tema broja: pridruzivanje visoke novinarske škole vern’u · autor najbolje mobilne web...
TRANSCRIPT
N e w s l e t t e r V e l e u è i l i š t a V E R N ’
G o d i n a 3 | s v i b a n j 2 0 1 2 .
sport:Posljednji ples Bilic Boysaaktualno:
3. sjednica savjeta vern’a Tri price o
druzenju s Predsjednikom) VERN’
Success Stories
Tema broja:
Pridruzivanje Visoke novinarske škole VERN’u
SADRŽAJ
06 Pridruživanje Visoke novinarske škole VERN’u
Intervju s Ivom Biondić, jednom od pokretačica
VNŠ-a i voditeljicom studija Novinarstva na VERN’u
08 VERN’ Success Stories
Bojan Pleše dobitnik Vidi Web Award
12 Predsjednik na VERN’u
Tri priče o druženju
s Predsjednikom
14 3. sjednica Savjeta VERN’a
Suradnja državnog i privatnog obrazovnog sektora
16 Kavica s Brankom
Predsjednik Uprave na kavi sa studentima
30 Posljednji ples Bilić Boysa
Izbornik Bilić na VERN’ Forumu
2
N e w s l e t t e r V e l e u è i l i š t a V E R N ’G o d i n a 3 | s v i b a n j 2 0 1 2 .
IMPRESUMNakladnik:
Grupa VERN d.o.o.
Trg bana Josipa Jelačića 3
10 000 Zagreb
Za nakladnika:
Branko Štefanović
Urednik:
Tomislav Štuka
Urednički kolegij:
Vanja Koljan, Marija Slijepčević,
Nataša Jeličić, Iva Biondić,
Kristijan Pakšec
Fotografi je:
Petar Vučetić, Oleg Moskaljov
i ostali
Vizualno oblikovanje:
Tea Janković
i Jasmina Bogdanović
Lektura:
prof. Vicko Krampus
Tisak:
Printera Grupa d.o.o.
04 Blic vijesti
05 Uvodnik
Goran Radman, dekan
Veleučilišta VERN’
06 Pridruživanje
Visoke novinarske
škole VERN’u
Intervju s Ivom Biondić,
jednom od pokretačica
VNŠ-a i voditeljicom
studija Novinarstva
na VERN’u
08 VERN’ Success Stories
Bojan Pleše dobitnik
Vidi Web Award
10 Dodijeljene medijske
stipendije za
diplomske studije
11 MSC Vis –
Mediteranska
akademska oaza
12 Predsjednik
na VERN’u
Tri priče o druženju
s Predsjednikom
14 3. sjednica Savjeta
VERN’a
Suradnja državnog
i privatnog
obrazovnog sektora
16 Kavica s Brankom
Predsjednik Uprave
na kavi sa studentima
3
18 S ponistre se vidi Jelsa
Ivo Duboković
profesor i poduzetnik
20 Promocija 2012.
22 Promidžbeni program
Iskustva studenata
sa snimanja
promotivnih spotova
24 G.I. Kolinda
Intervju s Kolindom
Grabar-Kitarović,
pomoćnicom
glavnog tajnika
NATO pakta
26 Erasmus program
Naši studenti
u programu
međunarodne razmjene
28 Kralj lavova
intervju s Mariom
Kraljem, kapetanom
košarkaše momčadi
VERN’a
29 Bacc.’s of Basket
VERN’ova
košarkaška momčad
30 Posljednji ples
Bilić Boysa
Izbornik Bilić
na VERN’ Forumu
32 Vedri čovjek u crnom
Profesor Marijo
Strahonja, voditelj
VERN’ Sporta i UEFA-in
elitni sudac
33 Blic vijesti 2
34 Off Cathedra
Društvene mreže
između tehnološkog
i društvenog fenomena
N e w s l e t t e r V e l e u è i l i š t a V E R N ’G o d i n a 3 | s v i b a n j 2 0 1 2 .
VE
4
Rezultati istraživanja: VERN’
najbolji privatni fakultet u Hrvatskoj
Prema nezavisnom istraživanju QUDAL (QUality
meDAL), koje je proveo Centar za istraživanje tržišta
GfK, najveći broj hrvatskih građana smatra da je
Veleučilište VERN’ najkvalitetnije privatno visoko
učilište u Hrvatskoj. U istraživanju koje je provedeno
na reprezentativnom uzorku za opću hrvatsku
populaciju, VERN’ je osvojio najveći broj, čak 44%
glasova opredijeljenih ukupnih glasova za kvalitetu
u kategoriji “Privatna visoka učilišta” i uvjerljivu prvu
poziciju (drugoplasirano visoko učilište dobilo je 5,3%,
a trećeplasirano 4,4% glasova). Glasati su mogli samo
oni građani koji ili imaju osobno iskustvo korištenja
usluga privatnog visokog obrazovanja u Hrvatskoj, ili
takvo iskustvo imaju njima bliske osobe. Ispitanici su
odgovarali na pitanja otvorenog tipa, odnosno nije im
bio ponuđen niti jedan odgovor, već su mogli slobodno
navoditi naziv privatnog visokog učilišta za koje
smatraju da nudi najveću razinu kvalitete. Istraživanje
QUDAL - MEDIA provedeno je u potpunosti u skladu
s odredbama “Međunarodnog kodeksa za provedbu
tržišnih i društvenih istraživanja” koji su donijele
Međunarodna trgovačka komora (ICC) i Svjetska
udruga istraživačkih stručnjaka (ESOMAR).
VERN’ svoju komunikaciju sa studentima i maturantima
svakodnevno ažurira i prati i na društvenim mrežama.
Broj fanova VERN’ Facebook stranice je
u nepune dvije godine premašio
broj aktivnih studenata, a kroz
svakodnevnu komunikaciju
na Facebooku razmje-
njujemo vijesti, fo-
tografi je, video za-
pise i najavljujemo
važna akademska,
studentska i društ-
vena događanja.
Prvenstveno za-
mišljena kao zajed-
nica studenata i
alumnija, FB strani-
ca je odavno posta-
la mjesto okupljanja
svih studenata, budu-
ćih poduzetnika i ma-
turanata zainteresiranih
za VERN’ove studije, aka-
demske inicijative, sportske us-
pjehe i studentska događanja. Želite
li zaviriti u studentski život VERN’a slobodno
odaberite VERNUniversity YouTube kanal. Ondje
ćete moći pronaći mnoštvo videoklipova o VERN’ovim
prvostupnicima i o atmosferi sa svečanih promocija.
Moći ćete pogledati najnovije promotivne TV spotove u
kojima se pojavljuju aktualni studenti, upoz-
nati naše prijediplomske studije i
razgledati VERN’ove prostorije u
kojima borave studenti. Prisut-
ni smo i na najvećoj svjet-
skoj poslovnoj društvenoj
mreži, LinkedInu gdje
se ukratko možete upo-
znati s našom djelat-
nošću, vizijom, misi-
jom i glavnim ci-
ljevima, te postati
naš follower. Ako
vam se pak više
sviđa faktografski
pristup, pozivamo vas
da posjetite VERN’ovu
stranicu na Wikipediji
gdje se detaljno možete
upoznati s našom povi-
ješću i dosadašnjim raz-
vojem. Društveni kanali su
odavno postali mjesto gdje se
postavljaju novi trendovi, a tržište i
njegovi akteri im se moraju znati prilagoditi. I zato,
lajkamo, šeramo, linkamo, postamo, snimamo i pišemo.
VERN’ na društvenim kanalima
Doris Pack, predsjednica Savjeta VERN’a te predsjednica
Odbora za obrazovanje i kulturu Europskog parlamenta,
primila je europsku nagradu Jean Monnet za veliki
doprinos europskoj obrazovnoj politici.
Nagradu su joj uručili Androulle Vassiliou, članica Europ-
ske komisije i europska povjerenica za obrazovanje, kul-
turu, multijezičnost i mladež, te José-Maria Gil-Roblesa,
predsjednik Europskog vijeća sveučilišta te nekadašnji
predsjednik Europskog parlamenta.
Nagradu Jean Monnet, koja nosi ime prema duhovnom
ocu Europske unije, dodjeljuje Europsko vijeće sveučilišta,
koje se sastoji od rektora europskih sveučilišta i eksperata
iz područja europskog prava. Jean Monnet jedan je od
programa cjeloživotnog obrazovanja Europske unije,
kojim je svake godine obuhvaćeno 1.500 profesora i
250.000 studenata.
Europska nagrada Jean Monnet
za predsjednicu Savjeta VERN’a
5
5
UV
OD
NIK
Dragi čitatelji,Pred vama je još jedan broj VERN’uma, našeg newslettera kroz koji možete dobiti uvid u intenzivan i sadržajan akademski i društveni život našeg Veleuèilišta. Za nama je još jedno intenzivno razdoblje. Premda smo i mi bili pripravni na izazove i neizvjesnost koju je èitavom društvu donijela recesija i socijalna kriza, s velikim smo ohrabrenjem doèekali 60%-tno po-veæanje broja upisanih studenata na na-še specijalistièke diplomske studije ovog proljeæa. Doživjeli smo to kao priznanje za desetogodišnji predan rad na afirma-ciji drukèijeg pristupa struènom visokom obrazovanju i afirmaciji kvalitetnog pri-vatnog obrazovanja uopæe. Priznanje je to i za dosljedno ispunjavanje svih zakonskih normi u redovitom postupku reakreditiranja za obavljanje visokoobrazovne djelatnosti, kroz koji smo prošli ove godine. I na kraju, priznanje je to i brojnim struènjacima koji su u meðuvremenu, nakon završetka naših studija i usprkos krizi, našli svoje mjesto i poèeli se afirmirati kao uspješni i inovativ-ni, ali i društvo odgovorni poduzetnici i gos-podarstvenici. Znaèajan nam je to poticaj za nastavak rada na ostvarenju programskih ciljeva i razvojnih planova koje smo prije dvije godine osmislili i odredili okvirom za strateški razvoj VERN’ 2020.
Jedan od najznaèajnijih koraka u tom pravcu uèinjen je ove akademske godine integracijom Visoke novinarske škole i poèetkom izvoðenja prijediplomskog struènog studija novinarstva na VERN’u. Time je naše Veleuèilište znaèajno oboga-tilo svoje programske sadržaje i omoguæilo studentima cjelovito i kontinuirano peto-godišnje visoko obrazovanje i na podruè-ju komunikologije i medija. Radujemo se našim novim kolegama studentima i nas-tavnicima novinarstva i moguænostima koje nam njihov dolazak pruža za naš daljnji rast i razvoj. Jednako se tako radujemo i 2. generaciji studenata specijalista IT menadžmenta te 3. generaciji studenata našeg meðunarodnog MBA programa, koja uskoro zapoèinje s nastavom u Zagrebu i Bruxellesu. Ove su godine naši studenti i nastavnici uspješno prošli selekciju i krenuli u europsku akademsku razmjenu putem programa Erasmus Mundus. Nestrpljivo išèekujemo izvješæa o njihovim obrazovnim iskustvima s Malte, iz Finske, Austrije, Engleske, Španjolske... i pripremamo se biti domaæini stranim kolegama koji nam istim programom dolaze u razmjenu. Pored toga, svi naši nastavnici zapoèeli su ove godine pohaðati programe internog usavršavanja i razvijanja dopunskih znanja i vještina kroz VERN’ Akademiju.
Imali smo ove godine i uzbudljiv društveni život. S uspjehom je pokrenut i zapoèeo s djelovanjem VERN’ Forum. U okviru Foruma pokrenute su razne aktualne društvene teme o kojima smo imali prilike raspravljati s brojnim javnim liènostima. Tako smo neposredno pred opæe izbore razgovarali s bivšim premijerima Mesiæem, Valentiæem i Greguriæem o tome kako Vlada vlada, o nacionalnom referendumu za ulazak u EU raspravljali smo s veleposlanicima Poljske, Danske i Norveške, a bili smo i domaæini struènom skupu Hrvatska i EU. Po sedmi put u posljednje dvije godine ugostili smo predsjednika Josipoviæa i s njim raspravljali o meðunarodnoj politici Hrvatske u kontekstu pridruživanja EU-u. O sudjelovanju Hrvatske na EURO-u 2012 taktizirali smo sa Slavenom Biliæem i ostalim gostima. Ne mogu ne spomenuti i uspjehe naših sportskih timova. Impresionira kvaliteta našeg muškog i ženskog sporta, kao i èinjenica da smo u velikom broju natjecanja, posebno u košarci, nogometu, odbojci, rukometu i vaterpolu, u samom vrhu sveuèilišnog sporta u Hrvatskoj. Meðu našim kolegama studentima i nastavnicima otkrili smo i brojne druge sportske, kulturne i glazbene talente, a tek nekima smo stigli omoguæiti i da nam ih pokažu. Neposredno pred nama su upisi u prijediplomske studije, završetak aktualne i pripreme za novu akademsku godinu. Veseli nas dosadašnji interes zbog kojega s pravom oèekujemo da æemo upisati još jednu brojnu i uspješnu generaciju studenata. Kontinuirano radimo na ažuriranju svih naših programa i unapreðivanju organizacijske potpore kako bi novim kolegicama i kolegama mogli ponuditi još bolje iskustvo studiranja na VERN’u i oèekivane ishode uèenja za karijere u poduzetništvu, turizmu, informatici i novinarstvu. Istovremeno, nastavljamo ulagati u nove razvojne projekte. U narednoj akademskoj godini pripremamo se ispuniti sve europske norme kvalitete u visokom obrazovanju (ESG), osnovati Centar za studentske karijere, pokrenuti poduzetnièki inkubator i druge interne centre za razvoj kompetencija, te sudjelovati u veæem broju domaæih i meðunarodnih istraživaèkih programa, a s posebnim uzbuðenjem oèekujemo poèetak rada našeg Meðunarodnog sveuèilišnog centa u Visu. Pridružite nam se i dajte svoj doprinos ostvarenju ovih planova!
Goran Radman, dekan Veleuèilišta VERN’
8
Bojan Pleše – autor najbolje mobilne web aplikacije na VIDI WEB AWARD
Videoigre opæenito su meðu
najzahtjevnijim programima, ali
ih je i najzabavnije raditi – morate
osmisliti prièu, likove, njihove
karaktere, akcije, glazbu...
Pripremio: Vanja Koljan
Zahvaljujući razvoju tehnologije i društvenih mreža, programiranje mobilnih
aplikacija postalo je jedan od najbrže rastućih i najisplativijih poslova u svijetu.
Tu je priliku prepoznao i naš kolega Bojan Pleše, koji je na ovogodišnjem VIDI
WEB AWARD natječaju s igrom SmartWay odnio pobjedu u kategoriji mobilnih
web aplikacija. “Riječ je o strateškoj igri u kojoj je cilj nadmudriti likove da vam ne
pobjegnu, postavljajući zapreke oko njih. Čini se jednostavnim, no likovi
su “pametni”, a kako napredujete u igri, razine postaju sve kompliciranije i
zahtjevnije. Mislim da se povrh svega, ocjenjivačkom žiriju svidio koncept.
Ugradili smo dosta napredne algoritme u inteligenciju likova”, objasnio nam
je Bojan.
Međutim, to nije jedina aplikacija koju ste prijavili na natječaj? Koja je glavna
prednos t ove koja je odnijela nagradu? Da, poslali smo i prijave na neke druge
web i mobilne aplikacije (Kolekt.hr, Odvjetnik-biljeznik.com, Distrikt.hr,
m.Bankomati.info, Rasvjetahr.com). Ova aplikacija svakako je najzahtjevnija
s obzirom da je riječ o igri, koje su općenito među najzahtjevnijim
programima, ali ih je i najzabavnije raditi. To je kao da snimate fi lm. Trebate
priču, “glumce”, glazbu, animaciju i onda sve to sklopiti u jedan proizvod.
Igru ste plasirali na Apple platformu? Točno, Apple je imao već riješenu podršku
za iPhone i iPad, prije nego što je Google posložio svoj operativni sustav
za nesmetani rad i na tabletima i na mobitelima. Korisnici Applea su više
koristili aplikacije, pa je Apple počeo uspješno stvarati platformu za igranje.
Nemojmo zaboraviti da imaju i iPod touch proizvod, koji koristi isti operativni
sustav. Naravno, igru prilagođavamo i za Android.
9
Rimèev
Concept One
predstavljen
na sajmu
luksuznih
automobila VERN’ov student i poznati
hrvatski inovator Mate Rimac nas-
tavlja s promocijom svoga Concept
One automobila na međunarodnoj
razini. Na u travnju održanom sajmu
luksuznih automobila, plovila i sa-
tova Top Marques u Monacu, Mate
je predstavio apgrejdanu verziju
svoga električnog superautomobila.
S preko 1.000 konjskih snaga i
mogućnošću postizanja brzine od
305 km na sat, nova verzija Rim-
čeve jurilice od sada će imati i
poboljšane ekološke performanse
koje uključuju 600 km dometa nje-
govih baterija, čime je nadmašena
autonomija najrazvikanijih svjetskih
elektorautomobila marke Tesla.
Sretno Mate, pripazi samo na ogra-
ničenja brzine na našim cestama.
Kako predviđate da će teći borba između Applea i Androida?
Tko će na kraju pobijediti?
„Izradom i implementaci-
jom mobilnih aplikacija ozbiljno se bavimo otprilike godinu,
godinu i pol i planiramo širiti svoje poslovanje. Želja nam je u 2012.
kvartalno raditi jednu igru, te još nekoliko klasičnih aplikacija.
Sljedeća koja je pri kraju, tiče se turizma i zapravo je tražilica
smještaja, ali na jedan inovativniji način. Plasirat ćemo i web i
mobilnu verziju”, prepričava svoje poslovne planove Bojan.
„Studij na VERN’u je bio zaista izazovan, a pored kvalitetnog
znanja, najbolje je što sam stekao mnoga prijateljstva i kontakte
koji mi danas u poslovnom svijetu koriste. Kada sam birao koji
studij upisati, nekako sam logički zaključio da ću uz rad u manjim
grupama i veću dostupnost profesora, kvalitetnije učiti i stjecati
nova znanja. I nisam pogriješio.“
Apple koristi model zatvorenog sustava po
kojemu su oni ujedno proizvođači i softvera i hardvera, dok Google
koristi otvoreni model. Jedan softver i više proizvođača hardvera.
Otprilike kao nekada kada su se Apple, Microsoft i IBM natjecali
u domeni stolnih računala. Tada je Microsoftov otvoreni model,
tj. specijalizacija na softver, dok drugi rade hardver – pobijedila.
Tko zna, možda će ovaj put pobijediti Apple. U proizvodima poput
tableta i mobilnih telefona svakako se vide neke prednosti toga
modela. Na kraju će sigurno biti mjesta i za jedne i za druge, a to je
vjerojatno najbolje i za korisnike.
Prijediplomski studij Ekonomije poduzetništva, a potom i specijalistički
studij Računovodstva i fi nancija, Bojanu su osigurali poslovna znanja
pomoću kojih je, osnovavši tvrtku Novi Forum d.o.o, svoju ljubav prema
programiranju pretočio u održivi poslovni projekt.
Find.hr je geo-lokacijski pretraživač
turističkog smještaja koji objedinju-
je razne informacije korisne turis-
tima. U bazi je trenutno preko
2.500 smještajnih jedinica i preko
20.000 interesnih točaka povezanih
s društvenim mrežama. Turistima
se pruža mogućnost pretrage tu-
ristički zanimljivih sadržaja poput
restorana, plaža, noćnih klubova,
muzeja, golf terena, religijskih i po-
vijesnih građevina, UNESCO loka-
liteta, nacionalnih parkova...
Ti sadržaji također imaju svoj rej-
ting „popularnosti“ koji pomaže po-
sjetiteljima da vide koja su mjesta
popularnija i eventualno za njih za-
nimljivija.
VERN’ Success Stories
10
U suradnji s uglednim medijskim partnerima, VERN’ je dodijelio
pet punih stipendija za svoje specijalističke diplomske studije u
akademskoj godini 2012./13. Natječaji za pune dvogodišnje stipendije u iznosu od 80.000 kuna, organizirani su
u suradnji s, u svojim tržišnim segmentima, vodećim tiskanim medijima – Globusom, Nacionalom, Aktualom,
Večernjim listom i VIDI-jem.
Nekoliko stotina kandidata koji su pristupili testiranju, iz tjedna u
tjedan, vrijedno je čitalo stručne članke, objavljivane na stranicama
partnerskih medijia, kako bi na temelju tako stečenih informacija mogli pristupiti kvizu znanja. Finalisti natječaja,
kandidati s najvećim brojem bodova na kvizu, zatim su uz dokumentaciju imali zadatak priložiti i životopise i
motivacijska pisma.
Na temelju postignutih rezultata na testu, odabrani su fi nalisti natječaja
koji su pozvani na motivacijski intervju sa stručnom komisijom.
Nakon obavljenih intervjua, stručna komisija dodijelila je 5 punih stipendija
za diplomske studije VERN’a u sljedećoj akademskoj godini.
Stipendiju za studij Poduzetničkog menadžmenta u suradnji s Globusom osvojila je Anamarija Perković.
Na natječaju za studij Upravljanja poslovnim komunikacijama u suradnji s Večernjim listom, najboljom kandi-
datkinjom ocijenjena je Katarina Korent.
Pobjednicom stipendijskog natječaja za studij Računovodstva i
fi nancija u suradnji s Nacionalom proglašena je Mirta Molnar.
Kao najbolja kandidatkinja za stipendiju za studij Menadžmenta održivog razvoja turizma u suradnji s Aktualom
ocijenjena je Danijela Danilović.
Stipendiju na posljednjem natječaju za studij IT menadžmenta u suradnji s časopisom
VIDI osvojila je Ana Štefulj.
Stipendije su dobitnicama na svečanoj proslavi početka akademske godine diplomskih studija uručili dekan Goran
Radman i predstavnici medijskih tvrtki partnera: Sina Karli (glavna urednica tjednika Aktual), Zoran Turković
(zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista), Vojislav Mazzocco (zamjenik glavnog urednika tjednika Nacional),
Dalibor Šimpraga (urednik u tjedniku Globus) i Tomislav Kotnik (osnivač i glavni direktor mjesečnika VIDI).
Medijske stipendije
Dod i j e l j ene
dvogod i šn je
s t ipend i je
za d ip lomske
s tud i j e
Pišu: Marija Slijepčević i Vanja Koljan
11
11
VERN’ov Međunarodni sveučilišn i centar Vis uskoro otvara svoja vrata. Nakon prošlogodišnje obnove pročelja
zgrade budućeg međunarodnog centra i pribavljanja konzervatorskih suglasnosti, zahuktali su se i radovi na uređenju
interijera koji bi trebali biti završeni krajem ljeta.
Mediteranska
akademska
oaza
Usporedo s građevinskim radovima, intenzivirani su i kontakti s lokalnom zajednicom. Tako je projekt MSC-a
sredinom listopada prošle godine i službeno predstavljen Višanima u zgradi Hrvatskog doma. U prepunoj dvorani
održana je prezentacija koncepta budućeg akademskog središta koje ima ambicija da postane unikatnim centrom
akademskog života u europskim okvirima. Gotovo puno dva sata čelnici VERN’a odgovarali su na pitanja iznimno
znatiželjnih i motiviranih stanovnika Visa. U sklopu „Dana VERN’a“ na Visu, održan je i okrugli stol na kojemu su
okupljeni predstavnici političkog i društvenog života razgovarali o perspektivama koje otoku donosi realizacija jednog
ovakvog projekta.
Prema najavama iz Uprave, MSC službeno otvara svoja vrata početkom sljedeće akademske godine, kada će početi
održavanje i prvih pilot studijskih programa. Budući studenti boravit će i studirati u jedinstvenom mediteranskom
okruženju, koje svojim izvansezonskim mirom omogućuje koncentrirane nastavne aktivnosti, a svojom kulturom
življenja otvara prostor za raznovrsne izvannastavne aktivnosti i sadržaje, nesvojstvene konvencionalnom
akademskom ambijentu.
Otvaranje MSC-a omogućit će ujedno i domaćim mladim ljudima, sa samog otoka, ali i iz regije, da se obrazuju u njima
bliskom okruženju, u inspirativnoj interakciji s kolegicama i kolegama iz drugih krajeva Hrvatske i Europe.
Živost koju će otoku donijeti realizacija ovog projekta i stalna fl uktuacija mladih, ambicioznih ljudi, trebala bi na otok
donijeti i mnoštvo novih ideja, kao i novu dimenziju kvalitete života tijekom cijele godine.
oaza
Nakon prošlogodišnje obn
sti, zahuktali su se i radovi
ranska
emskam zajednicom. Tako je pr
Hrvatskog doma. U prepu
mbicija da postane unikatn
RN’a odgovarali su na pita
, održan je i okrugli stol n
ma koje otoku donosi reali
eće akademske godine, ka
udirati u jedinstvenom me
stavne aktivnosti, a svojo
žaje, nesvojstvene konve
ka, ali i iz regije, da se obra
h krajeva Hrvatske i Europ
ih, ambicioznih ljudi, treba
ijele godine.
14
3. sjednica Savjeta Veleuèilišta VERN’ALEKSA BJELIŠ: Moramo naæi komplementarnost i nove, svježe sadržaje.
Korist za studenteU tom smislu gđa Pack pohvalila je
dolazak rektora zagrebačkog Sve-
učilišta prof. dr. sc. Alekse Bjeliša
na sjednicu Savjeta i diskusiju, te
istaknula kako je suradnja državnog
i privatnog sektora neophodna zbog
koristi koje ona donosi studentima.
“EU razvija novi program koji bi
trebao zaživjeti od 2014. godine,
prema kojemu će i hrvatski studenti
moći studirati i stjecati titule na
diplomskim studijima u stranim
državama, poput Francuske ili Nje-
mačke, te kandidirati za povoljne
studentske kredite na razini EU. To
je samo još jedna inicijativa kojom
se želi poticati razmjena i stjecanje
znanja među studentima svih drža-
va, a sve u svrhu poticanja njihova
društvenog i kulturnog razvoja te
lakše zapošljivosti”, najavila je pred-
sjednica Pack.
Stoga je studentima potrebno osigura-
ti pristup širokom spektru znanja
i unutar jednog sustava im pružiti
otvoreni pristup što većem broju
obrazovnih resursa. Nastavak izmje-
na zakonskih regulativa, pokretanje
društvenih mehanizama koji će pri-
donositi potpunoj jednakosti sveu-
čilišnih i stručnih studija, te poticanje
suradnje svih dionika akademskog
procesa, pružaju studentima mo-
gućnost šireg izbora i raznovrsnijeg
usmjerenja svojeg obrazovanja za tr-
žište rada.
Kvaliteta je glavno mjeriloSvi ovi napori moraju voditi samo
jednom cilju, a to je povećanje
kvalitete studijskih programa, odno-
sno samih institucija, ustvrdio je
Vedran Mornar, predsjednik Na-
cionalnog vijeća za znanost i visoko
obrazovanje, član savjeta VERN’a i
nekadašnji dekan Fakulteta elektro-
tehnike i računarstva.
“Europa si je zadala jasne ciljeve
Lisabonskom strategijom i Strate-
gijom 2020. Članice EU su također
prolazile kroz razdoblja prilagodbe
bolonjskom procesu i prilagodbe tr-
žišta na nove generacije mladih koje
su izlazile iz tog sustava. Obrazovni
sustav mora prepoznati koja se zna-
nja i vještine traže na tržištu rada,
pružiti studentima mogućnost da i
oni shvate tu potražnju, te ponuditi
programe koji će najbolje zadovoljiti
Pod predsjedanjem gđe Doris Pack, predsjednice Savjeta Veleučilišta VERN’ i
predsjednice Odbora za obrazovanje i kulturu Europskog parlamenta, održana
je 3. sjednica Savjeta Veleučilišta VERN’. Uz dobrodošlicu prisutnom članstvu i
gostima, gđa Pack čestitala je članicama Savjeta, gđi Vesni Pusić i Mireli Holy na
imenovanju ministricama u Vladi Republike Hrvatske, te izrazila zadovoljstvo
činjenicom da u savjetodavnom tijelu VERN’a sjede čak dvije aktualne ministrice
hrvatske Vlade, koje će svojim savjetima moći doprinijeti radu ovoga tijela.
Također, čestitke je uputila i predavaču na VERN’ovim specijalističkim studijima,
mr. sc. Nevenu Mimici na imenovanju za potpredsjednika Vlade RH.
Trećom sjednicom moderirao je dekan VERN’a Goran Radman, a temu – Surad-
nja državnog i privatnog obrazovnog sektora u RH – predstavio je predsjednik
Upravnog vijeća VERN’a g. Branko Štefanović. U uvodnom izlaganju, g. Štefano-
vić analizirao je razvoj tržišta privatnog visokog obrazovanja u RH u posljednjih
12 godina i konstatirao da iako zapreke razvoju privatnog visokog obrazovanja
danas ne postoje, činjenica je kako suradnja između privatnog i državnog sekto-
ra, u pogledu razmjene znanja i resursa, nije na zadovoljavajućoj razini.
BRANKO ŠTEFANOVIÆ:
U idealnoj situaciji, studenti se uopæe
ne bi trebali zamarati pitanjima upisuju li privatno ili državno visoko
uèilište, veæ je li ta institucija dovoljno kvalitetna i može li odgovoriti njihovim
ambicijama.
Savjet Veleučilišta VERN’ krovno je strateško savjetodavno tijelo, sastav-ljeno od uglednih javnih osoba i stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, koji svojim znanjem i iskustvom sudjeluju u određivanju strateških smjernica razvoja i pozicioniranja VERN’a, s posebnim naglaskom na društveni kon-tekst njegova djelovanja. Predsjednica Savjeta je Doris Pack, dugogodišnja europarlamentarka, te predsjednica Odbora za obrazovanje i kulturu u EU parlamentu. Članovi Savjeta dolaze iz različitih društvenih sfera poput znanosti i obrazovanja, gospodarstva, medija, politike, kulture i umjetnosti. Među članovima savjeta su i Hannes Swoboda, zastupnik u Europskom parlamentu i bivši izvjestitelj EU-a za RH, Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu, Ivan Đikić, profesor Sveučilišta J. W. Goethe u Frankfurtu, Hrvoje Prpić, suosnivač Hrvatske mreže poslovnih anđela, Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova RH, Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša i prirode RH, Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, Plinio Cuccurin, član uprave Adris grupe, Boris Vujčić, zamjenik guvernera HNB-a, Iva Gačić, direktorica Informativnog programa Nove TV, Jan Melsen, međunarodni konzultant za poslovne komunikacije, Juoko Havunen, profesor s fi nskog Sveučilišta Vaasa, Risto Pentillä, izvršni direktor Finske gospodarske komore, Miodrag Šajatović, glavni urednik tjednika Lider i drugi ugledni stručnjaci.
DORIS PACK: Profesori moraju postati fleksibilniji po pitanju usvajanja novih znanja, ali i dijeljenja znanja.
potrebe poslodavaca. Zato je i čak
i poželjno da studentima ponekad
predavanja drže osobe iz realnog
sektora, koje ih mogu bolje upoznati
s trendovima na tržištu i vlastitim
potrebama”, upozorila je gđa Pack.
Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u
Zagrebu, naglasio je kako u Hrvatskoj
treba razvijati sustav koji će poticati
kreativno znanje, na temelju kojega
će nastajati kreativne inovacije i za
gospodarstvo i za društvo. Među-
tim, ne smijemo zanemariti niti
važnost tzv. “rutinskih znanja”, koja
su potrebna u tercijarnim tj. 3T
aktivnostima – trgovini, prometu i
turizmu, naglasio je rektor Bjeliš. Do-
dao je da najbolji profesori moraju
moći dijeliti znanja među studenti-
ma svih visokoškolskih institucija, ali
se taj “suživot” mora urediti dobrim
odnosima.
jek dobrodošla jer ima širi društve-
ni značaj. Istaknula je kako je u
posljednjih 12 godina donesen
niz zakonskih rješenja kojima se
privatnom sektor olakšao ulazak na
tržište i ravnopravna utakmica, ali
i da slijede nove reforme. One će se
prvenstveno voditi na tri područja:
razini studentskog standarda, pita-
nju školarina, te povezivanju obra-
zovnog sektora s tržištem rada.
Članovi Savjeta VERN’a i predstavni-
ci državnog obrazovnog sektora su
nakon uvodnih izlaganja razmijenili
mišljenja i prijedloge, te diskutirali
o trenutnom stanju i budućem raz-
voju suradnje između državnog i
privatnog obrazovnog sektora u
Hrvatskoj. Dekan Radman ustvrdio
je da se ova dva sektora moraju bolje
upoznati i razvijati suradnju jer će
najveći pobjednici naših pregovora
biti zapravo i jedino studenti.
Nastavak reformiDiskusiji je prisustvovala i gošća
sjednice, prof. dr. sc. Ružica Beljo
Lučić, pomoćnica ministra znano-
sti, obrazovanja i sporta. Pozdravila
je otvaranje šire rasprave na ovu
temu, te naglasila kako je ona uvi-
15
Savjet VERN’aa’aaSa jet VERN’’aaet VERN aat VERN’’aat VERN aaj ERN’aa’aaERN’’aa
16
Kavica s
Brankom
Nismo pili kavicu ni s predsjednikom ni
sa Sonjom, ali smo je popili s pred-
sjednikom Uprave Veleučilišta VERN’
Brankom Štefanovićem. U ugodnom
razgovoru koji se protegao na gotovo
puna dva sata, gospodin Štefanović nam
je otkrio koji su planovi VERN’a u buduć-
Razgovarali: Saša Fajković, student Poslovne informatike, Ana Pavlović, studentica Turističkog menadžmenta,
Dorian Kocijan, student Ekonomije poduzetništva i Ana Mlinarić, studentica Novinarstva
Pripremila: Ana Mlinarić
nosti, kako u Hrvatskoj surađuju državni
i privatni obrazovni sektori, kako vidi
hrvatski turizam i što će VERN’ovi
studenti raditi na Visu. Baš kao „Kavica
s predsjednikom“ i „Kavica sa Sonjom“,
i kavica s Brankom mogla bi postati
tradicija. Ideja je da se studentima omo-
gući izravni i otvoreni razgovor s čel-
nim ljudima fakulteta mimo službenih
kanala, pa ako vas idući put u kantini
kojim slučajem ne dočeka Branko,
sigurno će vas dočekati netko tko će vam
dati odgovor na sva vaša pitanja. A evo
u sažetom obliku što nas je zanimalo...
Da bilo je dosta problema, to su bila ta
vremena, mada koliko znam i danas se s
negodovanjem gleda ako tvrtka uzme neko
strano ime. Iako ne razumijem zašto je to
problematično. Svoju sam tvrtku kada sam
je prije 20-tak godina osnivao odlučio nazvati
Ana, Novinarstvo: Ajmo riješiti jednim zauvijek... Kako je VERN’ dobio ime?
Saša, Poslovna informatika: Bilo je navodno problema jer se tada nije dopuštalo strano ime...
Dorian, Ekonomija poduzetništva: S kojim ste se problemima suočili na početku?
Saša, Poslovna informatika: Ipak, neki još uvijek ima predrasude da je riječ o legalnom kupovanju diploma...
A sada - dva tjedna na Vis!A sada - dva tjedna na Vis!
VERN’, u čast Julesa Vernea, čovjeka sa
snažnom vizijom jer sam i sam želio stvori-
ti tvrtku koja će funkcionirati na temelju
nekakvih mojih pomalo nekonvencional-
nih vizija, koje su doduše drugima bile
poprilično čudne. Osim što asocira na
Julesa Vernea, VERN’ je istovremeno lako
pamtljiva riječ. Kratka je i snažna, ima to
jako slovo „r“ u sebi, i intrigira jer nije od-
mah jasno što znači. U početku su svi tražili
kraticu u imenu. To je riječ koja provocira
pitanja, razmišljanja i ostaje u glavi.
U samom početku nisam imao nekih
velikih problema. VERN’ je osnovan 1990.
godine. Ja sam prije radio u civilnom
zrakoplovstvu, tadašnjem JAT-u. Tamo
sam kreirao jedan program obrazovanja u
inozemstvu koji je integrirao turističko-
obrazovne programe i avionske linije.
Kada je 1990. Ante Marković dopustio
otvaranje privatnih turističkih agencija,
odmah sam izletio iz JAT-a i pokrenuo
svoju turističku agenciju specijaliziranu
za edukativni turizam. Budući da
sam imao od prije razvijenu mrežu
suradnika, nije bilo posebno teško.
Međutim, 1994. kada sam odlučio po-
krenuti prve vlastite obrazovne pro-
grame, počele su nevolje. Mi smo bili
prva privatna inicijativa u obrazovanju i
tu su se onda počela događati čuda. Od
potpunog nerazumijevanja, pa do čistih
koruptivnih ponuda. Poteškoće su bile u
tome što sustav nije bio pripremljen na
privatno visoko obrazovanje. I ne samo
sustav, svi su s nevjericom gledali na to.
No, mi smo bili uporni i radili smo po
svome, tako da smo bili ledolomci u tom
poslu i krčili put drugima.
Ja mislim da velika većina studenata
koja upisuje VERN’, ne upisuje VERN’
zato što misle da će ovdje kupiti diplo-
mu. Takve priče plasiraju prvenstveno
oni koji su zavidni. Mi nemamo namjeru
više trošiti energiju na to. Po meni, u
tim stvarima tržište je zakon. Ako vi
danas, prema procjenama relevantnih
institucija, na Zavodu za zapošljavanje
imate samo oko 80 VERN’ovaca koji
traže posao, a u zadnjih je pet-šest go-
dina na VERN’u svoj studij završilo oko
Budućnost VERN’a zacrtana je u Stra-
tegijskom okviru za razvoj 2020. Tu
se jasno ocrtava da mi želimo postati
jedno integrirano, inovativno, europsko
sveučilište. Ne mislim pritom da želimo
krenuti k znanstvenim studijima. Mislim
da najprije treba čvrsto afi rmirati struč-
nu naobrazbu i pokazati da je ona jedna-
ko vrijedna kao i znanstvena. Moja želja
je da to naše sveučilište bude sveučilište
primijenjenih znanosti i na tome gradi-
mo našu budućnost.
Kada govorimo o integriranom sveu-
čilištu, VERN’ planira otvoriti studij
primijenjenih umjetnosti. Turizam smo
već otvorili... I tu se radi na novom progra-
mu. Ja se osobno zalažem da se u studij
Turizma više ugradi održivost jer ja ne
volim turizam ovakav kakav se trenutno
prakticira kod nas na Jadranu. Nisam za
stvaranje elitnog turizma, ali turizam koji
se temelji na ovakvoj masovnosti, nema
smisla jer uništavate resurse i ugođaj zbog
kojih ste zapravo i došli tu. Ja se samo
donekle slažem da nije dovoljno danas
turistu ponuditi čisto more i zrak, dobro
vino, dobru hranu... To bi trebala biti na-
ša udarna snaga. Jer izmišljati kulturu
na silu i umjetno je fabricirati, po meni
nema smisla. Naravno, sjajno je ugraditi
u turističku ponudu kulturne sadržaje i
Da, ali to je bila teška bitka. U početku
je bila potpuno obrnuta situacija. Kada
su naši prvi alumniji izašli s diplomom,
gotovo da poslodavci nisu željeli primiti
njihovu molbu jer su izašli s privatnog
učilišta. Postojale su brojne predrasude,
ali stvari se mijenjau. Treba težiti kvaliteti
i onda će se s vremenom postići kritična
masa. Tako je bilo i s nama... Kod nas se
to dogodilo kada je s VERN’a izašlo pr-
vih 500 alumnija na tržište rada, tada se
polako počela prepoznavati kvaliteta.
2.500 studenata, onda to znači da je
zapošljivost ljudi koji završe VERN’ oko
96%. I to u zemlji koja službeno ima oko
20% nezaposlenih, i to dobrim dijelom
mladih ljudi. Mislim da te brojke govo-
re same za sebe.
Moja želja je da postanemo sveuèilište primijenjenih znanosti i na tome gradimo našu buduænost.
Poduzetnik mora biti kreativan, inovativan,
mora imati viziju i inspiraciju
kao i umjetnik.
17
Dorian, Ekonomija poduzetništva: Ja mislim da je tržište rada već prepoznalo VERN’, bar kada govorim iz svog
iskustva. Kada sam se prijavio za posao u jednoj tvrtki rekli su mi da daju prednost studentima s privatnih
fakulteta, prvenstveno s VERN’a, jer su se do sada već dokazali i pokazali dobrima...
Ana, Novinarstvo: Možete li, kada smo već kod obrazovanja još malo prokomentirati odnos s državnim sektorom.
Imam dojam da se, posebno Zagrebačko sveučilište, pomalo snobovski odnosi prema privatnim fakultetima i mi
studenti nemamo priliku u nekom trenutku tamo studirati...
Ana, Turizam: Da, ali to će biti problem jer se u praksi ne priznaje „skakanje“ sa stručnog obrazovanja na sveučilišno...
Ana, Turizam: Još bih se malo vratila na VERN’. Kakva je njegova budućnost? I kakva je budućnost studija Turizma?
Ana, Novinarstvo: Kada već pričamo o Jadranu i moru, VERN’ uskoro otvara Međunarodni sveučilišni centar na
Visu. Možete li nam reći što će to značiti za nas studente?
Saša, Poslovna informatika: Za kraj još jedno fakultetsko pitanje. U kojoj je fazi uvođenje programa
primijenjene umjetnosti na VERN’? I kako mislite spojiti poduzetništvo i umjetnost?
Da, mislim da ste to dobro rekli da ima
snobizma, ali i to će se ubrzo promijeniti.
Jedna od pozitivnih indikacija je to što
je na sjednicu Savjeta VERN’a, čija je te-
ma bila upravo suradnja privatnih i
državnih fakulteta, došao rektor Zag-
rebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš koji je,
sada ću vam ekskluzivno reći, prihvatio
moj poziv na ručak. (smijeh) Pokušat
ćemo konstruktivno porazgovarati i
gentlemenski se dogovoriti. Mi možemo
dovesti profesora s bilo kojeg svjetskog
fakulteta, ali ne možemo dobiti profeso-
re sa Zagrebačkog sveučilišta jer imaju
zabranu. I to je nevjerojatno da ne pos-
toji fl uktuacija profesora. Ne znam zašto
bismo mi zaposlili nekog profesora po-
četnika da nam predaje na neku temu,
ako na Sveučilištu postoji netko tko
dobro vlada tim područjem i može na-šim
studentima to predavati? Ili zašto npr.
ne bismo primili neke studente s Eko-
nomskog fakulteta da kod nas slušaju
predavanja? Upravo ću to Bjelišu predlo-
žiti na ručku. Ponudit ću mu 10 mjesta na
VERN’u za sljedeću akademsku godinu
za studente ekonomije, ako će naravno
biti zainteresirani slušati kod nas izborne
predmete, i da im se naravno priznaju ti
ECTS bodovi na njihovom studiju.
Da, ali to treba riješiti. Neka i oni nama da-
ju 10 mjesta, treba postojati reciprocitet.
Volio bih da sa svima imamo barem jedna-
ko tako dobru suradnju kao s varaždn-
skim FOI-jem. Nažalost, akademska za-
jednica kod nas je još uvijek inertna i kru-
ta. Isto je i s Bolonjom. Svi pljuju po njoj,
a zapravo je nisu znali primijeniti. Mi
smo svoje programe od početka struktu-
rirali prema bolonjskom modelu još tamo
2001. Dok smo mi već debelo odrađivali
bolonjski proces na VERN’u, akademska
zajednica se dvoumila treba li uvesti Bolo-
nju ili ne. I onda je bivši ministra Primorac
to presjekao i rekao: „Uvedite!“. Tako da je
Bolonja u Hrvatsku zapravo uvedena na
ho-ruk. Ono što se zamjera Bolonji je da
za 3 godine ne možete kvalitetno obra-
zovati ljude da budu spremni za tržište
rada. A to je potpuna laž. Treba struk-
turirati studije tako da 3 godine zaista
budu dovoljne. Vi za 3 godine ne možete
dobiti znanstvenog novaka, to se
slažem. Ali zato treba jasno razlikovati
znanstvene od stručnih studija. Kako
bi trebao izgledati studij koji ima za
zadatak znanstvenu karijeru? Sasvim
sigurno treba izgledati drugačije, nego
oni koji studente pripremaju za tržište
rada u struci. I pritom ne mislim da su
znanstveni studiji vredniji od stručnih,
jer to naprosto nisu. Oni samo obrazuju
ljude za drugačije profesionalne uloge.
zanimljive historijske priče, ali one moraju
biti utemeljene i prirodno nadograđene
na ono što je naša udarna snaga.
Činilo mi se idealno da u vrijeme akadem-
ske godine, studente koji u Zagrebu vode
jedan asfaltni život, jednom u semestru od-
vuče na Vis na dva tjedna. Zamislite kako
bi to bilo dobro da umjesto zagrebačkog,
jednom u semestru slušate jedan viški nas-
tavni modul. Prijepodne naravno slušate
predavanja, a popodne imate slobodne
aktivnosti poput škole ronjenja, jahanja,
jedrenja, pa onda berbe grožđa, ako je tada
vrijeme, berbe maslina, trekinga po Visu...
Tako da malo razbijete svoju zagrebačku
životnu rutinu, da malo vidite kako drugi
ljudi žive, i to ne ljeti, jer ljeti vidite zapravo
kako žive turisti. S druge strane, program
ćemo ponuditi i na međunarodnom tržištu
kao jednu privlačnu destinaciju za razmjenu
studenata, i to ne samo u okviru Erasmus
programa. Mislim da ćemo već u 6. mjesecu
početi provoditi prve probne programe, a
redovito će stvari krenuti od iduće godine.
Tu smo zapeli, dali smo profesoru Vu-
kiću da napravi studiju izvodivosti, ali
u ovom trenutku nismo sigurni da je
to ono što smo tražili. Bojim se da se u
tako kratkom roku to neće dogoditi, ali
svakako ćemo taj program u dogledno
vrijeme postaviti na noge.
A poduzetništvo i umjetnost su poveza-
ni više nego što se na prvi pogled čini.
Poduzetnik mora imati talenta da pre-
pozna mogućnost za novu vrijednost, da
vidi priliku i da ima hrabrosti preuzeti
rizik. Za to mora biti kreativan, ino-
vativan i mora imati viziju koja će ga
inspirirati, isto kao i umjetnik.
-
u
-
Moja želja je da postanemo sveuèilište primijenjenihznanosti i na tome gradimo našu buduænost.
p j j
d S VERN’
p j g j g
f k l l d b f
ne
nom
pre
žiti
silu i umjetno je fabricirati, po meni
ma smisla. Naravno, sjajno je ugraditi
turističku ponudu kulturne sadržaje i
Poduzetnik mora bitip jp j
kreativan, inovativan,mora imati viziju
i inspiracijukao i umjetnik.
1
g obrazovanja na sveučilišno...
udućnost studija Turizma?
ni sveučilišni centar na
e programa
i na ručku. Ponudit ću mu 10 mjesta na
ERN’u za sljedeću akademsku godinu
studente ekonomije, ako će naravno
i zainteresirani slušati kod nas izborne
edmete, i da im se naravno priznaju ti
TS bodovi na njihovom studiju.
biti znanstvenog novaka, to se
žem. Ali zato treba jasno razlikovati
anstvene od stručnih studija. Kako
trebao izgledati studij koji ima za
datak znanstvenu karijeru? Sasvim
urno treba izgledati drugačije, nego
i koji studente pripremaju za tržište
da u struci. I pritom ne mislim da su
anstveni studiji vredniji od stručnih, i diji d iji d č ih
to naprosto nisu. Oni samo obrazuju
de za drugačije profesionalne uloge.
nimljive historijske priče, ali one morajujj
i utemeljene i prirodno nadograđene
ono što je naša udarna snaga.
ko žive turisti. S druge strane, program
mo ponuditi i na međunarodnom tržištu
o jednu privlačnu destinaciju za razmjenu
udenata, i to ne samo u okviru Erasmus
ograma. Mislim da ćemo već u 6. mjesecu
četi provoditi prve probne programe, a
dovito će stvari krenuti od iduće godine.
zna mogućnost za novu vrijednost, da
di priliku i da ima hrabrosti preuzeti
ik. Za to mora biti kreativan, ino-
tivan i mora imati viziju koja će ga
pirirati, isto kao i umjetnik.
asa. Tako je bilo i s nama... Kod nas se
dogodilo kada je s VERN’a izašlo pr-
h 500 alumnija na tržište rada, tada se
lako počela prepoznavati kvaliteta.
adih ljudi. Mislim da te brojke govo-
same za sebe.
r kada govorim iz svog
ntima s privatnih
os s državnim sektorom.
atnim fakultetima i mi
o na Sveučilištu postoji netko tko
bro vlada tim područjem i može na-šim
udentima to predavati? Ili zašto npr.p p
bismo primili neke studente s Eko-
mskog fakulteta da kod nas slušaju
edavanja? Upravo ću to Bjelišu predlo-
i čk P dit ć 10 j t
Ivo Dubokoviæ prilièno je osebujna pojava i u akademskom i u poslovnom
svijetu – magistar ekonomskih znanosti, predavaè marketinga na VERN’u,
uspješni poduzetnik i proizvoðaè vrhunskih dalmatinskih vina iz
vinograda na svome rodnom Hvaru. Pola tjedna u svojoj rodnoj Jelsi, meðu
osunèanim èokotima i mirisima barrique baèvi svoga vinskog podruma, a pola tjedna u Zagrebu, meðu znatiželjnim
studentima VERN’a.
S ponistre se vidi Jelsa
Razgovarao: Tomislav ŠtukaFotografi ja: Mladen Šćerbe18
Profesor i poduzetnik
Ovisi o godini i kvaliteti berbe. Manje je bitno koliko je obilno,
važnije je koliko je kvalitetno, a i neizostavno, koliko ste zadovoljni s poslom koji radite. Tada je svaka
berba posebna priča, na neki svoj način, baš kao i svaka nova generacija studenata. Uvijek imamo priliku od
onoga što imamo napraviti nešto bolje. Uvijek imamo mogućnost, bez kompromisa, težiti najboljem.
Hvala vam. To je uvijek lijepo čuti.
Trudim se biti iskren i pošten. Trudim se svakim novim predavanjem dati sebe, pričati
i podijeliti ono što znam i ne skrivajući ono što ne znam. Svaki dan imamo priliku nešto novo
naučiti, u svakoj interakciji, na svakom predavanju.
Studirao sam kako bi jednog dana bio
uspješan u poslu koji radim. I onda su me jednog dana pitali bi li ja mogao nekog drugog naučiti ono što
znam. Pokušao sam. Odnosno, još uvijek pokušavam ono što živim prepričati u predavaonici. Podijeliti i
znanja i iskustva. Znanje se može naučiti i iz knjiga. Dostupno nam je svima. No, iskustvo znanju daje onu
jednu neprocjenjivu vrijednost, doživljaj, uspomenu, emociju. Čitav put primjene. Iskustvo je ono koje čini
razliku. Razlika je, što se mene tiče, u tome što se trudim već duže razdoblje ono što predajem primjenjivati
u svakodnevnom životu. Testiranje teorije u praksi i dolaženje do onih najboljih, prilika je koju poduzetnici
imaju. Osobno me to zabavlja, nekada je lakše,
nekada izazovnije, ali je vrijedno, i, očigledno,
studenti to prepoznaju.
Prvenstveno su važne sposobnost, talent i
educiranost predavača da efi kasno prenese svoja znanja
studentima. Ako uz to ima i iskustvo iz vlastitog
profesionalnog života, te ga adekvatno prenosi,
ono samo može nadograditi predavanja,
dodatno zainteresirati i motivirati studente,
čineći dodanu vrijednost. Čini mi se da je
neimanje profesionalnih iskustava mnogima teško
premostiva prepreka za dovoljno kvalitetna predavanja.
Zvali mi to dodana vrijednost, osobni doprinos ili svjedočanstvo, svejedno
je. Smisao je u tome što je iskustvo u živoj riječi nezamjenjivo. Inače se svodi na riječi u literaturi. Možete,
naposljetku, biti i uspješan poduzetnik, ali ako ne znate prenijeti znanja, studenti će imati malo koristi. Kao i
u svemu, optimalni miks je ključan. Osobni doprinos čini razliku dajući dodanu vrijednost. VERN’ je taj koji se
upravo time ponosi. I ne smije odustati od dorečenog puta k izvrsnosti.
Jednostavno. Detektirajte što netko želi i krenite s razvijanjem ideje. Budite
uporni, i nikad se ne zaboravite igrati. Posebno je lijep osjećaj uspjeti napraviti proizvod koji druge ljude
čini zadovoljnima, sretnima ili boljima.
Otoci se, kao i bilo koji dio naše Hrvatske, moraju
prvenstveno odlučiti i znati što žele. Jasno i jednostavno. Ti ciljevi moraju biti ambiciozni i ostvarivi,
unutar dorečene strategije razvoja. Kada se to napravi, sve će biti lakše. Koliko god ovo zvuči kao fl oskula,
nije tako. Nažalost, to je osnova, osnova koja nije postavljena. Ako i je negdje na papiru, nije dovoljno jasno
razrađena i nedovoljno je kvalitetno komunicirana. Tko god nema jasno postavljene ciljeve njemu i usputni
uspjesi ne pomažu ni približno koliko bi mu pomagali kada bi bili dio jedne, sustavne, jasno zacrtane i
razrađene priče. Otoci i otočani imaju istu šansu kao i svi drugi sami sebi odrediti sudbinu. Moramo biti
svjesni da nitko drugi to neće učiniti umjesto nas samih. Kao ni bolje od nas samih.
Istraživanja na globalnoj razini pokazuju da samo 2-3% ljudi u životu radi posao koje stvarno želi raditi.
Volio bih da svi imaju dovoljno hrabrosti, mudrosti i strpljivosti, i da se usude biti baš ti sretni ljudi. Na
nama je da mladim ljudima pomažemo ostvariti njihove snove. I ništa više.
19
Profesore Dubokoviću, predavač ste marketinga na VERN’u i uspješan vinarski poduzetnik na rodnom Hvaru. Koji od ta dva „vinograda“ daje bolje i obilnije plodove?
Rezultati studentskih anketa redovito vas svrstavaju među najcijenjenije predavače. Koja je tajna takve vaše reputacije?
U biti klasične Humboldtovske ideje sveučilišta nalazi se koncepcija o jedinstvu poučavanja i istraživanja. Nije li vaša pozicija osobe koja spaja akademski rad i poduzetničku praksu zapravo adekvatna analogija spomenute koncepcije primijenjene na vrstu studija koji se izvode na VERN’u?
Kolika je po vama važnost raznovrsnih praktičnih, odnosno profesionalnih iskustava za predavače na stručnim studijima?
Svojedobno ste u medijima izjavili da vaša omiljena defi nicija marketinga glasi: „Pronađi želju i ispuni je“. Kako ovaj marketinški postulat funkcionira u vašoj poduzetničkoj praksi?
Dalmatinac ste porijeklom, ostali ste u intenzivnom kontaktu s rodnim otokom, paralelno funkcionirate i u otočkom i zagrebačkom „svemiru“... Kakva bi iz vaše perspektive izgledala nekakva optimalna, gospodarski i ekološki održiva strategija razvoja naših otoka?
Što bi poručili studentima i kolegama?
2026. svibnja
oèekuje nas
još jedna
promocija
diplomanata
i najbrojnija
generacija
VERN’ovaca
u povijesti
Veleuèilišta
Promocija 2012. 400 novih diplomanata u Lisinskom
21
21
Kao i svakog proljeća, Kon-
certna dvorana Vatroslava
Lisnskog ugostit će krajem
svibnja, 11. po redu svečanu
promociju Veleučilišta VERN’.
Crvene toge, bljeskanje foto-
aparata, ponosna lica roditelja
i visoko podignute ruke s dip-
lomama, obavezan su dekor
ovoga događaja na kojemu
VERN’ svake akademske godi-
ne promovira novu generaciju
diplomanata.
Ove godine u profesionalni ži-
vot ili na nastavak školovanja
krenut će najbrojnija gene-
racija VERN’ovaca u povijesti
fakulteta. Oko 400 mladih,
visokoobrazovanih ljudi potra-
žit će svoje mjesto pod suncem,
opremljeno stručnim znanji-
ma i vještinama i okrijepljeno
poduzetničkim duhom ustano-
ve na kojoj su se školovali.
Uz prepunu dvoranu, broj-
ne goste i ugledne uzva-
nike iz akademskog i
društvenog života, dip-
lomante očekuje i poseban
program. Kao i na pret-
hodnim promocijama,
kada su ovu svečanost
svojim scenskim nastupi-
ma obilježili glazbeni um-
jetnici poput Massima
Savića, Josipe Lisac, Nene
Belana, Putokaza i solista
opere Hrvatskog narodnog
kazališta, i ovaj put će
diplomanti imati priliku
uživati u interpretacijama
renomiranih osoba s hr-
vatske glazbene scene.
Također, čestitku na ulas-
ku u profesionalni svijet
na promociji će im uputiti
i netko od uglednika iz
javnoga života.
G. I. Kolinda – prva žena NATO pakta na VERN’u
Razgovarale: Ana Mlinarić i Gala Svilan, studentice studija Novinarstva
Kako se vi borite protiv toga?
Izjavili ste kako Vas smeta što se Jadranku Kosor kao premijerku promatra kroz prizmu žene. Jeste li imali sličnih iskustava i ima li razlike biti žena na visokoj poziciji u Hrvatskoj i Belgiji?
Upravo smo u fazi kada ponovno provodimo istraživanja javnog
mnijenja država članica. Provodimo istraživanja u kojemu se postavljaju pitanja o tome koliko ljudi poznaju
NATO i kolika je potpora. Moram reći da je potpora u Hrvatskoj prilično solidna. Iznimno je važno za nas
i za hrvatsku Vladu da znamo koja su pitanja ljudima bitna i s kakvim se predrasudama možemo susresti.
Još uvijek postoje predrasude u Hrvatskoj koje se tiču posebno Hladnoga rata i uloge NATO-a u njemu.
Međutim, mislim da su nestale one predrasude koje su postajale neposredno prije ulaska u članstvo: da će
NATO ugroziti hrvatski turizam, da će se otvarati vojne baze i da ćemo morati slati svoje vojnike u ratove
na drugim kontinentima. Mislim da su ljudi shvatili da tome nije tako.
Mi smo i tada provodili istraživanja javnog mijenja i potpora je bila vrlo
solidna, preko 67%. Ja doista vjerujem da bi referendum prošao vrlo glatko. Međutim nije uopće bilo
potrebe za njim jednostavno zbog činjenice da se ulaskom u NATO ne gubi ni djelić suvereniteta. Dapače,
dobija se samo prednost sigurnosnog kišobrana.
Ponekad se i danas susrećem s raznim oblicima diskriminacije.
Izjavila sam da mi smetaju ne samo priče o njenim broševima nego i priče o drugim političarkama npr.
famozne duge cijevi I. Antičević jer da je to izjavio neki muškarac nitko se ne bi na to osvrnuo.
Nitko ne gleda boju nečije kravate, ali se ženu još uvijek gleda i prosuđuje kroz njenu pojavnost, kroz
frizuru, odjeću, izgled. Priznajem, ponekad može biti i prednost u tom svijetu u kojem dominiraju
muškarci, ali nikako ne može biti kriterij.
Jednostavno ignoriram takve rasprave jer mislim da je moje pravo da prije
svega odjenem ono što si mogu priuštiti, odnosno kupiti. Odijelo ne čini čovjeka. Možda samo odaje dio
osobnosti. Žene se ne bi trebale utopiti među muškarce s nekakvim korporativnim stilom odijevanja.
A imali li razlike u Hrvatskoj i Belgiji? Evo konkretan primjer što mi je silno zasmetalo u Belgiji. Otvorila
Koliko Hrvati zapravo znaju o NATO-u?
Što mislite kako bi, da je održan, prošao referendum za NATO u Hrvatskoj?
Foto
grafi
ja: K
rasn
odar
Per
šun
24
Foto
grafi
ja: K
rasn
odar
Per
šun
Već se neko vrijeme spekulira o postavljanju novih veleposlanika. Posebno se s time igraju političke stranke. Trebaju li se veleposlanici postavljati po političkoj osnovi ili je iskustvo ipak bitnije?
Napravili ste izvrstan posao kao veleposlanica u Americi. Za vrijeme vašeg mandata hrvatsko-američki odnosi nikada nisu bili bolji. Što očekujete od svoga nasljednika?
Kako će izgledati Vaš prvi radni dan na poslu u novoj godini? Znate li što je u planu?
Sada kada pričate o tome, veselite li se novim poslovima ili si mislite „ajme meni..”?
Krajem prošle godine, pomoænica glavnog tajnika NATO-a Kolinda Grabar-Kitaroviæ održala je gostujuæe predavanje za studente VERN’ova studija Novinarstva. O NATO-u, položaju žene u politici i mnogo èemu drugome razgovarali smo s prvom i za sada jedinom ženom na toj odogovornoj funkciji.
sam račun u jednoj banci na svoje ime i dovela muža da bude suvlasnik računa. Međutim banka je
automatski prebacila račun na njega, njegovo ime i napisala chef de famille. Doslovno. Glava obitelji, Jakov
Kitarović. Na što sam poludjela i otišla u banku i rekla: da kao prvo, kod nas nema glave obitelji, a kao
drugo, tko ste vi da odlučujete o tome. Kada sam se raspitala rekli su mi da je informatički sustav banke
takav da automatski prebacuje račun na mušku osobu, što za je mene nepojmljivo da se dogodi u Hrvatskoj.
Mi imamo sjajno zakonodavstvo o jednakosti spolova, međutim, ono se ne provodi uvijek i svugdje, i još
uvijek postoji puno izazova s kojima se žene moraju suočavati kako bi dokazale da razlike ne postoje.
Ne možemo si dopustiti kompletno
mijenjanje cijele strukture kada dođe do promjene vlasti. Prošlo je već 20 godina od osamostaljenja, od
izgradnje hrvatske diplomacije, dakle mi imamo sada profesionalni diplomatski kadar koji se može i mora
koristiti kada je riječ o imenovanjima veleposlanika, ali isto tako koji moramo poticati i na integriranje u
međunarodnim organizacijama od UN-a, NATO-a, OESS-a, a uskoro i Europske unije.
Očekujem svakako da nastavi intenzivno
razvijanje hrvatsko-američkih odnosa. Mislim da je to u ovoj situaciji nužno, što je i Hrvatskoj i SAD-u u
interesu i gdje se možemo i dalje profi lirati kao država koja je odgovorna članica međunarodne zajednice, od
Afganistana pa do našeg vlastitog okruženja, gdje možemo nuditi rješenja i aktivno sudjelovati u rješavanju
otvorenih pitanja. Ono za čime žalim što nismo uspjeli napraviti, iz čisto objektivnih razloga, program je
izuzimanja od viza. On, praktično rečeno, nije toliko bitan jer se vi kao posjetitelj i dalje kada ulazite u
SAD morate logirati na sustav, tražiti odobrenje i tako putovati, tako da je možda lakše uzeti vizu na deset
godina. Ali po meni ukidanje viza je simbolično značajno jer je znak povjerenja i prijateljstva. Međutim, dok
smo došli do situacije da ispunimo kriterije, uključujući uvođenje biometrijskih putovnica, promijenilo se
nažalost zakonodavstvo koje je onda onemogućilo Kongresu da uopće razmišlja o novim članicama „visa
25
waver programa“. No, trenutno ipak traju razgovori kako bi se ti kriteriji promijenili
te kako bi neke države, uključujući i Hrvatsku, ipak ušle u taj program. I ja svom
nasljedniku doista želim da Hrvatska uđe u taj program.
Vraćam se 2. siječnja, što znači da već 3. krećem s
poslom. Kako me neće biti dva tjedna na poslu, krenut ću s nizom brifi nga o tome
što se događalo dok sam bila u Hrvatskoj, iako sam stalno na BlackBerryju, čitam
e-mailove i odgovaram na mnoge upite. Moramo napraviti i završiti godišnje
izvješće i plan za sljedeću godinu. Očekuje me intenzivan rad na pripremi
čikaškog samita, osmišljavanje medijske strategije te sastanci s djelatnicima
one on one jer mi je iznimno bitno čuti što bi sami djelatnici
željeli raditi. Također, očekuje nas reforma sjedišta NATO-a
i reorganizacija sustava uprave kako bi bio što učinkovitiji.
Pa da, veselim se tim iz zovima. Naposljetku to
je bio moj osobni izbor. I veselim se svakom novom radnom danu i nikada, ali
nikada niti jednom pitanju nisam pristupala niti mu pristupam videći u njemu
samo probleme. I često svoje suradnike, kada raspravljamo o nečemu pa mi počnu
govoriti o problemima, prekinem i kažem: „Znam, svjesna sam toga. Nemojte mi
dolaziti s problemima, dolazite s rješenjima.“ Jer svaki je problem rješiv. Samo
treba biti dovoljno kreativan i ponekad razmišljati out of the box i nikada se ne
dati obeshrabriti ako se nađete pred zidom. Nekada treba pričekati, nekada
potražiti kompromis. Među svojim djelatnicima polako pokušavam
mijenjati klimu. Želim da svi skupa budemo što manje negativni,
a što više optimistični, ali realistično optimistični.
Partner Europske unije u poticanju mobilnosti
26
Poslodavci na tržištu rada sve više od novih
zaposlenika traže razvijene tzv. meke vještine
(soft skills), među koje spadaju komunikacijske
i prezentacijske vještine, poslovni bonton,
pregovaranje, ali i interkulturalna komunikacija.
Upravo ova posljednja dobiva sve više na važnosti
s približavanjem ulaska Hrvatske u EU.
Matea Beranek,
FH Wien, Austrija
U Beču studiram
ekonomiju
i orijentirana
sam na
fi nancijske
predmete, ...
e
Od prošle akademske godine, VERN’ sudjeluje u Erasmus
programu EU-a za poticanje međunarodne mobilnosti. Osim
poticanja mobilnosti, Erasmus ima zadaću poticanja razvoja
multilateralne suradnje među europskim sveučilištima,
povećanja transparentnosti i usklađenosti dodijeljenih
obrazovnih kvalifi kacija, unapređenja suradnje između
visokih učilišta, sveučilišta i gospodarstva, razmjenu
inovativnih nastavnih praksi, te razvoj ICT sadržaja, usluga i
pristupa nastavi za cjeloživotno obrazovanje. Naši studenti i
profesori ravnopravno se prijavljuju na natječaje za student-
sku razmjenu, praksu ili studijske boravke u stranim država-
ma u partnerskim institucijama, te ostvaruju pravo na fi nan-
cijsku potporu iz programa EU-a. Do sada, VERN’ovi Erasmus
stipendisti već su boravili na studentskoj razmjeni ili praksi u
Španjolskoj, Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, Finskoj, Malti...
Uz mogućnost studiranja i življenja u međunarodnom
okruženju, naši studenti stječu vrijedno međunarodno i
multikulturalno iskustvo. Ujedno, ECTS sustav omogućava
jednostavnije prihvaćanje mobilnosti i transfer bodova
stečenih tijekom studijskog boravka izvan domovine.
Sudjelovanjem u programu studentske razmjene, studenti
ne samo da razvijaju osjećaj za komunikaciju s drugim
kulturama, već međusobno razmjenjuju znanja i vještine
te grade međunarodnu mrežu poznanstava. Istovremeno,
stječu iskustvo studiranja na stranim visokim školama i
rada u međunarodnom okruženju, što igra važnu ulogu i u
njihovom završnom profi liranju za tržište rada.
...iako kroz neke predmete obra-
đujemo i trendove koji danas u zna-
čajnoj mjeri određuju svijet u ko-
jem živimo, kao npr. Social Media,
Market Resarch, Sales Management,
Brandmanagement, Social Skils,
Cross Culture, itd. Naravno, u
programu imamo i engleski i
njemački jezik.
Na Erasmus natječaj prijavila sam
se iz znatiželje. Htjela sam iskusiti
nešto novo u svom životu i ovakva
me prilika privukla čim sam čula
za nju. Znala sam da ću time dobiti
jedno novo iskustvo, proširiti hori-
zonte, steći nova znanja, upoznati
nove kulture i zanimljive ljude.
Društveni život je vrlo zanimljiv –
sobu dijelim samo s cimericom (s
kojom se odlično slažem), ali kuhi-
nja na katu nam je zajednička, tako
da se u njoj ponekad zna skupiti i do
20 ljudi što zna biti vrlo zabavno.
Grupe su koncipirane slično kao i na
VERN’u – 20 do 30 studenata – ovisno
o predmetu, a nastava je u većini
slučajeva interaktivna i zanimljiva.
S tematikom koju obrađujemo
sam se već imala prilike susresti
na VERN’u, pa mi je razumijevanje
gradiva olakšano, što mi ostavlja više
prostora za detaljno proučavanje
i učenje, te upoznavanje novih
ljudi. Zanimljivo, u toj interakciji
s domaćim studentima i onima s
razmjene, možete vrlo dobro naučiti
koliko različitih ljudi ima i kakvo je
ponašanje kome prihvatljivo, te koji
su im prioriteti u komunikaciji.
2727
Studentica sam 2. godine Turističkog
i hotelijerskog menadžmenta na
VERN’u. Na Erasmus natječaj pri-
javila sam se jer sam željela vidjeti
kako je studirati u inozemstvu i os-
tvariti kontakt s potpuno različitim
kulturama. Beč sam izabrala zato što
se nalazi na njemačkom govornom
području i centralnoj poziciji u Eu-
ropi, što mi pruža mogućnost za
dodatna putovanja.
Za glavni smjer odabrala sam Podu-
zetništvo, ali slušam predmete iz
različitih područja (Kommunikations-
management, Personal- und Wissen-
management, Tourismusmanagement
i Unternehmensführung). Izbor ova-
ko širokog spektra predmeta se po-
kazao kao pun pogodak. Imam pri-
liku studirati s Austrijancima i Eras-
mus studentima, te s ozbiljnim, zapos-
lenim Austrijancima koji, svaki za se-
be, imaju potpuno drugačiji pogled na
obrazovanje i život općenito.
Nastava je koncipirana po blokovima
– predmet se sluša nekoliko tjedana
ili intenzivno nekoliko dana, nakon
čega slijedi ispit i zatim opet drugi
predmet. Naravno, nekoliko ih traje i
po cijeli semestar po čijem završetku
slijedi ispit. Što se tiče profesora
i organizacije samog sata, to je
potpuno drugačije nego u Hrvatskoj.
Primjerice, na FH Wien se jako puno
koristi tehnologija – studenti na
nastavi koriste laptope ili tablete, što
je često i kod profesora, među kojima
niti jedan nema klasično predavanje
– uvijek ih upotpunjuju ili završavaju
diskusijom, video klipovima i slično.
Interaktivnost se podrazumijeva na
svakom predmetu, pa puno radimo
u timovima, držimo prezentacije
naučenog na kraju sata i diskutiramo.
Beč me kao grad potpuno osvojio,
toliko da ponekad i zaboravim koliko
je smještaj i život općenito skup.
Živim u prosječnom studentskom
domu u centru grada i oduševljena
sam. Uspoređujući s Hrvatskom,
u rangu je najboljih domova, ali za
bečke standarde sasvim je prosječan.
Međutim, ovdje se nudi zaista širok
izbor domova i stanova koji mogu
zadovoljiti svakoga i svačiji džep.
Svoje „bečko iskustvo“ koje, (ne)sre-
ćom, traje još samo nekoliko mjeseci,
sasvim bih sigurno opet ponovila
i poželjela svakom da ga proživi.
Iskustva, ljudi, mjesta i osjećaji koji
se dožive na jednom Erasmus
semestru ne samo da će biti kick
za karijeru, nego će u potpunosti
promijeniti svakoga i učiniti da
promatra svijet sasvim drugim
očima.
Valentina Turčan, FH Wien, Beč, Austrija
Studiram ekonomiju na Sveučilištu
Huelva na jugu Španjolske i usput
pohađam tečaj španjolskog jezika.
O studiranju u inozemstvu razmiš-
ljam već duže vrijeme. Čim sam vidio
da je natječaj otvoren, odlučio sam
iskoristiti priliku i prijaviti se.
Moja dosadašnja iskustva izuzetno
su pozitivna. Nastava svakoga
predmeta odvija se jednom tjedno
u bloku od 2 sata, tako da vam
ostaje puno slobodnog vremena, no
na svakom satu se dobije zadatak
s određenim rokom koji treba biti
predan i nakon toga prezentiran
grupi na satu. Profesori imaju manjih
problema s engleskim jezikom, ali se
trude što bolje objasniti i pomoći kod
obavljanja zadataka.
Upoznao sam mnogo kolega iz cijelog
svijeta i stekao puno novih prijatelja.
Imamo jako dobru organizaciju ESN
Huelva koja organizira razna okuplja-
nja, putovanja i zabave za međuna-
rodne studente, na kojima se imamo
priliku bolje međusobno upoznati.
Putovanja su vrlo dobro organizirana
i uhodana. Zadnje putovanje za mene
je bilo i najatraktivnije. Putovali smo
na Ibizu na kojoj smo proveli 6 dana
s 2.800 međunarodnih studenata iz
cijele Španjolske. Što se tiče smještaja,
svi međunarodni studenti žive u
iznajmljenim stanovima. Stanovi su
relativno veliki i jeftini i obično imaju
3-5 spavaćih soba. Živim u velikom
stanu s 3 sobe, s cimerima iz Hrvat-
ske i Latvije s kojima se vrlo dobro
slažem.
Romano Jukić, Huleva, Španjolska
Erasmus program
Potvrdili ste naslov viceprvaka Sveučilišnog prvenstva Grada Zagreba. Sada kad su se osjećaji slegli, kakvi su dojmovi s ovogodišnjeg natjecanja?
Osjećaji se jesu slegli, ali još nam je uvijek žao
prilike koju smo propustili. Naši suparnici
u fi nalu (košarkaši Ekonomskog fakulteta)
tijekom cijele sezone nisu izgubili niti jednu
utakmicu, a onda su upravo s nama imali
najneizvjesniji dvoboj. Ipak, moramo se slo-
žiti da je osvajanje srebrne medalje za našu
ekipu izniman uspjeh jer, osim što smo obra-
nili prošlogodišnji rezultat, činjenica je
da je ove godine prvenstvo bilo najjače i
najujednačenije do sada.
Možete li nam pobliže opisati kakav timski duh i suradnja vladaju u momčadi. Kakvi su odnosi među igračima i sa stručnim vodstvom?
Sa sigurnošću mogu reći da su timski duh i
međusobna suradnja na terenu i izvan njega
naše najjače oružje. Većina nas je već dugi
niz godina na okupu, a svi novi igrači se vrlo
brzo uklope. Često se družimo i van treninga
- izlazimo skupa, idemo na kuglanje ili u kino.
Također, rado sudjelujemo i u humanitarnim
akcijama, kao npr. u akciji “POMAGANJE
JE UVIJEK IN”. Uz glavnog trenera Ognjena
Bagatina, ove se godine stručnom vodstvu
pridružio i bivši igrač Luka Novak. Luka je u tim
unio novu dimenziju, a zajedno s Ognjenom
čini odličan trenerski dvojac koji je u najvećoj
mjeri zaslužan za ovaj rezultat. Koliko je zahtjevan svakodnevni život studenata, članova sportskih momčadi? Kako izgleda jedan vaš dan kada imate trening (kako usklađujete studentske i sportske obaveze)?
Usklađivanje obaveza na fakultetu s treninzima
za ekipu fakulteta, igračima ne predstavlja
veliki problem. Treninzi su u večernjim satima
što nam ostavlja dovoljno vremena da tokom
dana ispunimo sve obaveze. Trenutno imamo
dva treninga tjedno, a poteškoće nam donekle
stvara jedino kasni trening koji traje do 23:30,
što zna predstavljati mali problem prilikom
ustajanja sljedećeg jutra.
Kralj lavova: Mario Kralj kapetan košarkaške momčadi VERN’a
Tijekom sezone putujete na pripreme i turnire i izvan Zagreba. Kako provodite zajedničko vrijeme na tim turnirima i pripremama: koliko se treninzi razlikuju od onih u Zagrebu, kako se zabavljate, možete li izdvojiti koju anegdotu?
Svake godine putujemo na razne
turnire, a prije završnica prvenstava
odlazimo nekoliko dana na pripreme.
Zadnje dvije godine redoviti smo
sudionik međunarodnog turnira u
Dubrovniku na kojemu smo i ove
godine osvojili zlatnu medalju. Ta
putovanja su uvijek uzbudljiva, a
kao zanimljivost bih mogao izdvojiti
tradicionalan obred inicijacije svih
novih članova koji se proširio i
na druge sportske ekipe VERN’a.
Svi novi igrači ili oni koji prvi put
putuju sa VERN’ovim sportskim ekipama
moraju kroz inicijaciju dokazati svoju pri-
vrženost i odanost fakultetu. Nažalost,
oblici inicijacije smiju biti poznati samo
članovima sportskih ekipa, tako da vam
tu strogo čuvanu tajnu ne smijem otkriti.
Treninzi na pripremama su svakako
intenzivniji i učestaliji od onih u Zagrebu
jer su svi igrači na okupu i možemo
raditi kako kondicijsku pripremu, tako i
kolektivnu taktiku.
Koliko je prema vašem mišljenju kvalitetna sveučilišna košarkaška liga?
U posljednjih nekoliko godina može
se primjetiti da je liga sve jača i jača.
Dečki koji igraju u klubovima, većinom
drugu hrvatsku ligu, sve više igraju za
svoje fakultete što unosi novu dinamiku
u natjecanje. Vjerujem da će vodstvo
Razgovarao:
Vanja Koljan
Bacc.,s
of BasketBacc.,s
of Basket
Va
te
rp
olo
, f
ut
sa
l, o
db
ojk
a,
ru
ko
me
t..
.
VERN’ova
vaterpolo
momčad prva
je ove godine došla do odličja sa
Sveučilišnog prvenstva Grada Zagreba. I to ni manje, ni
više nego zlatnog. Plod je to napornog rada, ali prije svega
homogenosti momčadi, koja zbog kratkih priprema i trajanja prvenstva
(10 dana) mora “disati kao jedan” i tih dana u godini igrati najbolji
vaterpolo na Sveučilištu. Nakon srebra iz 2009. i prošlogodišnje bronce,
sav je trud došao na naplatu – i to u zlatu.
A zlatnu bi priču mogle ispisati i naše odbojkašice. Tijekom svih godina igranja dokazale su
se kontinuitetom dobrih nastupa i završnih plasmana. Dva puta su završile sezonu na 2.
mjestu, a ove su sezone u samom fi nišu prvenstva preuzele ligaški vrh i osvojile 1. mjesto
u 2. sveučilišnoj ligi. Tome su pribrojile i srebrnu medalju s Prvenstva veleučilišta i
visokih škola RH.
Na istom tom prvenstvu, VERN’ova je futsal ekipa demonstrirala svoje nogometno
umijeće i srčanost. Naime, iako u Sveučilišnom prvenstvu Grada Zagreba uvijek kotiraju za najviša
odličja, ove su se godine morali zadovoljiti 4. mjestom. Mjesec dana kasnije na državnoj smotri
veleučilišta i visokih škola nadigrali su konkurenciju i potvrdili naslov prvaka države iz 2011. godine.
Kroz sveučilišnu ligu uspješno guraju i obje VERN’ove rukometne ekipe. I dečki i cure trenutno u svojim
četvrtfi nalnim nastupima traže prolaz u
zonu u kojoj se dijele medalje.
lige znati prepoznati tu kvalitetu, ali
i brojne mogućnosti za napredak, te
da će poduzeti određene korake kako
bi utakmice postale još atraktivnije, a
liga još kvalitetnija. To će pridonijeti
popularnosti natjecanja i privući još
veći broj gledatelja.
Kakvom se rezultatu sa Sveučiliš-nog prvenstva Zagreba možemo i trebamo nadati iduće godine?
Naš cilj je uvijek prvo mjesto. U
tome nam veliku podršku daje
fakultet, kao i voditelj VERN’
Sporta, prof. Marijo Strahonja.
Zlatno odličje nam je ove godi-
ne izmaknulo za dlaku, ali čvrsto
vjerujem da će i ono vrlo brzo
biti u našim vitrinama. Sljedeće
nam je na rasporedu prvenstvo
Hrvatske na kojemu ćemo dati
sve od sebe da osvojimo medalju
i tako upišemo još jedan uspjeh
za nas i naš fakultet.
32 Suci su u protekle dvije godine prošli brojna okupljanja i seminare
pripremajući se za EURO 2012. Kroz te dvije godine za nastup na Euru konkuriralo je 30 top sudaca, od kojih je u prosincu 2011.
po mišljenju sudačke komisije na čelu s Pierlluigi Collinom, odabrano 12 najboljih. Svaki od njih mora iz svoje zemlje izabrati dva
pomoćna i dva dodatna suca. Zanimljivo je da će po prvi puta u povijesti europskih prvenstava na jednoj utakmici suditi kvintet
sudaca iz jedne zemlje, a njihova homogenost vjerojatno će biti garancija dobrog suđenja. Radi se o doista iskusnim sucima koji
će sada pokrivati svaki dio terena za igru, uključujući kazneni prostor i gol liniju. Uvjerenja sam da suci neće biti glavni akteri
utakmica, nego će svojim pristupom svjesno donositi ispravne, ponekad i nepopularne odluke, koje često i nije lako donijeti. Bez
obzira na sve, vjerujem u suđenje!
Ne, kao što sam malo prije rekao, to su najbolji europski suci elite
kategorije. Oni će se znati nositi sa svakim igračem i svakom reprezentacijom, bit će vrlo striktni s naglaskom na kažnjavanje
nesportskih situacija (prigovor na odluku suca, simuliranje i sl.). Bit će smješteni u posebnom sudačkom kampu u izvrsnim
uvjetima i s posebnim trenerima za edukaciju, fi zičku pripremu, psiholozima i ostalim stručnim osobljem. Suci će imati sve
uvjete da se pripreme i spremno dočekaju utakmice.
Osobno nisam za uvođenje tehnologije na nogometne utakmice.
Mišljenja sam da bi utakmica izgubila svoju draž, pa makar odluka suca ponekad bila i pogrešna. Postotak pogreški kod nekakvih
ključnih situacija je zapravo vrlo mali i one u ovom trenutku ne daju dovoljno argumenata za uvođenje videotehnologije. Po
mome mišljenju dovoljna su dva dodatna suca koji stoje kraj svakog gola na gol liniji. Svjedoci smo i nedavne povijesti kada su
Messi i Ronaldo promašili kaznene udarce i donijeli posebnu notu i draž toj utakmici. Tako i suci, koji su također ljudska bića i
imaju pravo na pogrešku, koja je sastavni dio jedne nogometne utakmice.
O da, svakako. Okrenemo li se samo oko sebe i pogledamo naše
hrvatske profesionalne sportaše iz bilo kojeg sporta, vidimo da situacija nije zadovojavajuća. Po završetku njihovih karijera
imamo premalo obrazovanih sportaša koji bi se nakon njihova završetka mogli uspješno baviti nekakvim drugim poslom.
Rješenje je da sportaši i klubovi probude svijest o potrebi da se uz sportske discipline paralelno bave i obrazovanjem. Ono
što posljednjih godina Veleučilište VERN’ i VERN’ Sport čini prepoznatljivim na raznim sveučilišnim natjecanjima su uspjesi
naših sportaša i ekipa, koje predstavljaju primjer simbioze rekreativnih i vrhunskih sportaša koji se uz studiranje aktivno bave
sportom. Cilj nam je da, kroz različite programe i uvođenjem nekih novih studija poput sportskog menadžmenta, omogućimo
vrhunskim sportašima obrazovanje i bavljenje sportom. Na taj način podigli bi razinu sportskih vještina naših ekipa koje bi
se u bližoj budućnosti kroz sportske klubove natjecale u hrvatskim ligama, a vrhunskim sportašima omogućili kvalitetno
studiranje prilagođeno njihovim sportskim potrebama.
33
33
Nova VERN’ova stranica
na engleskom jezikuRedizajnirana engleska verzija
VERN’ove internetske stranice pri-
lagođena je stranici na hrvatskom
jeziku. Na njoj se nalaze prevedeni
tekstovi i linkovi koji su korisni za
strane studente, te akademsko i
neakademsko osoblje koje je zain-
teresirano za studijski boravak i
dolazak na VERN’u u okviru Erasmus
projekta međunarodne razmjene.
Englesku stranicu možete posjetiti
na: www.vern.hr/english
Profesorica Jadranka
Ivanković imenovana
članicom Uprave Podravke Na sjednici Nadzornog odbora Pod-
ravke d.d. održane 24. veljače, vi-
ša predavačica na VERN’u dr. sc.
Jadranka Ivanković imenovana je
članicom Uprave Podravke.
Srdačno čestitamo profesorici Ivan-
ković i želimo joj puno sreće na novoj
dužnosti!
SuperVERN’ovke u SUPERTALENTUU zadnjoj sezoni popularnog showa SUPERTALENT dvije su VERN’ve
studentice pokazale kako se timskim radom, upornošću, inovativnošću i
dosljednošću mogu postići vrhunski rezultati. Jasmina Mihalić i plesna
skupina Promenada kluba, hrvatskoj su javnosti predstavili Kazalište
sjena – impresivni scenski igrokaz uz glazbu i ples koji svoje korijene vuče
s Dalekog Istoka. I naravno, “osvojili” su brojne gledatelje i članove žirija.
Studentica Matea Beranek, sa svojim je timom Plesnih punktova Zag-
reb postigla zapažen rezultat u showu. Neviđene akrobacije, sinkronizacija i
inovativna koreografi ja osigurali su im put do polufi nalne emisije.
PhD Gonna BeVERN’ nastavlja s ulaganjem u stručno
usvršavanje svojih predavača. U novu
rundu VERN’ova programa poticanja i
fi nanciranja poslijediplomskih studija
uključeno je 5 kolegica na studijima u
Zagrebu i Osijeku:
Vlatka Jurić, PSDS Hrvatske kulture
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,
Iva Senegović, Doktorski studij
Poduzetništva i inovativnosti
na Ekonomskom fakultetu u Osijeku,
Višnja Grozdanić, Doktorski studij
obrazovnih znanosti
na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu
Gordana Ćorić, Doktorski studij
Poduzetništva i inovativnosti
na Ekonomskom fakultetu u Osijeku,
Ivana Vrhovski, PSDS Sociologije
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Neprestana tranzicija koja se događa
unutar ICT je nepovratna. Od statičnih
web stranica (jer riječ site označava
upravo to – statično mjesto) prelazimo
prema znatno dinamičnijim formama
komunikacije. Stream, river of news,
continuous content i sl. engleski su izrazi
koji danas upućuju na protočni karakter
nove forme organizacije mreže. Njezini
motori su korisnici koji svoje datoteke
pohranjuju u cyberspaceu i isporučuju ih
gotovo bilo gdje na Zemlji, brzo i jeftino
kao e-mail poruku.
Mreže su u zadnje vrijeme i putem nove
globalne kulture, u središtu pozornosti,
ne samo biznisa, već i društva u cjelini.
Sredinom prvog desetljeća 21. stoljeća
Sveprisutni FacebookSveprisutni FacebookOd kada je 2004. Facebook započeo kao jedna takva
dinamična, neprestano ažurirajuća, protočna mreža,
namijenjena studentima sveučilišta na Harvardu koji su
tim putem mogli međusobno komunicirati i razmjenjivati
informacije, dosta se promijenilo.
Jedino je Facebookova strategija odnosa s javnosti jednom
artikulirana na početku, ostala do danas manje-više
nepromijenjena i pokazala se kao vrlo uspješan model.
Kao da se društvene mreže ne trebaju posebno oglašavati,
odnosno posebno truditi i izdvajati novac i energiju kako bi
privukli nove korisnike i investitore. Motor Facebooka, kao i
svakog drugog servisa za društveno umrežavanje su korisnici
sami, jer ih korisnici i kreiraju. “Facebookova cijela teorija
je da ljudi imaju stvarne veze u svijetu. Ljudi komuniciraju
najprirodnije i najefikasnije s prijateljima i s ljudima oko
njih”, kako ovu “teoriju” Facebooka u jednom intervjuu
krajnje pojednostavljeno prezentira njegov suosnivač i glavni
direktor Mark Zuckerberg.
Društvene mreže - iz34
Tvrtka kojoj je na čelu, tijekom svoje
kratke, ali dinamične povijesti uvijek
se prezentirala kao jednostavna mreža
koja spaja ljude s ljudima i kojoj se po
riječima Zuckerberga “nikuda ne žuri”,
uspjela je toliko
zaluditi tradicionalne
medije da gotovo
nema televizije, radija
dnevnih novina ili
magazina u kojemu
se redovito ne prate
najnovija zbivanja
vezana uz Facebook.
Istina, svi mediji su
društveni. Odnosno,
svi mediji imaju
društveni karakter.
No, također vrijedi
i obratno. Društvo
je zadobilo medijski
karakter, odnosno
djelić nekadašnje moći
mass-medija danas svatko može osjetiti dok
piše svoj blog, organizira prosvjede ili samo
izvještava o njima, sastavlja peticije ili samo
lajka. Da to jednostavno klikanje na “like”
ima neku dublju svrhu svakim je danom
sve jasnije kako strukture u potpunosti
društvene mreže s novim informacijsko-
komunikacijskim tehnologijama postale
su sveprisutne i usudili bismo se reći
jedna od najistaknutijih društvenih pojava
našeg doba. Sociolog Manuel Castells
promatra današnji razvoj strukturiran
oko protoka informacija, novca i moći
u globalnim fi nancijskim, društvenim,
političkim i drugim mrežama, nazivajući
ga “umreženo društvo”. Posljednji u nizu
tih “tehnika, izuma, alata i instrumenata”
koji su danas izuzetno popularni su alati
za umrežavanje. Takvo umrežavanje
društva i međusobno dijeljenje sadržaja
među njegovim članovima, obuhvaćeno je
nazivom social media, izrazom koji kod nas
prevodimo s “društvene mreže” premda bi
ga mogli prevesti i s “društveni mediji”.
Komunikacija preko računalne mreže
više nema nikakve veze s prirodnom
komunikacijom. Sve društvene implikacije
jednog takvog fenomena koji je u isto
vrijeme društveni, koliko i tehnološki,
nemoguće je predvidjeti jer je riječ ne
samo o novim društvenim fenomenima
već i o novoj “disruptivnoj tehnologiji” koja
mijenja sisteme komunikacije na načine na
koje to ni njihovi tvorci nisu očekivali.
Piše: prof. Stanislav Bender, predavač grupe kolegija
o online novinarstvu na VERN’ovu studiju
Novinarstva i doktorand na Odsjeku
za informacijske znanosti Filozofskog
fakulteta u Zagrebu 1
OFFOFFNe
un
we
up
pre
ko
con
ko
no
mo
po
go
ka
Mr
glo
ne
Sre
Piše:
OOCATHEDRA
zmeðu tehnološkog35
35
MoÆete li zamisliti da se
opet vratimo u vrijeme
kada smo se na internet
spajali dial-up vezom? !kreirane online, u virtualnom svijetu, sve jače djeluju na na dotadašnje međuljudske odnose, institucije,
ekonomske, političke i ine druge procese. Svaki korisnik koji sudjeluje u stvaranju sadržaja, pa čak i
pasivni promatrač koji klika na korisnički generirane sadržaje poput Youtubea ili društvene mreže kao
što je Facebook, osigurava vrijedne informacije o sebi i svojim omiljenim interesima, nemajući pritom
nikakvu predodžbu o tome kakvi se podaci mogu ekstrahirati iz njegovih online aktivnosti. Informacije
prikupljene postupkom data-mininga (doslovno; rudarenje podacima) i agregacijom mogu se koristiti
u različitom kontekstu od onoga u kojem su ovi podaci prikupljeni. Ti podaci, tzv. (meta)podaci mogu
biti vredniji od samog sadržaja… Ili nešto radikalnije izgovoreno riječima José Van Dijck, profesorice na
studiju medija na amsterdamskom sveučilištu: “Facebook ne želi spajati prijatelje s prijateljima, on je u
biznisu povezivanja ljudi s oglašivačima i proizvodima.”
Ovisno kako defi niramo social networking
stranice, prvi začetak stranice za društveno
umrežavanje možemo pratiti još od 1997. i
stranice SixDegrees.com koja je omogućila
korisnicima da kreiraju profi le i povežu se
s prijateljima. No, mnoge od tehnologija
kojima se SixDegrees koristio postojale su,
naravno, i prije u nekoj drugoj formi. Malo je
ljudi u Hrvatskoj uopće čulo za SixDegrees,
međutim za Facebook ih danas zna mnogo
više. Društvene mreže, blogovi, mikrobloging
servisi (Twitter), podcast, social bookmarking
(Delicious), Wikis, online video (You Tube,
Vimeo), servisi za razmjenu fotografi ja
(Flickr), virtualni svjetovi (Second Life), Web
2.0… sve se to pojavljuje kao niz zaraznih
„zezalica“ koje su snažan dio popularne
kulture i za koje se podjednako zanimaju i
akademska zajednica i gospodarski sektor.
Naime, silnice koje utječu na ekonomski i
kulturni diskurs o Webu 2.0 u Hrvatskoj
danas, uglavnom su svedene na
dominantni diskurs medija i oglašivača.
Taj diskurs ohrabruje pretpostavku o
javnom kolektivizmu koji u potpunosti
djeluje unutar
k o n z u m e r i s t i č k e
kulture. S druge pak
strane, apologeti i razni
“biznis gurui social
media” koji slave 2.0
uskrsnuće, nerijetko
tonu u demagogiju.
Zbog toga istraživanje
posljedica preklapanja
tehnologije i društva
(kulture), poziva na
hitnu dekonstrukciju i
na razvoj kulturalne teorije o digitalnoj kulturi.
(nastavak u sljedećem broju)
U travnju 2012. ova društvena mreža
zabilježila je 900 milijuna korisnika širom
svijeta, od kojih je gotovo 1,5 milijuna bilo
u Hrvatskoj. Prema podacima Internet
World Statsa u Hrvatskoj trenutačno
ima 2,6 milijuna korisnika interneta,
što je porast više od 1.000% u odnosu
na podatke iz 2000. g. Drugim riječima,
svaki drugi korisnik interneta ima danas
u Hrvatskoj otvoren profi l na Facebooku.
Već od 1980-
ih pojavljuje
se mogućnost
umrežavanja
računala, što
posl jedično
o m o g u ć u j e
da se centra-
lizirana raču-
nalna snaga
z a m i j e n i
d e c e n t ra l i -
z i r a n o m
m r e ž n o m .