Tekst RENATO BARETIC

Ilustracije LUKA DUPLANCIC

Novijefilmskihittekstigaougrad.Kinosepuni,itisitu.Hajde,prijenoštosesasvimugasesvjetla,ustaninačas iosvrnisenasvestrane.Kolikoljudi,a?! Isadzamisli:barempetputavišesudjelovaloihjeunastankutogfilmainanjegovuputudobašovogakina.Sadslobodnosjedni iuživajunjihovutrudu.

3

Akakav je tofilmupravostigaougrad?Akosvi,uključujući itebe, kažuda je hit, onda je prilično vjerojatnodaposrijedi nije nekidokumentarni naslov.Dokumentarni filmovi (“dokumentarci”, kako ihseobičavazvati)bilježeiprikazujustvaranživot-ljudski,životinjski,biljni...-idalekoćešihlakšenaćinatelevizijinegoukinu.Upočetkunijebilotako:prvifilmovibilisuupravo-dokumentarni.

BraćaAugusteiLouisLumière,izumiteljikinematografa-takosunazvalispravukojommoguisnimatiipotompokazivati“pokretneslike”-prvusuprojekcijuorganizirali1895.u jednojpariškojkavani,aokupljenimsuznatiželjnicimaprikazalidesetakvrlokratkihfilmova,tolikokratkihdajecijelapriredbatrajalajedvapolasata!Samojedanodtihfilmićanijebioobičnobilježenjekratkihsituacijaizstvarnogživota,negomaliodglumljeniskečskomičnimsvršetkom.Zvaose“Polivenipoljevač”ismatraseprvimigranimfilmom.I,naravno,publicisenajvišesviđao.

Braća Lumière ubrzo su odustala od filma, nisu vjerovali unekuisplativubudućnostsvogahobija,ali“influensali”sunjimesvojegzemljaka Georgesa Mélièsa, koji se vrlo brzo “zarazio” pa odlučiosnimati i naokolo prikazivati (uz naplatu, naravno) isključivo igranefilmove. Shvatio je da se u novomemedijumože i eksperimentirati,kakobiseslikomdočaraliprizoripotpunonemogućiustvarnomživotu.Alinijetosvemogaoraditisam: i izmišljatipriče, isnimati, iglumiti,i nadocrtavati detalje kakvih u zbilji nema... Osvrni se načas opet:odjednomsepokazalapotrebadajedankratkifilmradidalekovišeljudiodonedvojicebraćespočetka-Mélièsovefilmoveradilo jeotprilikeovolikoljudikolikoihsadsjediutvojemredu.

Scenarist je tu da izmisli priču koja će biti zanimljiva publici,glumci su ovdje da tu priču odglume onako kako im redatelj kaže,snimatelj jedužanštovjernijezabilježitinjihovuglumunaceluloidnuvrpcu(24fotografijeusekundi,nijednuvišeilimanje!)...Nakonsnimanjavažno je sve temetre imetre vrpce izrezati i posložiti u logičanniz,rezanjemi lijepljenjem,takodapričasvakomgledateljubudesasvimjasna. I,naravno, izmeđupojedinihprizoravaljaubaciti islike tekstakojiobjašnjavaštosetodogađaizaštoselikovinaekranuponašajuupravotako.

Jer, film je u početku bio - nijem. Nije još bilo načina da sena filmsku traku osim slike zabilježi i zvuk, pa su se scene moraleobjašnjavatipisanimrečenicamanaekranu. Unajranijimgodinamafilma,jedinizvukkojiseudvoranimogločutizavrijemeprikazivanjabilojeklepetanjeručkicekojomjeoperateruistomtempuvrtiotrakuispredjarkežaruljenaprojektoru. Iakonijebilaodvećglasna,tajebukasmetalapublici.Zatosuuskoro,dabijeprikrili,prikazivačipočeliangažiratiglazbenike-solopijaniste,ilimanjeorkestre-kojimajezadaćabilanesamodaprikrijuklepetprojektorskeručice,negoida,akoikakomogu,prateradnjufilma,padasvirajuneštoturobnodok se na ekranu odigrava kakva tužna scena, ili pak neštorazigranoakojeprizorsmiješan. Pokretneslikeiživaglazbauznju-tojepostajaloprimamljivosvevećembrojuljudi.Kavanesupostalepretijesnezasvezainteresirane.

7

Dvorane specijalizirane isključivo za prikazivanje i gledanjefilmova počele su se graditi diljem svijeta već prije Prvog svjetskograta.Zanimanjezanovimedij,kojijespajaozabavuiumjetnost,raslojeizgodineugodinu.Priličnobrzopojavilisuseiljudikojinisuznalisamipravitifilmove,alisushvatilidabiseodtepopularnenovotarijemoglo i dobro zarađivati. Osim u kino-dvorane, počeli su ulagati i usamuproizvodnjufilmova.Tosubiliprviproducenti.

Njihov poslovni njuh ubrzo je namirisao (a staro je i nažalostnepromjenjivopraviloljudskeprirode:kadimašmnogo,ondaželišjošimnogoviše!)mogućnosti još i većezarade.Shvatili sudabimogliuštedjeti značajan novac tako da, umjesto da snimaju na stvarnimulicama i u stvarnim kućama, izgrade goleme hangare u kojima seodkulisamogupodići lažneulice i lažnekuće,pa ipanoramecijelihgradova.

8

Nije, naravno, novac bio jedini razlog za podizanje filmskihstudija:unjimasu,ispodkrovaipodpomnonamještenomrasvjetom,vješti scenografi imajstori rasvjetemogli rekonstruirati i eksterijereiz antike, ili s Divljeg Zapada, odavna nepostojeće u stvarnosti. Svebrojnijapublikaželjelajenovepričeiztjednautjedan(nezaboravi-tadjošnijebilotelevizije!)itrebalojezadovoljavatinjezineapetite. Netkojeizračunao:udvadesetomstoljećuznanostjeotkrilailiizumilagotovo tisućuputavišestvarinegousvimstoljećima ranije,odnastankaljudskogroda!Krozcijelotostoljeće(aistojeidanas,u21.)ogromanjebrojnovihotkrićavrlobrzonalazioprimjenuiufilmu.Ajednoodnajvećihotkrićabiloje-snimanjezvuka.Utrenutkukadje1927.pronađennačindaseistovremenonafilmskuvrpcupohranjujuislikaizvuk,tedasetakosnimljenimoguiusklađenoprikazivati,bezposla su preko noći ostali svi oni kino-glazbenici i pisci objašnjenjaizmeđudvijuscena. Publicionikaodanisunimalonedostajali:ujošjevećembrojupohrlilaukinadavidi-aliičuje!-tunovotariju.Nekakoutovrijemeustalioseobičajdasenovifilmovipočnuukinimaprikazivativikendom,takoda ljudipetkomnavečermogu,nakonprojekcije,dodugounoćkomentirati iprepričavationoštosugledali islušali,bezobavezedasutradanujutroranoustajuiodlazenaposao.Iliuškolu.

Sredinom tridesetih godinaprošlog stoljećapočelo sepolakoustaljivatikorištenjejošjednognovogizuma:filmauboji!Opetsuse,kaoidesetakgodinaranijesazvučnimfilmom,naprimjenuteinovacijeodvažili tek najhrabriji producenti, najspremniji na rizik. Film u boji,naime, bio je - u svim fazama koje prethode gledateljevim očima -neusporedivoskupljiodcrno-bijelog.Trebalojeuložitiozbiljannovacumijenjanjegotovokompletneopreme,izasnimanjeizaprikazivanje,alionikojisuriskirali,bogmesuiprofitirali.Publikajeoduševljenopojurila

9

ukinaskolor-filmovima,željnatogadagledapričeukojimaćebojebitijednakeonimakakvevideiustvarnosti.Tesupričeponekadbileislabijeodonihucrno-bijelimfilmovima,aliboje,bojesunakratkobilejačeodsvegadrugog.

Idanassebrojniredateljiodlučujusvremenanavrijemesnimitifilmbezbojeilibezzvuka(naravno-akouspijunagovoritiproducenta)alirazlozikojiihnatonavodeisključivosuumjetničkeprirode:nijemimilicrno-bijelimfilmomželenamporučitijošneštoosimsamepriče.Zarazlikuodsvojihprethodnikâ,onisuupotpunoobrnutojsituaciji:nekadsuredateljivapilizabojomizvukomusvojimdjelima,adanasih,akotoželekaoautori,morajubrisatiizizvornesnimkenakojojsuisprvabilizabilježeniibojeiton.

Uposljednjihstotinjakgodinafilmikinoprošlisukrozbrojnerazvojnepromjene.IzvornientuzijazambraćeLumièrezaraziojeprvostotine,ubrzotisuće,potommilijuneinakrajumilijardeljudi!Krozcijelotorazdoblje,svakomalobinetkoifilmuikinuprorekaoskorupropast,alitakvasuihzlogukaproročanstvasamoojačavala. Proizvodnjafilmova(ili,kakoseobičavareći-filmskaindustrija)učinilajetijekomproteklihdesetljećabezbrojljudislavnima,bogatimaiutjecajnima.Milijunigledateljadanasodlazeukinoprijesvegazatošto jena rasporedunovifilmnjimaomiljene redateljske ili glumačkezvijezde.Ali...

11

Ali, sva bi slava i sav trud tim zvijezdamabili uzaludni, nitkoihnebividio,kadnebibiločovjekakojisjedivisokousobičkuiznadposljednjegredaukinu,uprostorijicikojaumjestoprozoraimasamojedanmaliotvorkrozkoji,usvijetlomisveširemslapu,slikadolazinavelikiekraniprednašeoči.Tajječovjekpozanimanjukino-operater.Osvrnisesad,brzo,jošjednomizahvalnomunamigni,iakotenevidi.Beznjegauovojdvoraninebibiloničegaosimmraka. Profesija kino-operatera jedna je od onih koje su u filmskojindustriji od samog početka, starija je čak i od glumačke. Također,riječjeiozanimanjukojesemijenjaloukoraksasvakomtehnološkominovacijom,alistalnosjednomteistomzadaćom:osiguratipublicidanesmetanouživauprojekciji.Nijenimaloodgovoranzatohoćelisefilmpublicisvidjetiilineće,njegovajebrigajedinotodaprojekcijaproteknetehnički besprijekorno. Reklo bi se - pa i nije to neki jako zahtjevanposao.Krivo!

Posaokino-operateradoprije četvrt stoljećaznao jebiti i poživotopasan.Upredračunalnodoba,prijedigitalizacijesvegaisvačega,filmse(otudmu,nakrajukrajeva,iime)snimaoiprikazivaonatankojceluloidnojvrpcikojase-dabiseuopćeištavidjelonaplatnu-moralavrtjetiispredvrlojakežarulje.Aceluloidjevrstaplastikei,kaotakav,vrlojezapaljiv.Povijestfilmaprepunajeslučajevatežihilakšihopeklina,anenedostajeunjojčakninesrećasasmrtinimishodom.

12

Danasjeposaokino-operatera,naravno,neusporedivosigurniji.Kad biste nekome otprije stotinjak godina pokazali kako se danasprojiciraju filmovi, vjerojatno bi se onesvijestio od nevjerice: on jeonomadsvakevečerimoraoprijespavanjakoječimemazatibolnoramei lakat (jer ravnomjerno cjelovečernje okretanje ručice mora ostavitiposljedice)aovajkolegadanas,mavidiga,samokliknenanekakavtamoplastični“Enter”ifilmkrene,samodsebe!

Naravno, današnji kino-operaterski posao učinio bi se tolikojednostavnim samo kolegama iz davne prošlosti. Da je baš tolikobanalan, odavna bi ga preuzela računala ili roboti, baš kao i onajredateljski, glumački ilimontažerski. Film - pravi film! -mogu činitisamostvarni ljudi: od scenarista koji tek šara početne natuknice posvome notesu s bilješkama, do posljednjega gledatelja koji izlazi izkino-dvoranekadoperaterisključiprojektor.

13

Imamo televiziju, imamo kojekakve optičke diskove (videovrpcećemopreskočiti,pitajroditeljeonjima),imamoračunala,imamointernet,filmovemožemogledati ina tabletu inamobilnomtelefonu-zamislida tek tomorašpokazati iobjasnitinekomzaprepaštenomvremenskom putniku otprije samo pedeset godina! - ali nešto nas idaljevučeukino.Štojeto,učemujemagijateprivlačnosti?

14

Sjedamouvelikuzamračenudvoranu,bez imalostrahameđuljudekojenepoznajemo,ljudeskojimanamjezajedničkosamojedno:poželjelismouistovrijeme,bezpauzazareklame,zavaljeniuudobnusjedalicu,utišinipogledatiistifilm. Ključne riječi u prethodnoj rečenici su “u tišini”. Da, tišina jevjerojatno ono što nas, uz tamu, najviše privlači u kino. Piscu ovogdobrohotnogpozivapredvelikiekrannikadizsjećanjanećeizblijeditikratkascenaizonevečerikadga jeotacprviputodveoukino.Tataje tad, prijenošto jepočelaprojekcijaDisneyeve “Knjigeodžungli”,petogodišnjakudosebešapnuo:“Znaš,ovdjemorašbiti joštišinegoucrkvi”. I bî tako, otadpasvedodanas: taj klinac i pedesetgodinakasnijeukinušuti(osimkadgledakomedije,tadseslobodnosmije),akomentiratekpoizlasku.Šuti,čakiakosezavrijemeprojekcijedogađaprvodržanjezaruku,prvizagrljajili,ah,prvipoljubac.

Kino-dvorane desetljećima su se gradile i otvarale u blizinigradskogsredišta, tunegdjenedalekoodkazališta,najvećihkavana,korzaisličnihokupljališta.Budućidajebilobesmislenodasveuistuvečer prikazuju isti film, vlasnici su se trudili nuditi što raznovrsnijiprogram.Takosusesvremenomkinaiprogramskiprofilirala:znalosegdjeigrajupustolovniilikriminalističkifilmovi,gdjeromantičniikomični,gdjedječjiagdjeonismaloozbiljnijim,umjetničkimambicijama.

I, kako to oduvijek biva, još otkako je nastao homo sapiens,ubrzo se našao netko tko je prvi rekao „Ah, nisu danas filmovi takodobrikaonekad…“.Iztogseuzdaharodilaidejaoposebnojvrstikina–onojgdjećeseuglavnomprikazivatisamostarijifilmovi.Tuvrstukinematografazovemokinoteka. Samotridesetakgodinaodnastanka,filmujepriznatodanijetekpukazabava,odnosnodaunjemuima-neusvakome,naravno-idoistaneporecivihumjetničkihelemenata. Idanasmožeščutidaganazivaju“sedmomumjetnošću”. Usporedno s time, i postojanje kino-dvorane preraslo je usvojevrsnistatusnisimbol:mjestobezijednogakinasmatralosemanjevrijednim,manjekulturnimiciviliziranimodonihkojagavećimaju.

16

Iakosusedvoraneilinjihoveadresepromijenile,iakogotovosvadanašnjakinaizgledajunavlasjednakoisvesuudaljenijaodgradskihsredišta,aiskorosvaželeizvućiodpublikejošnekinovacmimoonogazaulaznicu,odlazakukinoidaljejesvojevrsniritual.Teškodaćešikaduživotu-makolikoondugopotrajao ikolikogodsesvijetokotebepritommijenjao-upoznatinekogatkoćereći“Nevolimićiukino”.Aakosetonekimčudomidogodi,upitajgajednostavno:“Da?Azašto?”. Uspijeliuopćesročitiikakavodgovor,bitćetoneštoustilu“nemogusjeditiišutjetitakodugo”,“nemoguninaWCjernemapauze”,“nemogu premotati ni u nazad niti u naprijed”... I - pazi sad ovo -bitćepotpunoupravu!Da,ukinunemožešništaodtoga:nemaštudaljinskog upravljača, nemaš ni hladnjaka do kojegmožeš skoknutidoksenaekranuvrtereklame,pušteneusrednajnapetijefazefilma,aodlaskomuWC(dokojegjeznatnonapornijestićinegokodtebedoma)riskirašpropustitiključnuscenu,bašonuokojojćeposlijepričatisviosimtebe.

Zbogsvegatoga(aliimalogmilijunadrugihrazloga,naravno)svaki je odlazak u kino doživljaj za sebe. Bez obzira na to ideš li udruštvu ili beznjega.Ukinumožeš istovremenobiti i umnoštvu i udubokoj osamljenosti, dok god i ti i svi oko tebe poštujete temeljnopravilo:neometanjeikogadrugogudvorani,jersvistekupiliulaznicupoistojcijeniisistomnamjerom.

17

NEKOLIKO KORISNIH SAVJETA I UPUTA:

- gledanje f i lma n atelevizijskom ili računalnomzaslonu (a telefonski dani ne spominjemo!) nalikje razvodnjenom mlijeku uusporedbi s gledanjem u kinu,naogromnomekranu. - ako te neka filmska scenanasmijala-slobodnoseglasnonasmijusredkina;ako tenekaprestrašila - slobodno vrisni;akotisefilmnesviđa-slobodnoiziđiizdvoraneusredprojekcije;ako teoduševio - slobodnonakraju i zaplješći. Glumci te,jasno, neće čuti, ali sigurno bibilipresretnidamogusvjedočititvojem oduševljenju onim štosunapravili.

- svidi li ti seneki stariji film natelevizijiiliinternetu,provjerijednom mjesečno programnajbliže kinoteke - možda suga upravo odlučili prikazati ina svome repertoaru starihfilmova. Uopće ne sumnjaj: ukinućetisesvidjetijošiviše!

18

- nemoj izlaziti iz kina čim seekran zatamni i krene odjavna“špica”! Isprati je i pokušajpročitati što više imena,pogotovoako ti sefilmsvidio,jer to su sve ljudi koji su ganapravili, oni s početka ovepriče. Film nisu samo glavniglumci i redatelj; iza svakogimena na odjavnoj špici stojinekaosobakojajenanekinačinpridonijela njegovu nastanku,paposljedičnotvojemužitkuilirazočaranju.

- pokušaj voditi svoj kino-dnevnik! Uzmi jednu praznubilježnicu, pa kreni u njuupisivati sve informacijei dojmove o filmovimapogledanima u kinu. Od onihosnovnih (datum gledanja,naslov filma u originalu iprijevodu na hrvatski, žanr,zemlja i godina proizvodnje,imena redatelja i glavnihglumaca)dodetaljnihisasvimosobnih(općenitidojamofilmu,razlozi za takav tvoj dojam,imena glumaca u sporednimulogama, glazba, ozračje ukinu...).

- važna napomena: bilježnicau kojoj ćeš zapisivati svojkino-dnevnikmora imati tvrdekorice! Jednog jako budućegdana, kad slučajno naletiš nanjupriraskrčivanjupodrumailitavana,mogla bi ti se ukazatikao najvrednija uspomena izranemladosti!

-isad,zakraj,lijepopojedisvetogrozno,gorkastoikiselkastopovrćestanjura,baškaodatijenajukusnijenasvijetu!Štoviše-zatražijošmalo!Roditeljićetezadovoljnogledati inećebitinikakvogproblemakad ihkrenešžicatinovaczakino.Znajuoniokinu injegovojmagijidalekovišenoštomisliš!Vidimosetamo!

20

21

22

Impressum

NAKLADNIK

Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata Split, Dioklecijanova 7

ZA NAKLADNIKA

Danijela Ćukušić

UREDNIK

Vlado Ercegović

TEKST

Renato Baretić

ILUSTRACIJE, LIKOVNO OBLIKOVANJE I GRAFIČKA PRIPREMA

Luka Duplančić

TISAK

Ustanova za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom DES - SPLIT

Split, 2019.

CIP - Katalogizacija u publikaciji

SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU

UDK 791.43(091)(02.062)

791.43-052-053.6

BARETIĆ, Renato

Idemo u kino / Renato Baretić ;

ilustracije Luka Duplančić. - Split :

Centar za kulturu i cjeloživotno

obrazovanje Zlatna vrata, 2019.

ISBN 978-953-6361-36-6

I. Kinematografija -- Popularni prikaz

170722021

Knjižica je realizirana uz potporu: