razraene i opeprihvaene katego-rije tipskih detalja za graevine u svojim sustavima. To znatno olakava, pojeftinjuje i ubrzava gradnju te pobolj-ava djelotvornost odravanja. U Hrvatskoj je na tom polju napravljeno nekoliko pokuaja i parcijalnih proje-kata.

Kako se primjenom masovne proizvodnje i u podruju mostogradnje detalji ponavljaju, iznimno je vano odab-rati najbolja rjeenja dokazana u praksi i iskljuiti sva ona nepovoljna rjeenja. Ovdje prikazujemo rezultate analize tipskih detalja cestovnih mostova koju kontinu-irano provodi Katedra za mostove Graevinskog fakul-teta Sveuilita u Zagrebu.

Ova analiza provedena je u sklopu projekta Katedre za mostove kojim se nastoji poboljati kvaliteta konstruk-cija mostova (slika 1.). Osnovna je tenja ovog projekta obuhvaanje suvremene pozitivne prakse u projektira-nju, izvedbi i uporabi mostova. Na taj se nain nastoje ujednaiti i standardizirati uobiajene konstrukcije mos-tova s uvjetima izvedbe, trajnosti, odravanja i interak-cije ovih uvjeta ve na razini projekta.

Slika 1. Projekt poboljanja kvalitete mostova

Analiza tipskih detalja cestovnih mostova temelji se na sljedeem: analizi dobrih i ne tako dobrih rjeenja na do sada

izgraenim graevinama

stanju u nama bliskim zemljama i u razvijenim zem-ljama EU, osobito u Njemakoj, s kojima je ovaj prijedlog usklaen najvie mogue

primjeni suvremenih norma za djelovanja nastojanju za postizanjem to trajnijih graevina. Tipski detalji cestovnih mostova podijeljeni su u trinaest grupa (tablica 1.), a svaki dio obrauje jednu cjelinu ili grupu kroz poglavlja.

Tablica 1. Grupe tipskih detalja cestovnih mostova

Grupa Naziv grupe

1 zavretak rasponskog sklopa 2 zatitna elina odbojna ograda 3 ograde 4 leajevi 5 odvodnja 6 krilni zidovi upornjaka 7 otvori u sanduastim nosaima rasponskog

sklopa 8 betonska zatitna odbojna ograda 9 prijelazna ploa

10 detalj rubnjaka, hodnika i vijenca 11 prijelazna naprava 12 detalji hidroizolacije 13 detalji reki (spojnica, dilatacija)

Tipski detalji koje su pripremili aktivni lanovi koji se bave projektiranjem mostova vrijede za graenje i odr-avanje cestovnih mostova prema suvremenim europs-kim propisima.

Za svaki tipski detalj dane su tehnike specifikacije koje opisuju vaee uvjete za elemente konstrukcija i njihove dijelove potrebne za planiranje, proraun i izvedbu. U ovoj analizi sakupljena su tipska rjeenja koja se opeto-vano pojavljuju i predstavljaju u praksi dokazana rjeenja.

Uobiajeno je da se takve analize ponajprije razrauju za potrebe konzultanata, investitora, vlasnika (koncesio-nara) graevina i inenjera koji se bave odravanjem mostova. Dobro su pomagalo i mladim inenjerima koji su ukljueni u razradu detalja cestovnih mostova radi boljeg razumijevanja, a trebali bi koristiti i iskusnim ovlatenim inenjerima u razradi projekata kao i ine-njerima na gradilitu jer daju informaciju o namjeni i vrijednosti rjeenja pojedinog detalja. Katedra za mosto-ve sva razraena rjeenja primjenjuje i u nastavi na pred-metima prediplomskog i diplomskog sveuilinog studija.

Ovom analizom obuhvaeni detalji namijenjeni su za primjenu na mostovima, vijaduktima, nadvonjacima, podvonjacima, servisnim mostovima, propustima i ka-nalima te potpornim zidovima. Razraeni su za primje-nu na novim graevinama, ali se mogu primjenjivati i kod rekonstrukcija i ojaavanja postojeih graevina.

A. Kindij, J. Radi, Z. avor Tipski detalji mostova

GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891 883

Pri odabiru teilo se da oni predstavljaju osnovne princi-pe i da su se dokazali u svakodnevnoj primjeni sa staja-lita trajnosti, jednostavnosti izvedbe (koliko je to mo-gue), pristupa, mogunosti pregleda, jednostavnosti odravanja, popravka i uklanjanja. Kod primjene ovako definiranih detalja kojima je pridru-en i popratni tekst kojim se pojanjava princip i pristup problematici trajnosti i jednostavnosti graenja, odnos-no koji su pripremljeni tako da ih projektanti mogu iz-ravno primjenjivati (slika 2.), vano je biti siguran da su detalji i njihov utjecaj na konstrukciju ispravno protuma-eni i primijenjeni.

2 Osnovni principi dobrog odabira detalja Osnovni su zahtjevi graevinskog projekta vrstoa, si-gurnost, trajnost i jednostavnost izvedbe najvanijih kon-strukcijskih elemenata, a odabir detalja u najveoj mjeri odreuje moe li konstrukcija u cijelosti zadovoljavati. Mostovi koji zadovoljavaju zahtjeve sigurnosti, jedno-stavnosti graenja i imaju detalje koji su trajni i jedno-stavni za odravanje, najvjerojatnije su ekonomini i u izvedbi i u kasnijem odravanju. 2.1 Estetika Najvei broj novosagraenih mostova dobro izgleda, ali ve nakon nekoliko godina pokazuje svoje pravo lice.

Tako na primjer oborinska voda voena sloenim ele-mentima oneiuje vidljive povrine mosta. Iz toga razloga mostovi, a time i njihovi detalji, moraju biti to jednostavniji. Tok oborinske vode treba unaprijed pret-postaviti, a detalje odgovarajue prilagoditi. ljebovi i slini elementi na izloenim povrinama kanaliziraju oborinsku vodu i odgovarajuim odabirom mogu se postii odreeni povoljni vizualni efekti svjetla i sjene. Utjecaj prevladavajueg vjetra oteava odabir takvih elemenata. Detalji konstrukcije trebaju biti racionalizirani i koliko je to mogue trebaju osigurati vizualnu povezanost cije-log mosta i drugih mostova istog projekta odnosno di-onice (slika 3.). Detalji ne bi trebali biti komplicirani niti dominirati graevinom. Reke na konstrukciji trebaju biti tako razmjetene da ne naruavaju izgled mosta. esto reke definiramo poseb-no oblikovanom rekom ili udubljenjem, kako bi se iz-bjegao nepravilan spoj i nepovoljni vizualni utjecaj raz-liitih nijansi betona ugraivanog u odreenom vremen-skom razmaku. Ove se reke mogu odabirati u proizvolj-nom broju, one nemaju nepovoljan utjecaj i uglavnom proizlaze iz faza izvedbe dok se broj reki rasponskog sklopa i drugih diskontinuiteta treba smanjiti na najma-nju moguu mjeru. Tako na primjer na prijelaznim nap-

Slika 2. Detalj pjeakog hodnika s elinom odbojnom ogradom izveden na mjestu


884 GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891

ravama dolazi do koncentracije protoka vode i uestalo do proputanja, to pak dovodi do oteenja glavnih konstrukcijskih elemenata.

Reke i diskontinuitete treba smjestiti tako da se ograni-i nepovoljan utjecaj na konstrukciju. Suvremeno rjee-nje graevine bez reki i leaja (integralni most) (tablica 2.) danas se u dijelu europskih zemalja propisuje za nove mostove odreenih karakteristika. Tako se, na primjer, u Velikoj Britaniji za sve mostove do 60 m mora provjeriti mogunost izvedbe mosta bez reki i leaja. Oekuje se da e izbjegavanje reki i drugih diskontinuiteta povoljno utjecati na trajnost, a time i na trokove odravanja, i iz-gled mostova.

Prikrivanje loih detalja rijetko ima pozitivan uinak. Projektant treba rabiti ve postojea obiljeja konstruk-cije, a ne nametati dodatna. Ako dodaci uzrokuju kon-centracije armature, oteanu mogunost ugradnje beto-na, a time najvjerojatnije i loiju kvalitetu ugraenog betona ili pukotine, ionako slab pozitivan utjecaj dodat-ka bit e poniten.

Trajna graevina zadrat e dobar izgled ako se u pro-jektu uzme u obzir sljedee:

dobri detalji odvodnje (slika 3.) oblici to spreavaju ostavljanje tragova po konstrukciji

(prljanje konstrukcije)

izbjegavanje koncentracija pukotina i ostalih diskon-tinuiteta gdje se moe sakupljati neistoa

jednostavnost pregleda i odravanja. 2.2 Zdravlje i sigurnost Aktivnosti u postupku graenja, posebice one pri grae-nju na licu mjesta, znatno utjeu na zdravlje i sigurnost zbog same prirode procesa ili rabljenog gradiva i kemi-kalija. Ovime se ne daje sveobuhvatan pregled zakono-davstva koje obuhvaa zdravlje i sigurnost, ve se daje pregled tema koje se tiu odabira detalja i posebno pris-tupa konstrukciji tijekom graenja, uporabe i odravanja.

Postupak izvedbe valja uskladiti s konstrukcijom i pot-rebom za kasnijim odravanjem. U podrujima gdje bi se odravanje trebalo odvijati uz veliki rizik, kao to je na primjer autocesta gdje promet tee velikom brzinom, takve aktivnosti treba smanjiti na najmanju moguu mjeru.

Kada se radovi obavljaju uz prometnicu na kojoj tee promet velikom brzinom, uz potrebni radni prostor treba predvidjeti i dodatni zatitni prostor. Za autoceste je taj zatitni prostor irok najmanje 1,2 m.

Kod mostova s uobiajenim bankinama, kada se radovi odravanja obavljaju u tom podruju, treba zatvoriti pro-metni trak uz bankinu.

Slika 3. Detalj slivnika s nainom ugradnje


GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891 885

2.2.1 Projektiranje

Projektanti trebaju uzeti u obzir opasnosti i rizike koji se mogu pojaviti u svim fazama kroz koje prolazi svaka konstrukcija, a to su: graenje uporaba pregled i odravanje izmjene (npr. proirenje) ili uklanjanje. Propisi zahtijevaju uklanjanje, odnosno smanjenje opas-nosti na najmanju moguu mjeru, te definiranje preosta-lih opasnosti kako bi se poduzele odgovarajue mjere.

Opasnosti koje se mogu pojaviti tijekom pregleda ili ra-dova na odravanju treba pretpostaviti i navesti u pro-jektu odravanja mosta. Detalji mostova trebaju zadovo-ljavati sve navedene zahtjeve.

2.2.2 Izvedba

Rizine situacije mogu nastati ako nije predvieno do-voljno prostora za sigurno obavljanje radnih operacija (npr. u sluaju praznih prostora malih dimenzija gdje je oteano rukovanje oplatom i gdje bi trebalo predvidjeti izgubljenu oplatu).

Nepovoljno oblikovana ili vrlo zgusnuta armatura tako-er moe izazvati tekoe u izvedbi.

2.2.3 Pristup graevini - openito

Razmatranje openitog pristupa graevini u projektu ili pri odabiru detalja ovisi o sljedeem: vrsti prijelaza (cesta, eljeznica, rijeka...) terenu (strme kosine nasipa, visoko drvee...) voenju instalacija visini parapeta irini nogostupa i bankina, obradi povrina opremi prometnice (ukljuivo i stupove za rasvjetu). Vie nije uobiajeno ostavljanje otvora za ulaz u kons-trukciju u kolnikoj ploi, ponajprije zbog sigurnosti. Zatvaranje prometnih trakova na autocestama predstav-lja opasnost i za vozae i za radnike. Gomilanje vozila ispred prometnog traka u kojem je zabranjen promet do-datno poveava rizik. Pristup u sanduaste nosae osi-gurava se s upornjaka ili kod diskontinuiranih sanduka kroz donju plou.

2.2.4 Unutarnji pristupi

Veliinu otvora (na ulazu u konstrukciju ili unutar nje) odabire projektant u skladu s procijenjenim opasnostima i rizicima. Pri odabiru najmanjih veliina otvora potreb-no je uzeti u obzir propisane najmanje potrebne veliine za prolaz i unos potrebne opreme.

Tablica 2. Rjeenja prijelaza s kolnikog sklopa na nasip za mostove bez reki i leaja


886 GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891

Veliina otvora treba omoguiti sigurno rukovanje op-remom (npr. pree za prednapinjanje kod naknadnog prednapinjanja donje ploe sanduastog nosaa izvede-nog slobodnom konzolnom gradnjom).

Projektanti moraju izbjegavati nepovoljne detalje u smi-slu sigurnosti i poveanja rizika.

Za sanduaste nosae projektant pri odabiru otvora treba uzeti u obzir:

nain i jednostavnost pristupa razmak otvora du konstrukcije razmak otvora za prozraivanje uestalost pregleda postupke unutarnje zatite uestalost budueg odravanja.

2.2.5 Rasvjeta

Uestalost pregleda i odravanja uvjetuje ugraivanje rasvjete u velike sanduaste nosae. Ugraena rasvjeta poveava sigurnost i uinkovitost. Kod manjih mostova zbog manje uestalosti pregleda ugraena je rasvjeta nepotrebna, ali je prikladna ugradnja utinica za struju zatienih od zlouporabe.

2.2.6 Procjeivanje vode

Voda moe ui u konstrukciju zbog loe brtvljenog spo-ja hidroizolacije, proputanja cijevi odvodnje ili konden-zacijom.

Procjenom rizika od zadravanja vode u sanducima pro-jektant mora predvidjeti mogunost otjecanja takve vo-de, kako se netko ne bi poskliznuo ili inficirao ako doe do razvoja gljivica.

Prodor vode u male zatvorene prostore treba uzeti u ob-zir ak i ako nikako ne moemo pretpostaviti da voda

Slika 4. Podaci za odreivanje geometrijskog oblika prijelaznih ploa


GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891 887

moe prodrijeti. Postoje sluajevi pojave tekoa s po-veanjem stalne teine ili raspucavanja od djelovanja leda.

2.2.7 Sigurnost

Jednostavan pristup svim dijelovima mosta oteava pos-tizanje sigurnosti. Rizici za sigurnost moraju se proci-jeniti na lokaciji mosta, prema emu se poduzimaju od-govarajue mjere zatite.

U nekim e sluajevima biti potrebno ugraditi osigurana vrata na pristupima, a iznimno i videonadzor da bi se osigurala potpuna sigurnost. Treba onemoguiti neovla-teni pristup nosivoj konstrukciji mosta.

2.2.8 Prijelazna ploa

Za sigurnost prometa vano je odgovarajue rjeenje prijelaza s kolnikog sklopa na nasip. Konstrukcije gra-evina pri krajnjim su osloncima nedeformabilne ili s malim deformacijama. Tlo u trasi prometnice je vee deformabilnosti ovisno o vrsti i kvaliteti tla pod nasi-pom, visini nasipa i uvjeta izvedbe nasipa. Slijeganje nasipa je vee i dugotrajnije.

Za prijelaz s deformabilne prometnice na nedeformabil-nu konstrukciju graevine uglavnom je potrebno pred-vidjeti prijelaznu plou, kako se utjecaj i razlika defor-mabilnosti ne bi odraavali na sigurnost prometa i kako

Slika 5. Shema armiranja prijelaznih ploa


888 GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891

ne bi dolazilo do dodatnih dinamikih utjecaja na grae-vinu.

Tablica 3. Kriteriji za odabir rjeenja prijelaza s nasipa na graevinu s prijelaznom ploom i bez nje

Nagib deformiranog nasipa ne bi smio biti vei od 1:200 (0,5 %) odnosno 1:300 (0,35 %) za autoceste.

Prijelaznim ploama smanjuju se i kontroliraju te defor-macije. Na slikama 4. i 5. prikazani su elementi za odre-ivanje duljina i geometrijskog oblika te shema armira-nja prijelaznih ploa.

Za rjeenje prijelaza s nasipa na graevinu vani su sljedei kriteriji:

kategorija prometnice visina, materijal i kvaliteta izvedbe nasipa iza kraj-

njeg oslonca i vrsta i kvaliteta tla pod nasipom

visinski poloaj gornje povrine rasponskog sklopa u odnosu na niveletu prometnice.

2.3 Jednostavnost izvedbe Projektanti trebaju prepoznati vanost trokova rada i gradilita. Minimiziranje koliine ugraenog materijala ne rezultira uvijek povoljno u ukupnoj cijeni graevine. Unutar jednog projekta geometrijski oblik detalja treba biti racionalizirana, a standardizacija izmjera treba omo-guiti ponovnu uporabu pomagala pri gradnji kao to je oplata.

Projektanti trebaju uzeti u obzir postupak gradnje i sve potrebne zahtjeve za privremeno osiguranje stabilnosti. Izvoa je odgovoran za graenje, ali ga projektant mo-ra upozoriti na sve faze izgradnje u kojima treba dodat-no osiguravati stabilnost konstrukcije ili njezinih eleme-nata.

Potpuno treba izbjegavati prilagoavanje elemenata ti-jekom izvedbe na samom gradilitu. Iz tog razloga treba realno odrediti i primijeniti dopustive netonosti i odmake prikladne gradilinim uvjetima. Posebno valja uzeti u obzir mogua odstupanja u poloaju neposredno prije izvedenih elemenata konstrukcije. Reke u konstrukciji treba smanjiti na najmanju moguu mjeru. Mostovi bez reki i leaja (integralni mostovi) smanjuju potreban broj reki, to je i osnovni razlog trenda razvoja ovog tipa graevina.

Projektant treba predvidjeti sve potrebne odmake. Uz potreban slobodni prostor zbog zdravlja i sigurnosti, pot-rebno je predvidjeti i prostor potreban za obavljanje radnih operacija i uporabu opreme. Najjednostavniji je primjer prostor potreban za kretanje radnika i namjeta-nje pree za prednapinjanje natega. Kada se razrauju detalji potrebno je predvidjeti dostatne zazore za izved-bu i za budue preglede i eventualne radove na odravanju.

Jednostavnost je poeljna. Sloeni se detalji u nekim sluajevima ne mogu izbjegnuti, ali treba znati da su oni uestalo povezani s tekoama i poveanim trokovima u izvedbi. Standardni detalji bi uglavnom trebali biti jed-nostavni i ekonomski povoljniji.


GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891 889

2.3.1 Beton

Princip ponavljanja detalja posebno je primjenjiv pri gra-enju betonom. Projektant dodatno mora obratiti panju na potekoe s uklanjanjem oplate, primjenu izgubljene ili klizne oplate te na jednostavnost ugradnje i zbijanja betona.

Primjena klizne oplate mogua je ako su linije i kutovi konstrukcije jednoliki. Tako, na primjer, kod sanduas-tog nosaa jednake visine du raspona projektant treba odabrati jednake izmjere unutarnjega poprenog presje-ka du cijele duljine konstrukcije. Promjene u popre-nom presjeku mogu smanjiti potrebne koliine mataeri-jala, ali zahtijevaju dodatne trokove oplate i usporavaju izvedbu.

Zbijanje betona je jednostavnije u konstrukcijskim obli-cima, gdje je mogua izravna ugradnja betona. Treba izbjegavati nepotrebne kutove, zavoje i lomove jer je takvu oplatu teko konstruirati, a betoniranje moe biti oteano.

U projektu je potrebno predvidjeti praktian redoslijed i razmjetaj radnih reki.

Trajna konstrukcija jednostavna za izvedbu mora imati odgovarajue rijeene sve detalje armature. Treba teiti jednostavnosti polaganja armature. Prenatrpanost kod koncentriranih preklopa moe se izbjei polaganjem armature naizmjence ili stupnjevanjem preklopa. Palji-vim odabirom oblika armature moe se smanjiti opas-nost od izmicanja nedovoljno privrene armature tije-kom betoniranja.

2.3.2 Konstrukcijski elik

Projektant treba uzeti u obzir sve relevantne faze grae-nja eline konstrukcije. Faze mogu ukljuivati i proiz-vodnju i pripremu elemenata za transport, sastavljanje na licu mjesta i graenje. Za svaku fazu mogu se prim-jenjivati razliite tehnologije i procesi.

Moderna tvornika proizvodnja je visokoautomatizirani proces. Projektanti bi trebali poznavati opremu proizvo-aa i tehnologiju zavarivanja.

I kod elika vrijedi princip maksimalno mogueg ponav-ljanja i ujednaavanja detalja.

Postupak graenja treba uzeti u obzir u proraunu kons-trukcije. Utjecaj na gradilitu imaju slobodni pristupi, ogranienja u podizanju, stabilnost elemenata u privre-menim fazama i detalji veza elinih i predgotovljenih betonskih elemenata.

Razrada detalja spojeva i reki znatno utjee na uspjeh projekta.

2.4 Trajnost

2.4.1 Beton

Izloenost kumulativnom utjecaju vlage, vode koja ot-jee s graevine, kie, prskanja od prolaska vozila, za-mrzavanja, odmrzavanja, sredstava za odmrzavanje i zagaene atmosfere uzrokuju propadanje konstrukcija mostova.

Prodiranje soli za odmrzavanje (kloridi) glavni je uzrok brze korozije armature. Iz tog razloga vano je osigurati dostatnu otpornost na prodiranje klorida.

Trajne konstrukcije mostova imaju jednostavne detalje koji omoguavaju brzo otjecanje vode. Kolnici moraju imati neprekinute gornje povrine jer je gotovo nemogu-e osigurati vodonepropusnost na mjestima diskontinu-iteta. U tom smislu:

otvori i sidra natega u kolnikoj ploi su zabranjeni broj prijelaznih naprava treba smanjiti na minimum

jer one ve nakon manjih oteenja doputaju prodi-ranje vode

armaturu treba predvidjeti tako da se osigura povolj-na slika pukotina.

Potrebno je predvidjeti vie rjeenja protiv prodiranja vlage u konstrukciju. Iako u nekim suhim klimama hid-roizolacija nije uvijek potrebna, u Hrvatskoj je uobiaje-na praksa ispod kolnikog zastora ugraditi i vodonepro-pusnu hidroizolaciju.

Sve vertikalne povrine u dodiru s tlom redovito su hid-roizolirane.

2.4.2 Konstrukcijski elik

Kao i kod betonskih mostova, potrebno je sprijeiti sa-kupljanje i zadravanje vode na konstrukciji ili unutar nje. Potrebno je odabirati detalje koji ne spreavaju ot-jecanje vode. Primjena takvih detalja ne treba imati zna-ajnijeg utjecaja na trokove izvedbe mosta.

Otkazivanje zavara ili njihova neispravna izvedba mogu izazvati tekoe s trajnou, primjerice odlamanje zatit-nih premaza. Potrebno je posvetiti veliku pozornost oda-biru detalja i kontroli kvalitete svih spojeva.

2.4.3 Zatitni premazi

Kad se nanose zatitni premazi odabrani detalji moraju omoguiti nanoenje slojeva zatitnog premaza. Koro-zija e zapoeti na mjestima gdje je zatita nepotpuna.

Tehnologija zatitnih premaza u stalnom je razvoju. Pos-ljednjih godina teite razvoja bilo je na jednostavnosti i poveanju brzine nanoenja, zatiti okolia i toksikolo-kim svojstvima premaza. Projektant kontinuirano mora


890 GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891

pratiti razvoj trita i ponude te mogunosti primjene novih i suvremenijih proizvoda.

2.4.4 Zamor

Pukotine od zamora uzrokuju tekoe za trajnost kons-trukcije. Pukotine nastaju na dijelovima eline kons-trukcije pod izravnim djelovanjem ciklikoga promet-nog optereenja, npr. elina kolnika ploa ili gornji pojas elinog nosaa kod spregnutih konstrukcija. Pro-jektant odgovarajuim konstrukcijskim rjeenjima mora osigurati i smanjiti pojavu koncentracije naprezanja.

2.5 Odravanje

Dva su osnovna razloga koja su potaknula velike vlasni-ke mostova da procjenjuju stanje svog vlasnitva:

ubrzano propadanje mostova zbog poveanog solje-nja prometnica

izjednaivanje prometnog optereenja primjenom eurokodova, tako da treba utvrditi mogu li svi mos-tovi u sustavu podnijeti poveanje optereenja u od-nosu prema onom na koje su proraunati.

Ostali su razlozi poveanje mree prometnica, kompju-torizirani sustavi gospodarenja mostovima koji ukljuu-ju detaljno razraene baze podataka o mostovima. Te se baze podataka stalno dopunjuju i razvijaju. Svi ti podaci pomau inenjerima u donoenju odluka o najpovoljni-jem investiranju sredstava odreenih za odravanje mostova.

2.5.1 Pregledi mostova

Postupak odravanja mostova ukljuuje i program pre-gleda mostova. Projektant treba osigurati pristup svim dijelovima konstrukcije. Unato injenici da je u iznim-nim sluajevima potreban odreeni kompromis, osnov-no je naelo da svi dijelovi konstrukcije moraju biti dos-tupni i vidljivi za izravni pregled.

Odabrani nain pristupa treba osigurati nesmetanu upo-rabu mosta, odnosno utjecaj pregleda mora biti najmanji mogui.

Na upornjacima je potrebno osigurati dovoljno mjesta za pregled leaja i prijelaznih naprava. Kada se u ranoj fazi projektiranja i odabira detalja uzmu u obzir svi ovi uvjeti, mogue je primijeniti jednostavnija rjeenja.

2.5.2 Postupci odravanja

Most mora postii svoj vijek trajanja (100 godina), uz pretpostavku da se obavljaju radovi na odravanju dije-lova kojima je trajnost kraa. Leaji i prijelazne naprave imaju vijek trajanja od 20-25 godina, pa je stoga potrebno predvidjeti mogunost zamjene tih dijelova.

Projektant mora izbjegavati ugradnju kratkotrajnih ele-menata u konstrukciju i osigurati da se svi ostali dijelovi konstrukcije odravaju to je manje potrebno.

Potrebno je osigurati slobodno i prirodno odstranjivanje prljavtine. Nakupine prljavtine mogu izazvati zadra-vanje vode koja moe biti kontaminirana solima za od-leivanje.

Projekt i detalji moraju sadravati informacije koje se odnose na zamjenu ugraenih dijelova: zahtjeve koji se odnose na zdravlje i sigurnost utjecaj zamjene elemenata na konstrukciju i hidro-

izolaciju optereenje koje se mora preuzeti pri zamjeni leaja poloaj i veliinu prea za odizanje konstrukcije sinkronizaciju odizanja sposobnost konstrukcije da nosi privremeno preras-

poreeno optereenje.

Projektant treba izraditi prirunik za odravanje konstruk-cije. Na taj nain identificiraju se osnovne karakteristike konstrukcije i daje se preporuka o postupcima pregleda i programa odravanja.

3 Zakljuak

Konstrukcija mora biti planirana, projektirana i izvede-na tako da tijekom predvienog vijeka trajanja uz zado-voljavajui stupanj pouzdanosti i na ekonomian nain, ostane uporabljiva za predvienu namjenu (zahtjev gra-ninog stanja uporabljivosti) te da bude u stanju podni-jeti sva predviena djelovanja tijekom izvedbe i uporabe (zahtjevi graninog stanja nosivosti). Najveu ulogu u zadovoljavanju ovih uvjeta ima odabir i izvedba detalja.

Analizom izloenom u lanku nastoje se pokazati prim-jeri detalja mostova s dodatnim objanjenjima i savjeti-ma kojima bi se naglasili i obrazloili principi i mogua pitanja vezana za svaki detalj.

Analizom je dobiven skup detalja koji su tehniki ispravni, osiguravaju dostatnu trajnost, najjednostavniji su za iz-vedbu i osiguravaju najmanje trokove odravanja.

Na taj nain nastojalo se preporuiti detalje koji omogu-uju i potiu odreenu razinu standardizacije, to bi tre-balo omoguiti da projekt, detaljiranje i izvedba mosto-va postanu uspjeniji te da projekt ima kratkorone i du-gorone pozitivne koristi za vlasnika.

Na Katedri za mostove ova se analiza smatra zdravom osnovom na kojoj se mogu razvijati alternativni pristupi jer namjera nije bila zaustaviti i ograniavati daljnji raz-voj. Projektima koji se vode na Katedri za mostove uvi-jek se nastoji ohrabriti povratna informacija, kako bi se detalji prema potrebi zamijenili, poboljali, dodatno razradili ili osuvremenili.


GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891 891

LITERATURA

[1] Richtzeichnungen fr Ingenieurbauten (RIZ-ING), Bundesministerium fr Verkehr, Bau und Stadtentwicklung, Verkehrsblatt-Verlag, Sammlung S 1053, Dortmund, 2007.

[2] lekovi, V.; uteri, D.; Srek, D.: Pu, G.; Kindij, A.: Detalji spoja ceste i mosta, Ceste i mostovi, Hrvatsko drutvo za ceste Via Vita, CIM, god. 53., br. 4, srpanj/klolovoz 2007., 30-38.

[3] Tonias, D. E.; Zhao, J. J.: Bridge Engineering, Design, Reha-bilitation and Maintenance of modern Highway Bridges, 2007.

[4] Radi, J.; avor. Z.; Kindij, A.; Mandi, A.; Hrelja, G.: Improvement of bridge structures project, Proceedings of the International Conference on Bridges, Dubrovnik, Croatia, May 21-24, 2006, pp. 251-260

[5] Tipizacija sustava i detalja za objekte na autocestama, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, studija za HAC d.o.o. (Ugovor br.45121-700-76/05), svibanj 2005.

[6] Radi, J. et al.: Bridges on new Croatian Highways, Croatian

national report 2002. I FIB Congress, Osaka, Japan, 2002.

[7] Bridge detailing guide, CIRIA C543, ISBN 0 86017 543 X, London, 2001.

[8] TSC 07.109, Smernice za projektiranje cestnih premostitvenih objektov (mostov), Tehnika specifikacija za javne ceste, Republika Slovenija, Ministarstvo za promet in zveze, 1998.

[9] Bridges design for improved buildability, CIRIA Report 155, London, 1996.

[10] Radi, J.: Bridge Durability Parameters, Proc. Symp. IABSE Durability of Structures, Lisabon, 1989., pp.63-68

tipski detalji mostova

Documents