TEMA BROJA

Postaje li Drenova mjesto

opasno za život?

str. 3

Broj 31 Travanj, 2013.. Godina 8.

I OVEGA LETA ZASOPAL JE ANTONJSKI ROG

SSttaarree uužžaannccee

nniissuu ssee ppoozzaabbiillee

str. 6 – 7

AKTUALNI KOMENTAR PREDSJEDNIKA VIJEĆA MJESNOGA ODBORA

Vijeće MO traži rješenje za opstanak Pjevačkoga zbora DVD Drenova

Na svojoj sjednici od 25. ožujka 2013. VMO Drenova razmotrilo je probleme u radu Pjevačkoga zbora DVD Drenova te je zaključilo da je nužno hitno zatražiti pomoć nadležnih kako bi se izbjeglo gašenje te vrlo važne sastavnice svih kulturnih događanja na Drenovi.

Pjevački zbor DVD Drenova djeluje dugi niz godina (osnovan je 2005.), a njegovi članovi aktivno sudjeluju u svim aktivnostima koje se provode na prostoru MO Drenova i može se reći da se bez njih teško može zamisliti realizaciju bilo kojeg važnijeg događanja na Drenovi. Radi se doslovno o desecima lokalnih koncerata, nastupima u gradu (već tradicionalni nastup u Filodrammatici u sklopu „Drenove na Korzu“) te nastupima u regiji i šire.

Pjevački zbor DVD Drenova je do ove godine bio financiran sredstvima DVD Drenova i prilozima članova, no s obzirom na promjenu zakonskoga okvira te na nedostatak sredstava za potrebe vatrogastva, DVD Drenova više nije u mogućnosti financirati daljnji rad Zbora.

Kultura na periferiji – početak kraja ili kraj početka?

Godišnji troškovi su značajni (više desetaka tisuća kuna) i odnose se na honorar voditelja zbora te troškove prijevoza za nastupe. Kako su većina članova zbora umirovljenici, jasno je da sami nikako ne mogu financirati rad pa prijete ozbiljne poteškoće u radu, a moguće je i gašenje Zbora. Također, posve je jasno da se Grad nalazi u nepovoljnoj financijskoj situaciji i da je teško pronaći sredstva za kulturu, no i u teškim vremenima moramo naći prostora za „duhovnu hranu“, a pogotovo za djelovanje ovakvih malih društava. Naravno da su prioriteti Grada veliki projekti i ustanove, no i manji projekti donose veliki broj kolateralnih koristi za periferne zajednice.

MO Drenova nema mogućnosti da direktno financijski pomogne Zboru, no VMO je više puta puta predlagao da se napravi preraspodjela sredstava koja su na raspolaganju mjesnim odborima - mi prvi, a i većina drugih aktivnijih MO će se sigurno odreći desetak metara „asfalta“ za programe koji su nam važniji, a kultura i edukacija su nam svakako među prioritetima. Nažalost do sada su takve preraspodjele bile nemoguće zbog administrativnih prepreka (obaveza namjenskog trošenja sredstava za komunalne prioritete), no sigurni smo da se uz dodatni angažman pročelnika OGU za kulturu g. Šarara, gradonačelnika pa i Gradskog vijeća može definirati neko sistemsko rješenje za ovaj gorući problem.

Prema tome, VMO Drenova smatra da je nužno pronaći način za potporu radu Zbora pogotovo u kontekstu napora i brojnih projekata koje uz podršku Grada izvodimo na području Drenove (uspostava Zavičajnog muzeja, izrada digitalne arhive sjećanja Drenove, uređenje amfiteatra u suradnji sa GKR, brojni programi i nastupi slikara i glazbenika itd.) – a posebice u kontekstu Strategije kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013 - 2020. Radi se o odličnom materijalu koji je adresirao neka vrlo važna pitanja položaja kulture u Gradu Rijeci, a posebice često zanemarene

aspekte financiranja. Trenutno stanje u kojem programi MO dobivaju 0,77%, udruge u MO 0,26% sredstava za kulturne djelatnosti (sveukupno 40.000 kn) – ili 0,005 % proračuna Grada Rijeke, je jednostavno teško objašnjiv građanima koji su upravo najviše zainteresirani za taj tip lokalne kulture. Uopće mi nije namjera uspoređivati „price/performance“ dobrog dijela događanja, odnosno da se veći dio proračuna za kulturu troši na plaće zaposlenika i hladni pogon samo jedne ustanove – HNK Rijeka, a zapravo

(pre)mali dio na konkretne programe pogotovo na periferiji u mjesnim odborima. Velika je prednost „malih“ kulturnih pogona da se sredstva troše upravo na konkretne programe (jer se radi o volonterima) pa je po tom kriteriju korištenje proračunskih sredstava bitno efikasnije itd. Općenito su sredstva potpore pojedinim projektima vrlo mala (često iznose nekoliko tisuća kuna) što ne može pokriti ni najosnovnije aktivnosti.

Kultura nije trošak, već investicija

Smatram da kultura nije trošak, već investicija u budućnost (a netko će reći i u sadašnjost), a posebno kada je realizirana od strane volontera koji vlastitim angažmanom, direktno i indirektno višestruko vrate dobivena sredstva natrag u zajednicu.

Primjerice, nova studija o ekonomskom utjecaju na širu društvenu zajednicu koju kreiraju neprofitne i kulturne organizacije utvrdila je da je njihov doprinos ukupnoj ekonomiji Chicaga najmanje 2,2 milijarde dolara godišnje.

Ta potrošnja podržava više od 60.000 ekvivalentnih radnih mjesta sa punim radnim vremenom, generira ukupno 1,3 milijarde dolara prihoda lokalnim kućanstvima, a donosi i 214 milijuna dolara prihoda lokalnoj i državnoj upravi.

Naravno, daleko je Chicago od Rijeke u svim dimenzijama no studija ipak pokazuje čemu se možemo nadati ako se kultura prestane gledati isključivo kao trošak te ako se korektno definiraju ciljevi i strategije.

VMO Drenova i pododbor za kulturu rade na materijalu koji ćemo dostaviti kao sugestiju na Strategiju, a tiče se upravo problematike „kulture na periferiji“ i potrebi disperzije kulturnih sadržaja iz centra u gradske „spavaonice“, odnosno aktiviranja kreativnih potencijala lokalnih zajednica.

No bez obzira na to, problem financiranja pjevačkoga zbora DVD Drenova traži, osim neophodne pomoći Grada, i širi angažman svih stanovnika Drenove, a posebice poduzetnika koji bi mogli pomoći da nam se ta važna točka pozitivne energije i kreativnosti na Drenovi trajno ne ugasi. Naravno sam Zbor mora se više angažirati u pronalaženju sredstava, moguće i kroz EU projekte očuvanja audiovizualne baštine u kontekstu zavičajnog muzeja Drenove. Nadajmo se stoga da se ne nalazimo na početku kraja djelovanja pjevačkoga zbora DVD Drenova, nego na kraju početka rada u nejasnim uvjetima i prelasku u bitno stabilniji i plodniji režim aktivnosti na radost mještana našeg MO.

Damir Medved

Nezaobilazni na svakom važnijem događanju

T E M A B R O J A POSTAJE LI DRENOVA MJESTO OPASNO ZA ŽIVOT?

Pljačke, nasilje i bezumna devastacija nasada drena

Mnogo se toga negativnog zaredalo na Drenovi posljednjih mjeseci. Učestale su provale u stanove pri čemu lopovi postaju sve bezobzirniji i bahatiji, upada se u stanove dok su ukućani na spavanju, provaljuje se u trgovine i društvene objekte, a zaredale su i scene uličnog nasilja. Upada se u objekte koji su odlično osvijetljeni i u centru naselja bez imalo straha.

Dolazimo do situacija da se učenici O.Š. Fran Franković ne mogu igrati na vlastitom igralištu jer se učiteljice ne mogu nositi sa nasilnicima koji su prisvojili teren. Usprkos brojnim prijavama policiji problem nije riješen, dapače stalno eskalira.

Mnogi ljudi komentiraju da se po prvi puta u dvadeset godina osjećaju uplašeno i nesigurno u vlastitim domovima, razmišljaju o nabavci alarmnih sustava ili pasa čuvara.

Posebno bezumno djeluje posljednji suludi ispad kada je nepoznat netko počupao jesenas posađena stabla drena i to upravo u trenutku kada su procvala najavljujući vedrije vrijeme. Samo brzom akcijom komunalnih službi i udruge Dren (posebno gđe. Lukanović koja je i organizirala akciju sadnje) situacija je sanirana i nadajmo se da će stabla preživjeti taj bezuman čin.

Koji su uzroci ovakve eksplozije kriminala na Drenovi? Siromaštvo, nezaposlenost ili obična bezobzirnost i bahatost obijesne mladeži koju bi ( a vjerojatno i njihove roditelje) trebalo dovesti u „red“.

Henry G. Cisneros piše u djelu The Human Face of the Urban Environment (Ljudsko lice grada): Kad siromašno stanovništvo počne prevladavati u točno određenim dijelovima grada, njihovi problemi rastu progresivnom brzinom. (...) Sve veću koncentraciju siromašnih, mahom zapostavljenih ljudi, prati i drastičan porast nezaposlenosti, veća i trajnija ovisnost o socijalnoj pomoći, ogromni problemi u zdravstvu i, što najviše zastrašuje, porast kriminala.

Zapuštene zgrade išarane grafitima, zapušteni okoliš, bacanje smeća usred naselja, stvaranje ilegalnih deponija građevinskog materijala usred zelenih područja stvara dodatni dojam općeg bezvlađa protiv kojega se je sve teže boriti. Osobno sam prisustvovao nemoćnom bijesu građana koji je upravo skupo platio obnovu fasade da bi svega nekoliko dana kasnije investicija od desetak tisuća eura bila uništena sprejem od dvadesetak kuna. Kaže da je najgore što zapravo nitko nište ne poduzima – za policiju je to minoran prekršaj, komunalni redar je nemoćan – jedino mu preostaje pronaći „štetočinu“ i privatnom tužbom tražiti nadoknadu štete. A uz efikasnost našeg sudstva naknadu štete će dočekati njegovi unuci.

Pad kvalitete života u gradovima jedan je od razloga zbog kojih mnogi od njih prestaju privlačiti poduzeća koja nude posao. U spomenutoj knjizi stoji: Tvrtke se sele u predgrađa ili u inozemstvo, zatvarajući tvornice i ostavljajući iza sebe opustošenu zemlju — napuštene zgrade na zatrovanim zemljištima u kojima su zakopane otrovne tvari i koja su potpuno neprikladna za daljnje korištenje. Svaka sličnost s Mlakom je posve slučajna. Zbog toga u mnogim gradovima siromašno stanovništvo naseljava područja na kojima se ekološke probleme jednostavno ignorira — područja gdje su kanalizacijski sustavi u raspadu; gdje nema adekvatnog

pročišćavanja vode; gdje smetlišta vrve od štetočina koje ulaze i u domove ljudi; gdje malena djeca stružu olovnu boju sa zidova trošnih stambenih zgrada i jedu je... gdje čini se nikome nije stalo ni do čega.

U takvom okruženju cvjetaju kriminal, nasilje i očaj. U jednom južnoameričkom gradu koji je poznat po

suvremenoj arhitekturi kriminal je toliko raširen da vam pogled, gdje god da se okrenete, padne na željezne rešetke. Svi stanovnici tog grada, od najbogatijih do najsiromašnijih, podižu željezne ograde kako bi zaštitili svoju imovinu i privatnost. Ljudi zapravo žive u kavezima. Neki rešetke stave i prije nego dovrše kuću.

Mi svakako ne želimo živjeti u takvom gradu i takvom mjesnom odboru i o tome sam već više puta pisao. Stoga ne smijemo biti pasivni i dozvoliti nasilnicima da uništavaju naš trud i imovinu. Nitko naravno ne očekuje da se građani izravno sukobljavaju sa siledžijama, no danas doista svatko ima mobitel s fotoaparatom i barem može fotografijom pomoći da se nađu prijestupnici, da ih se kazni i da višestruko nadoknade počinjenu štetu. Tu je i naš kontakt policajac koji sigurno može utjecati da se takvi incidenti razriješe, ali i njemu treba pomoć u identificiranju počinitelja. Pomoć može biti i posve anonimna.

Kako motivirati naše vrijedne volontere koji odvajaju svoje

vrijeme i novac da bi nam svima bilo ljepše, a onda neki bezumnik u par minuta uništi višemjesečni trud?

Samo tako da on deseterostruko nadoknadi svaku polomljenu biljku, svaki izgrebeni auto, svaku išaranu fasadu svaku uništenu čekaonicu ili klupu. Pri čemu eventualno „teško materijalno stanje“ nije nikakva isprika – vlastitim radom će kompenzirati štetu.

Naše probleme neće riješiti nitko izvana – sami se moramo brinuti o svojoj sigurnosti – vani je taj koncept poznat kao „Neighborhood watch“ – gdje građani organizirano paze na svoju imovinu i imovinu svojih susjeda, a svaku sumnjivu aktivnost prijavljuju policiji.

Možda je sazrjelo vrijeme da se tako organiziramo i na Drenovi.

Damir Medved

Česta slika u inozemstvu, uskoro na Drenovi?

Na temelju članka 6. Odluke o načinu financiranja djelatnosti mjesnih odbora na području Grada Rijeke (“Službene novine” Primorsko-goranske županije broj 41/08 i 44/09) i članka 46 Statuta Grada Rijeke (“Službene novine” Primorsko-goranske županije broj: 24/09 i 11/10), Gradsko vijeće Grada Rijeke, na 33. sjednici održanoj

20. prosinca 2012. godine, donijelo je Plan raspodjele sredstava za komunalne prioritete na području mjesnih odbora u 2013. godini, prema kojem je za područje Mjesnoga odbora Drenova previđeno ukupno 1.100.000,00 kuna. Za koje prioritete i u kojem iznosu su raspoređena sredstva možete pogledati u priloženoj tablici:

MO DRENOVA UKUPNO: 1.100.000,00

Izrada glavnog projekta uređenja parkirališta uz igralište Osnovne škole "Fran Franković" 25.000,00

Uređenje kolnika u Ulici Drenovski put kod kućnih brojeva 73A, 67A i 67 A/p 60.000,00

Uređenje kolinika u Ulici Proslopski put u nastavku kućnih brojeva 5 i 6 22.000,00

Uređenje kolnika u Ulici Kablarska cesta kod kućnog broja 35 25.000,00

Uređenje prilaznih betonskih staza i rubnjaka u Ulici S. Frankovića kod kućnih brojeva 25, 27, 29 i 31 25.000,00

Uređenje zelenih površina u Ulici Stanka Frankovića kod kućnih brojeva 25, 27, 29 i 31 27.000,00

Uređenje zelene površine na spoju Cvjetne ulice kod kućnog broja 13 i Ulice Stanka Frankovića 45.000,00

Hortikulturno uređenje površine u Severinskoj ulici kod kućnog broja 4 5.000,00

Održavanje ograda na području Mjesnog odbora Drenova 30.000,00

Održavanje ograda na području Mjesnog odbora Drenova 25.000,00

Sanacija nogostupa duž Ulice Svetog Jurja 150.000,00

Uređenje površine za kontejnere za kućni otpad u Ulici Bok kod kućnog broja 2A 3.000,00

Uređenje površine za kontejnere za kućni otpad na spoju Ulice Orešje sa Ulicom Drenovski put 3.000,00

Uređenje zelene površine na početku Ulice Orešje na spoju sa Ulicom Drenovski put 20.000,00

Proširenje dijela kolnika za formiranje parkirališta u Ulici Orešje zapadno od kućnog broja 6 25.000,00

Uređenje zelene površine u Ulici Orešje zapadno od kućnog broja 6 20.000,00

Proširenje javne rasvjete u Mugarićkoj ulici kod kućnog broja 9 27.000,00

Proširenje javne rasvjete u Ulici Cvetkov trg kod kućnog broja 2 (2. faza) 18.000,00

Proširenje javne rasvjete u Ulici Šamburinski put kod kućnog broja 14 B 7.000,00

Proširenje javne rasvjete u Ulici Proslopski put kod kod kućnog broja 6 10.000,00

Proširenje javne rasvjete u Ulici Drenovski put kod kućnog broja 75 19.000,00

Uređenje Cvetkovoga trga - I faza 509.000,00

V I J E S T I I Z T A J N I Š T V A M J E S N O G A O D B O R A

Dinamički plan provedbe programskih aktivnosti MO Drenova Dinamički plan postavljanja javne rasvjete na području MO Drenova u 2013. godini Dinamički plan poslova održavanja i radova Rijekaprometa d.d. na području MO Drenova za 2013. godinu

VIJESTI IZ TAJNIŠTVA MJESNOGA ODBORA

MESOPUST 2013. Da se stare užance ne zataru

I ovo leto zasopal je antonjski rogMesopusni običaji na Drenovi imaju dugu i bogatu povijest o čemu više možete pročitati, uz priloženu galeriju fotografija, na web stranici našega mjesnog odbora na adresi http://www.rijeka.hr/IzPovijestiDrenovskih

Nažalost, koncem 70-tih godina prošloga stoljeća došlo je do stanovite stagnacije, iako se običaj nikad nije ugasio. Grupa entuzijasta odlučila je 1998. godine obnoviti stare užance maškaranja i vratiti Drenovi veselje i radosti koju taj lijepi, prastari običaj pruža. Tako je 17. siječnja, na Antonju petnaestak ljudi objesilo pusta i krenulo na obilazak po Gornjoj Drenovi i okolici.

Prvih godina pusta se dizalo i zapalilo na Lokvi pul Frlanoveh, a već zadnjih godina se taj stari običaj održava ispred društvenoga doma na Lokvi. Od 1998. godine održava se ponovo i obilazak na Antonju. Maškare se okupe na Lokvi pa uz zvuke Antonjskoga roga i pusne muzike podignu pusta, zapjevaju, zaplešu i krenu svojom uobičajenom rutom: Tonići, Podbreg, Skvažići, Benčani, Saršoni, Biškupi, Lučići, Krasa, Marišćina i Marčelji te potom u dom Viškovo na maškarani tanci. Nekoliko godina organizaciju karnevalskih događanja obnašala je Zavičajna udruga Drenova. Kao njihova sljednica prošle, 2012. godine službeno je osnovana Udruga za očuvanje kulturneh i pusneh običaji "Stare gedore". Udruga trenutno broji 70-tak članova - odraslih i djece.

Zaslugom Starih gedora i ove se godine na Antonju pred domom na Lokvi začuo zvuk antonjskoga roga i, naravno, podignulo Pusta koji je ove godine dobio aktualno ime – Lino Fiškal. Mnogobrojni razdragani Drenovčani, a još više organizatori, bili su ugodno iznenađeni nenajavljenom pojavom kraljevskoga para – ovogodišnje Kraljice karnevala Vedrane i Meštra Tonija. Bilo je to iznimno priznanje za trud kojega udruga ulaže i sve vidljivije rezultate.

Članovi Starih gedora, kao vrlo zapažena grupa maskirani u klaune, sudjelovali su u karnevalskoj povorci na ovogodišnjem Riječkom, Halubajskom i Lovranskom karnevalu. Loše vrijeme na Pusnu sredu nije dozvolilo da previše ljudi prisustvuje suđenju Linu Fiškalu, no sudbinu nije mogao

izbjeći. Stare gedore nemilosrdno su ga osudile, kako to oduvijek biva, na kaznu spaljivanja, a prije toga u napovedanju objavljeni su njegovi grijesi:

Judi, ovo leto je bil pul nas Lino Fiškal i još je tu, samo ča visi, a se je počelo lepo s njegoven rođenjen. Ma još se ni

pravo ni storil, već je počel delat sakakove monade. I kada smo ga kaznili i obesili, prva mu je bila da je otel pobeć. Ma ni dugo pobegal aš smo ga ulovili i evo ga ovde visi i čeka vražju pravdu. A večeras mu sudimo pa ča bude neka bude.

Moramo odlučit je Fiškal kriv ča je jedan čovek zgubil kjuči od auta i to va par metar koliko je hodil do oštarije i zajeno ih je šal iskat. Se su više put obašli, ali kjuči se nisu našli, a onda ga je neki zval na mobitel i zafrkaval kako ima kjuči od njegovega auta. Ovaj, brižan mu je ponutil 500 kun ako mu ih donese. Samo ča to ni bil pravi nalaznik, ma mu je sejeno 500 kun ostalo va žepe, a kjuči su se našli na zidiću pul oštarije za par dan. A kako su se tamo našli to samo ovaj vrag ovde zna.

A judi moji znate da je po zime pravo vreme za delat kobasice i sušit meso. Tako je jedan čovek storil lepu pušnicu za meso sušit i lepo ju je pobelil. Kad je bilo gotovo to je tako lepo zgledalo da su on i žena odlučili da će to po letu poslužit kot letnja kuhinja. Ma trebalo je prvo meso posušit. Da njin se ne bi zidi očrnili oni su lepo si zidi z kartonon obložili i polepili. A onda su stavili meso dimet. Ma judi moji, „da dimet“, to je tako lepi oganj storilo da su pol sela zadimeli, kobasice su zgorele defešta, a zidi počrneli huje leh va dimnjaku. Brižan čovek, sada mu je najboje pustit se kako je. Ako niš drugo imet

Antonjski rog je zasopal Lino Fiškal je obešen i čeka presudu

Kraljica i Meštar na Lokve

će pravu pušnicu. A letnja kuhinja ne treba – po lete se more bit i kuhat vane.

A čujte ovistu judi moji mili. Jedan čovečić se je vozil na 9 ur jutro već fanj nakraman, preko tri promili. I fermala ga j' policija i to ženska ka mu je zajeno rekla da gre van z auta. On se ni baš dal, ma na kraju je popustil aš je vrag zel šalu i moral je hodeć poć doma. Dobro je i pasal da da ga nisu zeli na trežnjenje. Jedino je dobil po žepu, a kuliko to zna samo on i ovaj vrag ovde ki je za to i kriv.

Čujte ovu: kad je bilo vreme za pečurve šli su jedni va Gorski kotar po vrganji i fanj su nabrali. Onput su šli i drugi dan na isto mesto, a da dojdu prvi da ih ki ne preteče, šli su već na šest i pol jutro od domi. Još je bilo škuro kad su se po šume poprtili do mesta kade će pobirat. Kad tamo, dočekal ih je medo! Ma da medo – pravi, pravcati medved. Dobro su pasali i već na 8 i pol su bili doma, samo ovisti put bez vrganji. Ča ima Lino Fiškal reć na to?

A jedan čovek ja fanj goriva zel va oštarije pa ga je dosti ćapalo i zaputil se je doma, ma ne po glavnoj ceste nego, da doma pride brže, šal je skraćeno, po putiću ki je dosti uzak.

Zaneslo ga je i kako je ruke imel va žepu potakal se fanj duboko va graju. Vas je obraz zgrebal i natukal, a onda je drugi dan rekal da je cepal i mu je drevo odletelo i celi obraz i nos natuklo. A judi moji, drv pul kuće temu čoveku nigdere ni. I za to je kriv ovaj Lino Fiškal i zato će goret va paklu.?

A znate judi moji dragi ča je najveća sreća danas? Sreća je da ne pada daž aš onda ne bimo imeli kade održat ovo suđenje. Salu više ne moremo koristit. Vrnula se je čigova je bila, a općina i godpodin Obi nisu zainteresirani za nju aš da njin ni profitabilna. Tako van je judi moji ova Drenova sa preko deset hijad judi ostala na ceste pa lepo da bi omladina ili ostarina otela storit kakovu feštu – ne more. Ili pak mora pasat fanj velu proceduru, ma samo va privatnen aranžmane. E pa veselo nan bilo. Evo Lino i to si ti namestil, ma ćeš zato i platit.

Fiškal je zgorel, a snjin neka pasaju i se brige ke muče naše Drenovčane. Drugo leto na Antonju nać ćemo drugega krivca. Zahvaljujemo sen ki nas podržavaju, dočekuju i pomažu va delu udruge.

Alen Rožić

Drenovski kauboji

Poslije Drugoga svjetskog rata tadašnja je vlast karnevalske običaje nastojala prikazati kao povijesne ostatke koje je tadašnja ideologija prevladala. No, Drenovčani nisu samo tako zaboravljali stare običaje i ubrzo poslije rata, usprkos toj ideologiji pa čak i zabranama, mesopust obilježavaju na način kako su to činili i njihovi stari. Već početkom pedesetih počinju se maskirati i to najprije u uniformu kauboja koja je bila tradicionalna drenovska maska idućih desetak godina. Nedugo zatim, 1954. godine grupa drenovskih kauboja, nakon fotografiranja u kultnom Foto "Belvederu", spustila se i prošetala riječkim Korzom i na taj su način bili preteče i utrli put Riječkom karnevalu koji je postao poznat u cijelom svijetu. Sutradan je riječki „Novi list“ o tom, za ono vrijeme neuobičajenom događaju, objavio članak pod naslovom „Gdje im je ponos?“. Takva su bila vremena... C.G.

Niš brez muziki! Stare gedore na Rečken karnevalu

UDRUGA „BEZ GRANICA“ Drenovčani uživali u "Noći na granici"

Postavljeni temelji budućega Zavičajnog muzeja Drenova je dala itekako zamijećen prilog Noći muzeja 2013. godine! U petak 25. siječnja od 17 do 20 sati održan je naime vrlo zanimljiv program otvaranja i predstavljanja novoobnovljenog prostora MO Drenova namijenjenog budućem Zavičajnom muzeju Drenove – pod simboličnim nazivom Noć na granici. Događanje je izazvalo gotovo neočekivano veliko zanimanje Drenovčana svih generacija, od starijih koji su se željeli prisjetiti kako se to nekad na Drenovi živjelo, do znatiželjne djece i školaraca koji su sa zanimanjem razgledali pisaći stol Frana Frankovića, gotovo stoljetne radijske uređaje i šivaće mašine, postav starih fotografija od kojih svaka priča neku možda i zaboravljenu priču...

Kroz prostor na adresi Drenovski put 138A, u zgradi u kojoj su svojedobno između ostalog djelovali i drenovski vrtić i ambulanta i prodavaonica auto dijelova, a čija se povijesna vrijednost ogleda i u činjenici da je nekoć stajala na granici nekoliko država, prodefiliralo je stotinjak Drenovčana i njihovih gostiju privučenih kako znatiželjom tako i zanimljivim programom koji je uključivao izložbu starih fotografija, nekoliko atraktivnih predavanja i projekcije filmova sa svjedočenjima starijih Drenovčana o životu na Drenovi nekad.

Otvaranje prostora namijenjenog budućem Zavičajnom muzeju Drenove veliki je iskorak naprijed nakon sada već dvogodišnjega rada društva "Bez granica", inicijatora projekta muzeja Drenove koji je isprva zamišljen s virtualnim postavom uz korištenje najsuvremenijih tehnologija i internetskih alata, a sada je oživotvoren i u "fizičkom" obliku. Sve je ostvareno u uskoj suradnji s Mjesnim odborom Drenova i uz podršku Odjela za gradsku samoupravu i upravu koja je uostalom i dodijelila spomenuti prostor za Zavičajni muzej, prepoznavši općedruštvenu vrijednost projekta i ozbiljne namjere, veliku energiju i ljubav prema projektu agilnih članova društva "Bez granica". Ta želja i energija najbolje se ogledaju u činjenici da su u samo nekoliko tjedana tijekom siječnja članovi društva "Bez granica" sami, uz logističku potporu Odjela za gradsku samoupravu i upravu, obnovili zapušteni prostor nekadašnje trgovine auto dijelova na način da je prostor očišćen, uključujući i velike staklene površine, obavljeni su kompletni ličilački radovi, za prvu ruku osposobljene su i vodoinstalacije te dotjerana stolarija, kako bi se moglo pristupiti osnovnoj zadaći Društva – prikupljanju predmeta, skeniranju dokumenata i digitalizaciji svekolikog izložbenog materijala kako bi se izlošcima moglo pristupiti i u prostoru muzeja i uz

korištenje internetske 3D tehnologije. Članovi Društva sami su osmislili i predstavljanje oglednog muzejskog postava, zamislivši i ostvarivši projekcije filmskih svjedočenja uz korištenje računalnih prezentacijskih programa. Može se reći da je prva faza djelovanja društva "Bez granica" svoje veliko i zasluženo finale imala u petak 25. siječnja, kada je javnosti predstavljen novouređeni prostor i ogledni postav Muzeja kojem tek predstoji daljnja nadogradnja i opisivanje izložaka, Drenovski sedmaši i osmaši svoj program ostvarili su u formi vrlo zanimljivog interaktivnog kviza, gdje su se pitalice i odgovori odnosili na neke od najvažnijih ljudi i događaje iz drenovske i riječke povijesti. Uz iznimno zanimljivo prezentiran kviz mogli su se zabaviti i svoje znanje obnoviti i svi drugi posjetitelji muzeja.

Predavanja su bila zanimljiva i mladima i starijim

Zgrada u kojoj su prostorije muzeja

Otvorenje je izazvalo veliko zanimanje Drenovčana

Potom je prigodno predavanje održao poznati riječki povjesničar i nakladnik Goran Moravček, pokretač projekta online Riječke enciklopedije - fluminensia.eu, koji je na svima pristupačan način podsjetio na povijesne turbulencije na riječkom području, gdje su se kroz stoljeća doticale mnoge države i kulture. Posebnost je Drenove što se upravo ovdje kroz protekla desetljeća nalazila granica nekoliko država!

Kristian Benić, profesor povijesti i filozofije i stručni suradnik Gradske knjižnice Rijeka, kroz predavanje naziva Društvo snova govorio je o novim koncepcijama prezentacije muzejskih sadržaja koji uz inovativan marketinški pristup ("pričanje priče" na nov način) mogu rezultirati i određenim povoljnim ekonomskim efektima. Turistički djelatnik Saša Torbica u predavanju "Kulturni turizam – gdje smo mi u toj priči" govorio je o iskustvu velikih turističkih način nude veliku dodatnu vrijednost turistima središta s prezentacijom i korištenjem svoje kulturne baštine u privlačenju gostiju prema njihovim destinacijama koje na taj

Sličan inovativan i moderan pristup turističkoj djelatnosti nužan je i u hrvatskom turizmu, a tu svoju malu ali vrijednu ulogu mogu odigrati i projekti poput Zavičajnoga muzeja Drenove. Predsjednica udruge "Dren" Vesna Lukanović, također članica društva "Bez granica", govorila je o sinergiji udruga na Drenovi kroz kratko obraćanje s egidom "Drenovčani u akciji", a prikazan je i kratki film "Drenovska sjećanja"u kojem su svoja

sjećanja iznijeli naši sugrađani Inka i Rino Štefan, koji su svoj život proživjeli na jednoj drenovskoj adresi, ali u čak nekoliko država! I nakon službenog završetka programa "Noć na granici", mnogobrojni Drenovčani još dugo su se zadržali u blistavo bijelom prostoru Muzeja razgledavajući izloške i posebno postav starih fotografija autora Christiana Grailacha, živo komentirajući poznate i nepoznate fotografirane osobe s kojima su davno odrasli, i od kojih su im neki i danas prijatelji, a neke su tek ovom prilikom mogli ponovno vidjeti – barem na staroj fotografiji. Ako i samo zbog toga, svaki uloženi napor članova društva "Bez granica" već se jako isplatio!

Robert Zeneral

Društvo štovatelja baštine „Bez granica“ Drenova - Rijeka. Jedan od osnovnih ciljeva društva: Kroz prijateljsko druženje članova Društva, unapređivati te organiziranjem prikupljanja sredstava pomagati uspostavu Zavičajnog muzeja Drenova kao ustanovi od posebnog kulturnog značaja za mještane Drenove, Grad Rijeku i Republiku Hrvatsku. Doznajte više na Internet adresi: https://sites.google.com/site/zavicajnimuzejdrenove/

Ča nisu ovo Zorčevi? Učenici kraj radnog stola i slike Frana Frankovića

Viš me malo s učiteljicun Filipović... Zanimljiv kviz priredili su nastavnici i učenici OŠ

N E K A D I S A D

A K C I J E Izložba polaznica likovne radionice

Premda je o njima objavljen članak u prošlome broju našega lista, polaznice likovne radionice Biserke Mihić zaslužuju da se o njihovoj aktivnosti ponovo čuje. Naime, i ove su godine pripremile izložbu svojih slika povodom obilježavanja Dana žena. Izloženi su radovi s prepoznatljivim motivima grada Rijeke i Primorja. Više od 30 izloženih radova opremljeno je okvirima koje je i ovoga puta nesebično izradio poznati drenovski slikar Alberto Mihich, što je njegov poklon ženama za njihov dan. Puno dobre volje, ljubavi prema svojem hobiju i volonterizma krije se iza izloženih radova, a svakom izložbom vidi se i značajan napredak u umjetničkom izražavanju. Vrijedne ruke naših Drenovčica, ne samo da znaju lijepo slikati, već su vješte i pri izradi raznovrsnih kolača, čime su dodatno obradovale sve prisutne.

Na otvorenju izložbe nastupio je Zbor DVD Drenova, pod vodstvom maestra Zorana Badjuka. Radove su izložile polaznice: Jadranka Vidučić, Ester Niessner, Marijana Oršolić, Marija Dornik, Vesna Sokolić Dutina, Biserka Pintač, Sanja Kovačić, Neda Tončinić, Miranda Mikuličić i Ivana Koren. Polaznice likovne radionice do sada su izlagale u prostoru MO Drenova, kao i na Korzu u prostoru Filodrammatice. Za svoj rad u likovnoj radionici voditeljica Biserka Mihić, dobila je priznanje Udruge za razvoj civilnog društva Smart za 2011. godinu. Radionice se održavaju svakog utorka poslijepodne u prostorijama MO Drenova.

Dolores Linić

U s p o r e d i t e Gornja fotografija iz albuma dugogodišnje učiteljice drenovske škole Dragice Filipović snimljena je 1954. godine.

Ovo je snimljeno koncem prošloga ljeta, ne baš s popuno istog mjesta, ali zorno pokazuje koliko se naša Drenova promijenila.

Drenovski list informativni list Mjesnoga odbora Drenova - Rijeka, izlazi kvartalno IZDAVAČ: Vijeće Mjesnoga odbora Drenova - Pododbor za kulturu, Rijeka, Cvetkov trg 1 Tel: 255- 275, Fax: 504-570, e-mail: mo.drenova@rijeka.hr, Internet adresa: www.rijeka.hr/drenova ODGOVORNI UREDNIK: Damir Medved UREDNIK: Christian Grailach UREDNIČKI ODBOR: Christian Grailach, Marina Frlan Jugo, Božana Maršanić, Marino Štefan, Robert Zeneral FOTOGRAFIJE U OVOM BROJU: Christian Grailach, Dolores Linić, Draško Maršanić, Robert Zeneral NAKLADA: 1.000 primjeraka TISAK: DES - Split

Autorice s svojom voditeljicom Biserkom Mihić Na otvorenju nastupio je zbor DVD Drenova

IMP

RE

SU

M

. U D R U G A D R E N Prišlo je proljeće, procvale su drenjule

S lepen vremenon čeka nas fanj novega dela

Konačno nan je i proleće prišlo, a na Drenove se žute mići cvetići od drenjul na stableh ka smo posadili pasanu jesen. Bali smo se da njin se ča ne dogodi, aš je bila fanj vela zima. Sada smo siguri da su se ćapale se do jedne. Drenjula ima medonosni cvetići pa se more videt čuda pčelic ke zujeć obleću okol njih. To je još jedna vrednost našega dela, još jedna korist za prirodu okol nas. Z ten moremo bit zadovojni.

Ma, kako i vavek, ni se tako dobro. Mladi vatrogasac Kruno, javil nan je jednu večer, da su dve drenjule zvrnjene na Brceh pul knjižnice. Bila je bura pa smo misleli da ih je vetar zbandal. Ma kada smo došli na mesto, bilo je strašno. Neki je pokazal su svoju sirovu snagu pa je drenjule ziskubal skupa z debelemi kolci ki jih pridržuju i čuvaju od bure. A kako se je parićeval sneg, rabilo je nagrnut malo zemje da se jušto koreni ne bi smrznuli. A drugo jutro su prišli delavci z Grada i se su opet posadili. Videli smo i prvo da nekemu ta dreva smetaju, zlomili su neke grane va parkiću zada crekve. Ne znan ki bi to mogal delat, ma ako kega vidite, povedite mu da je drenjula simbol našega mesta. Ako je to kakov školan, neka gre zada škole kade se žuti drenjula ku su posadila deca i učitelji z škole Fran Franković. I oni moru bit ponosni na svoje delo, a si skupa ćemo čekat da drenjule dozreju. Jedino se moremo bat suše, aš ako bude kot lane, mogle bi se osušit, kot ča se je dogodilo ovo leto i va drenovskeh šumah pa pasanu jesen nismo imeli od čega marmeladu delat.

Kade god spomenen udrugu Dren i z čen se bavimo, judi se nekako razvesele, aš se spamete kada su bili deca, kada su se drenjule pobirale, kada su none i mame delale slatko za svoju decu. Ima tu nekakove nostalgije. Reče se da ki jedanput prova marmeladu od drenjule da ju nikada ne more pozabit aš da je to neč najbojega na svetu. Čeka nas još fanj dela. Drenjule su već okopane i nahranjene z humuson kega nan je ostalo još od lane. Va maju mesecu planiramo ekološku akciju va koj ćemo počistit graju i smete pul Lokvice zada Stare škole (školska deca ju zovu "barica"). To ćemo organizirat skupa z udrugun "Bez granica" i Vijećen mjesnega odbora Drenove.

O semu ćete moć više pročitat na web stranice MO. Hvala

semi ki su nan i lane pomogli i već naprvo lepa hvala semi ki će skupa z nami pomoć da očuvamo naše drenovsko prirodno bogatstvo. Zač smo se odlučili uredit Lokvicu? Aš je to nepresušna lokva kamo su stari judi odvajkada pejali blago da se napije vode, a voda je velo bogatstvo. Planiramo na ten meste pokle postavit drvene klupice kako bi se tamo mogla održavat razna kulturna događanja, kot ča je čitanje slikovnic maloj dece, pjesničke večeri i ki zna ča se još. Projekt kega smo prijavili na jedan gradski natječaj zove se "Čudnovata šuma" i početak je brige za jačanje kulturneh aktivnosti va našemu kraju. Vaje, vaje va novi POS-ovi stani doselit će se na Drenovu neke nove mlade familije z decun, već prvo doselili su se sveučilišni delavci pa trebe imet takovi sadržaji da prestanemo bit naselje kade se leh spi, a za se drugo moraš sest va auto, al na bus i otpejat se v Reku za se čagod ti rabi

. Ča se tiče projekta RPLP (Rečekega programa lokalnega

partnerstva) opet su va Gradu naš projekt pod nazivon "Revitalizacija komunjskeh šterni" prepoznali kot jako dobar (najboji!), potpisali smo sporazum i sada se moramo organizirat da šterne ke su va gradsken al državnen vlasništvu, očistimo od graje, kade bude rabilo popravimo kakovu škuju, popituramo ruzinavi pokrovi na šternah i kade je to moguće postavimo drvene klupice za počinut i malo se podružit. Celi projekt zamišjen je puno šire i delat ćemo ga kroz par let. Kada budu vele suše, vodu z šterni moć ćemo koristit za zalevat drenjule.

O prošlogodišnjega projekta "Revitalizacije drena " ostala nan je još jedna stvar za storit. Moramo postavit tri drvene ploče z kemi ćemo naznačit kada su drenjule posajene i ki je va ten sudjeloval, da sakemu ki tuda pasuje bude ćaro ča to tamo raste. Hvala Bertotu Mihichu ki nan je ploče oslikal. Rekal je da on ni kopal ma da će rado dat jednu ruku našoj akcije. Videt ćete kako je lepo delo storil.

Pozdravjan vas seh, budite nan ZDRAVI KOT DREN(ova)!

Vesna Lukanović

Lokvica

Šterna pul Kablari

U POVODU BLAGDANA SVETOGA JURJA I PROSLAVE OSME GODIŠNJICE RADA

PJEVAČKI ZBOR DVD DRENOVA

ORGANIZIRA 20. TRAVNJA U DVORANI DOMA NA LOKVI S POČETKOM U 19.30 SATI

K O N C E R T

NASTUPAJU PJEVAČKI ZBOR DVD DRENOVA

TAMBURAŠKI SASTAV DVD DRENOVA Ulaz slobodan

Program rasporeda kontejnera za krupni otpad u 2013. godini

Poziv na sudjelovanje u akciji "Birajmo najljepšu okućnicu, balkon i prozor"

U okviru programa rada, Vijeće mjesnog odbora Drenova i ove godine organizira akciju "Birajmo najljepšu okućnicu, balkon i prozor" u 2013. godini. Obavijesti i sve potrebne informacije mogu se dobiti u sjedištu Mjesnog odbora Drenova. Zainteresirani građani mogu se prijaviti u vremenu od 15. travnja do 6. svibnja 2013. godine, u sjedištu MO Drenova,

Cvetkov trg 1, na telefon 255-275 ili e-mail: mo.drenova@rijeka.hr. Prijave se primaju radnim danom od ponedjeljka do petka, u vremenu od 8 do 12 sati. Napomena:u slučaju odsutnosti tajnika prijedlozi se mogu dostaviti Odjelu za gradsku samoupravu i upravu, Direkciju za mjesnu samoupravu, Trpimirova 2/IV ili na telefon 209-297.

Poziv građanima, ovlaštenim predstavnicima suvlasnika stambeno-poslovnih zgrada i udrugama građana

Grad Rijeka - Odjel za gradsku samoupravu i upravu - Direkcija za mjesnu samoupravu obavještava građane, ovlaštene predstavnike suvlasnika stambeno-poslovnih objekata i udruge građana da se u sjedištima mjesnih odbora od 2. do 20. travnja 2013. godine zaprimaju prijedlozi za uređenje i održavanje objekata komunalne infrastrukture (male komunalne akcije) za 2014. godinu.

Predlagati se mogu manji komunalni zahvati kao što su: izgradnja dječjih igrališta, uređenje zelenih površina, parkirališta, postave autobusnih čekaonica, postave tijela javne rasvjete, asfaltiranje nerazvrstanih cesta, uređenje kolnika, izrada nogostupa, odvodnja oborinskih voda, uređenje prometne signalizacije i tehničkih elemenata cesta, sanacija divljih deponija i sl.

+

O B A V I J E S T I I N A J A V E

DRENOVA NA KORZU Dvorana Filodrammatica

Ponedjeljak, 20. svibnja u 19 sati Zbor i klapa DVD Drenova, učenici OŠ Fran Franković,

Stipe Bilić – klavir, otvorenje izložbe drenovskih slikara