tema vi. srednje kraljevstvo mag. egip. igor uranićprvo prijelazno razdoblje 7. –11. dinastija...
TRANSCRIPT
Prvo prijelazno razdoblje 7. – 11. dinastija(2181. – 2055. stare ere)
• jedno od mračnih razdoblja egipatske povijesti
• trajao oko 100 g. i obuhvaća period od 7. do prva tri vladara 11. dinastije
• Egipat postaje rascjepkan na mnogo dijelova i podijeljen neprijateljstvima Herakleopola i Faiyuma
• u Wasetu (gr. Teba) vlada nova dinastija (kraljevi Antef I., II., i III.) koja se sprema ujediniti zemlju
3
Vladavina Pepija II. i uzroci nastanka krize
• Pepi II. Neferkare (živio je 100 godina, a vladao 94!)
• Egipat izvlači rudna bogatstva iz susjednih zemalja – bakar i tirkiz iz Wadi Magrareh sa Sinaja, alabaster iz Hatnuba u Nubiji.
• poznato je pet njegovih kraljica
• prvi poznati zapis o homoseksualnom odnosu – između Pepijai generala Saseneta. Upitan je jer je nastao mnogo kasnije (25. dinastija za Šabake Neferkarea).
• Maneton za posljednju vladaricu Starog Kraljevstva navodi kraljicu Nitokris, a Herodot (II. 100) opisuje njezin obračun s ubojicama svog brata. U egipatskim izvornicima nije identificirana.
5
Uzroci pada
• razlozi raspada Starog Kraljevstva nisu sasvim razjašnjeni
• duga i slaba vladavina Pepija II. uzrokovala je stagnaciju u državnoj upravi; osim toga Pepi je nadživio sve svoje nasljednike pa počinju borbe za vlast
• nomarsi se otimaju kontroli i počinju se ponašati kao vladari
• poznate Lamentacije Ipuvera opisuju kaotično stanje u zemlji (prijevod: P. Selem, Žalopojke Ipu-ura, Književna smotra 15, Zagreb 1973.)
• pretpostavlja se da su nastale za PPR-a, ali poznati tekst kasniji je prijepis
7
• Ipuverove lamentacije - teško je smjestiti u vremenu i prostoru; o njemu postoje razna mišljenja i komentari (vidi: I. Uranić, Životi Egipćana, AMZ 2013)
• prirodna katastrofa, politička kriza, gladne godine ili nešto drugo
• slika – Pap. Leiden
I. 334
8
ponovno ujedinjenje
• nakon stotinu godina krize i nereda 11. dinastija Antefa s juga napada i nameću novu centralnu vlast
• ujedinitelj je Mentuhotep II. koji pobjeđuje u srazu s vladarima Herakle-opola i osniva novu prijestolnicu u mjestu Lisht – u susjedstvu svojih neprijatelje iz Faiyuma koje je potukao
9
Srednje Kraljevstvo 2055. – 1650. stare ere
• hram Mentuhotepa II. u Deirel-Bahriju pored je (kasnijeg) Hatšepsutina hrama – loše očuvan
• ondje je pronađen njegov obojeni kip s crvenom krunom
10
12. dinastija
• u doba Mentuhotepa III. bilježi se politička kriza
• čini se da Amenemhat I. preuzima vlast prevratom
• ambiciozan vladar – protjerao je beduine i Azijate iz delte i započeo gradnju obrambenog zida Spominje se i njegova vojna akcija protiv Libijaca.
• prijestolnica mu je u Lishtu, nalazi se u srednjem Egiptu u blizini jezera Faiyum
slika - Amenemhat I.
13
• Amenemhat – politički uzurpator
• najavljuje ga Nefertijevo proročanstvo – pamflet koji je smislio kako bi sebi dao mitsku pozadinu “ ... doći će kralj Ameni, sin Nubijke s juga, i uvesti red u zemlji ...” tekst je tobože napisan u doba Snofrua
• vjerovao je ima neprijatelje na dvoru pa je u 20. godini vladavine sina Sesostrisa proglasio suvladarem
• bio je u pravu: ubijen je u atentatu
• svjedočanstva o atentatu:
• Savjeti Amenemhata sinu Sesostrisu
• Životopis princa Sinuhea
• obično se rabi grčko ime Sesostris, a ne egipatsko (eg. Senusret ili Usretsen, z n wsrt = "čovjek od (božice) Wosret")
• Sesostrisi ratuju u Nubiji kako bi zadržali kontrolu nad njom.
• Egipat se štiti zidom od upada nomada na sjeveru, a na jugu povremeno intervenira protiv Nubijaca
16
povijest Srednjeg kraljevstva
• Prema Sinaju zid protiv upada Beduina – na jugu utvrde na Nilu (Buhen– slajd iza)
• Porast stalne vojne sile i administracije
• Kontrola na Nubijom – Sesostris I. gradi utvrde, a ostala dvojica nastavljaju s militarizacijom
• Javlja se naziv Kuš – za državu koja je području Nubije u vazalnom odnosu prema Egiptu.
18
• Posljednja vladarica 12. dinastije Sobeknefrure, kći Amenemhata III.
• drugo prijelazno razdoblje 13. i 14. dinastija te vladavina Hiksa
36
Književnost
• velik zaokret: javlja se novela i uopće prvi tekstovi koje možemo smatrati književnošću
• tekstovi imaju dosta mitskih motiva, ali bave se čovjekom i njegovom sudbinom
• najpoznatija djela:• Životopis princa Sinuhea• Priča brodolomca• Savjeti Amenemhata sinu Sesostrisu
37
Sinuhe
• prvi avanturistički roman u povijesti – junak odlazi u daleke krajeve i nakon duge pustolovine vraća se kući
• mnogo pitanja oko razloga bijega – politika čistke na dvoru ili povezanost s grupacijom koja je mogla stajati iza atentata
• sretan završetak s prizvukom političke propagande
• neki u epizodama iz Sinuhea prepoznaju preteče starozavjetnih tema
38
Brodolomac
• neobična forma priče – jedan lik započinje priču, a drugi je nastavlja
• elementi fantastike i avanturističkog romana
• ne zna se podrijetlo ideje o otoku koji je potonuo; mit ili prirodna katastrofa za koju su čuli?
40