tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

Odsjek: Komunikacije

Seminarski rad iz predmeta: Tehnologija komunikacija

Tema:

TEHNOLOŠKI, SIGURNOSNI I EKONOMSKI ASPEKTI MIGRACIJE IZ JEDNE U DRUGU GENERACIJU MREŽA

Predmetni nastavnik: Studenti:

V.prof.dr. Čaušević Samir Alma Dedagić 6304

Predmetni asistent: Midhat Devedžić 6082-3

Doc.dr. Tarik Čaršimamović Amar Kazaz 6065

Sarajevo, maj, 2013.

Tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža

[Pick the date]

Sadržaj

1.Uvod....................................................................................................................................................3

2. Razvoj sa polazišta današnjih mreža ka mrežama novih generacija (NGN-New Generation Networks)...............................................................................................................................................4

2.1. NGN Definicija i arhitekture.........................................................................................................4

2.2. Glavni evolutivni koraci za mreže i usluge današnjice.................................................................5

2.3. Trend migracije prema NGN mrežama i prateći aspekti..............................................................6

3. Putevi migracije za različite operatore i tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti tih migracija....8

3.1. Pozicioniranje IMS......................................................................................................................8

3.2. IMS arhitektura i rješenja..........................................................................................................10

3.3. Zamjena za PSTN.......................................................................................................................12

3.4. Migracija ka IMS........................................................................................................................13

3.5. Put migracije za fiksne operatore i prateći aspekti...................................................................13

3.6. Put migracije mobilnih operatora i prateći aspekti....................................................................17

3.7. Put migracije konvergentnih operatora i prateći aspekti...........................................................19

3.8. Sumiranje tehno-ekonomskih i sigurnostih aspekata prelaska na NGN....................................20

3.9. Regulatorski izazovi koje donosi prelazak na NGN...................................................................21

3.9.1. Utvrđivanje i analiza mjerodavnih tržišta od značaja za NGN.............................................21

3.9.2. Nacrt EC preporuke o rgulisanom NGA pristupu s osvrtom na prelazni period................23

3.9.3. Ljestvica ulaganja u NGN okruženju....................................................................................26

4. Primjer: NGN strategije migracije.....................................................................................................28

(EUROSCOM, Siemens, Alcatel, Lucent, ZTE)......................................................................................28

4.1. EUROSCOM-ov scenario migracije...........................................................................................28

4.2. ALCATEL-ov scenario migracije.................................................................................................29

4.3. SIEMENS....................................................................................................................................34

4.4. LUCENT......................................................................................................................................34

4.5. ZTE.............................................................................................................................................35

5. Zaključak...........................................................................................................................................36

6. Skraćenice........................................................................................................................................37

7. Literatura..........................................................................................................................................40

2


[Pick the date]

1.Uvod

Čovjek ima jaku želju za boljim mogućnostima komunikacije bez bavljenja sa kompleksnim

tehnologijama. Prema tome komunikacione usluge se moraju kretati ka korisniku. IMS (IP

Multimedia Subsystem) koji se nalazi u jezgru NGN (Next-Generation Networks) omogućava

širokopojasne servise prilagođene korisniku, koristeći više tipova pristupnih mreža na način

prihvatljiv za korisnika. On koristi OSDE (Open Service Delivery Environment) koja

omogućava brzi razvoj i realizaciju novih servisa. IMS u jezgru NGN je cilj; glavno pitanje

je kako migrirati sa postojećih mreža ka cilju uz očuvanje kratkoročnih poslovnih pogodnosti.

Razvoj mreža slijedeće generacije (NGN) povlači suštinske promjene cijelog vrijednosnog

lanca pružanja elektronskih komunikacionih usluga, a shodno tome donosi i znatne izazove

sa kojima se regulatori trebaju suočiti. NGN nudi uštedu kako kapitalnih troškova (CAPEX)

tako i operativnih troškova (OPEX), ali nije kreirao nove prihode za operatore. Telekom

operatori imaju priliku da integrišu i prošire multimedijalne servise kroz nove

personalizovane servise. Novi servisi moraju da budu jednostavni i laki za upotrebu, tj.

prirodni i intuitivni, da bi imali masovni uspjeh na tržištu. Multimedijalni komunikacioni

servisi na bazi IP moraju da budu sigurni za korisnike. Takođe moraju biti otporni na

neautrorizovan pristup ličnim servisima i informacijama.

Cilj ovog rada je da pokaže kako je tehnološki razvoj često mnogo brži od vremena povrata

investicija u prethodnu tehnologiju. Zbog toga operatori moraju vremenski i tehnološki

uskladiti proces prelaska na nove tehnologije. S obzirom da su komunikacijski sistemi

uglavnom oslonjeni na informacione tehnologije i kao takvi sadrže i baze podataka, pri

prelasku na novu generaciju mreža, potrebno je posebnu pažnju posvetiti tehnološkim,

sigurnosnim i ekonomskim aspektima prelaska iz jedne u drugu mrežu kao i pitanjima

interoperabilnosti postojećih elemenata mreže.

3


[Pick the date]

2. Razvoj sa polazišta današnjih mreža ka mrežama novih generacija (NGN-New Generation Networks)

2.1. NGN Definicija i arhitektureTermin “Next Generation Networks” je široko rasprostranjen i različito se tumači u

zavisnosti od učesnika u komunikacijskom poslu. Definicija koju je dao ETSI: NGN je

koncept za definisanje i razvoj mreža, koji sadrži formalnu podjelu na različite slojeve i

ravni, a koji koriste otvorene sprege, nude i pružaocima servisa i operatorima platformu

koja se može razvijati korak po korak, ka kreiranju, razvoju i upravljanju novim servisima.

NGN arhitektura je zasnovana na četiri sloja: sloj pristupa (Access layer), sloj jezgra (Core

layer), sloj kontorle (Control layer) i sloj servisa (Service layer). Elementi sloja pristupa

uključuju različite mrežne prolaze (MG-Media Gateways) koji omogućavaju vezu jezgra

mreže i mreže za pristup. Sloj jezgra je mreža koja upravlja servisima na bazi IP-a. Sloj

kontrole je server poziva koji pruža funkcije kontrole poziva, a takođe pruža i kontrolu

MG. Sloj servisa je jedna IT platforma koja ima ulogu IN-SCE (Intelligent Network Service

Creation Environment) proširuju i njihovu funkcionalnost u cilju obuhvatanja novih mrežnih

scenarija.1

Slika 1. Arhitektura NGN

1 N. Živić, Z. R. Petrović, M. Jovanović, "Prelazak na mreže sledeće generacije", TELFOR – CD zbornik,

Beograd, 2009.

4


[Pick the date]

2.2. Glavni evolutivni koraci za mreže i usluge današnjiceTri su glavna evolutivna koraka koje današnje mreže trebaju napraviti u evolutivnom putu

ka NGN:

1. Konvergencija usluga i razvoj pristupne mreže

2. Prelazak cjelokupne usluge na IP-baziranu uslugu

3. Integracija mreže

Konvergencija usluga rezultuje da korisnik prima uslugu bez obzira o kojem tipu mreže ispod

se radilo. Tako npr, putem NGN mreže korisnik treba biti u mogućnosti posmatrati isti TV

program sa istim kvalitetom na PC-ju preko PSTN mreže, preko mobilnog telefona putem

mobilne mreže ili pomoću tv seta putem kablovske mreže.

Razvoj pristupne mreže uključuje povećanje propusnog opsega u pristupnoj mreži,

smanjenje kašnjenja, te razvoj podrške za mobilnost.

Konverzija usluge na IP-zasnovanu će promijeniti postojeće izvorne usluge sa IP baziranim,

npr. govorna mreža će biti zamijenjena u potpunosti VoIP-om. Ovakva konverzija će pomoći

u razdvajanju usluge od tehnologije prenosa na nižim nivoima. Također, ovakva zamjena

treba pored prenosa glasa da uvede mogućnosti grupnog poziva, adresnih sadržaja kao i

redukcije informacionog sadržaja u slučaju pogoršanja uslova na kanalu. Drugi primjer je

konverzija tradicionalne kablovske televizije u IPTV, sa dodatnim poboljšanjima ka

interaktivnoj televiziji, korisničkog izbora sadržaja te mogućnosti za unicasting, multicasting

ili broadcasting po potrebi.

Integracija mreže će rezultovati zajedničkim transportnim kontrolnim slojem iznad svih

pristupnih mreža i jezgre mreže, formirajući transportni sloj NGN arhitekture, kako je

ilustrovano na slici 1. Nakon izvršenja koraka 2, tradicionalne fiksne, mobilne i kablovske

mreže treba da pod zajedničkim slojem kontrole transporta budu objedinjene u zajednički

transportni bazen (pool), koji će posluživati uslugu sa traženim QoS-om. Otvoreni interfejs

između aplikativnog sloja i funkcija upravljanja uslugom treba da omogući jednostavno i

standardizovano kreiranje aplikacija. Bez ovog otvorenog interfejsa, razvoj usluge traje

godinama, jer razvojni tim treba da poznaje i interveniše na mrežnim protoklima, koji su

često jako kompleksi i vezani za priozvođače. Danas već postoji nekoliko grupa API-ja, kao

što je OSA/Parlay API i Parlay X API, itd.

5


[Pick the date]

2.3. Trend migracije prema NGN mrežama i prateći aspektiHistorijski gledano NGN je imao za cilj emulaciju postojećih servisa telefonije za klasu

4 (long distance) i servise telefonije za klasu 5 (krajnji korisnik). Kao takav, on je ponudio

uštedu kako kapitalnih troškova (CAPEX) tako i operativnih troškova (OPEX), ali nije kreirao

nove prihode za operatore. Kako se zahtijeva uklapanje sa postojećim servisima operatora,

rješenje proizvođača je znatno opterećeno specifičnostima mreže operatora. Stoga ušteda

neće biti toliko velika koliko je predviđeno. Glavni izuzetak je posljednji rast 3GPP rješenja za

NGN tržišta, gdje je značajna ušteda realizovana kroz čvrstu standardizaciju usluga mobilne

telefonije.2

Istovremeno, tradicionalni operatori i njihova najveća konkurencija suočeni su sa rastom

prijetnji od zamjene fiksne telefonije mobilnom telefonijom i od malih operatora koji

pružaju VoIP (Voice over IP) preko jednostavnih arhitektura (Skype, Vonage). Često ovi

operateri nemaju obavezu pružanja univerzalnog servisa (hitni pozivi, ugovorene obaveze,

kvalitet servisa ili životni vijek servisa) i tako mogu generisati znatan saobraćaj bez

velikih investicija u infrastrukturu. Najnoviji NGN koncept je evoluirao ka podršci mnogo

fleksibilnijoj servisnoj platformi koja je orjentisana ka potrebama korisnika, nudeći nove

inovativne servise, izlazi u susret potrebama operatora da investira u pripremu

skorog kraja tradicionalne infrastrukture. Jedan ključni aspekt ovog novog pristupa je razvoj

IP Multimedia Subsystem (IMS) koji je definisao 3GPP kao novi domen u jezgru mreže,

paralelno sa Open Service Architecture (OSA). Dok je inicijalni prijedlog za upotrebu u UMTS

mobilnim mrežama, ovaj potpuni IP pristup na bazi SIP biće prilagođen od strane 3GPP2 za

upotrebu u CDMA2000 mrežama. Razvoj je nastavljen u ETSI (European Telecommunication

Standard Institute), ATIS (Alliance for Telecommunication Industry Solutions) i ITU-T

(International Telecommunication Union– Telecom Sector) za primjenu IMS u fiksnim

širokopojasnim mrežama. Ovaj konačni korak postavljanja IMS rješenja za upotrebu u fiksnim

širokopojasnim mrežama, UMTS i CDMA2000 mrežama, ili odvojeno ili kao konvergencija

fiksnih i mobilnih mreža, nudi povezanost bilo gdje sa personalizovanim servisima. Od

zajedničkog IMS rješenja korist imaju proizvođači opreme, servis provajderi kao i korisnici.

Potreba preduzeća i korisnika za novim servisima pokreće evoluciju fiksnih i mobilnih

2 J. de Vriendt, G. Hanson, A. Urie „Network Migration Strategies towards IMS“

6


[Pick the date]

operatora. Glavna uloga servisa je da komunikaciju učini kao da se odvija licem u lice. Novi

terminali i komunikacioni mehanizmi prilagođeni korisniku omogućavaju ovo bez tehničke

kopleksnosti. Korisnici danas za pristup informacijama, zabavi i drugim servisima koriste

različite kanale. Telekom operatori imaju priliku da integrišu i prošire multimedijalne servise

kroz nove personalizovane servise (čovjek-čovek, čovjek-sadržaj i grupni). Novi servisi

moraju da budu jednostavni i laki za upotrebu, tj. prirodni i intuitivni, da bi imali masovni

uspjeh na tržištu. Multimedijalni komunikacioni servisi na bazi IP moraju da budu sigurni

za korisnike. Takođe moraju biti otporni na neautorizovan pristup ličnim servisima i

informacijama. Preduzeća zahtjevaju da imaju kontrolu i fleksibilnost u upravljanu svojom

komunikacijom kao što su premještanje, dodavanje i promjena korisničkih informacija.

Nove tehnologije omogućavaju mnogo fleksibilnije načine rada. Mora se omogućiti veza sa

zaposlenim preko jedinstvenog broja, bez obzira na lokaciju ili pristupni uređaj. Zaposleni

moraju da imaju siguran pristup i funkcionalnosti IT okružanja. Za preduzeća je posebno

bitna komunikacija sa svojim korisnicima. Uopšteno operatori gledaju da odgovore brzo i na

fleksibilan način novim poslovnim mogućnostima. Jedan način za podršku ekspanziji servisa

je evolucija ka infrastrukturi na bazi komutacije paketa koja omogućuje kreiranje i isporuku

novih multimedijalnih servisa. To se mora uraditi na takav način da zaštiti poslovni model

operatora i generiše novi prihod. Operatori su suočeni sa problemom migracije korisnika.

Jedan način da se vrate korisnici je ponuda razlikovanja od konkurencije u oblastima kao

što su: personalizacija, paketi servisa, co- branding, poslovni odnosi, tarife, QoS. Mogućnost

da se upakuje sadršaj i servisi na privlačan, nov i fleksibilan način pruža stratešku prednost.

Interoperabilnost servisa za masovno tržište je vrlo bitna, posebno između operatora,

neophodno je dati korisniku slobodu kretanja između različitih mreža. Regulator je

zainteresovan za zaštitu korisnika, kvalitet servisa i sigurnost. Specifični problemi su:

obaveza univerzalnog servisa, planiranje numeracije, pouzdanost i kvalitet glasa, hitni

servisi, kompenzacija između operatora, zaštita podataka i dr.

7


[Pick the date]

3. Putevi migracije za različite operatore i tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti tih migracija

3.1. Pozicioniranje IMSSvako od trenutnih NGN, FMC (Fixed/Mobile Convergence) i VoIP rješenja ima najmanje

jedno ograničenje: podrška za QoS, inovativne servise, konvergencija fiksne i mobilne mreže,

i/ili hitne servise. IMS predstavlja standardizovanu višestruko upotrebljivu servisnu

platformu. Drugim riječima to je platforma koja se može upotrijebiti za kreiranje, razvoj i

primjenu širokog opsega različitih inovativnih servisa. IMS ima entitete koji su

standardizovani (CSCF, HSS, MRF idr.) u smislu funkcionalnosti kao i interfejsa. Posebno

važno za razvoj servisa je standardizovan ISC i SH interfejs koji omogućavaju integraciju

aplikacionih servera u IMS. U mnogim slučajevima, novi servisi jedino zahtjevaju kreiranje i

razvoj novog servisa na SIP aplikacionom serveru. IMS pruža većinu komponenti nižih slojeva

i funkcionalnosti, kao što su: registracija, uspostavljanje sesije, sigurnost, tarifiranje, OAM

itd.). Ove prednosti se odslikavaju na velikoj uštedi u CAPEX i OPEX, posebno u

kompleksnoj servisnoj okolini sa velikim brojem servisa. IMS pruža standardizovan, dobro

struktuiran način isporuke servisa, rad sa postojećim mrežama i konvergenciju fiksna-

mobilna.

IMS ima važnu ulogu u ponudi širokopojasnih servisa korisniku. IMS omogućava servis

provajderima da ponude: siguran QoS, sigurne multimedijalne servise na bazi SIP, preko bilo

kog tipa širokopojasnog pristupa (fiksni, bežični i mobilni), sa dovoljnom kontrolom za

kreiranje, upravljanje, tarifiranje i sigurnost ovih servisa. Horizontalna arhitektura IMS takođe

omogućava operatorima da nove servise ne razvijaju vertikalno, eliminišući tradicionalno

skupu i kompleksnu mrežnu strukturu i preklapanje funkcija za tarifiranje, prisutnost,

upravljanje, rutiranje i snabdjevanje. Koristi se SIP zato što je to zajednički signalizacioni

protokol za IETF, 3GPP i ETSI TISPAN (Telecommunications & Internet converged Services &

Protocols for Advanced Networks) za konvergenciju fiksne i mobilne mreže. Takođe

proizvođači terminala su prešli na SIP, kao mnogo jednostavnijeg i fleksibilnijeg za proširenje

nego H.323.

8


[Pick the date]

IMS je sistem za pružanje svih vrsta IP servisa. IMS je definisan za podršku različitim mrežama

i servisima korisnika kao što su:

komunikacija čovjek-čovjek (npr. telefonija, video telefonija) i čovjek-mašina (npr.

igre)

potpuno integrisane multimedijalne komunikacije u realnom vremenu i one koje

nisu u realnom vremenu (npr. streaming uživo i chat)

interakcija različitih servisa i aplikacija (npr. servisi koji koriste lokalne informacije)

jednostavno podešavanje više servisa u jednoj sesiji ili više istovremenih sesija

(fleksibilnost i prilagođavanje servisa: dodavanje različitih komponenti u

komunikaciju, dodavanje učesnika i dr.)3

Mogućnost IMS da integriše različite komponente medija otvara mogućnost za raznovrsnije

servise nego što su danas. Drugim riječima, IMS pruža odgovor na očekivanja korisnika.

3.2. IMS arhitektura i rješenjaIMS arhitektura je zasnovana na skupu SIP proksija i servera koji rade zajedno da obezbjede

krajnjim korisnicima da dobiju servise koje zahtjevaju, nezavisno od toga koju pristupnu

mrežu koriste. Slika 2. prikazuje glavne funkcije IMS rješenja, i one su ukratko opisane ispod.

Slika 2. Funkcionalna arhitektura IMS


9


[Pick the date]

Application Servers (AS) – obezbjeđuju okolinu za izvršavanje servisa

Serving Call Session/State Control Function (S- CSCF)–S-CSCF sprovodi IMS kontrolu

sesija na bazi SIP-a.

Proxy CSCF (P-CSCF)-P-CSCF ima ulogu SIP proksi servera i on je glavni link između

IMS i nižih slojeva pristupnih mreža.

Interrogating CSCF (I-CSCF) - I-CSCF je tačka prvog kontakta sa mrežom operatora.

Home Subscriber Server (HSS) – HSS obuhvata bazu podataka mreže koja sadrži sve

podatke o pretplatnicima koji se odnose na IMS slojeve.

Media Gateway Control Function (MGCF) i Media Gateway (MGW) – Ovi mrežni

elementi se zahtjevaju radi podrške komunikacije između IMS korisnika i CS korisnika

(npr. PSTN ili PLMN). Napomenimo da funkcije prikazana na Slici 2, kompletno IMS

rješenje takođe uključuje komponente za upravljanje mrežom i servisima,

konvergentno tarifiranje, različite servere aplikacija i dr.

Slika 3. IMS arhitektura

10


[Pick the date]

Kompletno IMS rješenje za mobilne, fiksne i fiksne bežične mreže je zasnovano potpuno

na standardima (3GPP, TISPAN). Jezgro IMS predstavlja (S-CSCF, HSS, AS i IMS SDP, MRF) i

zajedničko je za različite pristupne mreže. Prilagođavanje je ograničeno na P-CSCF i rad

kontrolnog sistema i pristupne mreže za kontrolu resursa i priključivanje mreže.

Karakteristika IMS je primjenljivost na svim mrežama: mobilnim, fiksnim i fiksnim bežičnim,

a konvergentnim operatorima pruža IP multimedijalne servise. Takođe osnovno svojstvo je

da omogućava konvergenciju fiksna-mobilna kao servisna platforma koja je zajednička za

fiksnu i mobilnu. Adaptacija servisa (ako se zahtjeva) može se uraditi na ivici pristupne

mreže.

Dodatno, podržava fleksibilno pakovanje servisa koji donose prihod, tako što dozvoljava

aplikacijama da dodaju medija komponente, pozivaju ili isključuju učesnike u komunikaciji, i

pristupaju širokom opsegu mogućnosti servisa (položaj, prisutnost, tarifiranje, instant

poruke, konferencije i dr.). Omogućava migraciju aplikacija podataka sa postojećih

vertikalnih aplikacija na fiksnoj ili mobilnoj mreži ka IMS konvergentnim aplikacijama.

Podržava unaprijeđen E2E QoS i sigurnost IMS arhitekture. Ove ključne osobine pružaju

velike pogodnosti operatorima fiksnih i mobilnih mreža. Dio je „Open Service Delivery

Environment“ za „Service- Oriented Architectures“, a koristi Web servise za integraciju

kreativnih servisa od treće strane SP, omogućavajući lako uvođenje novih servisa, a

kao rezultat bogatiji paketi servisa. Koristi otvorene i dobro opisane interfejse što smanjuje

probleme interoperabilnosti i dozvoljava brzo uvođenje.

3.3. Zamjena za PSTNZa evoluciju PSTN mreža, postoje dvije alternative označene u okviru ETSI TISPAN:

PSTN/ISDN Emulacioni podsistem (PES): skoro savršena PSTN emulacija, sa ciljem

podrške najvećem broju ako ne svim postojećim PSTN servisima na način koji je

transparentan za krajnjeg korisnika (ista oprema, isti izgled i osjećaj)

PSTN/ISDN Simulacioni podsistem (PSS): simulacija najvećeg broja popularnih

postojećih servisa i podrška za najčešći zajednički skup PSTN servisa, sa mogućim

različitim ponašanjem nekih servisa.

11


[Pick the date]

Postoje dva rješenja NGN emulacija i IMS emulacija. U emulaciji na bazi NGN, MGCF (Media

Gateway Control Function) ispunjava sve funkcije kontrolnog sloja kao klasičan PSTN SW. U

emulaciji na bazi IMS, PSTN emulacioni servisi su realizovani kao specifične aplikacije IMS

jezgra mreže, a AGCF (Access Gateway Control Function) pruža prilagođavanje sa H.248 AG

(Access Gateway) na SIP jezgro mreže. PES pristup se uglavnom koristi u slučaju scenarija

zamjene i rasta PSTN. PSS je dobro rješenje za podršku najvažnijih tradicionalnih PSTN

servisa, dok omogućava brzu evoluciju ka naprednim multimedijalnim servisima. Ovo je

moguće postavljanjem PSS kao podskupa IMS servisa, podržanim od IMS arhitekture.

Kombinacijom IMS i PES arhitekture (vidi sliku 3) dobijamo:

zajednički kontrolni sloj na bazi Softswitch platforme, sa podrškom za IMS/PSS servise

od CSC (Call and Session Controller), i podršku za emulaciju PSTN servisa od MGC

(Media Gateway Controller) preko AGC (Access Gateway Controller).

zajednička okolina za aplikacije sa potpunim skupom aplikacija za poslovne i kućne

korisnike koje se mogu ponuditi bilo preko operatora ili provajdera aplikacija kao treće

strane.

centralizovana HSS baza podataka, sadrži IMS podatke o pretplatnicima kao što je

definisano u 3GPP i ETSI TSPAN. Podatke o korisnicima za PSTN emulaciju, aplikacione

podatke za različite servise i podatke o korisnicima za pristup.

3.4. Migracija ka IMSIMS standard je danas jedino prihvaćen u svakom dijelu telekomunikacija. Danas je on jedini

standard za komunikaciju na bazi SIP. IMS je sigurno najbolja ciljana arhitektura za mreže

slijedeće generacije (NGN). Operatori mogu primjeniti IMS rješenja odmah u cilju

dobijanja koristi što je prije moguće. Putevi evolucije koji su opisani ne pokazuju samo kako

IMS arhitektura može generisati prihode od servisa, već uticati na ponašanje korisnika.4

Mogući su različiti putevi migracije od postojećih mreža, koji odslikavaju različite

kratroročne poslovne prioritete i početne tačke za fiksne, mobilne i konvergentne

operatore. Iz perspektive infrastrukture mreže IMS može biti vrlo isplativ ne samo kao

rezultat horizontalne arhitekture, već i pri radu i održavanju. Kompletno IP rešenje

4 Siemens IP Multimedia Subsystem (IMS)

12


[Pick the date]

omogućava jedno jezgro mreže za različite vrste pristupa i smanjuje troškove.

3.5. Put migracije za fiksne operatore i prateći aspektiPostoji nekoliko faktora koji upućuju na bržu evoluciju ka potpunoj IP IMS mreži nego u

mobilnoj mreži. Na primjer, veći propusni opseg, nema rominga, terminali imaju dovoljno

procesorske snage za pokretanje naprednih aplikacija. Tipična početna tačka za operatore

fiksne mreže je od PSTN mreže, sa mogućim nekim pre-IMS rješenjima za multimedijalne

servise, alternativno ponuda VoIP, i/ili H.323 servisa. Može takođe biti i početno FMC

rješenje kao što je IMR (Intelligent Mobile Redirect). Glavni zadatak je evolucija od PSTN

mreža, i potreba uvođenja novih servisa koji generišu prihod, oboje povećavaju ARPU, i

kreiraju razliku mobilne telefonije (rješavaju problem supstitucije fiksna-mobilna) i

alternativnih VoIP provajdera. Ovakva rješenja uključuju aspekte kao što su osobine PSTN

servisa koje se moraju podržati i kako, podrška za QoS i sigurnost jednaku kao kod PSTN,

podrška terminalima, aspekti obezbjeđivanja servisa i dr. Sve ove prednosti IMS upućuju

da operatori mogu početi sa primjenom IMS da bi uveli nove servise koji donose prihod i da

bi redukovali OPEX i CAPEX. Preduzeća su posebno pogodan i profitabilan segment za

multimedijalne komunikacije.

Mogu se uočiti različiti scenariji migracije u skladu sa ciljevima operatora i situacijom na

tržištu (rast tržišta, sazrijevanje PSTN mreža i konkurencija). Glavni scenariji su slijedeći:

scenario 1: Obnavljanje mrežepomoću PES, prioretizuje zamjenu PSTN

scenario 2: Rast tržišta za prenos glasa preko PES

scenario 3: Fokus na nove servise i sadašnji prihod, a zamjena PSTN kasnije.

U scenariu 1 (slika 4), glavna koncentracija operatora je na sazrijevanju njegove PSTN

mreže, i želji da obnovi mrežu značajno, sa ciljem nižeg OPEX. Tako da ne uznemirava bazu

korisnika, on želi da obnovi mrežu a da to korisnici i ne primjete. Ovo znači da migracija

neće zahtijevati novu opremu kod korisnika, i da će imati sve iste osobine kao i PSTN

mreža, npr. korištenje PES rješenja na bazi NGN. Novi prihodi su od sekundarnog značaja, i

potiču od ciljanih SME i korporacija, kao i od pružanja druge linije kućnim korisnicima,

nudeći jeftina telefonska rješenja.

13


[Pick the date]

Operatori fiksne mreže u tržištima u razvoju (Kina, India itd.) su obuhvaćeni scenarijem 2

(vidi sliku 5) i uvešće jedno PES rješenje na bazi NGN kao vrlo isplativ (CAPEX, OPEX) put

proširenja klasičnih telefonskih mreža. PES se uvodi na bazi moranja (saglasno sa rastom

broja pretplatnika), a skup servisa je ekvivalentan onom ponuđenom u PSTN. Kako je PES

uveden da izađe na kraj sa rastom baze korisnika, to se odmah odslikava u novi prihod za

operatora. IMS za podršku novim servisima, kao i za PES/PSS servise se uvodi u drugoj

fazi.

Slika 4. Scenario 1

Scenario 3 (slika 6) je najprivlačniji scenario za „incumbent“ operatore na zrelim tržištima

koja ne zahtijevaju hitnu zamjenu PSTN u velikom obimu. Operator fiksne mreže se fokusira

na pokretanje razvoja velikog obima širokopojasnog pristupa sa uvođenjem novih servisa

(npr. „Triple Play“) radi povećanja prihoda. IMS rješenje za fiksne mreže je idealan prvi

korak za ove operacije i dopuna evoluciji u smjeru „Triple Play“ mreža. Ovo je ispunjeno sa

uvođenjem IMS softswitch u mrežu, ili softverski apgreid pre-IMS rješenja da bi ih

prilagodili IMS. U početku ciljani korisnici će biti poslovni i veliki korisnici koji su

najzainteresovaniji za nove širokopojasne servise. Jednom kada su razvijeni novi servisi koji

donose prihod, IMS platforma se može upotrijebiti za glatku migraciju krajnjih korisnika.

14


[Pick the date]

Slika 5. Scenario 2

Većina poslovnih i mnogi kućni korisnici će samostalno preći na IMS, zbog prethodno

pomenutih razloga. Kućni korisnici će to uraditi sa naprednim SIP terminalima za

multimedijalne servise, ili putem povezivanja klasičnih telefona na kućne gejtveje. Drugi

kućni korisnici se mogu prilagoditi transparentno upotrebom PES na bazi IMS ili IMS PSS

skupa servisa, u skladu sa razvojem širokopojasne „Triple Play“ infrastrukture, koja

upravlja sa oba, širokopojasnim i uskopojasnim saobraćajem, i završi POTS signalizaciju i

transformiše je u H.248 ili SIP. Preostali klasični korisnici mogu se konsolidovati sa jednim

ili više klasičnih centrala radi značajnog smanjenja OPEX koji se odnosi na ove korisnike.5

Jedna od glavnih prednosti ovakvog pristupa je ta da „egzotični“ PSTN servisi, fokusirani na

poslovne korisnike, ne moraju da budu podržani sa PSS platformom, kako ovi korisnici budu

već migrirali na napredne servise na bazi IMS. Ovaj scenario je stoga karakteriše pristup

koji mnogo remeti PSTN, i izbjegava potrebu za evolucijom u smijeru PSTN emulacije na bazi

NGN.

5 Siemens IP Multimedia Subsystem (IMS)

15


[Pick the date]

Slika 6. Scenario 3

3.6. Put migracije mobilnih operatora i prateći aspektiIz perspektive mobilne mreže, racionalno je uvođenje multimedijalnih servisa upotrebom

zajedničke IMS infrastrukture. Tipična polazna tačka za mobilne operatore je od mreža 2G

prenosa glasa (klasična MSC) i prenosa podataka (SMS, GPRS) u početnoj fazi razvoja 3G

mreže. Prihod se uglavnom dobija od prenosa glasa (>80%), podataka, uglavnom SMS, (>90%

od prihoda prenosa podataka), ostali servisi prenosa podataka još uvijek ne donose

prihod. IMS arhitektura takođe može biti upotrebljena da obogati mobilnu telefoniju na bazi

komutacije kola, kombinujući mogućnosti komutacije kola i paketa. Tokom vremena može

se uvesti VoIP ali je danas ograničen paketskim prenosom u radio mreži.6

U oblasti mobilne mreže, prvi korak (vidi sliku 7) će biti uvođenje softswitch klase 5 (3GPP

R4), a kako je ovo još uvijek tržište u rastu sa prihvatanjem UMTS, 2G rastom na tržištima u

razvoju, i djelimičnom zamjenom GSM MSC migracija ka NGN na bazi komutacije kola je

motivisana s obzirom na CAPEX/OPEX. Početni servis je PoC (Push to Talk over Cellular), to je

prva IMS aplikacija koja je dostupna u bežičnim mrežama. Ona potpuno radi u domenu

komutacije paketa a zasnovana je na zajedničkim IMS funkcijama kao što su: grupe,

upravljanje listama i prisutnosti, konferencijama više grupa, sigurnosti, tarifiranju i O&M.

Obogaćivanje telefonije sa kombinovanim servisima omogućava korisniku da trenutno

razmjenjuje informacija kao što su slike, video, Web sa osobom sa kojom razgovara.

Telefonija na bazi komutacije kola sa dodatnim servisima će biti očuvana sve dok

kompletna IP mreža ne postane standard i svi korisnici pređu potpuno na nju.


16


[Pick the date]

Slika 7. Migracija mobilnih operatora

Uvođenje EDGE i 3G tehnologija takođe pruža propusni opseg za početak ponude mnogo

privlačnijih servisa (npr. Video) što može povećati ARPU.7 Takođe, terminali sa velikim

ekranima, kamerama i dr. postaju dostupniji na tržištu proširujući mogućnosti za isporuku i

kreiranje sadržaja. Kako je ranije objašnjeno, IMS je najbolja dostupna platforma koja

omogućava integrisan pristup za pokretanje mnoštva ovih servisa (push-to-X, upravljanje

grupama i listama, prisutnost i dr.). To se može razviti kao dodatak postojećoj GPRS mreži sa

komponentama kao što su PDF, x-CSCF (Call Session/State Control Function), HSS (Home

Subscriber Server), i IMS aplikacioni server. Ove komponente su iste i za fiksne operatore.

Danas ne postoji pritisak za masovnu migraciju prenosa glasa sa CS na IMS, specijalno za

jeftine servise prenosa glasa, gdje dodatne osobine koje nudi IMS ne mogu generisati novi

prihod. Kapacitet za prenos glasa u početnoj fazi upotrebe IMS se očekuje da bude niži nego

kod postojećih servisa na bazi komutacije kola (SIP zaglavlje, idr.). Migracija prenosa glasa

sa CS na IMS biće pokrenuta time što će glas biti samo jedna komponenta bogatijeg, multi

komponentnog servisa, i to kada IMS dostigne dovoljno veliki opseg penetracije.

Pošto je sam sistem zamišljen veoma ambiciozno, bilo je potrebno rješiti niz tehničkih

izazova: Kao prvo, brzina protoka podataka 3G terminala je daleko iznad brzine koju koriste

postojeći mobilni terminali. Na primjer, da bi se gledao film preko 3G terminala (streaming

7 http://www.e-drustvo.org/proceedings/YuInfo2007/html/pdf/104.pdf

17

http://www.e-drustvo.org/proceedings/YuInfo2007/html/pdf/104.pdf


[Pick the date]

video) neophodna je brzina protoka podataka koja je oko 100 puta veća nego kod današnjih

aparata. Međunarodna telekomunikaciona unija (ITU) svrstava mobilni terminal u terminal

treće generacije samo ako on može vršiti predaju na brzini od 144 Kbps.

Ono što je neizvjesno kod 3G sistema je njegova isplativost. Problem je u tome što 3G sistem

zahtjeva veoma širok frekventni spektar, mnogo veći nego postojeći 2G sistem. Da bi se ovo

omogućilo potrebno je platiti visoku cijenu zakupa radio spektra i predajne infrastrukture: u

Velikoj Britaniji i Njemačkoj državna administracija je već na osnovu izdavanja 3G licenci

ubrala prihode od 35 i 46 milijardi dolara respektivno.Telekomunikacioni operatori su

spremni da plate ogromne sume novca jer vjeruju da će se uloženi novac vratiti kroz obilje

servisa i usluga koje će ponuditi svojim korisnicima. Analitičari smatraju da je još uvijek rano

za ocjenu da li je 3G tehnologija pretrpila neuspijeh.

3.7. Put migracije konvergentnih operatora i prateći aspektiIMS realno omogućava konvergenciju fiksna-mobilna. On nudi osnovne mogućnosti za

operatore sa obje mreže, i fiksnom i mobilnom. Do sada, ovi dijelovi su radili gotovo

nezavisno jedan od drugog. Međutim, krajnji korisnik zahtijeva bolju integraciju svojih

komunikacionih servisa što ima za posljedicu obnovljen interes za konvergenciju fiksna-

mobilna. Raspoloživost tehnologija koje omogućavaju pružanje velikih pogodnosti za ove

operatore je jako značajna. Oni imaju najbolju poziciju da ponude kompletan širokopojasni

servis za „Quadruple services“ (pristup Internetu, komunikacija, video zabava/informisanje,

mobilnost), gdje servisi i sadržaj može biti pokrenut preko svih mreža. Ovaj potpuni model

provajdera servisa je takođe dobro pozicioniran da ponudi servise preduzećima kao što su

upravljani komunikacioni servisi za povećanu produktivnost.8 Operatori su svjesni ovog

potencijala, i pregrupišu svoj fiksni i mobilni posao. IMS omogućava konvergentnim

operatorima da razviju jednu zajedničku okolinu za pružanje servisa za fiksne i mobilne, gdje

se kompletna arhitektura vidi kao kombinacija onih gore diskutovanih, u predhodnim

poglavljima, npr. jedna servisna platforma pruža servise ka krajnjim korisnicima preko fiksne i

mobilne pristupne mreže.

8 ITU-T, Draft Rec. Y.NGN-MIG

18


[Pick the date]

3.8. Sumiranje tehno-ekonomskih i sigurnostih aspekata prelaska na NGNIma najmanje šest ključnih tehno-ekonomskih pokretača za NGN, i to: zaštita investicija;

troškovi (kapitalni i operativni); pouzdanost na transportnom sloju; skalabilnost;

poboljšana selekcija proizvoda; brzina inoviranja i uvođenja servisa.

Zaštita investicija: Ugrađivanje NGN komponenti na osnovu standarda i otvorenih

protokola je prvi korak ka zaštiti investicija. Zahtjeva se međusobni rad sa postojećim

OSS- ovima (Operational Support Systems) prije nego što se NGN može stvarno pustiti u

upotrebu.

Troškovi (kapitalni i operativni) se štite zahvaljujući distribuiranoj prirodi NGN-a, i

karakteristici postepenog rasta. Upravljanje budžetom i planiranje rasta je jednostavnije.

Kako su NGN rješenja zasnovana na otvorenim standardima, a koji su blisko povezani sa

Internet tehnologijama, važna zaštita troškova će se naći tokom rada mreže.

Pouzdanost na sloju transporta je od izuzetne važnosti. Da bi očuvali visok nivo

pouzdanosti, proizvođači opreme i njihovi korisnici u transportu su razvili proizvode,

arhitekture, i procese čija je misija fokusirana na maksimiziranje vremena rada mreže.

Pouzdanost sistema se takođe povećava primjenom redudantnih sistema sa brzim odzivom.

Skalabilnost kod NGN-a znači da se povećava kapacitet na jedan otvoren način, ili

dodavanjem kapaciteta postojećim medija prolazima, ili dodavanjem medija prolaza.

Napredni servisi se mogu uvesti ili proširiti upotrebom postojećih mrežnih elemenata (NE-

Network Element), kao što je SCP (Signaling Control Point), ili u budućnosti dodavanjem

servera aplikacija (Feature/Application Servers) i medija servera.

Poboljšana selekcija proizvoda se ogleda u tome da će raditi proizvodi koji su na

standardnoj bazi nudeći operatorima najbolji izbor tehnologije, skalabilnosti i cijene.

Najviše još nepotvrđenih razloga za migraciju ka primjeni NGN-a je sposobnost ovih

novih mreža da podrže brzo uvođenje novih i različitih servisa. Ako su Internet tehnologije

(npr. NG HTML, DNS, LDAP, itd.) uspješno primjenjene, brzi, novi servisi mogu biti razlog

za NGN.

3.9. Regulatorski izazovi koje donosi prelazak na NGNNGN mijenja fizičku i logičku arhitekturu telekomunikacijske mreže. Novi mrežni dizajn i

principi optimizacije saobraćaja dovode do značajnog smanjenja čvorova jezgrene mreže. U

isto vrijeme, broj agregacijskih tačaka u pristupnoj mreži će se povećati imajući u vidu da

19


[Pick the date]

postavljanjem optičkog vlakna bliže korisniku ulogu glavnih razdjelnika tj. MDF-ova (Main

Distribution Frame) preuzima ulični razdjelnik tj. SDF (Street Distribution Frame), pri čemu se

pristupni DSL multiplekser ili DSLAM (Digital Subscriber Line Access Multiplexer) premješta iz

lokalne centrale u ulični kabinet. Prelazak na NGN prati povlačenje jednog dijela opreme

operatora sa značajnom tržišnom snagom ili SMP-a (Significant Market Power), uglavnom su

to lokalne centrale i MDF-ovi. Ako SMP odluči da povuče spomenutu opremu, a imajući u

vidu da je tu smještena i oprema drugih operatora, to može doći do propadanja uloženih

investicija od strane drugih operatora. Ovaj problem najviše obuhvata investiranje u mrežu u

cilju LLU pristupa tj. pristupa izdvajanjem lokalne petlje (Local Loop Unbundling). Kako nije

opravdano da se od SMP-a zahtijeva da neograničeno dugo zadrži lokacije koje mu više ne

trebaju, to regulator u ovom slučaju može zahtijevati da se povlačenje lokacija izvrši u

razumnom roku, na način da se minimiziraju prateći gubici. Ovakvi problemi su prvo nastupili

na tržištu sa brzim prelaskom na NGN, poput Nizozemske. Da bi se izbjegli mogući problemi,

potrebno je da je regulator informisan o NGN razvojnim planovima SMP-a, kako bi se

uspostavio razuman period zatvaranja lokacija. Ovo je tek jedan primjer pojave koja se

očekuje i u Bosni i Hercegovini sa razvojem NGN mreža.

3.9.1. Utvrđivanje i analiza mjerodavnih tržišta od značaja za NGN

U skladu sa odredbama EC-a regulatori širom Evrope vrše analizu specifičnih tržišta u cilju

stvaranja konkurentskog okruženja. 9EC je 2007. godine revidirala definicije tržišta i usvojila

tehnološki i servisno neutralno stanovište za veleprodajno tržište fiksnih usluga. Preporuka

2007/879/EC o mjerodavnim tržištima podložnim prethodnoj (ex ante) regulaciji u aneksu

broji sedam tržišta. Pored mjerodavnih tržišta iz preporuke EC-a, moguće je utvrđivanje i

drugih mjerodavnih tržišta koja su podložna prethodnoj regulaciji, ako su na tržištima

istovremeno ispunjena sljedeća tri kriterija:

prisutnost visokih i trajnih prepreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili

regulatorne prirode,

struktura tržišta koja ne teži razvoju efikasnog tržišnog takmičenja unutar

odgovarajućeg vremenskog okvira,

9 Draft Commission Recommendations of.. on regulated access to Next Generation Access Networks, July 2009http://ec.europa.eu/information_society/policy/ecomm/library/public _consult/nga_2/index_en.htm#responses

20


[Pick the date]

primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog takmičenja sama po sebi ne

omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu.

Utvrđivanje mjerodavnog tržišta predstavlja osnovu za provođenje analize tržišta,

koja se sastoji od određivanja mjerodavnog tržišta i procjene postojanja jednog ili

više SMP-a na tom tržištu te određivanja regulatornih obaveza navedenim

operatorima.

Smisao procesa određivanja mjerodavnog tržišta je utvrditi ograničenja odnosno prepreke s

kojima se na tržištu suočavaju operatori elektronskih komunikacijskih mreža.

Za NGA od ključnog su značaja tržište 4 i 5, tačnije:

Tržište 4: veleprodajni (fizički) pristup mrežnoj infrastrukturi (uključujući dijeljeni ili

potpuni izdvojeni pristup) na fiksnoj lokaciji

Tržište 5: Veleprodajni širokopojasni pristup; virtualni pristup mreži koji uključuje

bitstream pristup na fiksnoj lokaciji.

Tržište 4 - pripadajuće usluge

usluga potpunog izdvojenog pristupa lokalnoj petlji i lokalnoj potpetlji na temelju

bakarne parice,

usluga dijeljenog izdvojenog pristupa lokalnoj petlji i lokalnoj potpetlji na temelju

bakarne parice;

usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji na temelju optičkih vlakana i na način

povezivanja tačka - tačka;

usluga pristupa mrežnoj infrastrukturi koju HT pruža za vlastite potrebe, nezavisno o

pristupnoj tehnologiji;

usluga kolokacije, koja uključuje fizičku, udaljenu i virtualnu kolokaciju.

Tržište 5- pripadajuće usluge

bitstream usluga koja podrazumijeva slijedeće tačke preuzimanja saobraćaja između

operatora koji pruža uslugu i operatora koji koristi navedenu uslugu nezavisno o

pristupnoj tehnologiji:

21


[Pick the date]

tačka pristupa na IP nivou,

tačka pristupa na Ethernet nivou,

tačka pristupa na DSLAM-u/OLT-u (Optical Line Termination) ili odgovarajućoj tački,

uslugu ADSL pristupa putem bakarne parice koju HT pruža za vlastite potrebe.

Regulatorske obaveze za SMP operatora:

obaveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže; nediskriminacije;

transparentnosti uz obavezu objave standardne ponude veleprodajnog

širokopojasnog pristupa; nadzor cijena i vođenja troškovnog računovodstva i obaveza

računovodstvenog razdvajanja.

3.9.2. Nacrt EC preporuke o regulisanom NGA pristupu s osvrtom na prelazni period

Nakon završenih javnih konsultacija (24.7.2009.) na objavljeni drugi nacrt, očekuje se

finalni dokument Preporuke EC-a u vezi NGA pristupa. Regulatori bi putem preporuke dobili

neophodne smjernice na osnovu kojih bi djelovali kod prelaska na NGN. Drugi nacrt, između

ostalog daje definiciju NGA te izdvaja određene aspekte vezane za tržište 4 (veleprodajni

pristup fizičkoj mrežnoj infrastrukturi), tržište 5 (veleprodajni širokopojasni pristup) i prelazni

period :

NGA definicija

NGA označava žičane pristupne mreže koje se sastoje djelomično ili u cijelosti od

optičkog vlakna i koje imaju kapacitet isporuke širokopojasnih usluga sa poboljšanim

karakteristikama u usporedbi sa uslugama koje se već pružaju preko postojeće

bakarne mreže. U većini slučajeva NGA su rezultat nadgradnje postojeće bakarne ili

koaksijalne pristupne mreže.

Pristup mrežnoj infrastrukturi SMP-a (tržište 4)

Regulator treba procijeniti dostupnost mrežne infrastrukture uključujući cijevi u

vlasništvu SMP-a kako bi se olakšao razvoj konkurentske NGA mreže. Pristup

infrastrukturi treba biti nametnut po troškovno orijentisanim cijenama. Regulator

22


[Pick the date]

treba podržati ako je to u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, obavezu SMP-a da

instalira dovoljne kapacitete za druge operatore prilikom izgradnje mrežne

infrastrukture.10

Pristup krajnjim segmentima u slučaju FTTH (Fiber to the Home), optičke mreže do kuće

(tržište 4)

Kao dodatak obavezi pristupa mrežnoj infrastrukturi, regulator treba nametnuti

pristup krajnjim segmentima pristupne mreže SMP-a koja uključuje i ožičenje unutar

zgrade. Cijena treba biti troškovno orijentisana, ali i treba uključivati viši rizik koji

odražava dodatne investicijske rizike. Takođe, gdje je moguće, treba obavezati SMP

da razvija višestruke optičke linije u krajnjim segmentima.

Izdvajanje optičke petlje u slučaju FTTH mreže (tržište 4)

SMP operator čija je FTTH mreža treba imati obavezu ponude raspetljanog pristupa

optičkoj petlji. Cijena treba biti troškovno orijentisana, ali i treba uključivati viši rizik

koji reflektuje dodatne investicijske rizike. Izuzetak su SMP koji su razvili zajedničku

infrastrukturu ili su dodijelili efektivni i potpuni pristup bar jednom konkurentu.

Obaveze pristupa u slučaju FTTN (Fiber to the Node), optičke mreže do čvora (tržište 4)

Regulator treba nametnuti raspetljavanje bakarne potpetlje po troškovno

orijentisanim cijenama. Ova obaveza je dopunjena backhaul mjerama koje

osiguravaju efektivnost i održivost, poput nediskriminatornog pristupa objektima radi

kolokacije, a ako to nije moguće, onda virtualne kolokacije.

Veleprodajni širokopojasni pristup (tržište 5)

Regulator treba nametnuti različite veleprodajne proizvode koji odražavaju

tehnološke kapacitete NGA infrastrukture po troškovno orijentisanim cijenama.

10 Draft Commission Recommendations of.. on regulatedaccess to Next Generation Access Networks, July 2009http://ec.europa.eu/information_society/policy/ecomm/library/public_consult/nga_2/index_en.htm#responses

23


[Pick the date]

Izuzetak su SMP koji su razvili zajedničku infrastrukturu ili su dodijelili efektivni i

potpuni pristup bar jednom konkurentu.

Prelazni period

Regulatori trebaju osigurati da su alternativni operatori informisani najmanje pet

godina prije promjena koje se odnose na tačke interkonekcije. Kako izgleda prelazni

period na primjeru nizozemskog SMP operatora KPN, s osvrtom na dostupne opcije

pristupa za nove operatore može se vidjeti na slici 8.

Slika 8. Tri faze procesa prelaska na NGN

3.9.3. Ljestvica ulaganja u NGN okruženju

Ljestvica ulaganja predstavlja regulatorni model koji se zasniva na tome da se otvaranjem

tačaka pristupa omogućava novim igračima na tržištu da postepeno, ali stalno vrše ulaganje

24


[Pick the date]

u vlastitu infrastrukturu. Shodno tome, regulator djeluje u cilju uspostave ponude

komplementarnih pristupnih proizvoda na tržištu kako bi novi operatori izgradili korisničku

bazu isporukom vlastitih usluga baziranih na veleprodajnom pristupu. Kada novi operator

ostvari kritičnu korisničku masu kojom će generisati prihode, tada će moći i da uloži u razvoj

vlastite infrastrukture čime će prići bliže korisniku i moći će u većoj mjeri da diferencira svoje

usluge od usluga dominantnog operatora, kao što će i manje zavisiti od njegove

infrastrukture. Time se vrši prelazak sa jedne tačke pristupa (pristupnog proizvoda) na drugu

(tj. prelazak na višu stepenicu ljestvice).11

Na slici 9. dat je prikaz ljestvice ulaganja u infrastrukturu u NGN okruženju

Slika 9. Ljestvica ulaganja u NGA

Na lijevoj strani ljestvice nalaze se različiti pristupni proizvodi (povezani sa pristupnim

tačkama) koji vrijede i za bakar i za optičko vlakno. Prilikom penjanja ljestvicom alternativni

operator će ulagati u vlastitu infrastrukturu pri čemu nije neophodno korištenje svake

stepenice. Stepenice se razlikuju u zavisnosti od korištenog scenarija (FTTC, FTTH/B). Desna

strana prikazuje različite backhaul proizvode u pristupnoj/ sabirnoj mreži koje alternativni

11 http://www.infoteh.rs.ba/rad/2010/B-III/B-III-7.pdf

25

http://www.infoteh.rs.ba/rad/2010/B-III/B-III-7.pdf


[Pick the date]

operator može koristiti da bi došao do pristupnih tačaka. Zavisno od mrežne arhitekture

moguće su i različite kombinacije pristupnih proizvoda (lijeva strana) i backhaul proizvoda

(desna strana). U svakom slučaju, najviša stepenica ''direktni pristup do krajnjeg korisnika''

može biti dostignuta putem ''vlastite infrastrukture'' i ''pristupom putem cijevi''. Često se

dešava da se operator istovremeno nalazi na dvije stepenice, npr. imamo da zavisno od

gustoće naseljenosti novi operatori koriste bitstream pristup u manje naseljenim područjima,

a pristup izdvajanjem petlje u velikim gradovima. Ovakav primjer potvrđuje činjenicu da je za

postizanje konkurentnosti, u navedenom primjeru nezavisno od gustoće naseljenosti,

neophodno da se na tržištu omogući postojanje više tačaka pristupa.

Izdvajanje lokalne petlje izvodi se pri MDF-u, dok se izdvajanje potpetlje izvodi pri uličnom

kabinetu. Tokom prelaznog perioda, suočeni sa rekonfiguracijom mreže dominantnog

operatora uslijed koje se povlače MDF-ovi, alternativni operator može ili investirati u

polaganje optike do uličnog kabineta za slučaj FTTC tj. do kuće za slučaj FTTH/B, ili ostati pri

MDF-u ili najbližem agregacijskom čvoru i koristiti veleprodajni širokopojasni pristup ili WBA

(Wholesale Broadband Access) tj. bitstream. Generalno, WBA je na nižoj stepenici ljestvice

ulaganja u odnosu na LLU. Dakle, u slučaju povlačenja MDF-ova, značaj LLU-a kao sredstva

podsticanja konkurencije može biti umanjen u poređenju sa WBA, naročito ako alternativni

operator nije u mogućnosti da izgradi mrežu do uličnog kabineta. Stoga, WBA pri MDF-u ili

ekvivalentnom agregacijskom čvoru može dobiti značaj. U cilju očuvanja koristi od

infrastrukturne konkurencije zasnovane na LLU, planirani WBA proizvodi moraju imati

dovoljno kapaciteta u svrhu maksimalne kontrole parametara kvaliteta.

4. Primjer: NGN strategije migracije

(EUROSCOM, Siemens, Alcatel, Lucent, ZTE)

Kao primjer kojim ćemo prezentirati (potvrditi) razrađene teze navešćemo različite strategije

migracije kao što su: EUROSCOM, Siemens, Alcatel, Lucent, ZTE, koje komponuju različite

26


[Pick the date]

scenarije i prethodno obrađene evolutivne korake.

Strategija migracije ka NGN-u mogla bi da bude ista za sve operatore. Najvažnije je: ako

je moguće smanjiti troškove mrežne infrastrukture i održavanja, optimalno koristiti

resurse investirane u nove tehnologije, maksimalno upotrebiti već instaliranu opremu,

omogućiti brži razvoj naprednih servisa, a time kreirati novi izvor prihoda, očuvati

kvalitet postojećih servisa najmanje na istom nivou kao u postojećim mrežama. Različiti

su pogledi na to gdje prvo početi, ne postoje vrste instrukcije kako to uraditi i koji bi to

koraci trebalo da budu. Postoje dva različita pristupa (gledišta): prvi, rastavljanje

problema u manje dijelove, što može biti isplativo rješenje, jer se svaki dio mreže može

razvijati unutar svojih ekonomskih uslova; drugo, modernizovati kontrolu postojećih

komutatora za prenos glasa i njihovih signalizacionih mreža korak po korak u smjeru

prelaska na NGN model. 12Vrlo je važno da budu razvijene sljedeće ključne prednosti:

zaštita investicija, čuvanje operativnih i kapitalnih troškova, nivo pouzdanosti transporta,

skalabilnost, poboljšana selekcija proizvoda, brzina inovacija i uvođenja servisa.

4.1. EUROSCOM-ov scenario migracije13

To je jedan od scenarija koji rastavlja problem na manje dijelove. Prijedlog obuhvata

povezivanje PSTN i GSM mreže na jednistvenu IP mrežu. Predložene su funkcije i interfejsi

koji su potrebni kao i primjeri tipičnih protokola. Riješenje je isto i za PSTN i GSM a

predstavljeno je na Slici 10.

12 ITU-T, Draft Rec. Y.NGN-MIG

13 Prof. Ahmed El Sherbini, Dr. Omayma Abdel Mohsen: “Next Generation Networks: Technologies, Services and

Migration Strategies”, EUROSCOM

27


[Pick the date]

Slika 10. Sprege za povezivanje PSTN na IP mrežu

4.2. ALCATEL-ov scenario migracijeU zavisnosti od specifčne situacije na tržištu (tj. da li se radi o razvijenoj zemlji ili zemlji

u razvoju) i zasićenosti mreže, primjenjuju se različite strategije evolucije mreže14:

• Konsolidacija: optimizovanje PSTN-a da bi se smanjili kapitalni (CAPEX-capital expenses)

i operativni (OPEX- operational expenses) troškovi. Konsolidacija se može kombinovati sa

selekcijom proizvoda kako bi se izvršila priprema za migraciju ka NGN;

• Ekspanzija: zadržavanje postojeće PSTN infrastrukture i servisa, ali i uvođenje NGN

sloja (na bazi širokopojasnog pristupa) za nove korisnike i uvođenje novih servisa;

• Zamjena: zamjena zastarjelih PSTN komponenti sa ekvivalentnim NGN komponentama.

Razrađen je scenario u šest koraka konsolidacije i ekspanzije, a to su:

PSTN za govor i pristup internetu.

Polazna tačka za migraciju ka NGN je današnja javna komutirana telefonska mreža. U ovoj

mreži, cjelokupan prenos govora se odvija postupkom TDM i hijerarhijski se kontroliše

preko lokalne (LEX – Local EXchange) i tranzitne (TEX – Transit EXchange) komutacije

kola. Signalizaciona mreža koja se odnosi na govor (ISUP-ISDN User Part; INAP-

Intelligent Network Application Protocol) se realizuje preko SS7 signalizacione mreže.

Dodatni servisi se obezbjeđuju u komutacionim elementima ili kroz IN. Široko

rasprostanjeni IN servisi obuhvataju: pozivne kartice, prevođenje brojeva i rutiranje (kao

što su besplatni telefonski pozivi, premije i univerzalni pristupni broj) i mrežne servise

za preduzća, na primjer za formiranje VPN-ova (VPN - Virtual Private Network) itd.

Porastom broja Internet korisnika, operatori obezbjeđuju konekciju za Internet

provajdere (Internet Service Provajders, ISP) preko uskopojasnih (PSTN ili ISDN) dialup

14 ”Step-by-step migration scenario from PSTN to NGN”, Alcatel Technical Paper

28


[Pick the date]

servisa ili uvođenjem širokopojasnog ADSL-a (sa odvajanjem govornih servisa kao

posebnih).

PSTN konsolidacija

U evoluciji ka multimedijskim i ostalim aplikacijama sljedeće generacije, slijede i korak bi

bio povećanje operativne snage konsolidacijom TDM infrastrukture. Optimizacija

mrežne infrastructure će smanjiti operativne troškove operatorima i omogućiti dodatne

prihode. Razvoj malog broja velikih centrala (lokalnih i tranzitnih) povećanjem

komutacionog kapaciteta i uvođenjem bržih interfejsa (SDH, ATM) smanjuje operativne

troškove (OPEX) i omogućava brži razvoj novih servisa. Suvišni komutatori se mogu

zamijeniti koncentratorima za dodatni udaljeni pristup. Uvođenje novih tehnologija koje

imaju manje zapremine ili ugrađenih u komutacione elemente, omogućava smanjenje

troškova i korištenje komutacione infrastrukture za prenos podataka. Dodavanje novih

pristupnih čvorova (AN-Access Nodes) i unaprijeđenje postojećih vodi ka većem

proširenju pokrivanja oblasti kao i većem propusnom opsegu koji se nudi

pojedinačnim korisnicima (optika je bliža korisniku). Nova pristupna tehnologija

obezbjeđuje multiservisni pristup servisima za govor (POTS, ISDN) i podatke (ADSL,

ATM, IP, FR, itd.) i utire put ka NGN. Optimizacija ADSL pristupne infrastrukture

se realizuje preko uvođenja VoDSL (Voice over DSL) servisa emulacije lokalne petlje

(inverzni gejtvej sa V5.2/GR303 vezom na LEX).

Instalacijom jednog eksternog servera na PSTN i obezbjeđivanjem Interneta, kontrolna

tačka IN servisa (SCP - Service Control Point) se može koristiti u smislu integracije

govora i podataka u zajedničke aplikacije. Primjer: IN- Internet konvergentne

aplikacije su tipa click-to-dial, čekanje na Internet konekciju, Web pozivanje,

objedinjena razmjena poruka, itd. Da bi se komuniciralo sa Internet serverima, SCP

mora da se prilagodi nekim IETF protokolskim kompletima programa (npr. PINT i

SPIRITS). Da bi se izvršila priprema za NGN i ostvarila dodatna dobit od novih servisa,

operator mreže treba da razvije aplikacione gejtveje (ApGW) sa otvorenim

interfejsima (npr. OSA/Parlay, JAIN, SIP) prema aplikacionim serverima (Application

servers, AS) treće strane.

29


[Pick the date]

Paketski prenos govora na sloju prenosa

Jedan od glavnih ciljeva uvođenja NGN je prelazak na jedinstvenu paketsku

infrastrukturu (podrazumevaju se niži OPEX i CAPEX), prenos govora treba da blago

migrira ka IP i ATM tehnologiji. U početku, operatori treba da se fokusiraju na scenarije

za prenos kako bi se rasteretila TDM mreža od govora na velikim rastojanjima.

Prvi korak ka VoIP migraciji je proširenje postojećih centrala (lokalnih) sa integrisanim

TGW (Trunk GateWay) za konverziju TDM signala u pakete (ATM ili IP). Ovakav

pristup garantuje potpunu zaštitu investivija u TDM, a operatoru obezbjeđuje

rješenje za paketski prenos govora na sloju prenosa kao i kontinualan pristup

servisima sa dodatnom vrijednošću baziranih na komutacionim elementima i IN-u.

Da bi se postojeći komutacioni elementi koristili bez integracije mrežnih prolaza, treba

dodati spoljne TGW koje kontroliše softswitch klase 4 (preko H.248 ili Megaco

protokola). Sa funkcionalne tačke gledišta, softswitch radi kao centrala klase 4

sa sličnim karakteristikama (npr. screening i rutiranje), signalizacioni interfejsi (ISUP,

INAP) i pristup servisima sa dodatnom vrijednošću (IN).

Prenos glasa preko paketa u mreži za pristup

Sa brzim porastom tržišta ili tržištem sa agresivnim razvojem širokopojasnih pristupa

(ADSL, LMDS – Local Multipoint Distribution Service, kabliranje) operatori treba da

uvode voice-over-packet tehnologiju da bi povećali kapacitet u pristupnoj mreži odnosno

da rasterete lokalne centrale od DSL-ova. Softswitch klase 5 sa lokalnim

karakteristikama (npr. CLASS, namenski pozivi) treba da bude dijeljeni kontrolni

element, ali se zato mora pružiti nekoliko alternativa za voice gejtveje (u

zavisnosti od topologije krajnjeg korisnika, gustine, zahtjeva za servisima, itd.). Kao u

slučaju klase 4, softswitch treba da adresira gejtveje korištenjem H.248 ili Megaco

protokole.

ADSL pretplatnici mogu da instaliraju RGW (Residential GateWay) ili integrisani uređaj

za pristup (IAD - Integrated Access Device) sa VoIP mogućnostima za kodovanje.

Nasuprot ADSL-u sa odvojenim prenosom govora ili VoDSL rješenjima za emulaciju

petlje, RGW obezbjeđuje korištenje širokopojasnog pristupa korisniku voice-over-packet-a

s kraja na kraj. Kao alternativa poboljšanju opreme korisnika CPE (CPE – Customer

30


[Pick the date]

Premices Equipment), ADSL operator može da izabere rješenje da proširi DSLAM-ove

sa VoIP

gejtvej karakteristikama (AGW).

Još jedna solucija za povezivanje voice pretplatnika direktno na mrežu za prenos

podataka je uvođenje novih AGW (Access GateWay) ili poboljšanje postojećih

pristupnih čvorova sa AGW funkcionalnostima. Da bi koristili govorne terminale nove

generacije (IP telefone), softswitch klase 5 takođe može da vrši spajanje korisnik-mreža

signalizacionim protokolima kao što su H.323 i SIP.

Uvođenje multimedija servisa

Nema sumnje da će i u bliskoj budućnosti govor biti najdominantniji servis, čak i u

NGN-u. Uvođenje širokopojasnog pristupa u mreži omogućava razvoj game novih

multimedija servisa i servisa za prenos podataka. Ovi novi servisi će omogućiti

operatorima da se razlikuju i konkurišu jedan drugom u pogledu ponude. Preduslov

za razvoj multimedija servisa je povezan sa raspoloživošću terminala. Današnji

personalni računari su dobra polazna tačka, ali se očekuje da će konvergencija

računar, korisnik i komunikacione tehnologije kao rezultat imati novu multimedija

opremu. Novi terminali će komunicirati sa softswitch-em preko novih multimedijskih

signalizacionih protokola kao što su H.323 i SIP.

Uvođenjem novih poslovnih modela i novih «igrača» (npr. operatora virtuelnih mreža,

provajdera aplikacija treće strane, provajdera sadržaja) pojavljuje se potreba za

aplikativnim pristupom i servis brokering platformama. Ovakvi portali ne služe samo da

operatori mreže sa novim poslovnim mogućnostima budu prodavci servisa na malo,

već da jasno odvoje kontrolu mreže od funkcionalnosti servisa.

U NGN arhitekturi, aplikacije i mreža će biti povezani preko standardizovanih protokola

(npr. SIP) i API-eva (npr. JAIN, OSA/Parlay). Sa aplikacione tačke gledišta, voice-

over- packet se ne smatra diferencijatorom. Pretpostavlja se da će govorni servisi koji

se nude preko VoP mreža imati nekoliko karakteristika više od onih u mrežama sa

komutacijom kola (posebno u H.323 okruženju).

Prema tome, evolucija aplikacija ka podacima i multimedija sadržaju se smatra

apsolutnim preduslovom za razlikovanje, razvoj i stvaranje profita od strane

31


[Pick the date]

telekomunikacionih provajdera servisa. Tipični primjeri multimedija aplikacija

obuhvataju:

Pozivi odnosno konferencije koje se odvijaju mješovito-medijskim prenosom

Prenos podataka u realnom vremenu

Trenutna razmjena podataka, servise za lociranje i detekciju prisutnosti i itd.

Masivan razvoj novih inovativnih aplikacija je moguće ostvariti u zavisnosti od

mogućnosti aplikacionih servera i terminala sa alatima za lakšim kreiranjem servisa.

Migracija ka potpunom NGN-u

Kao finalni korak ka potpunom NGN-u je transformacija ili zamjena preostale klasične

PSTN opreme odgovarajućim NGN mrežnim komponentama. Cilj ove opcione

transformacije je da se profitira na postojećem CAPEX-u (npr. pristupni koncentratori

povezani na lokalne centrale) sa daljim smanjivanjem OPEX-a (paketska mreža za

transport i signalizaciju).

Nakon isteka vremena amortizacije, preostale TDM centrale i pristupni čvorovi se

jednostavno transformišu ili zamjene trunking gejtvejima, access gejtvejima i

softswitch-evima na način koji je prethodno opisan. Da bi se zadržali gornji slojevi

(SCCP, ISUP, TCAP, INAP) kao nepromenjeni, niži slojevi SS7 signalizacione mreže se

zamjenjuju ekvivalentnom paketskom mrežom prema definiciji IETF SIGTRAN radnih grupa.

32


[Pick the date]

Slika 11. Potpuni NGN

4.3. SIEMENS predlaže strategiju migracije ka NGN-u na osnovu zamjene komutatora

klase 4 i 5 sa ”softswitch”, od centra ka periferiji mreže. Prvi korak je migracija na

transportnom sloju, drugi korak je uvođenje servisa na bazi IP-a i na kraju treći korak je

zamjena lokalnih komutatora.

4.4. LUCENT je razvio dva scenaria migracije i to:

Prvi scenario: gdje je fokus na prenosu glasa preko široko-pojasnih veza i

minimizovanju rizika. Početak je sa VoBB (Voice over Broad Band) na bazi “voice

gateway”. Ponovnom upotrebom TDM mreže i OAM infrastrukture dobijemo

slijedeće prednosti: QoS je upravljiv i izbjegava se rizik ”softswitch” tehnologija, dobija

se iskustvo sa različitom opremom korisnika (CPE-Customer Premises Equipment), dobija

se iskustvo sa komercijalnim paketima i prihvatanjem tržišta. Slijedeći korak je migracija

ka potpunom NGN rješenju č ime se dobijaju prednosti od VoIP rješenja sa kraja na

kraj i uvode napredne NGN aplikacije (SIP, serveri aplikacija).

Drugi scenario: gdje je fokus na prelivnom saobraćaju i isplativim “gateway”. Početak je

sa ICD aplikacijama na bazi LSS-a za internet prelivni saobraćaj. Ponovna upotreba “dial-

in gateways” takođe i za VoIP. Uvođenje VoIP transportne mreže. U drugom koraku

je dodavanje VoIP krajnjih tačaka sa podrškom za prenos glasa preko široko-pojasnih

veza i uvođenje naprednijih NGN aplikacija (SIP, serveri aplikacija).

33


[Pick the date]

4.5. ZTE je razvio dva rješenja na bazi “softswitch” i to zamjenom komutatora klase 4 i 5.

Prvi korak je “Softswitch” oprema koja zajedno sa “Trunking Gateway” ispunjava funkcije

naslijeđenih tandem komutatora dok krajnji komutatori klase 5 ostaju isti. Drugi korak je

“Softswitch” oprema k o j a z a j e d n o sa “Access Gateway” ispunjava funkcije

naslijeđenih krajnjih komutatora dok korisnički dio preko upredenih parica ostaje isti.

5. Zaključak

Mreže nove generacije ne zamjenjuju postojeće mreže, nego postepeno proširuju njihove

mogućnosti u cilju generisanja novih prihoda zahvaljujući konvergenciji govor-podaci.

34


[Pick the date]

Kao što je pokazano, predloženo je više rješenja postepene migracije ka NGN-u, treba

napomenuti da ne postoji pristup koji je jednak za sve operatore i mreže, i da se u

zavisnosti od specifične situacije mogu primijeniti različita evolutivna rješenja a pojedini

koraci se mogu i izostaviti.

Proizvođači NGN opreme u prvi plan ističu slijedeće prednosti: smanjenje troškova

eksploatacije, održavanja i upravljanja; oprema je značajno manjih dimenzija u odnosu

na klasične TDM sisteme; smanjenje troškova za energiju zbog manje potrošnje uređaja.

Realizacija novih servisa se odvija brže; značajna ušteda u transportnim

kapacitetima korištenjem naprednih tehnika kodovanja i multipleksiranja različitih vrsta

saobraćaja.

Sa druge strane neophodno je naglasiti i neke trenutne slabosti NGN uređaja:

još uvijek nije postignuta interoperabilnost uređaja različitih proizvođača, relativno

veliki broj protokola i njihovih sukcesivnih generacija/verzija koji još uvijek nisu

dostigli punu zrelost i biće podložni budućim promjenama.

Kreiranje NGN-a nije transformacija preko noći, ali to je jedna evolucija koja je već

počela skupom koraka. Modeli prelaska na NGN, kao i različiti aspekti tog prelaska

(ekonomski, tehnološki i sigurnosni) objašnjeni u ovom radu, predstavlju način na koji

operatori mogu da ostvare kapitalnu dobit koristeći osnovnu komunikacionu strukturu

koja je proširena kapacitetima svičeva i omogućava veću brzinu prenosa (konsolidacija)

sa istovremenim laganim uvođenjem NGN tehnologije i novih servisa (ekspanzija i

zamjena). Ovakav pristup omogućava operatorima dodatne prihode od multimedijskih

servisa i ostalih aplikacija nove generacije, dok se održava konstantan priliv prihoda

od govornih servisa sa stabilnom cijenom.

6. SkraćeniceAG - Access Gateway

AGC - Access Gateway Controller

AGCF - Access Gateway Control Function

35


[Pick the date]

AN - Access Nodes

API - Application Programming Interface

AS - Application servers

ATIS - Alliance for Telecommunication Industry Solutions

CAPEX - Capital Expenditure

CDMA - Code Division Multiple Access

CPE - Customer Premices Equipment

CSC - Call and Session Controller

DSLAM - Digital Subscriber Line Access Multiplexer

EDGE - Enhanced Data Rates for GSM Evolution

ETSI - European Telecommunications Standards Institute

FMC - Fixed/Mobile Convergence

FTTH - Fiber to the Home

FTTN - Fiber to the Node

GPRS - General Packet Radio Service

GSM – Global System for Mobile Communications

HSS - Home Subscriber Server

IAD - Integrated Access Device

IETF - Internet Engineering Task Force

IMR - Intelligent Mobile Redirect

IMS - IP Multimedia Subsystem

INAP - Intelligent Network Application Protocol

IN – SCE - Intelligent Network Service Creation Environment

IP – Internet Protocol

IPTV – Internet Protocol Television

ISDN - Integrated Services Digital Network

36

https://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=2&cad=rja&ved=0CDEQFjAB&url=http%3A%2F%2Fwww.investopedia.com%2Fterms%2Fc%2Fcapitalexpenditure.asp&ei=6cqbUfCFJeKE4gT7oIDYAw&usg=AFQjCNGmNLl2AIX7smm71JhDVBaDU2zklg&bvm=bv.46865395,bs.1,d.bGE

https://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&ved=0CCoQFjAA&url=https%3A%2F%2Fen.wikipedia.org%2Fwiki%2FApplication_programming_interface&ei=dsqbUazXBtSQ4gSVu4Ao&usg=AFQjCNHxQYaQtHaaSdm2FZMx3k2Kx7g9Rg&bvm=bv.46865395,bs.1,d.bGE


[Pick the date]

ISP - Internet Service Provajders

ITU-T - International Telecommunication Union – Telecom Sector

LEX - Local Exchange

LLU - Local Loop Unbundling

LMDS - Local Multipoint Distribution Service

MDF - Main Distribution Frame

MG - Media Gateways

MGC - Media Gateway Controller

MGCF - Media Gateway Control Function

MSC - Mobile Switching Center

NGA – Next Generation Access

NGN – Next Generation Networks

OLT - Optical Line Termination

OPEX - Operating Expense

OSA - Open Service Architecture

OSDE - Open Service Delivery Environment

OSS - Operational Support Systems

PC – Personal Computer

PLMN – Public Land Mobile Network

PoC - Push to Talk over Cellular

POTS - Plain Old Telephone Service

PSTN – Public Switched Telephone Network

QoS - Quality of Service

RGW - Residential GateWay

SCP - Signaling Control Point

SDF - Street Distribution Frame

37

https://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&ved=0CCcQFjAA&url=http%3A%2F%2Fen.wikipedia.org%2Fwiki%2FQuality_of_service&ei=L8qbUfyjGO_14QSU7IHYBA&usg=AFQjCNH0c9iXhfkvdgvoYe6I61jlVV3I_Q&bvm=bv.46865395,bs.1,d.bGE

https://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=3&cad=rja&ved=0CDcQFjAC&url=http%3A%2F%2Fwww.investopedia.com%2Fterms%2Fo%2Foperating_expense.asp&ei=LMubUdijBcSr4ATdnIHYCA&usg=AFQjCNH9lmlENxe1c9-cE7gAlaHh3XNxyQ&bvm=bv.46865395,bs.1,d.bGE


[Pick the date]

SIP - Session Initiation Protocol

SMP - Significant Market Power

SMS - Short Message Service

S-CSCF - Serving Call Session/State Control Function

TEX - Transit Exchange

TGW – Trunk GateWay

UMTS - Universal Mobile Telecommunications System

VoBB - Voice over Broad Band

VoDSL - Voice over DSL

VoIP - Voice over IP

3GPP - 3rd Generation Partnership Project

7. Literatura1. J. de Vriendt, G. Hanson, A. Urie „Network Migration Strategies towards IMS“

2. Siemens IP Multimedia Subsystem (IMS)

3. ITU-T, Draft Rec. Y.NGN-MIG

4. ”Step-by-step migration scenario from PSTN to NGN”, Alcatel Technical Paper

38

https://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=2&cad=rja&ved=0CDAQFjAB&url=http%3A%2F%2Fen.wikipedia.org%2Fwiki%2FVoice_over_IP&ei=zsibUeTRFfTH7AbUp4DoBg&usg=AFQjCNHrUsHmENGpg3K47hdeHSYuxV54UQ&bvm=bv.46865395,bs.1,d.bGE


[Pick the date]

5. Prof. Ahmed El Sherbini, Dr. Omayma Abdel Mohsen: “Next Generation Networks:

Technologies, Services and Migration Strategies”, EUROSCOM

6. N. Živić, Z. R. Petrović, M. Jovanović, "Prelazak na mreže sledeće generacije", TELFOR

– CD zbornik, Beograd, 2009.

7. http://www.e-drustvo.org/proceedings/YuInfo2007/html/pdf/104.pdf

8. http://www.telfor.rs/telfor2004/radovi/PU-1-8.PDF

9. http://www.infoteh.rs.ba/rad/2010/B-III/B-III-7.pdf

39

http://www.infoteh.rs.ba/rad/2010/B-III/B-III-7.pdf

http://www.telfor.rs/telfor2004/radovi/PU-1-8.PDF

http://www.e-drustvo.org/proceedings/YuInfo2007/html/pdf/104.pdf

tehnološki, sigurnosni i ekonomski aspekti migracije iz jedne u drugu generaciju mreža

Documents