temelji islamskog vjerovanja - šejh muhammed b. salih el-'usejmin

7/24/2019 TEMELJI ISLAMSKOG VJEROVANJA - ejh Muhammed b. Salih el-'Usejmin

1/71


2/71

Naslov originala:

Naslov prijevoda:

TEMELJI ISLAMSKOG VJEROVANJA

(komentar knjige)

Autor:

ejh Muhammed b. Slih el-'Usejmn

Prijevod: :

Senad Muhi

Recenzija:

Fejzo Radoni

Jasmina Radoni

IslamHouse.com


3/71

Muhammed b. Salih

el-'Usejmin

TEMELJI ISLAMSKOG

VJEROVANJA

(komentar knjige)

IslamHouse.com

2016. godine


4/71


5/71

Temelji islamskog vjerovanja5

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Zahvala pripada Allahu Uzvienom, od Njegapomo i oprost traimo i Njemu se kajemo. Allahu seutjeemo od zla nas samih i zla naih loih postupaka.Koga Allah uputi, on je, uistinu upuen, a koga On uzabludi ostavi, taj nee nai upuivaa. Svjedoim danema drugog boga osim Allaha i da On nema sudruga i

svjedoim da je Muhammed, Njegov rob i poslanik, nekaje na njega, njegove ashabe i porodicu salavat i selam.

Nauka o tevhidu (Allahovoj jednoi) je najasnijai najvrijednija nauka. Od svih nauka, najvea dunost jenju traiti, jer putem nje upoznajemo Allaha, Njegovaimena i svojstva, te prava koje On Uzvieni ima kodSvojih robova.

Tevhid je klju koji otvara vrata ka Allahu i on jetemelj svih Njegovih vjerozakona.

Upravo zbog njegove vanosti, svi poslanici, bezizuzetka, pozivali su ka njemu. Allah Uzvieni kae:

Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali, a da

mu nismo objavili: Nema boga osim Mene, zato se Meni

klanjajte! (Kur'an, Vjerovjesnici, ajet 25.)

Uzvieni Allah tvrdi sam za Sebe da je jedan, a totvrde i meleci, kao i ueni ljudi. Allah Uzvieni kae:

Allah svjedoi da nema drugog boga osim Njega- a i meleki i ueni - i da On postupa pravedno. - Nema


6/71


boga osim Njega, Silnog i Mudrog! (Kur'an, Imranova

porodica , ajet 18.)

Imajui u vidu stepen i bitnost tevhida, svakimusliman morao bi da mu posveti panju, izuavajui ga,poduavajui njemu druge, razmiljajui o njemu ivjerujui vrsto u njega, kako bi svoju vjeru zasnovao naispravnim i istim temeljima iz kojih e se javiti rezultati iplodovi.


7/71


Vjera islam

To je vjera koju je Allah Uzvieni dostavioMuhammedu, sallallahu alejhi ve sellem. Njome je Allah

zapeatio sve prijanje vjere, uinio je potpunom, kako biMu putem nje ibadet inili i na takav nain je blagodatSvoju usavrio. To je vjera sa kojom je On zadovoljan i niod koga nee primiti nijednu vjeru osim islama.

Allah Uzvieni kae:

Muhammed nije roditelj nijednom od vaih ljudi,nego je Allahov poslanik i posljednji vjerovjesnik.

(Kur'an, Azhab, ajet 40)

Sada sam vam vjeru vau usavrio i blagodatSvoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam

islam bude vjera. (Kur'an, Al- Ma'ida, ajet 3.)

Allahu je prava vjera jedino - islam. (Kur'an, Ali

Imran, ajet 19.)

A onaj koji eli neku drugu vjeru osim islama,

nee mu biti primljena, i on e na onome svijetunastradati. (Kur'an, Ali Imran, ajet 85.)

Allah Uzvieni je svim ljudima naredio da Gaoboavaju onako kako je to Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, inio.

On kae: Reci: O ljudi, ja sam svima vamaAllahov poslanik, Njegova vlast je na nebesima i na

Zemlji; nema drugog boga osim Njega, On ivot i smrtdaje, i zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova,


8/71


vjerovjesnika, koji ne zna itati i pisati, koji vjeruje uAllaha i rijei Njegove; njega slijedite - da biste naPravome putu bil i ! (Kur'an, AlA'raf, ajet 158)

Muslim biljei od Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu,da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao:

Tako mi Onoga u ijoj Ruci je moja dua, kogod uje za mene- bio jevrej ili kranin - a zatimumre, a ne povjeruje u ono sa ime sam poslat, bit e

od stanovnika Vatre.

Vjerovanje u Poslanika, sallallahu alejhi ve

sellem, podrazumijeva vrsto uvjerenje u njegovuispravnost i ispravnost onoga sa ime je poslat, kao iprihvatanje svega toga i pokoravanje.

Iz ovog razloga, Poslanikov amida Ebu Talib nijebio vjernik i pored toga to je vjerovao u ispravnost onogasa ime je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslat i toje tvrdio da je islam najbolja vjera.

Islamska vjera obuhvata i sadri sve korisnebitnosti koje su bile sadrane i u prijanjim vjerama, s tim

to je islam specifian po tome to odgovara svakomnarodu, vremenu i prostoru.

Obraajui se Poslaniku, sallallahu alejhi vesellem, Uzvieni Allah kae:

A tebi objavljujemo Knjigu, samu istinu, da

potvrdi knjige prije nje objavljene i da nad njima bdi.(Kur'an, AlMa'ida, ajet 48.)


9/71


Znaenje ajeta ukazuje da je Kur'an knjiga kojaodgovara svakom narodu, prostoru i vremenu, a ne da se

treba mijenjati i potiniti shodno prostoru i vremenu ukojem ovjek ivi i djeluje, kao to to tumae odreeneskupine.

Onome ko bude slijedio upute islamske vjere,

Allah Uzvieni obeava pomo i pobjedu.

Uzvieni kae:

On po Poslaniku Svome alje uputstvo i vjeruistinitu da bi je uzdigao iznad svih vjera, makar ne bilo

pravo mnogobocima.(Kur'an, As-Saff, ajet 9.)

Allah obeava da e one meu vama koji buduvjerovali i dobra djela inili sigurno namjesnicima na

Zemlji postaviti, kao to je postavio namjesnicima oneprije njih, i da e im zacijelo vjeru njihovu uvrstiti, onukoju im On eli, i da e im sigurno strah sigurnouzamijeniti; oni e se samo Meni klanjati, i nee drugeMeni ravnim smatrati. A oni koji i poslije toga budu

nezahvalni - oni su pravi grjenici. (Kur'an, An-Nur, ajet

55.)

Islam je vjera koja u sebi sadri vjerovanje, a ivjerozakon. Dakle, on je savren i u svojim postavkamakoje su vezane za vjerovanje, kao i u pravilima i

zakonima koje je odredio.

1. Islam nareuje vjerovanje u samo jednog Boga,a zabranjuje politeizam (irk).

2. Nareuje istinu, a zabranjuje la.


10/71


3. Nareuje pravdu1, a zabranjuje nepravdu.

4. Nareuje povjerenje, a zabranjuje prevaru.

5. Nareuje ispunjavanje obaveza, a zabranjujekrenje.

6. Nareuje dobroinstvo roditeljima, a zabranjujeneposlunost.

7. Nareuje ouvanje rodbinskih veza, a

zabranjuje njihovo kidanje.

8. Nareuje lijepe meukomijske odnose, azabranjuje lo odnos meu njima.

Dakle, openito islam poziva ka svemu to jelijepo i dobro, a zabranjuje sve to je runo i loe.

Allah Uzvieni kae:

Allah zahtijeva da se svaije pravo potuje, dobroini, i da se blinjima udjeljuje, a razvrat i sve to jeodvratno i nasilje zabranjuje; da pouku primite, On vas

savjetuje.(Kur'an, An-Nahl, ajet 90)

1Pravda oznaava izjednaavanje izmeu istih (slinih) stvari, a razdvajanje izmeu

razliitih. Dakle, pravda ne podrazumijeva apsolutno izjednaavanje, kao to to tvrde

odreeni ljudi, koji uopavaju i kau: Islam je vjera koja izjednaava svakog. U

islamu nema izjednaavanja meu razliitim stvarima, i to je neto to nije pohvalno.


11/71


Temelji islama

Islam ima pet temelja na kojima opstoji, a koji su

spomenuti u hadisu kojeg prenosi Ibn Omer. U tom

hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:

Islam se temelji na pet principa: svjedoenjuda je samo Allah bog i da je Muhammed, Njegov rob i

poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, posturamazana i obavljanju hadda. Neki ovjek ree:Na haddu i na postu ramazana, a on kaza: 'Napostu ramazana i obavljanju hadda. Ovako sam uood Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.' (Muttefekunalejhi, a ovo je Muslimova verzija)

1.Svjedoenje da je samo Allah Bog i da jeMuhammed, Njegov poslanik

Ovo oznaava vrsto uvjerenje koje se potvrujeizgovorom.

Ove rijei su nerazdvojne i smatraju se jednimtemeljom, iako njihovo znaenje sadri dvoje:svjedoenje da je Allah bog i da je Muhammed Njegovrob i poslanik.

Razlog zato se smatraju jednim temeljom je

sljedei:Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je dostavio

vjeru od Allaha, tako da svjedoenje da je on rob i


12/71


poslanik ukazuje na potpunost svjedoenja da nemadrugog boga osim Allaha.

A drugi razlog je to su ove rijei temeljispravnosti svakog dobrog djela. Dakle, nije ni ispravno, a

ni primljeno djelo osim ukoliko je izvreno u ime Allaha iu skladu sa Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem,

praksom. Iskrenou u ime Allaha ostvaruje sesvjedoenje Njegove jednoe, dok se slijeenjem

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ostvarujesvjedoenje da je on rob i poslanik.

Rezultat i plod ovog svjedoenja jeste oslobaanjesrca od robovanja nekom drugom mimo Allahu i od

slijeenja nekog drugog mimo poslanika.

2. Obavljanje namaza

Ovaj ibadet oznaava oboavanje Allaha putemklanjanja namaza, ustrajnost na tom putu i obavljanje istih

u njihovom propisanom vremenu i na nain kako je topropisano.

Rezultat i plod ovog ibadeta jeste irokogrudnost,radost i srea, te ostavljanje loih djela.

3. Davanje zekata

Oboavanje Allaha putem izdvajanja odreeneobavezne koliine imetka onima koji to zasluuju.


13/71


Rezultat i plod ovog ibadeta jeste ienje due odkrtosti i ispunjavanje potreba muslimana.

4. Post mjeseca ramazana

Oboavanje Allaha na nain da se tokomramazanskog dana ostavi sve to kvari post.

Rezultat i plod ovog ibadeta jeste treniranje due

da ostavi ono to voli s ciljem da zaslui Allahovozadovoljstvo.

5. Obavljanje hadda

Oboavanje Allaha na nain da se posjeti Mekka iKa'ba, s nijjetom obavljanja obreda hadda.

Rezultat i plod ovog ibadeta jeste treniranje duena rtvovanje imetka i tjelesni trud u pokornosti Allahu.Upravo zbog toga hadd je jedna vrsta dihada naAllahovom putu.

Rezultati i plodovi koji proizilaze iz temelja

islama ine da muslimanski ummet ispoljava svojevjerovanje na ispravan nain, da se prema stvorenjimaophodi iskreno i pravedno. Svi ostali obredi i propisi

islama zavise od ispravnosti ovih temelja.

Stanje ummeta se moe popraviti samo ukoliko seummet okrene vjeri, a stanje se mijenja shodno odnosu

prema vjeri i njenim propisima.


14/71


Ko eli detaljnije pojanjenje ovoga, neka proitaajet u kojem Uzvieni Allah kae:

A da su stanovnici sela i gradova vjerovali igrijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz

zemlje slali, ali, oni su poricali, pa smo ih kanjavali zaono to su zaradili. A zar su stanovnici sela i gradovasigurni da ih Naa kazna nee snai nou dok buduspavali ? I l i su stanovnici sela i gradova sigurni da ih

naa kazna nee stii danju dok se budu zabavljali? Zaroni mogu biti sigurni od Allahove kazne? Allahovekazne se ne boji samo narod kome propast predstoji.

(Kur'an, Al-A'raf, ajet 96.)

Pogledajmo u povijest onih prije nas, jer je u njoj

pouka za razumom obdarene i za one ije srce nije

koprenom prekriveno.


15/71


Temelji islamskog vjerovanja

Islam je vjera koja sadri vjerovanje, a ivjerozakon, a u prethodnim redovima smo spomenuli

neke od obreda i propisa, kao i njegove temelje.

Temelji islamskog vjerovanja su vjerovanje u

Allaha, meleke, Allahove knjige, poslanike, Sudnji dan i

odredbu dobra i zla.

Kur'ansko-hadiski tekstovi govore o ovim

temeljima. Allah Uzvieni kae:

Nije estitost u tome da okreete lica svoja premaistoku i zapadu; estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u

onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike.(Kur'an, Al-Bekara, ajet 177.)

O odredbi, Allah Uzvieni kae:

Mi sve s mjerom (bi-l-kader, odredbom)

stvaramo, i nareenje Nae je samo jedna rije - svebude u tren oka.(Kur'an, Al-Kamar, ajet 50.)

Kada je Dibril, alejhi selam, upitao Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, o vjerovanju, on mu je kazao:

Da vjeruje u Allaha, meleke, Allahove knjige,Poslanike, Sudnji dan i da vjeruje u odredbu dobra izla. (Muslim)


16/71


Vjerovanje u Allaha

Vjerovanje u Allaha obuhvata etvoro:

Prvo: Vjerovanje da Allah postoji

Na postojanje Allaha ukazuju neiskvarena ljudska

priroda, razum, erijatski tekstovi i materijalni dokazi.

1. Neiskvarena priroda/fitra ovjeka

U svakom stvorenju je ureeno vjerovanje uTvorca, i ovo je ovjekova neiskvarena priroda koja semijenja samo pod utjecajem vanjskih faktora, kao to

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:Svako dijete se raa u pravoj vjeri, ali ga

njegovi roditelji uine jevrejom, kraninom ilivatropoklonikom. (Buhari)

2. Razum

Sva stvorenja moraju imati nekoga ko ih je

stvorio. Nemogue je da neto samo sebe stvori, niti danastane sluajno, bez bilo kakvog povoda. Niko ne moesam sebe da stvori, iz razloga to prije svoga postojanjanije bio nita, pa kako onda da (se) stvori?!

Takoer, nita ne moe nastati sluajno, bezpovoda, jer sve to nastaje ima svoj uzrok i povod.Postojanje neega to je savreno, bez bilo kakvih mahana


17/71


i nedostataka, sa uzrono posljedinom vezom, ukazujeda je nemogue da neto nastane bez uzroka. Neto tonastane sluajno nije usavreno u samom svom poetku,pa kako onda da bude savreno tokom svog opstanka irazvitka?!

Ako sve ovo imamo u vidu, onda moramo znati da

postoji neko ko je sve to stvorio, a to je Allah, Gospodar

svjetova.

Ovaj razumski argument, Uzvieni Allah spominjeu suri Tur, kada kae:

Zar su oni bez Stvoritelja stvoreni ili su oni sami

sebe stvori l i?! (Kur'an, At-Tur, ajet 35.)

Dakle, nisu stvoreni ni bez Stvoritelja, a niti su

sami sebe stvorili, to ukazuje da je Allah Tvorac.

Kada je Dubejr b. Mut'im u vrijeme dok je biomnogoboac, uo kako Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, ui ajete iz sure Tur: Zar su oni bez Stvoriteljastvoreni i l i su oni sami sebe stvori l i?! Zar su oni nebesa

i Zemlju stvorili?! Ne, nego oni nee da vjeruju. Zar jeu njih blago Gospodara tvoga, ili, zar oni vladaju?!,

(Kur'an, At-Tur, ajet 35-37.) kazao je Dubejr b. Mut'im:Skoro da mi je srce iskoilo i to je bilo prvi put da mise iman uvukao u srce.(Buhari)

Naveemo primjer koji pojanjava ovo:

Kada bi ti neko priao o velikom izgraenomdvorcu, kojeg okruuju predivni vrtovi i rijeke, a unjegovoj unutranosti je prekrasan namjetaj i posteljina,a zatim ti kae: Ovaj dvorac sa svim svojim ljepotama


18/71


stvorio je sam sebe ili nastao je sam od sebe, sluajno iiznenada, to bi negirao i rekao bi da nije istina. Zar onda

cijeli ovaj Svemir, Zemlja i nebesa i sve to se deava nanjemu moe sam sebe stvoriti ili nastati sluajno bezTvorca?!

3. erijatski dokazi koji ukazujuna postojanje Allaha

Sve nebeske knjige govore o tome i potvruju ovuinjenicu i svi propisi sadrani u tim knjigama ukazuju daih je objavio Mudri i Sveznajui Gospodar koji zna taodgovara stvorenjima. Takoer, i sve pojave u Svemiruukazuju na istinitost onoga to spominju ove knjige.

4. Materijalni (osjetilni) dokazi

Materijalni dokazi nam na dva naina ukazuju napostojanje Allaha:

Prvo: Veoma esto ujemo kako su neije molbe

usliane, to jasno ukazuje na Allahovo postojanje.

Allah Uzvieni kae:

I Nuhu se, kad u davno vrijeme zavapi,

odazvasmo. (Kur'an, Al-Anbija, ajet 76.)

I kada ste od Gospodara svoga pomo zatraili,On vam se odazvao. (Kur'an, Al-Anfal, ajet 9.)

Biljei Buhari od Enesa, radijallahu 'anhu, da jekazao:


19/71


Dok je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, jednog petka na minberu uio hutbu, doao jejedan beduin i rekao: 'Allahov Poslanie, imetakpropade, porodice izgladnjele, pa moli Allaha za nas,

da nam dadne kiu!' I Allahov Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, podie svoje ruke i najednom, uzdiese oblak poput brda. Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellem, nije ni siao sa minbera, ja primijetim kiukako mu lije niz bradu. Sljedee dume doe onaj isti

beduin (nomad), ili neko drugi, i ree: 'AllahovPoslanie, graevine se poruie, a blago potopi, pamoli Allaha za nas!' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi

ve sellem, podigao je ruke i izgovorio: 'Allahu moj,

oko nas kiu, a ne na nas!' l skoro da nije poeo nipokazivati svojom rukom prema nebu, a oblak se

povue.'Usliavanje molbi je prisutno sve do dananjih

dana, onima koji se iskreno obrate Allahu i ispune uvjete

za ispunjavanje dove.

Drugo: Nadnaravna djela koja su inili poslanici

za koja su ljudi uli ili ih vidjeli, su jasan pokazateljpostojanja Allaha. Dogaaji i pojave koji su van ljudskekontrole (nadprirodni) su Allahovo djelo koje on daje

kako bi pomagao Svojim poslanicma, i potvrdio njihovu

istinitost.

Primjer tome je nadnaravno djelo Musaa,

alejhisselam, kada mu je Allah naredio da tapom udaripo moru. To je Musaa i uinio, pa se more razdvojilo inastalo je dvanaest prolaza, pored kojih je voda bila poput

brda. Govorei o tome, Uzvieni kae:


20/71


I Mi objavismo Musau: Udari tapom svojim pomoru! - i ono se rastavi i svaki bok njegov bijae kaoveliko brdo.(Kur'an, A-u'ara, ajet 63.)

Drugi primjer je Isaov, alejhi selam, primjer koji

je oivljavao mrtve Allahovom dozvolom. O tome Allahkae: I kada si, voljom Mojom, mrtve dizao. (Kur'an, Al-Mai'da, ajet 110)

Trei primjer jeste kada su murici traili od

Poslanika, sallalahu alejhi ve sellem, neki znak, pa je on

Allahovom voljom, usmjeravajui ruku prema Mjesecu,uinio da se on razdvoji na dva dijela, to su ljudi vidjeli.Allah Uzvieni kae:

Blii se as i Mjesec se raspolutio! - a oni , uvijekkada vide udo, okreu glave i govore: arolijaneprestana! (Kur'an, Al-Kamar, ajet 1-2)

Ovi materijalni dokazi kojima je Allah Uzvieniosnaio Svoje poslanike, ukazuju na Njegovo postojanje.

Drugo: Vjerovanje da je Allah Gospodar svega

Ovo oznaava da je On jedini Gospodar svega topostoji, koji nema suparnika u vlasti, niti ima pomagaa.

Gospodar/rabb je onaj koji stvara, vlada svime i

upravlja. Nema tvorca osim Allaha, nema vladara osim

Njega, niti ima nekoga ko upravlja mimo Njega.

Allah Uzvieni kae:


21/71


Samo On stvara i upravlja! (Kur'an, Al-A'raf, ajet

54.)

To vam je, eto, Allah. Gospodar va, carstvo jeNjegovo! A oni kojima se, pored Njega, klanjate ne

posjeduju nita.(Kur'an, Fatir, ajet 13.)

Nije poznato da je iko od stvorenja negirao da je

Allah Gospodar, osim ovjeka koji se oholi, uzdie, i kojini sam ne vjeruje u ono to govori. Takav sluaj imamo sa

faraonom koji je svome narodu kazao:

Ja sam va najvei gospodar. O velikai, - reefaraon - ja ne znam da vi imate drugog boga osim mene.

(Kur'an, Al-Kasas, ajet 38.)

Meutim, ovo nije rekao sa uvjerenjem, kao to to

Uzvieni naglaava:

I oni ih, nepravedni i oholi, porekoe, ali su usebi vjerovali da su istini ta. (Kur'an, An-Naml, ajet 14.)

Allah Uzvieni navodi u Kur'anu rijei koje jeMusaa uputio faraonu:

Ti zna da ovo nije dao niko drugi negoGospodar nebesa i Zemlje, kao oigledna znamenja, i jamislim da e ti, o faraone, sigurno nastradati. (Kur'an,Al-Isra', ajet 102.)

Murici u vrijeme Poslanika, sallalahu alejhi vesellem, su vjerovali da je Allah Gospodar, ali su Mu u

ibadetu pripisivali druga.


22/71


Allah Uzvieni kae:

1. Upitaj: ija je Zemlja i sve ono to je na njoj,

znate li? Allahova! - odgovorie, a ti reci: Pa zato ondane doete sebi? Upitaj: Ko je Gospodar sedam nebesa iko je Gospodar svemira velianstvenog?Allah! -odgovorie, a ti reci: Pa zato se onda ne bojite? Upitaj:U ijoj je ruci vlast nad svim, i ko uzima u zatitu, i odkoga niko ne moe zatien biti, znate li? Od Allaha! -

odgovorie, a ti reci: Pa zato onda doputate da budetezavedeni? (Kur'an, Al-Mu'minun, ajet 84-89)

2. A ako ih upita ko je stvorio nebesa i Zemlju,oni e, sigurno, rei: Stvorio ih je Allah! - Silni iSveznajui.(Kur'an, Az-Zuhruf, ajet 9.)

3. A ako ih zapita ko ih je stvorio, sigurno erei: Allah! Pa kuda se onda odmeu? (Kur'an, Az-Zuhruf, ajet 87.)

Allahovo upravljanje obuhvata i deavanja ukosmosu, kao i sve to je vezano za erijat. Kao toodreuje ta e se deavati u kosmosu, shodno Svojoj

mudrosti, tako isto odreuje, shodno mudrosti, erijatsko-pravne odredbe. Zato onaj ko smatra da neko drugi moeodreivati erijatske odredbe i propise, pripisao je Allahudruga i njegovo vjerovanje nije potpuno.

Tree:Vjerovanje da je samo Allah Bog

Ovo podrazumijeva vjerovanje da je On istinski

Bog koji nema sudruga. Ilah ili Bog je onaj kome srcatee, oboavajui ga, iz ljubavi i potovanja.


23/71


Allah Uzvieni kae:

A va Bog - jedan je Bog! Nema boga osim

Njega, Milostivog, Samilosnog! (Kur'an, Al-Bekara, ajet163)

Allah svjedoi da nema drugog boga osim Njega- a i meleki i ueni - i da On postupa pravedno. - Nemaboga osim Njega, Silnog i Mudrog! (Kur'an, Ali Imran,

ajet 18)

Svako boanstvo koje se mimo Allaha oboava jenitavno.

Allah Uzvieni kae:

To je zato to Allah - postoji, a oni kojima oni,pored Allaha, robuju - ne postoje, i zato to je Allahuzvien i velik.(Kur'an, Hadd, ajet 62.)

Nazivanje nekoga bogom, ne znai da se moe ioboavati. O Latu, Uzzau i Menatu, Uzvieni Allah kae:

To su samo imena koja ste im vi i preci vai

nadjenuli, Allah o njima nikakav dokaz nije poslao.

(Kur'an, En-Nedm, ajet 23)

Allah Uzvieni navodi rijei Jusufa, alejhi selam,koje je kazao svome drugu u zatvoru:

Da li su bolji raznorazni bogovi ili Allah, Jedini i

Svemoni? Oni kojima se, mimo Njega, klanjate, samo

su imena koja ste im nadjenuli vi i preci vai - All ah o

Takoer, Allah Uzvieni navodi rijei Huda, alejhi selam, koje je kazao svome narodu:

Zar sa mnom da se prepirete o imenima nekakvim kojima ste ih vi i preci vai

nazvali, a kojima Allah nikakav dokaz nije objavio? (Kur'an, Al-A'araf, ajet 71.)


24/71


njima nikakva dokaza nije objavio. (Kur'an, Jusuf, ajet

39, 40.)

Poslanici su svojim narodima govorili:

Allahu se klanjajte i Njega oboavajte, jer vidrugog boga osim Njega nemate. (Kur'an, Al-A'araf, ajet

59.)

Ovu naredbu su murici odbili i pored Allaha su

oboavali druga boanstva i od njih traili pomo.Allah Uzvieni je pobio ovaj njihov postupak

spominjui dva razumska dokaza:

Prvi: Sva druga boanstva koja se oboavajunemaju ni jednu osobinu boanstvenosti. Ona su stvorena,ne mogu nikome koristiti, niti tetiti, niti mogu komeivot dati i oduzeti ga. Nemaju nikakvog posjeda nanebesima, niti udjela u njima. Allah Uzvieni kae:

Neki pored Njega boanstva prihvaaju kojanita ne stvaraju, a koja su sama stvorena, koja nisu ustanju od sebe neku tetu otkloniti ni sebi kakvu korist

pribaviti i koja nemaju moi ivot oduzeti, ivot datiniti oivjeti.(Kur'an, Al-Furkan, ajet 3.)

Reci: Zovite one koje, pored Allaha, bogovima

smatrate. Oni nita nemaju, ni koliko trun jedan, ni nanebesima ni na Zemlji; oni u njima nemaju nikakvog

udjela i On nema od njih nikakve pomoi. Kod Njega e

se moi zauzimati za nekoga samo onaj kome Ondopusti. (Kur'an, Saba, ajet 22, 23.)


25/71


Zar da Njemu smatraju ravnim one koji ne mogu

nita stvoriti, a sami su stvoreni, i koji im ne mogupomoi niti mogu pomoi sebi? (Kur'an, Al-A'araf, ajet191, 192.)

Ako ova boanstva imaju spomenuta svojstva,onda jebezumno njih smatrati bogovima i oboavati ih.

Drugi: Murici su smatrali da je Allah jediniGospodar i Tvorac, u ijoj je Ruci sve, Onaj koji uzima u

zatitu, i od koga niko ne moe zatien biti.

Dakle, kao to su smatrali da jedini On stvara,tako isto su trebali da Njega jedinog oboavaju, jer jednoproizilazi iz drugog, kao to kae Allah Uzvieni:

O ljudi, klanjajte se Gospodaru svome, koji je

stvorio vas i one prije vas, da biste se kazne sauvali;koji vam je Zemlju uinio posteljom, a nebo zdanjem;koji s neba sputa kiu i ini da s njom rastu plodovi,hrana za vas. Zato ne inite svjesno druge Allahuravnim! (Kur'an, al-Bekara, ajet 21, 22.)

A ako ih zapita ko ih je stvorio, sigurno e rei:

Allah! Pa kuda se onda odmeu? (Kur'an, Az-Zuhruf,ajet 87.)

Upitaj: Ko vas hrani s neba i iz zemlje, ije sudjelo sluh i vid, ko stvara ivo iz neivog, a pretvara ivou neivo, i ko upravlja svim? - " Allah! - rei e oni - a tireci: Pa zato Gase onda ne bojite? To vam je Allah,Gospodar va istinski! Zar poslije istine ima ita osimzablude? Pa kuda se onda odmeete? (Kur'an, Junus, ajet31, 32.)


26/71


etvrto: Vjerovanje da On posjeduje lijepaimena i savrena svojstva

Ovo podrazumijeva potvrivanje i vjerovanje usva Allahova imena i svojstva koja su spomenuta u

kur'ansko-hadiskim tekstovima, onako kako to Njemu

dolikuje, bez govora o nainu i kakvoi i beziskrivljavanja, tebez poreenja i potpunog negiranja.

Allah Uzvieni kae:

Allah ima najljepa imena i vi Ga zovite njima, aklonite se onih koji iskreu Njegova imena - kako buduradili, onako e biti kanjeni! (Kur'an, Al-A'araf, ajet180.)

On je uzvien i na nebesima i na Zemlji; On je

si lan i mudar. (Kur'an, Ar-Rum, ajet 27.)

Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi.(Kur'an,A-ura, ajet 11.)

Po ovome pitanju zalutale su dvije skupine:

Prva:Muattile

Oni su negirali Allahova svojstva i imena ili neka

od njih, smatrajui da, ukoliko potvrdimo njihovopostojanje, to onda znai poreenje Allaha sa Njegovimstvorenjima. Ovaj zakljuak je nitavan iz vie razloga:

Prvi: Iz ovakvog zakljuka proizilazi mnogo toga

to je neispravno, kao npr. kontradiktornost u Allahovimrijeima. Uzvieni Allah je spomenuo i potvrdio daposjeduje imena i svojstva, te napomenuo da Njemu niko

i nita nije slino. Pa, ukoliko kaemo da potvrivanje tih


27/71


svojstava znai poreenje Allaha sa stvorenjima, onda iztoga proizilazi da su Allahove rijei kontradiktorne i dapobijaju jedne druge.

Drugi: Posjedovanje zajednikog imena ilisvojstva, ne znai i slinost meu onima koji ih posjeduju.Npr. vidi ovjeka koji posjeduje sluh i vid, ali to ne znaida je njegov sluh i vid isti kao kod drugog ovjeka. Ili,npr. vidimo ivotinje koje imaju ruke, noge, oi, ali to ne

znai da su ovi organi isti kod svih ivotinja.Dakle, ako ova razlika postoji meu stvorenjima,

onda je jo pree da ona postoji izmeu Tvorca istvorenja.

Druga skupina:Muebbihe

Oni smatraju da Uzvieni Allah ima svojstva iimena, ali porede Allaha sa stvorenjima, jer kako kau,takvo znaenje se razumije iz erijatskih tekstova, imajuiu vidu da se Allah obraa ljudima na nain kakavrazumiju. Naravno, ovaj stav je nitavan, iz vie razloga:

Prvi: Smatranje da je Allah slian Svojim

stvorenjima, i porediti Ga sa njima, je nitavan stav, kojise moe pobiti i razumskim i erijatskim dokazima, takoda je nemogue da se iz erijatskih tekstova razumijeneto to je neispravno.

Drugi: Allah Uzvieni se Svojim stvorenjimaobraa rijeima koje razumiju i ije znaenje razumiju, alisutinu i stvarnost onoga to je vezano za Njegovo Bie isvojstva samo On poznaje.


28/71


Kada Allah kae za Sebe da posjeduje sluh, ondami znamo ta taj sluh znai. Dakle, on oznaavamogunost sluanja glasova i zvukova, ali njegovustvarnost i kakvou kada je u pitanju Allah, nepoznajemo. Kakvoa sluha se razlikuje ak i kada su upitanju stvorenja, tako da je ta razlika jo vea kada je upitanju odnos Tvorac-stvorenje.

Kada Allah kae za Sebe da se uzvisio iznad Ara,

mi znamo ta to uzvisenje znai, ali njegovu stvarnost ikakvou ne poznajemo kada je rije o Allahu. Ovouzvisenje i uzdizanje se ak razlikuje i kod stvorenja, jernije isto uzvisiti se (popeti se) na stolicu koja je vrsto natlu i na kamilu koja se brzo kree.

Dakle, ako ova razlika postoji meu stvorenjima,

onda je jo pree da ona postoji izmeu Tvorca istvorenja.

Plodovi vjerovanja u Allaha Uzvienog:

Prvi: Potvrda Allahove jednoe, iz ega proizilazi

da se ovjek ne nada, niti da se boji, a niti da oboava bilokoga mimo Allaha.

Drugi: Potpuna ljubav prema Allahu, kroz

poznavanje znaenja na koja ukazuju Njegova imena isvojstva.

Trei: Oboavanje Allaha kroz injenje onoga tonam je naredio i udaljavanje od onoga to nam jezabranio.


29/71


Vjerovanje u meleke

Meleki su bia koja pripadaju nevidiljivomsvijetu, koja oboavaju Allaha i nemaju nikakvih osobinaboanstvenosti. Allah ih je stvorio od svjetlosti i uinio ihNjemu potpuno pokornim, te im dao snagu kako bi mogli

izvravati Njegove naredbe.

Allah Uzvieni kae:A oni koji su kod Njega ne zaziru da mu se

klanjaju, i ne zamaraju se, hvale Ga nou i danju, nemalaksavaju. (Kur'an, Al-Anbija, ajet 19, 20.)

Njihov broj zna samo Uzvieni Allah. U dva

Sahiha navodi se predaja od Enesa, radijallahu 'anhu, kojagovori o mi'radu, a u toj predaji stoji da u nebeskoj Ka'bi(el-bejtu-l-ma'mur) svakog dana klanja sedamdeset

hiljada meleka koji se vie ne vraaju na to mjesto.

Vjerovanje u meleke obuhvata etiri stvari:

Prva: Vjerovanje u njihovo postojanje.

Druga: Posebno vjerovanje u one meleke ijaimena znamo, poput Dibrila i openito vjerovanje umeleke ija imena ne znamo.

Trea: Vjerovanje u njihova svojstva koja su nampoznata, kao to je sluaj sa Dibrilom kojeg je Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, vidio u njegovom pravom liku.

Imao je est stotina krila koja su prekrivala horizont.


30/71


Allahovom voljom melek se moe pretvoriti u likovjeka, kao to se desilo Dibrilu kada ga je Allahposlao Merjemi. On joj se prikazao u liku savrenostvorena mukarca. Takoer, bio je u liku ovjeka kada jedoao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dok je sjediosa ashabima. Tada se pojavio kao ovjek u izrazito bijelojodjei i sa izrazito crnom kosom, nisu se na njemu vidjelitragovi umora od putovanja, niti ga je iko od ashaba

poznavao. Sjeo je kod Poslanika, sallalahu alejhi ve

sellem, naslonivi svoja koljena uz njegova i stavividlanove na svoja stegna, te ga pitao o islamu, imanu i

ihsanu. A zatim je otiao. Potom je Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, kazao: Ovo je Dibril, doao je da vaspodui vaoj vjeri. (Biljei Muslim)

Takoer, i meleki koje je je Allah poslaoposlaniku Ibrahimu i Lutu, alejhima selam, bili su u liku

ovjeka.

etvrta: Vjerovanje u njihova zaduenja koja smospoznali, a koja rade po Allahovom nareenju, kao to jevelianje Allaha, danononi ibadet bez imalo umora i

dosade i sl.

Neki od njih imaju svoja posebna zaduenja:

Dibril je zaduen za dostavljanje Objave odAllaha poslanicima.

Mikail je zaduen za kiu i bilje.

Istrafil je zaduen da puhne u rog nakon ega enastati Sudnji dan i nakon kojeg e Allah proivjetistvorenja.


31/71


Meleku-l-mevt ili melek smrti je zaduen dauzima due, nakon ega ovjek umire.

Melek koji je zaduen za Vatru.

Meleki koji su zadueni za plod u stomaku, nakonto plod napuni etiri mjeseca. Tada Allah poalje melekakojem naredi da zapie njegovu opskrbu, as smrti, ta eraditi i da li e biti sretan ili ne.

Meleki koji su zadueni da uvaju i zapisujuovjekova djela. Svaki ovjek ima dva meleka, jedan jena desnoj, a drugi na lijevoj strani.

Meleki zadueni za ovjekov ispit u kaburu. Onie ga pitati o Gospodaru, vjeri i poslaniku.

Plodovi vjerovanja u meleke

Prvi: Spoznaja Allahove veliine, snage i moi, jersnaga i mo stvorenja proizilazi iz snage i moi Tvorca.

Drugi: Zahvala Allahu na brizi koju ukazuje

ovjeku tako to je odredio meleke koji ga prate i uvaju,i zapisuju njegova djela.

Trei: Ljubav prema melekima zbog njihovogibadeta Allahu.

Oni koji su u zabludi smatraju da meleki nisu biakoja imaju tijelo, nego da je to u stvari snaga dobra koja

je skrivena u stvorenjima.

Ovo se naravno suprotstavlja kur'ansko-hadiskim

tekstovima i jednoglasnom stavu svih muslimana.


32/71


Allah Uzvieni kae:

Hvaljen neka je Allah, stvoritelj nebesa i Zemlje,

koji meleke sa po dva, tri i etiri krila ini izaslanicima. On onome to stvara dodaje to hoe, On, uistinu, svemoe.(Kur'an, Fatir, ajet 1.)

A da si samo vidio kad su meleki nevjernicima

due uzimali i po licima ih njihovim i straga udarali.Iskusite patnju u ognju. To je za ono to ste rukama

svojim pripremili, jer Allah nije nepravedan robovima

Svojim!(Kur'an, Al-Anfal, ajet 50, 51.)

A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama,

kada meleki budu ispruili ruke svoje prema njima:Spasite se ako moete! Od sada ete neizdrljivomkaznom biti kanjeni zato to ste o Allahu ono to nijeistina iznosili i to ste se prema dokazima Njegovimoholo ponaali.(Kur'an, Al-An'am, ajet 93.)

I kad iz srca njihovih nestane straha, oni eupitati: ta je to rekao Gospodar va? - Istinu -odgovorie, On je uzvien i velik.(Kur'an, Saba, ajet 23.)

I meleki e im ulaziti na svaka vrata: Mir neka jevama, zato to ste trpjeli, a divno li je najljepeprebivalite!(Kur'an, Ar- R'ad, ajet 23, 24.)

Buhari biljei od Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu,da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao:

Kad Allah zavoli nekog ovjeka, pozoveDibrila: 'Allah voli toga i toga, pa ga i ti voli!' Ondaga i Dibril zavoli, te Dibril razglasi meustanovnicima nebesa: 'Allah voli toga i toga, pa ga i vi


33/71


volite!' Potom ga zavole i stanovnici nebesa, a zatim

mu se uini kabul kod ljudi na Zemlji (tj. ostaje ulijepoj uspomeni).'

Takoer, Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, kazao: Kad bude petak, nasvakim damijskim vratima budu meleki i(poimenino) zapisuju prvog, pa dalje po redu, a kadimam sjedne, oni zatvore spise i dou da sluaju zikr

(hutbu).Ovi tekstovi jasno ukazuju da meleci imaju tijela, i

da nije rije samo o snagama dobra, kao to to tvrdezabludjele skupine.


34/71


Vjerovanje u Knjige

Knjige ili el-kutub je mnoina od rijei kitab iliknjiga, a to u arapskom jeziku oznaava neto to jenapisano.

Ovdje se misli na Knjige koje je Allah objavio

Poslanicima, kao milost i uputstvo stvorenjima, kako bi

ostvarili sreu i na ovome, a i na buduem svijetu.

Vjerovanje u Knjige obuhvata etvero:

Prvo: Vjerovanje da ih je stvarno Allah objavio.

Drugo: Posebno vjerovanje u Knjige ija imenaznamo, poput Kur'ana koji je objavljen Muhammedu,sallallahu alejhi ve sellem, Tevrata koji je objavljen

Musau, alejhisselam, Indila objavljenog Isau,alejhisselam, Zebura kojeg je Allah dao Davudu,

alejhisselam, i openito vjerovanje u Knjige ija imena neznamo.

Tree: Vjerovanje u ono to je u njima kazano,ako se potvrdi ispravnost toga, poput vjerovanja u sve ono

to je kazano u Kur'anu, kao i vjerovanja u ono to nijeiskrivljeno od prijanjih knjiga.

etvrto: Postupanje po onome to je u njima

kazano, ako nije derogirano, te prihvatanje i zadovoljstvo

sa onim to je u njima spomenuto, bez obzira da lirazumjeli mudrost toga ili ne.


35/71


Sve prijanje Knjige su derogirane Kur'anom.Allah Uzvieni kae:

A tebi objavljujemo Knjigu, samu istinu, dapotvrdi Knjige prije nje objavljene i da nad njima bdi.

(Kur'an, Al-Ma'ida, ajet 48.)Tj. da im bude sudija.

Dakle, nije dozvoljeno primjenjivati propise iz

prijanjih Knjiga osim ukoliko je neki od njih potvrenKur'anom.

Plodovi vjerovanja u Knjige koje je Allah

objavio

Prvi: Spoznaja Allahove brige o Svojim robovima,

iz razloga to im je poslao Knjige koje e ih voditi krozivot.

Drugi: Spoznaja Allahove mudrosti u

propisivanju, a to vidimo iz toga to je svakom naroduobjavljivao ono to mu odgovara u datom trenutku.

Allah Uzvieni kae:

Svima vama smo zakon i pravac propisali.

(Kur'an, Al-Ma'ida, ajet 48.)

Trei: Zahvala na Allahovoj blagodati.


36/71


Vjerovanje u Poslanike

Rusul ili Poslanici su mnoina od rijei resul iliposlanik, a oznaava osobu koja je poslana da dostavineto.

Poslanici su osobe kojima je Allah dostavio

poslanicu i naredio im da je prenose ljudima. Prvi

poslanik je Nuh, alejhisselam, a zadnji je Muhammed,sallallahu alejhi ve sellem.

Allah Uzvieni kae:

Mi objavljujemo tebi kao to smo objavljivaliNuhu i vjerovjesnicima poslije njega. (Kur'an, An-Nisa,

ajet 163.)

Biljei Buhari od Enesa, radijallahu a'nhu, hadis oefatu, gdje izmeu ostalog stoji:

Ljudi e doi Ademu kako bi se za njihzagovarao, pa e on kazati: 'Idite Nuhu, on je prviposlanik kojeg je Allah poslao.' Zatim je spominjaocijeli hadis.

Allah Uzvieni kae:

Muhammed nije roditelj nijednom od vaih ljudi,nego je Allahov poslanik i posljednji vjerovjesnik.

(Kur'an, Al-Ahzab, ajet 40.)

Nije postojao nijedan narod, a da mu Allah nije

poslao poslanika sa vjerozakonom specifinim za dotini


37/71


narod ili pak vjerovjesnika koji je imao za cilj da obnovi

prethodni vjerozakon.

Allah Uzvieni kae:

Mi smo svakom narodu poslanika poslali:

" Al lahu se klanjajte, a kumira se klonite! (Kur'an, An-

Nahl, ajet 36.)

A nije bilo naroda kome nije doao onaj koji gaje opominjao. (Kur'an, Fatir, ajet 24.)

Mi smo objavili Tevrat, u kome je uputstvo i

svjetlo. Po njemu su jevrejima sudili vjerovjesnici, koji

su bili Allahu posluni i estiti ljudi. (Kur'an, Al-Ma'ida,ajet 44.)

Poslanici su ljudi, stvorenja koja nemaju nikakvih

boanskih osobina.

Govorei o najboljem i najvrijednijem poslanikuMuhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, Allah Uzvienikae:

Reci: Ja ne mogu ni samome sebi neku korist

pribaviti, ni od sebe kakvu tetu otkloniti; biva onakokako Allah hoe. A da znam pronicati u tajne, stekaobih mnoga dobra, i svaka teta bi bila daleko od mene;

ja samo donosim opomene i radosne vijesti l judima koji

vjeruju. (Kur'an, El-A'raf, ajet 188.)

Reci: Ja nisam u stanju da od vas kakvu tetuotklonim niti da nekom od vas kakvu korist pribavim.

Reci: Mene niko od Allahove kazne ne moe u zatitu


38/71


uzeti; samo u Njega ja mogu utoite nai. (Kur'an,Dinn, ajet 21, 22.)

Oni imaju ljudska obiljeja i osobine i deava imse sve ono to se deava obinim ljudima, poput bolesti,smrti, potrebe za hranom i piem i sl.

Allah Uzvieni u Kur'anu spominje rijei Ibrahimakoji je opisujui svoga Gospodara govorio:

...i koji me hrani i poji, i koji me, kad serazbolim, lijei, i koji e mi ivot oduzeti, i koji e meposlije oivjeti. (Kur'an, A-u'ara, ajet 79-81)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao:

Ja sam ovjek poput vas, zaboravljam, kao toi vi zaboravljate, pa kad zaboravim, vi me podsjetite.

Allah Uzvieni navodi da su poslanici roboviNjegovi i opisuje ih svojstvom robovanja u kontekstu

iznoenja pohvale njima. O Nuhu Uzvieni Allah kae:

On je, doista, bio rob zahvalni. (Kur'an, El-Isra',

ajet 3.)

O Poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve

sellem, kae:

Neka je uzvien Onaj koji robu Svome objavljujeKuran da bi svjetovima bio opomena. (Kur'an, El-Furkan, ajet 1.)

Govorei o Ibrahimu, Ishaku i Jakubu, alejhimselam, Allah Milostivi kae:


39/71


I sjeti se robova Naih Ibrahima i Ishaka iJakuba, sve u vjeri vrstih i dalekovidnih. Mi ihposebno obdarismo vrlinom jednom: da im je uvijek bio

na umu onaj svijet; i oni su, zaista, za Nas od onih

odabranih dobrih lj udi.(Kur'an, Sad, ajet 45-47.)

O Isau, alejhi selam, kae:

On je bio samo rob koga smo M i poslanstvom

nagradili i primjerom za pouku sinovima Israilovim

uinili. (Kur'an, Ez-Zuhruf, ajet 59.)

Vjerovanje u Poslanike obuhvata etiri segmenta:

Prvi: Vjerovanje da je njihova poslanica od Allaha

i da je istinita.

Ko ne vjeruje u samo jednog poslanika, ima status

kao da ne vjeruje u sve njih, kao to kae Uzvieni Allah:

I Nuhov narod je smatrao lanim poslanike.(Kur'an, E-u'ara, ajet 105.)

Allah ih naziva poricateljima svih poslanika, iako

u to vrijeme nije bilo drugih poslanika osim Nuha.

Krani koji poriu Muhammeda, sallallahu alejhive sellem, imaju status kao da poriu i Isaa alejhisselam, aposebno imajui u vidu da im je Isaa najavio dolazakMuhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, koji ima za cilj

da ih izvede na Pravi put.

Drugi: Posebno vjerovanje u Poslanike ija imenaznamo, poput Muhammeda, Ibrahima, Musaa, Isaa, i

Nuha, koji se inae smatraju najodabranijim poslanicima.


40/71


Allah Uzvieni ih spominje na dva mjesta u Kur'anu. Prviput u suri Ahzab, kada kae:

Mi smo od vjerovjesnika zavjet njihov uzeli, i odtebe, i od Nuha, i od Ibrahima, i od Musaa, i od Isaa,

sina Merjemina smo vrst zavet uzeli (Kur'an, El-Azhab,ajet 7.)

A drugi put u suri ura:

On vam propisuje u vjeri isto ono to je propisaoNuhu i ono to objavljujemo tebi, i ono to smo narediliIbrahimu i Musau i Isau: Pravu vjeru ispovijedajte i u

tome se ne podvajajte! (Kur'an, E-ura, ajet 13.)

U one Poslanike ija imena ne znamo, vjerujemoopenito. Allah Uzvieni kae:

I prije tebe smo poslanike slali, o nekima od njih

smo ti kazivali, a o nekima ti nismo kazivali. (Kur'an, El-

Mu'min, ajet 78)

Trei: Vjerovanje u ispravne predaje koje su donas od njih preneene.

etvrti: Rad po vjerozakonu Poslanika koji nam jeposlat, a to je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. On

je poslat svim ljudima. Uzvieni Allah kae:

I tako Mi Gospodara tvoga, oni nee biti vjernicidok za sudiju u sporovima meusobnim tebene prihvatei da onda zbog presude tvoje u duama svojim nimalotegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore. (Kur'an, En-

Nisa, ajet 65.)


41/71


Plodovi vjerovanja u Poslanike

Prvi: Spoznaja Allahove milosti i brige prema

ljudima, a to se vidi iz injenice da je poslao Poslanikekako bi ih uputili na Pravi put, te pojasnili nainrobovanja Allahu. Posebno vanost ovoga dolazi doizraaja kada znamo da razum sam po sebi, bez Objave,ovo ne moe da spozna.

Drugi: Zahvalnost Allahu Uzvienom na ovoj

velikoj blagodati koju nam je ukazao.

Trei: Ljubav prema Poslanicima i iznoenjepohvale njima onako kako to dolikuje. Dakle, moramo ih

voljeti i cijeniti, jer oni su od Allaha dostavili poslanicu,

oboavali Ga i druge na to podsticali.

Inadije negiraju Poslanike jer smatraju da oni nemogu biti poslani iz ljudske rase. Ovaj njihov stav

Uzvieni Allah spominje i pobija ga rijeima:

A ljude je, kad im je dolazila objava, odvraalood vjerovanja samo to to su govorili: Zar je Allah kaoposlanika ovjeka poslao? Reci: Kad bi na Zemljimeleki smireno hodili, Mi bismo im s neba meleka za

poslanika poslali . (Kur'an, El-Isra', ajet 94, 95.)

Allah pobija njihov stav jer je jasno da ljudima

moraju biti poslanici ljudi. Da su na Zemlji meleki, Allah

bi im kao poslanika poslao meleka koji bi bio poput njih.

Prenosei rijei onih koji su negirali poslanike,Allah Uzvieni navodi da su govorili:


42/71


Vi ste ljudi kao i mi; hoete da nas odvratite odonih kojima su se preci nai klanjali - pa, donesite namudo vidljivo! Mi jesmo ljudi kao i vi - govorili su imposlanici njihovi - ali, Allah daje poslanstvo samo onim

robovima Svojim kojima On hoe; mi vam ne moemodonijeti udo bez Allahove volje. (Kur'an, Ibrahim, ajet10, 11.)


43/71


Vjerovanje u Sudnji dan

Sudnji dan je dan kada e ljudi biti proivljeni,polagati raun i biti nagraeni ili kanjeni.

Nazvan je el-jevmu-l-ahir / zadnji dan, jer nema

dana nakon njega. Dennetlije e se nastaniti u Dennetu,a dehennemlije u Vatri.

Vjerovanje u Sudnji dan obuhvata troje:

Prvo: Vjerovanje u proivljenje, tj. dan kada emrtvi biti proivljeni nakon to se u rog po drugi putpuhne. Tada e ljudi ustati i krenuti ka svome Gospodaru,goli i neobrezani.

Allah Uzvieni kae:

Onako kako smo vas prvi put iz nita stvorili,tako emo vas ponovo iz niega stvoriti,-to je obeanjenae, Mi smo doista kadri to uiniti. (Kur'an, El-Anbija,ajet 104.)

Proivljenje je istina iju ispravnost potvrujuKur'an, hadis i jednoglasan stav uenjaka.

Allah Uzvieni kae:

Vi ete, poslije toga, pomrijeti, zatim ete, naonome svijetu, oivljeni biti. (Kur'an, El-Mu'minun, ajet

15, 16.)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:


44/71


Na Sudnjem danu ljudi e biti proivljeni golii neobrezani.(Biljei Buharija)

Muslimani su sloni da e Sudnji dan doi, iAllahova mudrost je u tome da se on desi, kako bi

nagradio ili kaznio stvorenja, shodno njihovoj (ne)

pokornosti Poslanicima koji su im slati.

Allah Uzvieni kae:

Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i daNam se neete povratiti? (Kur'an, El-Mu'minun, ajet115.)

Obraajui se Poslaniku, sallallahu alejhi vesellem, Allah kae:

Onaj koji ti objavljuje Kuran sigurno e tevratiti na onaj svijet. (Kur'an, El-Kasas, ajet 85.)

Drugo: Vjerovanje u polaganje rauna, nagradu ikaznu.

ovjek e polagati raun za svoja djela i bienagraen ili kanjen shodno njima. Na ovu injenicu

ukazuju Kur'an, sunnet i jednoglasan stav muslimana.

Allah Uzvieni kae:

Nama e se oni zaista vratiti i pred Nama e,doista, raun polagati! (Kur'an, El-Gaija, ajet 25, 26.)

Ko uradi dobro djelo, bie desetorostrukonagraen, a ko uradi hravo djelo, bie samo premazasluzi kanjen, i nee im se uiniti nepravda. (Kur'an,El-A'nam, ajet 160.)


45/71


Mi emo na Sudnjem danu ispravne terazijepostaviti, pa se nikome nee nepravda uiniti; ako netobude teko koliko zrno goruice, Mi emo za to kazniti ilinagraditi. A dosta je to to emo Mi raune ispitivati.(Kur'an, El-Anbija, ajet 47.)

Ibn Omer, radijallahu 'anhuma, prenosi da je

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao:

Allah e se pribliiti vjerniku, staviti na njega

svoj zastor, pokriti ga i pitati: 'Zna li taj grijeh, azna li taj grijeh? ''Da, Allahu moj' - kazat e on. 'Itako, kada mu prizna sve svoje grijehe i pomisli u sebi

da je propao, Allah e mu rei: 'Pokrio sam ti ih jo uzemaljskom ivotu, a danas ti ih jo i opratam', ipotom e mu se dati knjiga njegovih dobrih djela. A

to se tie nevjernika i licemjera, pred svima e seviknuti: 'To su oni to su lagali na svoga Gospodara. Neka je Allahovo prokletstvo na nasilnike!'(Muttefekun alejh)

U drugom hadisu kae:

Ko htjedne uraditi dobro djelo, ali ga ne uradi- Allah e mu to kod Sebe upisati kao dobro djelo; aako htjedne uraditi neko dobro djelo, pa ga i uradi -

Allah e to djelo kod Sebe upisati kao deset, do sedamstotina, dobrih djela, pa i mnogo puta vie. Ko htjedneuraditi neko loe djelo, pa ga i uradi- Allah e ga kodSebe upisati kao jedno loe djelo.

Muslimani su sloni da postoji polaganje rauna, amudrost toga se ogleda u sljedeem: Allah Uzvieni jeobjavljivao Knjige, slao Poslanike, ljudima naredio da


46/71


prihvate i da rade po onome to je Poslanicimaobjavljivano, te naredio da se bori protiv onih koji to

odbiju. Dakle, da nema polaganja rauna i nagraivanja,odnosno kanjavanja shodno djelima, onda sve ovospomenuto ne bi imalo smisla, a Allah Uzvieni je ist odtoga. Allah Uzvieni na to ukazuje kada kae:

I sigurno emo pitati one kojima smo poslanikeslali, a pitaemo, doista, i poslanike, i izloiemo im,

pouzdano, sve to o njima znamo, jer Mi nismo odsutnibili. (Kur'an, El-A'raf, ajet 6, 7.)

Tree: Vjerovanje u postojanje Denneta i Vatre ida je to vjeno boravite za ljude. Dennet je kuauivanja koju je Allah pripremio za vjernike,bogobojazne, one koji vjeruju u sve to im je propisano,

pokoravaju se iskreno Allahu i slijede Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem. Mnogo je blagodati u

Dennetu, u njemu ima ono to oko nije vidjelo, uho nijeulo i to ljudski razum ne moe ni zamisliti.

Allah Uzvieni kae:

A oni koji vjeruju i ine dobra djela - oni su,zbilja, najbolja stvorenja, njih nagrada u Gospodaranjihova eka; edenski vrtovi kroz koje e rijeke tei, ukojima e vjeno i zauvijek boraviti; Allah e biti njimazadovoljan, a i oni e biti Njime zadovoljni. To e biti zaonoga koji se bude bojao Gospodara svoga. (Kur'an, El-

Bejjina, ajet 7, 8.)

I niko ne zna kakve ih skrivene radosti ekaju,kao nagrada za ono to su inili,. (Kur'an, Es-Sedda,ajet 17.)


47/71


Vatra je Kua kazne koju je Allah pripremio zanevjernike i nepravedne, one koji su odbili pokornost

Allahu i Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. U njoj se

nalaze mnoge vrste kazne kakve ovjek ne moe nizamisliti.

Allah Uzvieni kae: uvajte se vatre zanevjernike pripreml jene. (Kur'an, Ali Imran, ajet 131.)

Mi smo nevjernicima pripremili vatru iji e ih

dim sa svih strana obuhvatiti; ako zamole pomo,pomoi e im se tekuinom poput rastopljene kovinekoja e lica ispei. Uasna li pia i grozna li boravita!(Kur'an, El-Kahf, ajet 29.)

Allah je nevjernike prokleo i za njih oganj

razbuktali pripremio, u njemu e vjeno i zauvijekboraviti, ni zatitnika ni pomagaa nee nai. Na Dankad se njihova lica u vatri budu prevrtala, govorie:Kamo sree da smo se Allahu pokoravali i da smoPoslanika sluali!I govorie: Gospodaru na, mi smoprvake nae i starjeine nae sluali, pa su nas oni spravog puta odveli; Gospodaru na, podaj im dvostruku

patnju i prokuni ih prokletstvom velikim! (Kur'an, El-Ahzab, ajet 64-68.)

U vjerovanje u Sudnji dan ulaze i dogaaji poslijesmrti:

a) Kabursko iskuenje

To je pitanje koje e meleci uputiti ovjeku onjegovom Gospodaru, vjeri i poslaniku.


48/71


Allah e u tome trenutku onoga koji je u Njegavjerovao pomoi i uiniti postojanim, pa e kazati: MojGospodar je Allah, vjera mi je islam, a poslanik mi je

Muhammed', dok e nevjernik kazati: 'Ne znam', alicemjer e rei: 'Ne znam, uo sam ljude da to govore, pasam i ja govorio.'

b) kaburska patnja i uivanje

Kabursku patnju e imati nepravedni, licemjeri i

nevjernici. Allah Uzvieni kae:

A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama,

kada meleki budu ispruili ruke svoje prema njima:Spasite se ako moete! Od sada ete neizdrljivomkaznom biti kanjeni zato to ste o Allahu ono to nijeistina iznosili i to ste se prema dokazima Njegovimoholo ponaali.(Kur'an, El-A'nam, ajet 93.)

Govorei o faraonu i njegovoj porodici, AllahUzvieni kae:

Oni e se ujutro i naveer u vatri priti, a kadanastupi as: Uvedite faraonove ljude u patnju najteu!(Kur'an, El-Mu'min, ajet 46.)

U Muslimovom Sahihu nalazi se hadis kojeg

prenosi Zejd b. Sabita, a u kojem Poslanik, sallallahu

alejhi ve sellem, kae:

Da neete nastaniti kaburove, ja bih zamolio

Allaha da ujete dio kaburske patnje koju ja ujem.Zatim se okrenuo licem i kazao: 'Molite Allaha da vas

sauva patnje u Vatri.' Kazali su: 'Molimo Allaha danas sauva patnje u Vatri.' On ree: 'Molite Allaha da


49/71


vas sauva patnje u kaburu.' Rekli su: 'Molimo Allahada nas sauva patnje u kaburu.' On ree: 'MoliteAllaha da vas sauva svih vrsta iskuenja i vidljivih iskrivenih.' Oni kazae: 'Molimo Allaha da nas sauvai skrivenih i vidljivih iskuenja.' On ree: 'MoliteAllaha da vas sauva iskuenja koje e donijetiDeddal.' Oni rekoe: 'Molimo Allaha da nas sauvaiskuenja koje edonijeti Deddal.'

Kaburska uivanja e imati vjernici. AllahUzvieni kae:

Onima koji govore: Gospodar na je Allah - paposlije ostanu pri tome - dolaze meleki: Ne bojte se i ne

alostite se, i radujte se Dennetu koji vam je obean.(Kur'an, Fussilet, ajet 30.)

A zato vi kad dua do gue dopre, i kad vi budetetada gledali, a Mi smo mu blii od vas, ali vi ne vidite,zato je onda kad niste u tuoj vlasti ne povratite, akoistinu govorite? I ako bude jedan od onih koji su Allahu

bliski - udobnost i opskrba lijepa i dennetske blagodatinjemu..! (Kur'an, El-Vaki'a, ajet 83-89.)

Bera b. Azib prenosi hadis koji govori o vjerniku

koji e odgovoriti na pitanja meleka:

Zatim e doi glas s nebesa: Istinu je rekaoMoj rob pa mu pripremite posteljinu iz Denneta,obucite ga dennetskom odjeom i otvorite mu prolaz

ka Dennetu. 'Do njega e dopirati dennetski lijep iugodan miris, a kabur e se proiriti koliko njegoveoi mogu dokuiti. (Biljei Ahmed i Ebu Davud udugom hadisu).


50/71


Plodovi vjerovanja u Sudnji dan

Prvi: elja za to veom pokornou Allahu, s

nijjetom da se dobije Njegova nagrada.

Drugi: Strah od grijeha, jer nas oni vode ka

Allahovoj kazni.

Trei: Vjerovanjem u Sudnji dan, vjernik zna da,ukoliko ga na ovome svijetu prou neka dobra, to e mu

biti nadoknaeno u Dennetu.Nevjernici negiraju proivljenje nakon smrti,

smatrajui to nemoguim. Ovakav zakljuak je nitavan, ana njegovu neispravnost ukazuju erijatski tekstovi,materijalni dokazi (osjetila) i razum.

erijatski dokazi:

Allah Uzvieni kae:

Nevjernici tvrde da nee biti oivljeni. Reci:Hoete, Gospodara mi moga, sigurno ete biti oivljeni,pa o onome ta ste radili, doista, biti obavijeteni! - a toje Allahu lahko. (Kur'an, Et-Tagabun, ajet 7.)

Sve nebeske Knjige govore o tome, potvrujui tuinjenicu.

Materijalni dokazi:

Ljudi su jo na ovome svijetu bili svjedocioivljavanja mrtvih ljudi. U suri El-Bekari se navodi petprimjera:

Prvi primjer o narodu Musaovom kada su trailida vide Allaha:


51/71


I kada ste uglas rekli:

O Musa, mi ti neemo vjerovati dok Allaha ne

vidimo! - munja vas je oinula, vidjeli ste. Zatim smovas, poslije smrti vae, oivili da biste zahvalni bili.(Kur'an, El-Bekara, ajet 55, 56.)

Drugi primjer koji govori o nareenju da sezakolje krava, kako bi saznali ime ubice:

I kada ste jednog ovjeka ubili, pa se oko njegaprepirati poeli - Allah je dao da izie na vidjelo ono toste bili sakrili - Mi smo rekli: Udarite ga jednim

njezinim dijelom! - i eto tako Allah vraa mrtve uivot iprua vam dokaze Svoje da biste shvatili. (Kur'an, El-Bekara, ajet 72, 73.)

Trei primjer o ljudima koji su otili iz svogamjesta, bjeei od smrti:

Zar nisi uo o onima koji su iz straha od smrti izzemlje svoje pobjegli - a bijae ih na hi lj ade. Allah im jerekao: Pomrite! - a poslije ih je oivio. Allah je, zaista,dobar prema ljudima, ali veina ljudi ne zahvaljuje.(Kur'an, El-Bekara, ajet 243.)

etvrti primjer o ovjeku koji je proao poredmjesta iji su stanovnici umrli, pa je smatrao nemoguimda ih Allah oivi:

Ili za onoga koji je prolazei pored jednog od

temelja poruenog grada, povikao: Kako e Allahoivjeti ove to su pomrli? I Allah uini te on umre itako ostade stotinu godina, a onda ga oivi i zapita:Koliko si ostao? - Dan i l i dio dana - odgovori. Ne - ree


52/71


On - ostao si stotinu godina. Pogledaj jelo svoje i piesvoje - nije se pokvari lo; a pogledaj i magarca svoga - da

te uinim dokazom ljudima - a pogledaj i kosti - vidikako ih sastavljamo, a onda ih mesom oblaemo. I kadnjemu bi jasno, on povika: Ja znam da Allah sve moe!(Kur'an, El-Bekara, ajet 259.)

Peti primjer o Ibrahimu koji je elio da vidi kakoAllah oivljava mrtve:

A kada Ibrahim ree: Gospodaru moj, pokai mikako mrtve oivljuje! - On ree: Zar ne vjeruje? -Vjerujem - odgovori on - ali bih da mi se srce smiri. -

Uzmi etiri ptice - ree On - i isijeci ih, pa pojedinekomade njihove stavi na razne breuljke, zatim ihpozovi, brzo e ti doi. Znaj da je Allah silan i mudar.

(Kur'an, El-Bekara, ajet 260.)

Ovo su primjeri materijalnih dokaza koji ukazuju

da je Allah u stanju da oivi mrtve, a ve prije smospomenuli sluaj Isaa, alejhisselam, koji je, Allahovomvoljom, oivljavao mrtve i izvodio ih iz kabura.

Razumski dokazi na mogunost proivljenjaukazuju dvojako:

Prvo: Onaj ko je stvorio nebesa i Zemlju i ono toje na njima iz niega, moe da to stvaranje ponovi.

On, Uzvieni kae:

On je taj koji iz niega stvara i On e to ponovouiniti, to je Njemu lahko.On je uzvien i na nebesimaina Zemlji; On je silan i mudar. (Kur'an, Ar-Rum, ajet

27.)


53/71


Onako kako smo vas prvi put iz niega stvorili,tako emo vas ponovo iz niegastvoriti, - to je obeanjenae, Mi smo doista kadri to uiniti. (Kur'an, El-Enbija,ajet 104.)

Kao odgovor onima koji su tvrdili da je nemogueoivjeti truhle kosti, Allah Uzvieni kae Poslaniku,sallallahu alejhi ve sellem:

Reci: Oivie ih Onaj koji ih je prvi put stvorio;

On dobro zna sve to je stvorio.(Kur'an, Ja Sin, ajet 79.)

Drugo: Vidimo zemlju koja je zamrla, pa kad

Allah Uzvieni spusti kiu, ona oivi, ustrepe i uzbuja, iiz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno. Onaj ko je u

mogunosti da zemlji vrati ivot, u mogunosti je i daoivi mrtve.

Uzvieni kae:

Jedno od znamenja Njegovih je i to to ti vidisuhu zemlju, a kad na nju spustimo kiu, ona se pokrenei uzbuja. Onaj ko njoj daje ivot oivie, sigurno, iumrle, jer On moesve. (Kur'an, Fussilat, ajet 39.)

Mi s neba sputamo vodu kao blagoslov, i inimoda, uz pomo njenu, niu vrtovi i ito koje se anje ivisoke palme u kojih su zameci nagomilani jedni iznad

drugih, kao hranu robovima, i Mi njome oivljavamomrtav predjel; takvo e biti i oivljenje.(Kur'an, Kaf, ajet9-11.)

Takoer, odreene zabludjele skupine negirajupostojanje kaburskog uivanja i patnje, govorei da,ukoliko otkrijemo umrlu osobu, neemo vidjeti nikakvo


54/71


kanjavanje niti uivanje, niti emo vidjeti da se kaburproirio ili suzio.

Ovaj stav je neispravan, na to ukazuju erijatski,materijalni i razumski dokazi:

Ve smo spomenuli erijatske tekstove kojiukazuju na postojanje kaburske patnje i uivanja.

Prenosi Buhari u svome Sahihu od Ibn Abbasa:

Iziavi na jednu medinsku gradinu,Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, uo je glasdvojice ljudi kako se mue u svojim kaburima.., Unastavku hadisa se navodi da se jedan od njih nije uvaomokrae, a drugi je iao i prenosio tue rijei.

Materijalni dokazi:

Ponekada osoba koja spava u snovima vidi da je

na prekrasnom, velikom mjestu gdje uiva ili da se nalazina nekom uskom prostoru gdje se pati, pa se i probudi

zbog onoga to vidi. Iako je sve to vidjela, ona se ipaknalazi na svome krevetu i lei. San je srodnik smrti i zato

ga Allah naziva smru (vefat), kada kae:Allah uzima due u asu njihove smrti, a i onih

koji spavaju, pa zadrava one kojima je odredio daumru, a ostavlja one druge do roka odreenog. (Kur'an,Ez-Zumer, ajet 42.)

Razumski dokazi:

Nekada osoba koja spava u snovima vidi neto toje zaista takvo u stvarnosti, vidi Poslanika, sallalahu alejhi

ve sellem, u pravom njegovom liku, ali i pored toga to to


55/71


vidi, on se nalazi u svojoj sobi, na svome kevetu, daleko

od svega toga. Ako za takvo neto postoji mogunost naovome svijetu, zato onda nije mogue da bude prisutnona onome?

to se tie njihovih rijei da ukoliko otkrijemoumrlu osobu, neemo vidjeti nikakvo kanjavanje nitiuivanje, na to se moe odgovoriti iz vie aspekata:

Prvi: erijatu se nije dozvoljeno suprotstavljati sa

ovakvim zakljucima, jer da onaj ko se njima sluistvarno razmisli, znao bi da su oni nitavni.

U jednom stihu se kae:

Koliko ima onih koji negiraju ispravan govor zbog

pogrenog razumijevanja?!

Drugi: Kaburski ivot ulazi u nevidiljivi svijetkojeg materijalni dokazi ne mogu pojasniti, jer da je to

mogue onda vjerovanje u nevidiljivi svijet ne bi imalosmisla.

Trei: Kabursku patnju ili uivanje osjea samo

umrla osoba, kao npr. kada samo onaj koji sanja neto,osjea da sanja, dok oni koji su pored njega ne primijetenita od onoga to on vidi i osjea.

Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, je dolazila

Objava dok je bio meu ashabima, ali oni to nisu uli.Nekada bi mu dolazio melek u liku ovjeka koji bi sa

njim razgovarao, a ashabi to niti bi uli, a niti vidjeli.

etvrti: Stvorenja su ograniena u shvatanju ivienju odreenih stvari i pojava. Niko nije u mogunosti


56/71


da vidi sve to postoji. Svih sedam nebesa i Zemlja, teono to je na njima veliaju Allaha, i to velianje ujesamo Allah i oni kojima On dozvoli da to uju.

O tome Uzvieni Allah kae:

Njega veliaju sedam nebesa, i Zemlja, i oni nanjima; i ne postoji nita to Ga ne velia, hvalei Ga; alivi ne razumijete velianje njihovoOn je doista blag imnogo prata. (Kur'an, El-Isra', ajet 44.)

A takoer, ni ejtane ni dine ne vidimo, iako oniputuju po Zemlji.

Dolazili su Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i

sluali Kur'an, a zatim odlazili svome narodu da ihopominju. I pored svega toga, mi ih ne vidimo.

O tome UzvieniAllah kae:

O sinovi Ademovi, neka vas nikako ne zavede

ejtan kao to je roditelje vae iz Denneta izveo,skinuvi s njih odjeu njihovu da bi im stidna mjestanjihova pokazao! On vas vidi, on i vojske njegove,

odakle vi njih ne vidite. Mi smo uinili ejtanezatitnicima onih koji ne vjeruju. (Kur'an, El-A'raf, ajet27.)

Ako stvorenja nisu u stanju da vide i dokue sveto postoji, onda im nije dozvoljeno da negiraju nevidljivisvijet koji nisu u stanju da vide.


57/71


Vjerovanje u kader (Allahovu odredbu)

Kader je Allahova odredba svega to se deava,zasnovana na Njegovom znanju i mudrosti.

Vjerovanje u kader obuhvata etiri stvari:

Prva: Vjerovanje da Uzvieni Allah zna sve ipojedinano i openito, bez obzira da li se radilo o onometo on ini ili to ine Njegovi robovi.

Druga: Vjerovanje da je sve to zapisano u Ploipomno uvanoj. O ove dvije stvari, Uzvieni Allah kae:

Zar ne zna da je Allahu poznato sve to je nanebu i na Zemlji? To je sve u Knjizi; to je, uistinu,

All ahu lahko! (Kur'an, Hadd, ajet 70.)

U Muslimovom Sahihu navodi se hadis od

Abdullaha b. Amra b. El-Asa, u kojem Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, kae:

Allah je zapisao sve to e se deavati, jo

pedeset hiljada godina prije nego to je stvorio nebesai Zemlje.

Trea: Vjerovanje da svi dogaaji i pojave bivajuAllahovom voljom i htijenjem, bez obzira da li se radilo o

onome to On ini ili to ine Njegova stvorenja.

Govorei o onome to On ini, Uzvieni kae:Gospodar tvoj stvara ta hoe, i On odabira.

(Kur'an, El-Kasas, ajet 68.)


58/71


Allah ini to On hoe. (Kur'an, Ali Imran, ajet40.)

On vas oblikuje u matericama kako On hoe.(Kur'an, Ali Imran, ajet 6.)

Govorei o onome to ine stvorenja, On Uzvienikae:

A da Allah hoe, okrenuo bi ih protiv vas i oni bi

se, uistinu , protiv vas bori l i . (Kur'an, En-Nisa, ajet 90.)

A da je Gospodar tvoj htio, oni to ne bi uinili;zato ti ostavi njih, i ono to izmiljaju. (Kur'an, El-A'nam, ajet 112.)

etvrta: Vjerovanje da su sva Allahova stvorenja isve to rade, sve njihove osobine i pokreti stvoreni odstrane Njega.

Allah Uzvieni kae:

Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim.

(Kur'an, Ez-Zumar, ajet 62.)

Koji je sve stvorio i kako treba uredio! (Kur'an,Furkan, ajet 2.)

Prenosei rijei Ibrahima, alejhi selam, koje jeuputio svome narodu, Uzvieni Allah kae:

Allah stvara i vas i ono to napravite. (Kur'an, Es-Saffat, ajet 96.)

Vjerovanje u kader na nain kakav smospomenuli, nije u koliziji sa htijenjem i mogunou


59/71


ovjeka da postupa shodno slobodnom izboru, jer i erijati injenice u stvarnosti dokazuju da je to dvoje mogue.

erijatski dokazi:

Govorei htijenju, Uzvieni Allah kae:

Pa ko hoe, Gospodaru svome e, kao utoitu,poi.(Kur'an, En-Neb'a, ajet 39.)

I vi njivama vaim prilazite kako hoete. (Kur'an,

El-Bekara, ajet 223.)

Govorei o snazi i mogunosti, Allah Uzvienikae:

Zato se Allaha bojte koliko god moete, i sluajtei pokoravajte se. (Kur'an, Et-Tagabun, ajet 16.)

Allah nikoga ne optereuje preko mogunostinjegovih: u njegovu korist je dobro koje uini, a nanjegovu tetu zlo koje uradi. (Kur'an, El-Bekara, ajet286.)

to se tie stvarnosti u kojoj ovjek ivi, jasno je

svima da ovjek ima snagu i mo, te mogunost da uradiili ostavi neto, ali da njegova mogunost zavisi odAllahovog htijenja.

Allah Uzvieni kae:

Onome od vas koji hoe da je na Pravome putu,a vi ne moete nita htjeti ako to Allah, Gospodarsvjetova, nee!(Kur'an, Et-Takvir, ajet 28, 29.)

Cijeli svemir je u vlasnitvu Allaha i nita se nedeava bez Njegove volje.


60/71


Vjerovanje u odredbu na nain kako smo to opisaline daje ovjeku pravo na opravdanje da ostavlja obaveze ida ini zabrane, jer pravdati to odredbom neispravno je izvie aspekata:

Prvi: Allah Uzvieni kae: Mnogoboci egovoriti:

Da je Allah htio, mi ne bismo druge Njemu

ravnim smatrali, a ni preci nai, niti bismo ita

zabranjenim uinili. Tako isto su oni prije njih poricali,sve dok Nau kaznu nisu iskusili. Reci: Imate li kakavdokaz da nam ga iznesete? Vi se samo za

pretpostavkama povodite i vi samo neistinu govorite.

(Kur'an, El-A'nam, ajet 148.)

Dakle, da je odredba bila opravdanje, Allah

Uzvieni ih ne bi kaznio.

Drugi: Allah Uzvieni kae:

O poslanicima koji su radosne vijesti i opomene

donosili, da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva

opravdanja pred Allahom imali. - A Allah je silan i

mudar. (Kur'an, En-Nisa, ajet 165.)

Odredba, dakle, nije opravdanje, jer da jeste, onda

ne bi negirali poslanike, imajui u vidu da se njihovoodbijanje istine nakon to su doli poslanici desiloAllahovom odredbom.

Trei: Biljei Buharija, i ovo je njegova verzija iMuslim od Alije, radijallahu 'anhu, da je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, kazao:


61/71


Svakome je od vas ve odreeno mjesto uDennetu i mjesto u Vatri. 'Allahov Poslanie', upitalisu, 'zar se neemo na to osloniti?' Odgovorio je:'Radite, a svakome je olakano (ono to mu jeodreeno)!' a zatim prouio: Onome koji udjeljuje igri jeha se kloni ...(Kur'an, El-Lejl, ajet 5.)

A u Muslimovoj verziji stoji: Svakome jeolakano ono zbog ega je stvoren.

Dakle, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

naredio je da se ine dobra djela, i da se ne oslanja naodredbu.

etvrti: Allah Uzvieni je naredio ovjekuodreena djela, a neka zabranio, i nije ga opteretio prekonjegovih mogunosti.

Allah Uzvieni kae:

Zato se Allaha bojte koliko god moete. (Kur'an,Et-Tagabun, ajet 16.)

Allah nikoga ne optereuje preko mogunosti

njegovih. (Kur'an, El-Bekara, ajet 286.)

Da je ovjek prisiljen (odredbom) da radi i djeluje,onda bi bio optereen neim to nije u mogunosti. Zato,ukoliko uini odreeni grijeh iz neznanja, zaborava iliprisile, nee biti grijean, jer ima opravdanje.

Peti: Allahova odredba je skrivena tajna koju ne

poznajemo dok se ne desi, a ovjekova elja da uradineko djelo javlja se prije nego to ga uradi, i zbog ovoga


62/71


neosnovano je pravdati se odredbom, jer ne moe bitiovjeku opravdanje neto to nije znao.

esti: Ponekada vidimo ovjeka kako se trudi uinjenju onoga to mu odgovara u materijalnom smislu,sve dok to ne ostvari, a pri tome ne potee za onim to mune odgovara, pravdajui to odredbom. Dakle, postavlja sepitanje, zato se ne pravda kaderom, pa ostavi to to mu jekorisno, a prihvati se onoga to mu teti?

Naveemo primjer koji pojanjava ovo: ta eizabrati ovjek pred kojim se nau dva puta: prvi koji gavodi mjestu koje je nemirno, gdje je haos i ubijanje, ili

drugi vodi koji ga mjestu koje je mirno i pogodno za

ivot?

Izabrae drugi put, jer je nemogue da razumnaosoba izabere put koji ga vodi u probleme, a zatim da taj

odabir pravda odredbom. Dakle, postavlja se pitanje,

zato onda kada je u pitanju Onaj svijet bira put koji gavodi u Vatru, a onda to pravda odredbom?

Drugi primjer: Kada se bolesniku ponudi odreeni

lijek koji e mu koristiti, on e ga uzeti, pa makar mu i nebio ugodan, ili kada mu se zabrani hrana koju voli, kakobi se izlijeio, on e je ostaviti, samo da mu bude bolje.

Dakle, nee se desiti da ostavi lijek i da jede hranukoja mu teti, a da to kasnije pravda odredbom. Pa onda,zato ovjek ostavlja ono to mu je vjerom nareeno i to

ostavljanje pravda odredbom?

Sedmi: Ukoliko osobi koja svoju nepokornost

pravda odredbom, neko ukrade imetak ili je napadne, a


63/71


zatim kae: Nemoj me kritikovati jer to je Allahovaodredba, ona takvo pravdanje nee prihvatiti. Dakle, neeprihvatiti pravdanje odredbom od strane onoga koji ga

napadne i koji se pravda odredbom pri krenju Allahovogzakona.

Navodi se sluaj da je Omeru dovedena osobakoja je ukrala neto, pa je kazala: Polahko, o voopravovjernih, to se desilo Allahovom odredbom. On je

tada kazao: I odsjecanje tvoje ruke desie se Allahovomodredbom.

Plodovi vjerovanja u Allahovu odredbu

Prvi: Oslanjanje na Allaha prilikom injenja onoga

to je ovjeku potrebno, jer sve zavisi od Njegoveodredbe.

Drugi: ovjeku ne treba da se pojavi samoljubljeukoliko postigne svoj cilj, jer to je Allahova odredba koju

je Allah odredio. Smatranjem da je to ovjekova zasluga,zaboravlja se zahvalnost Allahu.

Trei: Smirenost i spokoj kada je u pitanjuAllahova odredba. U ovakvom stanju ovjek ne tugujeako ne ostvari neto to mu je drago ili ga pogodi netoto ne voli, jer zna da je to Allahova odredba koja semorala desiti. Allah Uzvieni kae:

Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a kojanije, prije nego to je damo, zapisana u Knjizi - to jeAllahu, uistinu, lahko - da ne biste tugovali za onim tovam je promaklo, a i da se ne biste previe radovali


64/71


onome to vam On dade. Allah ne voli nikakverazmetlj ivce, hvali savce.(Kur'an, El-Hadid, ajet 22, 23.)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:udno li je stanje vjernika, on je uvijek u

dobru i u takvom stanju moe biti samo vjernik. Akoga zadesi dobro, on se zahvali i bude mu dobro, a ako

ga zadesi zlo, on se strpi i opet mu bude dobro.(Muslim)

Dvije su grupacije koje su skrenule kada je u

pitanju Allahova odredba:

Prva: Debrijje

Oni kau da je ovjek prisiljen da ini ono to inii da nema linog izbora.

Druga: Kaderijje

Oni smatraju da ovjek ima apsolutno pravoizbora i da Allahova volja i odredba nimalo ne utie nanjegov izbor.

Odgovor skupini Debrija:Allah Uzvieni je potvrdio da ovjek posjeduje

elju i htijenje i da je on taj koji ini odreeno djelo. Onkae:

Jedni od vas su eljeli ovaj svijet, a drugi onajsvijet. (Kur'an, Ala Imran, ajet 152.)

I reci: Istina dolazi od Gospodara vaeg, pa kohoe - neka vjeruje, a ko hoe - neka ne vjeruje! M i smo


65/71


nevjernicima pripremili vatru iji e ih dim sa svihstrana obuhvatiti . (Kur'an, El-Kehf, ajet 29.)

Ko ini dobro, u svoju korist ini, a ko radi zlo,na svoju tetu radi. - A Gospodar tvoj nije nepravedanprema robovima Svojim. (Kur'an, Fussilat, ajet 46.)

U stvarnosti vidimo da ovjek pravi razlikuizmeu svojih postupaka koje svojevoljno radi i onih nakoje ne moe utjecati. Na prvu vrstu postupaka niko ga

nije natjerao i ini ih svojom voljom, dok na drugu nemoe utjecati i ne ini ih svojevoljno.

Odgovor skupini Kaderijja kroz prizmu erijatskihi razumskih dokaza:

erijatski dokazi:

Allah je sve to postoji stvorio i sve se deavaNjegovom voljom. U Svojoj knjizi pojasnio je da se

postupci robova deavaju Allahovom voljom. OnUzvieni kae:

Da je Allah htio, ne bi se meusobno oni poslije

njih ubijali, kad su im jasni dokazi ve doli, ali oni suse razili; neki od njih su vjerovali, a neki su poricali. Ada je Allah htio, oni se ne bi meusobno ubijali, aliAllah radi ono to On eli. (Kur'an, El-Bekara, ajet 253.)

A kad bismo htjeli, svakog ovjeka bismo naPravi put uputili, ali Ja sam ve istinu rekao: Napuniu,

zaista, Dehennem dinima i ljudima zajedno! (Kur'an,Es-Sagda -, ajet 13.)


66/71


Razumski dokaz:

Sve to postoji u vlasnitvu je Allaha, a i ovjek je

jedan dio toga, pa zbog toga, on nije u stanju da ini onoto eli, ukoliko to nije Allahova volja.


67/71


Ciljevi islamskog vjerovanja

Cilj je neto emu se tei i to se eli ostvariti.

to se tie ciljeva islamskog vjerovanja, oni su,izmeu ostalog, sljedei:

Prvi: Iskreno oboavanje samo Allaha Uzvienog,jer On je Stvortelj koji nema sudruga.

Drugi: Oslobaanje razuma od svih vidovazbunjenosti koji ga pogaaju ukoliko srce nije vrsto uvjeri. Ukoliko srce nije napunjeno ispravnim vjerovanjem,

onda e ono ili biti podlono elji za sticanjemmaterijalnog ili e biti zaokupirano raznim vidovima

zabluda i zbunjenou.Trei: Duevna i ideoloka smirenost koja ne

dozvoljava bilo kakvu pometnju u vjerovanju, jer u tom

stanju ovjek se vee za svoga Tvorca, zadovoljan jesvime to On odredi, bilo da je vezano za prirodnadeavanja ili erijatske propise.

etvrti: Ispravnost nijjeta i postupaka prilikomoboavanja Allaha, kao i prilikom ophoenja sastvorenjima. Temelj vjerovanja u Poslanike je slijeenjenjihovog puta koji je ist i ispravan i kada je rije onijjetima, a i o postupcima.

Peti: Ozbiljnost i odlunost u svakodnevnomivotu, u smislu da se iskoristi svaka prilika za injenjedobrog djela, kako bi se zaradilo to vie sevapa i da se


68/71


udalji od svake prilike za injenje loeg djela, kako bi sespasilo kazne.

Jedan od temelja vjerovanja jeste i vjerovanje uproivljenje i polaganje rauna. Allah Uzvieni kae:

Svima e pripasti nagrada ili kazna, premaonome kako su postupali, jer je Gospodar tvoj bdio nad

onim to su radili.(Kur'an, El-A'nam, ajet 132.)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je podsticaoljude na ostvarenje ovog cilja, govorei:

Jak vjernik je bolji i Allahu drai od slabogvjernika, a u obojici je dobro. Tei onome to e tikoristiti i trai Allahovu pomo u tome, a nemojoajavati. Ako te neto zadesi, nemoj rei: Da sam

uradio tako i tako, bilo bi tako i tako, nego reci: Toje Allahova odredba i On ini to hoe, jer da samejtanu otvara mogunost djelovanja.' (BiljeiMuslim)

esti: Izgradnja jake zajednice koja e se truditi uirenju vjere i koja nee biti ravnoduna na probleme koji

je pogode.

Allah Uzvieni kae:

Pravi vjernici su samo oni koji u Allaha i

Poslanika Njegova vjeruju, i poslije vie ne sumnjaju, ibore se na Allahovom putu imecima svojim i ivotima

svojim. Oni su iskreni ! (Kur'an, El-Hugurat, ajet 15.)


69/71


Sedmi: Ostvarenje sree na ovome i na buduemsvijetu, kroz popravak pojedinca i zajednice, te postizanje

nagrade kod Allaha Uzvienog, o emu On kae:

Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, avjernik je, Mi emo dati da proivi lijep ivot i doistaemo ih nagraditi boljom nagradom nego to suzasluili.(Kur'an, En-Nisa, ajet 124.)

Ovo su samo neki od ciljeva islamskog vjerovanja,

a mi molimo Allaha da nam pomogne u njihovom

ostvarivanju.


70/71


Sadraj:

str.N a s l o v

5Uvod1

7

Vjera islam

2

11

Temelji islama

3

15Temelji islamskog vjerovanja4

16

Vjerovanje u Allaha

5

29Vjerovanje u meleke6

34

Vjerovanje u Knjige

7

36

Vjerovanje u Poslanike

8

43

Vjerovanje u Sudnji dan

9

57Vjerovanje u kader (Allahovu odredbu)10

67Ciljevi islamskog vjerovanja11


71/71


temelji islamskog vjerovanja - šejh muhammed b. salih el-'usejmin

Documents