MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA,PROSTORNOG UREENJA I

GRADITELJSTVA3521

Na temelju lanka 19. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07) ministricazatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva donosi

TEHNIKI PROPIS

ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

I. OPE ODREDBE

lanak 1.

(1) Ovim se Tehnikim propisom (u daljnjem tekstu: Propis), u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva zagraevinu, propisuju tehnika svojstva za drvene konstrukcije u graevinama (u daljnjem tekstu: drvenakonstrukcija), zahtjevi za projektiranje, izvoenje, uporabljivost, odravanje i drugi zahtjevi za drvenekonstrukcije, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u drvenukonstrukciju (u daljnjem tekstu: graevni proizvodi).(2) Ovaj Propis odnosi se i na elemente u graevinama koji nisu sastavni dio drvene konstrukcije(nekonstrukcijski elementi - drvena oplata, drvene pregrade, ograde, ispune i sl.) odnosno na elementedrvene konstrukcije koji ne utjeu na mehaniku otpornost i stabilnost graevine u cjelini.(3) Ovaj Propis ne odnosi se na zavrne obloge konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata (oblogestropova, podova, zidova i dr.) i drvne proizvode koji slue kao toplinska, zvuna ili druga izolacija.

lanak 2.

Projektiranje, izvoenje, odravanje i nain koritenja graevine moraju biti takvi da se ispune zahtjevipropisani ovim Propisom.

lanak 3.

(1) Drvena konstrukcija je dio graevnog sklopa graevine.(2) Ispunjavanje bitnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti graevine i dijela bitnog zahtjevazatite od poara, koji se odnosi na ouvanje nosivosti drvene konstrukcije u sluaju poara tijekomodreenog vremena utvrenog posebnim propisom (u daljnjem tekstu: otpornost na poar), postie sedrvenom konstrukcijom koja ima tehnika svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom.

lanak 4.

Graevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu: drvni proizvodi (konstrukcijsko drvo, nosai na osnovi drva i ploe na osnovi drva) mehanika spajala ljepila predgotovljeni elementi zatitna sredstva, drugi graevni proizvodi za koje su propisani zahtjevi u prilozima ovoga Propisa radi ugradnje zajedno sproizvodima iz podstavaka 1. do 5. ovoga stavka.

lanak 5.

(1) Drvena konstrukcija i graevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis moraju imati tehnikasvojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim Propisom.(2) Sastavni dijelovi drvene konstrukcije (spregovi, zatege, temelji i sl.) i graevni proizvodi koji se u njihugrauju, a koji nisu obuhvaeni ovim Propisom, moraju, osim odredbi ovoga Propisa, zadovoljiti iodredbe posebnog Propisa kojim se ureuju takve konstrukcije.

II. TEHNIKA SVOJSTVA DRVENE KONSTRUKCIJE

lanak 6.

(1) Tehnika svojstva drvene konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja graevine uz propisano,odnosno projektom odreeno izvoenje i odravanje drvene konstrukcije, ona podnese sve utjecajeuobiajene uporabe i utjecaje okolia, tako da tijekom graenja i uporabe predvidiva djelovanja nagraevinu ne prouzroe: ruenje graevine ili njezinog dijela, deformacije nedoputena stupnja, oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije drvene konstrukcije, nerazmjerno velika oteenja graevine ili njezinog dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.(2) Tehnika svojstva drvene konstrukcije, uz uvjete iz stavka 1. ovoga lanka, moraju biti takva da se usluaju poara ouva nosivost konstrukcije ili njezinog dijela tijekom odreenog vremena propisanogposebnim propisom.(3) Tehnika svojstva drvene konstrukcije iz stavka 1. i 2. ovoga lanka postiu se projektiranjem iizvoenjem drvene konstrukcije u skladu s odredbama ovoga Propisa.(4) Ouvanje tehnikih svojstava iz stavka 1. i 2. ovoga lanka postie se odravanjem drvenekonstrukcije u skladu s odredbama ovoga Propisa.

lanak 7.

(1) Ako drvena konstrukcija ima tehnika svojstva propisana lankom 6. stavkom 1. i 2. ovoga Propisa,podrazumijeva se da graevina ispunjava bitni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti, te da imapropisanu otpornost na poar.(2) Kada je, sukladno posebnim propisima, potrebno dodatno zatiivanje drvene konstrukcije radiispunjavanja zahtjeva otpornosti na poar (obloga, sprinkler instalacija i sl.), to zatiivanje smatrat e sesastavnim dijelom tehnikog rjeenja drvene konstrukcije.

lanak 8.

Tehnika svojstva drvene konstrukcije moraju biti takva, da, osim ispunjavanja zahtjeva ovoga Propisa,budu ispunjeni i zahtjevi posebnih propisa kojima se ureuje ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva zagraevinu.

lanak 9.

(1) Drvena konstrukcija mora, nakon rekonstrukcije odnosno adaptacije graevine iji je sastavni dio,imati tehnika svojstva propisana lankom 6. stavkom 1. i 2. i lankom 8. ovoga Propisa.(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, drvena konstrukcija mora nakon rekonstrukcije odnosnoadaptacije graevine, kojom se ne utjee bitno na tehnika svojstva drvene konstrukcije, imati najmanjetehnika svojstva koja je imala prije rekonstrukcije odnosno adaptacije (u daljnjem tekstu: zateenatehnika svojstva).(3) Smatra se da rekonstrukcija odnosno adaptacija graevine nemaju bitan utjecaj na tehnika svojstvadrvene konstrukcije ako su zateena tehnika svojstva vezana za mehaniku otpornost i stabilnostzadovoljavajua i ako se mijenjaju do ukljuivo 10% (npr. promjena raunskih vrijednosti reznih sila uproraunskim presjecima i sl.).(4) Odredba stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuje se:

na viestruke rekonstrukcije odnosno adaptacije graevine kojima se mijenjaju zateena tehnikasvojstva drvene konstrukcije u cjelini odnosno njezinih pojedinih dijelova, koja svojstva su vezana zamehaniku otpornost i stabilnost graevine na rekonstrukciju odnosno adaptaciju graevine kojoj je drvena konstrukcija oteena tako da postojiopasnost za ivot i zdravlje ljudi, okoli, prirodu, druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnomzemljitu.

lanak 10.

(1) Tehnika svojstva zatite drvene konstrukcije moraju osigurati ispunjavanje zahtjeva iz lanka 6. ovogaPropisa.(2) Zatita drvene konstrukcije mora se provoditi na nain da se osigura postizanje svojstava zatite izstavka 1. ovoga lanka.(3) Ako se zatita provodi prema normama na koje upuuje Prilog E ovoga Propisa smatra se da jeosigurano postizanje svojstava zatite iz stavka 1. ovoga lanka.(4) Doputeno je koristiti i druge norme osim onih odreenih Prilogom E ovoga Propisa pod uvjetom daje postignuta ista razina usklaenosti.(5) Zatita drvene konstrukcije smatra se sastavnim dijelom tehnikog rjeenja drvene konstrukcije.(6) Prilogom E ovoga Propisa poblie je odreena zatita drvenih konstrukcija.

III. GRAEVNI PROIZVODI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

lanak 11.

(1) Graevni proizvodi proizvode se u proizvodnim pogonima (tvornicama) izvan gradilita, ako ovimPropisom za pojedine graevne proizvode nije drukije propisano.(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka predgotovljeni elementi drvene konstrukcije (u daljnjem tekstu:predgotovljeni elementi) mogu biti izraeni na gradilitu za potrebe toga gradilita.(3) Pod gradilitem se, osim prostora odreenog Zakonom o gradnji, u smislu odredbe stavka 2. ovogalanka podrazumijeva i proizvodni pogon u kojem se predgotovljeni elementi, primjenom odgovarajuetehnologije graenja, proizvode ili izrauju za potrebe odreenog gradilita a u skladu s projektom drvenekonstrukcije.

lanak 12.

(1) Graevni proizvod proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici) izvan gradilita smije se ugraditi udrvenu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom i ako je za njega izdana isprava osukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa.(2) Predgotovljeni elementi izraeni na gradilitu za potrebe toga gradilita, smiju se ugraditi u drvenukonstrukciju ako je za njih dokazana uporabljivost u skladu s projektom drvene konstrukcije i ovimPropisom.(3) U sluaju nesukladnosti graevnog proizvoda s tehnikim specifikacijama za taj proizvod i/iliprojektom drvene konstrukcije, proizvoa graevnog proizvoda odnosno izvoa drvene konstrukcijemora odmah prekinuti proizvodnju odnosno izradu tog proizvoda i poduzeti mjere radi utvrivanja iotklanjanja greaka koje su nesukladnost uzrokovale.(4) Ako doe do isporuke nesukladnog graevnog proizvoda proizvoa odnosno uvoznik mora, bezodgode, o nesukladnosti toga proizvoda obavijestiti sve kupce, distributere, ovlatenu pravnu osobu kojaje sudjelovala u potvrivanju sukladnosti, i Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva.(5) Proizvoa odnosno uvoznik i distributer graevnog proizvoda duni su poduzeti odgovarajue mjere ucilju odravanja svojstava graevnog proizvoda tijekom rukovanja, skladitenja i prijevoza, a izvoadrvene konstrukcije tijekom prijevoza, rukovanja, skladitenja i ugradnje graevnog proizvoda.

lanak 13.

(1) Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrivanje sukladnosti te oznaavanje graevnihproizvoda, ispitivanje graevnih proizvoda, posebnosti pri projektiranju i graenju te potrebni kontrolni

postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati graevni proizvodi odreeni su u prilozima ovogaPropisa i to za: drvne proizvode u Prilogu A, mehanika spajala u Prilogu B, ljepila u Prilogu C, predgotovljene elemente u Prilogu D, zatitna sredstva u Prilogu E.(2) Potvrivanje sukladnosti proizvoda koji nisu obuhvaeni normama ili znatno odstupaju odharmoniziranih normi na koje upuuju Prilozi A do E iz stavka 1. ovoga lanka provodi se prematehnikim doputenjima za te proizvode.(3) Potvrivanje sukladnosti, u smislu stavaka 1. i 2. ovoga lanka, obuhvaa radnje ocjenjivanjasukladnosti graevnih proizvoda te, ovisno o propisanom sustavu ocjenjivanja sukladnosti, izdavanjecertifikata unutarnje kontrole proizvodnje odnosno izdavanje certifikata sukladnosti graevnih proizvoda.

IV. PROJEKTIRANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA

lanak 14.

(1) Projektiranjem drvenih konstrukcija moraju se za graenje i projektirani uporabni vijek graevinepredvidjeti svi utjecaji na drvenu konstrukciju koji proizlaze iz naina i redoslijeda graenja, predvidivihuvjeta uobiajene uporabe graevine i predvidivih utjecaja okolia na graevinu.(2) Projektom drvene konstrukcije mora se, u skladu s ovim Propisom, dokazati da e graevina tijekomgraenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti,otpornost na poar, te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim propisima.(3) Ako ovim ili posebnim propisom nije drukije propisano, uporabni vijek graevine iz stavka 1. ovogalanka je najmanje 50 godina.

lanak 15.

(1) Mehanika otpornost i stabilnost, te otpornost graevine na poarna djelovanja dokazuju seproraunima nosivosti i uporabljivosti drvene konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje na graevinuu glavnom projektu.(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, otpornost na poarna djelovanja se ne mora dokazivati akoposebnim propisom nije odreeno vrijeme ouvanja graninog stanja nosivosti drvene konstrukcije usluaju poara.(3) Prorauni iz stavka 1. ovoga lanka provode se primjenom prikladnih proraunskih postupaka koji sepo potrebi mogu dopuniti ispitivanjima, pri emu se u obzir uzimaju svi mjerodavni parametri.(4) Proraunski i drugi modeli moraju biti takvi da, uzimajui u obzir pouzdanost ulaznih podataka itonost izvedbe, odgovaraju ponaanju konstrukcije tijekom graenja i u uporabi.

lanak 16.

(1) Na projektiranje drvenih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme iz Priloga G ovoga Propisa.(2) Doputena je primjena i drugih pravila projektiranja drvenih konstrukcija koja se razlikuju od praviladanih hrvatskim normama iz Priloga G ovoga Propisa, ako se dokae da se primjenom tih pravilaispunjavaju zahtjevi ovoga Propisa najmanje na razini odreenoj hrvatskim normama iz Priloga G.(3) Prilogom G iz stavka 1. ovoga lanka poblie se odreuje projektiranje drvenih konstrukcija.

lanak 17.

(1) Iznimno od odredbi lanka 16. ovoga Propisa, u razdoblju do 31. prosinca 2010. godine naprojektiranje drvenih konstrukcija primjenjuju se priznata tehnika pravila i odredbe Priloga F ovogaPropisa.(2) Prilogom F iz stavka 1. ovoga lanka poblie se odreuje projektiranje drvenih konstrukcija iz togastavka ovoga lanka.

lanak 18.

Pri projektiranju drvene konstrukcije nije doputena primjena priznatih tehnikih pravila i odredbi izPriloga F ovoga Propisa i istodobna primjena hrvatskih normi iz Priloga G ovoga Propisa za istudrvenu konstrukciju, osim u sluaju i na nain doputen ovim Propisom.

lanak 19.

(1) Drvo koje se lijepi mora imati sadraj vode koja odgovara tehnikoj uputi proizvoaa ljepila ali nemanje od 9% i ne vie od 15% s time da maksimalna razlika sadraja vode elemenata koji se lijepe smijebiti 2 %.(2) Poetne imperfekcije u sredini tapnog elementa, tj. odstupanje od pravca osi tapa, i vitkih savijenihnosaa kod kojih se moe javiti izvijanje kao i kod okvira ne smiju biti vee od 1/500 duljine za lijepljenolamelirano drvo odnosno 1/300 duljine za cjelovito drvo.

lanak 20.

(1) Nije doputeno ugraivanje razliitih vrsta spajala u jednom spoju, ukoliko nemaju iste ili sline elasto-mehanika svojstva(2) Nije doputena uporaba razliitih vrsta ljepila za izvoenje jedne lijepljene drvene konstrukcije.(3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka doputeno je koritenje avala i vijaka pri izradi lijepljenog spoja alisamo kao priteznih elemenata lijepljenog spoja, ali ne i kao nosivih spojnih elemenata.(4) Nije doputena ugradnja drvnih proizvoda iz Priloga A koji imaju sadraj vode vei od 22% u drvenekonstrukcije.(5) Nije doputena ugradnja elemenata koji nisu preventivno zatieni postupcima organizacijske zatite nanain da se sprijei ponovno vlaenje drvene grae tijekom transporta, obrade, meuskladitenja, montaei uporabe, izbjegavanjem izravnog kontakta sa vodom i tlom, ispravnim slaganjem elementa inatkrivanjem.

lanak 21.

(1) Graevinski projekt projekt drvene konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta graevine morasadravati osobito:1. u tehnikom opisu opis utjecaja namjene i naina uporabe graevine te utjecaja okolia na svojstva drvene konstrukcije, podatke iz elaborata o prethodnim istraivanjima i podatke iz drugih elaborata, studija i podloga koji suod utjecaja na svojstva drvene konstrukcije, opis drvene konstrukcije, ukljuivo i temeljenje, opis naina izvoenja drvene konstrukcije i ugradnje pojedinih graevnih proizvoda, razred izloenosti dijelova drvene konstrukcije, ukljuivo metalne i betonske dijelove, opis mjera konstruktivne zatite, mjera kemijske zatite i posebne zatite, ako je takva potrebna.2. u proraunu mehanike otpornosti i stabilnosti podatke o predvidivim djelovanjima i utjecajima na graevinu, podatke o temeljnom tlu i potresnom podruju, proraun nosivosti i uporabljivosti drvene konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje, te proraunepojedinih dijelova drvene konstrukcije, za sve faze prijevoza, prijenosa, izvoenja i uporabe graevine, proraun globalne stabilnosti konstrukcije.3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete drvene konstrukcije: svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u drvenu konstrukciju, ukljuivoodgovarajue podatke propisane odredbama o oznaavanju graevnih proizvoda prema prilozima ovogaPropisa, ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji se izrauju na gradilitu zapotrebe toga gradilita, kontrolu graevnih proizvoda, koji se ugrauju u drvenu konstrukciju, koju treba provesti prije ugradnje, ispitivanja i postupke dokazivanja nosivosti i uporabljivosti drvene konstrukcije, ukljuivo klasine

modanike i skobe, uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja drvene konstrukcije, a kojiimaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehnikih svojstava drvene konstrukcije iispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, druge uvjete znaajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima, te sadraj vode elementa drvene konstrukcije prije ugradnje u drvenu konstrukciju odnosno sadraj vodedrvene konstrukcije prije sklapanja s drugim dijelovima graevine.(2) Zahtjevi iz toke 3. stavka 1. ovoga lanka, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostimagraenja mogu biti detaljnije razraeni u izvedbenom projektu drvene konstrukcije.

lanak 22.

Ako projekt drvene konstrukcije radi ispunjavanja uvjeta iz lanka 21. ovoga Propisa odreuje primjenunorme iz Priloga ovoga Propisa na nain odreen tim Prilogom, smatra se da drvena konstrukcijaispunjava propisane zahtjeve u dijelu normom ureenog podruja.

lanak 23.

Osim uvjeta propisanih odredbama lanaka 14. do 22., ovoga Propisa, projekt drvene konstrukcije kojimse razrauje izvoenje drvene konstrukcije obvezno mora sadravati tehniko rjeenje: elemenata drvene konstrukcije te nain njegove proizvodnje odnosno izrade, ugradnje elemenata u drvenu konstrukciju, ukljuivo proraun i zahtijevana svojstva spojeva elemenatas ostalim elementima drvene konstrukcije, prijenosa i prijevoza elemenata drvene konstrukcije (mjesta oslanjanja i vjeanja i opis sustavapodizanja, poloaj elemenata prilikom prijenosa i prijevoza, put prijevoza, i drugo), te projektiranu teinu idoputena odstupanja teine elementa drvene konstrukcije, rasporeda oslonaca, potrebnih potpora, sustava i drugih mjera za osiguravanje stabilnosti i sprjeavanjaoteivanja ili mjestiminog utiskivanja elemenata konstrukcije tijekom prijevoza, ugraivanja i spajanjaelemenata konstrukcije.

lanak 24.

(1) Osim uvjeta propisanih odredbama lanaka 14. do 22. ovoga Propisa, projekt rekonstrukcije odnosnoadaptacije graevine, kojom se mijenja drvena konstrukcija, obvezno mora sadravati podatke outvrenim zateenim tehnikim svojstvima drvene konstrukcije.(2) Zateena tehnika svojstva drvene konstrukcije utvruju se uvidom u dokumentaciju graevine,ispitivanjima, proraunima ili na drugi primjereni nain.

V. IZVOENJE I UPORABLJIVOST DRVENIH KONSTRUKCIJA

lanak 25.

(1) Graenje graevina koje sadre drvenu konstrukciju mora biti takvo da drvena konstrukcija imatehnika svojstva i da ispunjava druge zahtjeve propisane ovim Propisom u skladu s tehnikim rjeenjemgraevine i uvjetima za graenje danim projektom, te da se osigura ouvanje tih svojstava i uporabljivostgraevine tijekom njezinog trajanja.(2) Pri izvoenju drvene konstrukcije izvoa je duan pridravati se projekta drvene konstrukcije itehnikih uputa za ugradnju i uporabu graevnih proizvoda i odredaba ovoga Propisa.

lanak 26.

(1) Kod preuzimanja graevnog proizvoda proizvedenog izvan gradilita izvoa mora utvrditi: je li graevni proizvod isporuen s oznakom u skladu s posebnim propisom i podudaraju li se podaci nadokumentaciji s kojom je graevni proizvod isporuen s podacima u oznaci, je li graevni proizvod isporuen s tehnikim uputama za ugradnju i uporabu, jesu li svojstva, ukljuivo rok uporabe graevnog proizvoda te podaci znaajni za njegovu ugradnju,

uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost drvene konstrukcije sukladni svojstvima i podacima odreenimglavnim projektom.(2) Utvreno iz stavka 1. ovoga lanka zapisuje se u skladu s posebnim propisom o voenju graevinskogdnevnika, a dokumentacija s kojom je graevni proizvod isporuen se pohranjuje meu dokaze osukladnosti graevnih proizvoda koje izvoa mora imati na gradilitu.

lanak 27.

(1) Propisana svojstva i uporabljivost graevnog proizvoda izraenog na gradilitu utvruju se na nainodreen projektom i ovim Propisom.(2) Podatke o dokazivanju uporabljivosti i postignutim svojstvima graevnog proizvoda iz stavka 1. ovogalanka izvoa zapisuje u skladu s posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika.

lanak 28.

(1) Zabranjena je ugradnja graevnog proizvoda koji: je isporuen bez oznake u skladu s posebnim propisom, je isporuen bez tehnike upute za ugradnju i uporabu, nema svojstva zahtijevana projektom ili mu je istekao rok uporabe, odnosno iji podaci znaajni zaugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost drvene konstrukcije nisu sukladni podacima odreenimglavnim projektom.(2) Ugradnju graevnog proizvoda odnosno nastavak radova mora odobriti nadzorni inenjer, to sezapisuje u skladu s posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika.

lanak 29.

(1) Izvoenje drvene konstrukcije mora biti takvo da drvena konstrukcija ima tehnika svojstva iispunjava zahtjeve odreene projektom i ovim Propisom.(2) Uvjeti za izvoenje drvene konstrukcije odreuju se programom kontrole i osiguranja kvalitete koji jesastavni dio glavnog projekta drvene konstrukcije najmanje u skladu sa odredbama Priloga H ovogaPropisa.(3) Ako je tehniko rjeenje drvene konstrukcije, odnosno ako su uvjeti u kojima se izvode radovi i drugeokolnosti koje mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva drvene konstrukcije, takvi, da nisu obuhvaeniodredbama Priloga H ovoga Propisa, tada se programom kontrole i osiguranja kvalitete moraju odreditiposebni uvjeti graenja kojima se ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka.(4) Prilogom H iz stavka 2. i 3. ovoga lanka poblie se odreuje izvoenje i odravanje drvenekonstrukcije.

lanak 30.

(1) Smatra se da drvena konstrukcija ima projektom predviena tehnika svojstva i da je uporabljiva ako: su graevni proizvodi ugraeni u drvenu konstrukciju na propisani nain i imaju ispravu o sukladnostiprema lanku 12. stavku 1. ovoga Propisa, odnosno dokaze uporabljivosti prema lanku 12. stavku 2.ovoga Propisa, su uvjeti graenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva drvene konstrukcije,bile sukladne zahtjevima iz projekta, drvena konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti utvrene ispitivanjem pokusnim optereenjem,kada je ono propisano kao obvezno, ili zahtijevano projektom,te ako o provjerama tih injenica postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija.(2) Smatra se da je uporabljivost drvene konstrukcije dokazana ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovogalanka i lanka 29. ovoga Propisa.

lanak 31.

(1) Ako se utvrdi da drvena konstrukcija nema projektom predviena tehnika svojstva, mora se provestinaknadno dokazivanje da drvena konstrukcija ispunjava zahtjeve ovoga Propisa.

(2) Dokaz iz stavka 1. ovoga lanka smatra se dijelom izvedbenog projekta.(3) U sluaju da se dokae da postignuta tehnika svojstva drvene konstrukcije ne ispunjavaju zahtjeveovoga Propisa potrebno je izraditi projekt sanacije drvene konstrukcije.

VI. ODRAVANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA

lanak 32.

(1) Odravanje drvene konstrukcije mora biti takvo da se tijekom trajanja graevine ouvaju njezinatehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom graevine i ovim Propisom, te drugi bitnizahtjevi koje graevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom.(2) Odravanje drvene konstrukcije koja je izvedena odnosno koja se izvodi u skladu s prije vaeimpropisima mora biti takvo da se tijekom trajanja graevine ouvaju njezina tehnika svojstva i ispunjavajuzahtjevi odreeni projektom graevine i propisima u skladu s kojima je drvena konstrukcija izvedena.

lanak 33.

(1) Odravanje drvene konstrukcije podrazumijeva: redovite preglede drvene konstrukcije, u razmacima i na nain odreen projektom graevine, ovimPropisom i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji, izvanredne preglede drvene konstrukcije nakon kakvog izvanrednog dogaaja ili po zahtjevu inspekcije, izvoenje radova kojima se drvena konstrukcija zadrava ili se vraa u stanje odreeno projektomgraevine i ovim Propisom odnosno propisom u skladu s kojim je drvena konstrukcija izvedena.(2) Ispunjavanje propisanih uvjeta odravanja drvene konstrukcije, dokumentira se u skladu s projektomgraevine te: izvjeima o pregledima i ispitivanjima drvene konstrukcije, zapisima o radovima odravanja, na drugi prikladan nain, ako ovim Propisom ili drugim propisom donesenim u skladu s odredbamaZakona o gradnji nije to drugo odreeno.

lanak 34.

(1) Za odravanje drvene konstrukcije doputeno je rabiti samo one graevne proizvode za koje suispunjeni propisani uvjeti i za koje izdana isprava o sukladnosti prema posebnom propisu ili za koje jeuporabljivost dokazana u skladu s projektom graevine i ovim Propisom.(2) Odravanjem graevine ili na koji drugi nain ne smiju se ugroziti tehnika svojstva i ispunjavanjepropisanih zahtjeva drvene konstrukcije.

lanak 35.

Na izvoenje radova na odravanju drvene konstrukcija odgovarajue se primjenjuju odredbe ovogaPropisa koje se odnose na izvoenje drvenih konstrukcija.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 36.

(1) Prilozi A, B, C, D, E, F, G i H s odgovarajuim sadrajem tiskani su uz ovaj Propisi njegov su sastavni dio.(2) Ministar ovlaten za donoenje ovoga Propisa posebnom odlukom e, osim normi odreenih uprilozima iz stavka 1. ovoga lanka, odrediti norme na koje upuuju norme iz tih priloga i druge norme tepriznata tehnika pravila bitna za primjenu ovoga Propisa. Ova odluka objavljuje se na WEB-stranicamaMinistarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva.

lanak 37.

(1) Dana 31. prosinca 2010. prestaju se primjenjivati priznata tehnika pravila u dijelu u kojem se odnosena projektiranje, izvoenje i odravanje drvenih konstrukcija obuhvaenih ovim Propisom, sadrana u: Pravilniku o tehnikim normativima za djelovanja nosivih graevinskih konstrukcija (Slubeni list26/88) Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima(Slubeni list 31/81,29/83, 20/88 i 52/90) Pravilnik o tehnikim normativima za temeljenje graevinskih objekata (Slubeni list 15/90) Pravilnik o tehnikim normativima za nosive eline konstrukcije (Slubeni list 61/86)te priznata tehnika pravila i tehnike specifikacije na primjenu kojih priznata tehnika pravila izpodstavka 1., 2., 3. i 4. ovoga stavka upuuju.(2) Glavni projekt u kojemu je tehniko rjeenje drvene konstrukcije dano prema priznatim tehnikimpravilima iz stavka 1. ovoga lanka smatrat e se pravovaljanim dokumentom za: poetak radova na zgradi ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanjeiskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2, za kojuinvestitor ima pravomono rjeenje o uvjetima graenja, izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno izdavanje graevinske dozvole ako je zahtjev za izdavanjete potvrde odnosno dozvole zajedno s glavnim projektom podnesen do 30. lipnja 2011. godine.

lanak 38.

(1) U graevinu koja se izvodi prema potvrenom glavnom projektu odnosno graevinskoj dozvoli iji jesastavni dio glavni projekt izraen u skladu s priznatim tehnikim pravilima iz lanka 37. ovoga Propisasmije se ugraditi graevni proizvod specificiran prema ovom Propisu ako ima odgovarajua ili povoljnijatehnika svojstva, ako je to odreeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s tim projektom utvreno daje uporabljiv za tu graevinu ukljuujui uvjete njegove ugradbe i utjecaje okoline.(2) Radi provedbe odredbi iz stavka 1. ovoga lanka za dio drvene konstrukcije koji je izveden do poetkaugradnje graevnih proizvoda specificiranih prema ovom Propisu, mora se popisati stanje izvedenihradova u skladu sa posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika.(3) Izvedbeni projekt drvene konstrukcije iz stavka 1. ovoga lanka mora za ugradnju graevnih proizvodaspecificiranih prema ovom Propisu sadravati detaljnu razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete izglavnog projekta kojom e se, u skladu s ovim Propisom, odrediti osobito: svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u drvenu konstrukciju, ukljuivoodgovarajue podatke propisane odredbama o oznaavanju graevnih proizvoda prema prilozima ovogaPropisa, ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji se izrauju na gradilitu zapotrebe toga gradilita, ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti drvene konstrukcije, uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja drvene konstrukcije, a kojiimaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehnikih svojstava drvene konstrukcije iispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, te druge uvjete znaajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima,te u odnosu na podstavke 1. do 5. ovoga stavka i ocjenu meusobne usklaenosti naina dokazivanjauporabljivosti dijela drvene konstrukcije izgraenog do poetka ugradnje graevnih proizvodaspecificiranih prema ovom Propisu i kasnije izgraenog dijela drvene konstrukcije.(4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuju na glavni projekt i drugudokumentaciju zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanjeiskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2, za kojuinvestitor ima pravomono rjeenje o uvjetima graenja, a koji glavni projekt je izraen u skladu spriznatim tehnikim pravilima iz lanka 37. stavak 1. ovoga Propisa.

lanak 39.

Ako za projektiranje drvene konstrukcije sukladno lanku 16. stavku 1. ovoga Propisa nema tehnikihspecifikacija hrvatskih normi odnosno normi na koje upuuju nizovi normi HRN EN 1991, HRN EN1995, HRN EN 1997 i HRN EN 1998, primjenjuju se odredbe odgovarajuih priznatih tehnikih pravila

koje nisu u suprotnosti sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07), ovimPropisom i normama na koje ovaj Propis upuuje, a za odreivanje kojih je sukladno Zakonu o prostornomureenju i gradnji odgovoran projektant.

lanak 40.

(1) Nakon 31. prosinca 2008. godine prestaju se primjenjivati priznata tehnika pravila za dokazivanjeuporabljivosti graevnih proizvoda za koje je potvrivanje sukladnosti ureeno prilozima ovoga Propisa,ako posebnim propisom nije drukije odreeno.(2) Postupci izdavanja svjedodbi o ispitivanju graevnih proizvoda iz stavka 1. ovoga lanka zapoeti do31. prosinca 2008. godine prema priznatim tehnikim pravilima, dovriti e se prema tim tehnikimpravilima.(3) Svjedodbe o ispitivanju graevnih proizvoda iz stavka 1. ovoga lanka izdane prema priznatimtehnikim pravilima, priznaju se kao dokaz uporabljivosti graevnih proizvoda do datuma vaenja koji je unjima odreen ali ne due od 30. lipnja 2009. godine.

lanak 41.

Do potpisivanja ugovora kojim se ureuje podruje graevnih proizvoda izmeu Republike Hrvatske iEuropske unije, oznaavanje graevnih proizvoda koji odgovaraju hrvatskim normama donesenim uskladu s naelima usklaivanja europskog zakonodavstva provodi se u skladu s odredbama posebnogpropisa kojim se ureuje to pitanje.

lanak 42.

(1) Nakon potpisivanja ugovora iz lanka 41. ovoga Propisa i u skladu s tim ugovorom, za projektiranje,izvoenje i odravanje drvenih konstrukcija mogu se rabiti i graevni proizvodi sukladni harmoniziranimtehnikim specifikacijama na koje ovaj Propis ne upuuje ako: su naslovi, referencijske oznake i datum poetka primjene tih tehnikih specifikacija, te datum zavretkaistovremene primjene oprenih nacionalnih tehnikih specifikacija objavljeni u slubenom glasiluEuropske unije, je za te graevne proizvode potvrena sukladnost s tim tehnikim specifikacijama, su ti proizvodi uporabljivi u Republici Hrvatskoj obzirom na zemljopisne, klimatske i druge osobitostiRepublike Hrvatske.(2) U drvenu konstrukciju koja se izvodi prema potvrenom glavnom projektu odnosno graevinskojdozvoli iji je sastavni dio glavni projekt izraen u skladu s tehnikim specifikacijama na koje upuujeovaj Propis, graevni proizvod iz stavka 1. ovoga lanka smije se ugraditi ako ima odgovarajua ilipovoljnija tehnika svojstva, ako je to odreeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s tim projektomutvreno da je uporabljiv za tu drvenu konstrukciju ukljuujui uvjete njegove ugradbe i utjecaje okoline.(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuju na glavni projekt zgrade ijagraevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednihdjelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2, za koju investitor ima pravomonorjeenje o uvjetima graenja, a koji glavni projekt je izraen u skladu s tehnikim specifikacijama na kojeupuuje ovaj Propis.(4) U sluaju iz stavka 2. i 3. ovoga lanka, odgovarajue se primjenjuju odredbe stavaka 2., 3. i 4. lanka38. ovoga Propisa.

lanak 43.

Ovaj Propis stupa na snagu 1. sijenja 2008. godine osim: odredbe toke A.3.2. iz Priloga A ovoga Propisa koja stupa na snagu danom pristupanja RepublikeHrvatske Europskoj Uniji, i odredbe Priloga G ovoga Propisa koje stupaju na snagu od dana stupanja na snagu svih hrvatskihnormi na koje upuuje taj Prilog.

Klasa: 360-01/07-04/8

Urbroj: 531-01-266-07-02Zagreb, 22. studenoga 2007.

MinistricaMarina Matulovi Dropuli, dipl. ing. arh., v. r.

PRILOG A:

DRVNI PROIZVODI

A.1 Podruje primjeneA.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno lanku 13. ovoga Propisa propisuju tehnika svojstva i drugi zahtjevi zadrvne proizvode koji su sastavni dio elemenata konstrukcije odnosno predgotovljenih elemenata iz PrilogaD ovoga Propisa, te nain potvrivanja sukladnosti drvnog proizvoda ako ovim Propisom nije drukijepropisano.A.1.2 Tehnika svojstva i drugi zahtjevi te potvrivanje sukladnosti drvnog proizvoda odreuju se odnosnoprovodi prema normama navedenim u toki A.6.1, A.6.2 i A.6.3 ovoga Priloga, normama na koje te normeupuuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa.A.1.3 Drvni proizvodi u smislu toke A.1.1 ovoga Priloga su proizvodi proizvedeni u proizvodnom pogonu(tvornici) za takvu vrstu proizvoda, a obuhvaaju:a) konstrukcijsko drvo (piljena i tesana graa) navedeno u toki A.2.1.5, podtoke a) do b) ovoga Priloga,b) lijepljeno lamelirano drvo navedeno u toki A.2.1.6 i konstrukcijske proizvode na osnovi drva (npr.LVL)c) ploe na osnovi drva navedene u toki A.2.1.7, podtoke a) do g) ovoga Priloga

A.2 Specificirana svojstva, potvrivanje sukladnosti i oznaavanjeA.2.1 Specificirana svojstvaA.2.1.1 Tehnika svojstva konstrukcijskog drva moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne zakrajnju namjenu konstrukcijskog drva i ovisno o vrsti konstrukcijskog drva moraju biti specificirana premanormama niza HRN EN 14081 ili normi HRN EN 14544, normi HRN EN 385, normama na koje te normeupuuju i odredbama ovoga Priloga.A.2.1.2 Tehnika svojstva nosaa na osnovi drva moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne zakrajnju namjenu nosaa na osnovi drva i ovisno o vrsti nosaa na osnovi drva moraju biti specificiranaprema normi HRN EN 14080 ili normi HRN EN 14374, normama na koje te norme upuuju i odredbamaovoga Priloga.A.2.1.3 Tehnika svojstva ploa na osnovi drva moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne zakrajnju namjenu ploa na osnovi drva i ovisno o vrsti ploe na osnovi drva moraju biti specificirana premanormama HRN EN 13986, HRN EN 14279 odnosno HRN EN 634-1, normama na koje te norme upuujui odredbama ovoga Priloga.A.2.1.4 Tehnika svojstva drvnih proizvoda moraju biti specificirana u projektu drvene konstrukcije.A.2.1.4.1 Neovisno o uvjetima uporabe drvene konstrukcije za konstrukcijsko drvo, lijepljeno lameliranodrvo i konstrukcijske proizvode na osnovi drva u projektu drvene konstrukcije obvezno moraju bitispecificirana sljedea svojstva:a) vrstoa na savijanjeb) Vlana vrstoac) Modul elastinostid) Kakvoa vrstoe vezanjae) Bubrenje i utezanjef) TrajnostA.2.1.4.2 Neovisno o uvjetima uporabe drvene konstrukcije, za ploe na osnovi drva u projektu drvenekonstrukcije obvezno moraju biti specificirana sljedea svojstva:g) Karakteristine vrijednosti vrstoe okomito na ravninu ploe (savijanje, posmik, vlak, tlak)h) Moduli krutosti (okomito na ravninu ploe i u ravnini ploe)i) Karakteristine vrijednosti vrstoe u ravnini ploe (savijanje, posmik, vlak i tlak)j) Gustoa

k) Vezivo, postotak udjela veziva i kakvoa vrstoe vezanjal) Stabilnost dimenzija (bubrenje) za furnirske ploe treba definirati stabilnost dimenzija u oba smjeram) Trajnost (razred hazarda)n) Razred sadraja vodeA.2.1.4.3 Za ploe na osnovi drva koje odgovaraju razredu uporabljivosti 2 i 3, osim svojstava iz tokeA.2.1.4.2 u projektu drvene konstrukcije obvezno mora biti specificirano i svojstvo propusnosti vodenepare.A.2.1.4.4 Za ploe na osnovi drva koje se nalaze izmeu prostora sa razliitim mikroklimatskim uvjetima,osim svojstava iz toke A.2.1.4.2 u projektu drvene konstrukcije obvezno mora biti specificirano i svojstvotoplinske provodljivosti.A.2.1.4.5 Za graevine koje su prema posebnom propisu svrstane u grupu zahtjevnih graevina, za svevrste drvnih proizvoda u projektu drvene konstrukcije obvezno mora biti specificirano svojstvo otpornostina poar.A.2.1.4.6 U prostorima u kojima bi oslobaanje formaldehida moglo imati utjecaj na zdravlje (prostori gdjeborave ljudi, ivotinje, prostori u kojima se uva hrana i sl.) za konstrukcijsko drvo koje se meusobnopovezuje ili nastavlja lijepljenjem (zupasto spojeno konstrukcijsko drvo), nosae na osnovi drva i ploena osnovi drva, u projektu drvene konstrukcije obvezno mora biti specificirano svojstvo emisijeformaldehida.A.2.1.5 Konstrukcijsko drvo proizvodi se kao:a) Konstrukcijsko drvo pravokutnog poprenog presjekab) Konstrukcijsko drvo okruglog poprenog presjekaA.2.1.6 Lijepljeno lamelirano drvo i konstrukcijski proizvodi na osnovi drva (npr. LVL)A.2.1.7 Ploe na osnovi drva proizvode kao:a) Vieslojne ploe od masivnog drva (povrinski sloj moe biti i od materijala na osnovi drva)b) Ploe od lameliranog furnirskog drva (LVL) ploe s duno usmjerenim furnirima i ploe s max. 20%popreno usmjerenih furnirac) Ploe s krino uslojenim furnirimad) Ploe s usmjerenim iverjem (OSB)e) Ploe iverice (iverje nabacano na prei paralelno s ravninom ploe i sluajan raspored iverja u sloju adheziv je ljepilo)f) Ploe s esticama povezanim cementomg) Ploe vlaknatice (tvrde i vlagootporne tvrde, polutvrde, meke smiju se koristiti samo kao ukrutnielementi, MDF srednjetvrde)

A.2.2 Potvrivanje sukladnostiA.2.2.1 Potvrivanje sukladnosti konstrukcijskog drva iz toke A.2.1.5 ovoga Priloga provodi se ovisno ovrsti konstrukcijskog drva prema postupku i kriterijima Dodatka ZA normi niza HRN EN 14081 ilipostupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 14544 te odredbama ovoga Priloga i posebnogpropisa.A.2.2.2 Potvrivanje sukladnosti nosaa na osnovi drva provodi se ovisno o vrsti nosaa prema postupku ikriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 14080 ili postupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN14374 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.A.2.2.3 Potvrivanje sukladnosti ploa na osnovi drva iz toke A.2.1.6 ovoga Priloga provodi se premapostupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 13986 te odredbama ovoga Priloga i posebnogpropisa.

A.2.3 OznaavanjeA.2.3.1 Drvni proizvod proizveden prema tehnikoj specifikaciji oznaava se na otpremnici i na proizvoduprema odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadravati upuivanje na tu specifikaciju, a uskladu s posebnim propisom.

A.3 IspitivanjeA.3.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje drvnih proizvoda, ovisno o vrsti drvnog proizvoda,provodi se prema normama na koje upuuje odgovarajua norma iz toke A.6.

A.3.2 Umjesto ispitivanjem iz toke A.3.1 ovoga Priloga, za botaniku vrstu drva i zemlju porijeklaodreene tablicom 1 i 2 norme HRN EN 1912, razred vrstoe se moe odrediti i vizualnim ili strojnimocjenjivanjem prema normi HRN EN 14081-1 i normama na koje ta norma upuuje.

A.4 Kontrola prije ugradnjeA.4.1 Drvni proizvod proizveden prema tehnikoj specifikaciji za koji je sukladnost potvrena na nainodreen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u element drvene konstrukcije akoje uporabljivost dokazana sukladno zahtjevima iz projekta drvene konstrukcije.A.4.2 Neposredno prije ugradnje drvnog proizvoda provode se odgovarajue nadzorne radnje odreenePrilogom H ovoga Propisa.A.4.3 U sluaju sumnje u svojstva drvnog proizvoda, moraju se prije ugradnje provesti ispitivanjaprimjenom odgovarajuih normi na koje upuuju norme iz toke A.6 ovoga Priloga.

A.5 Odravanje svojstavaA.5.1 Proizvoa i distributer drvnih proizvoda, te izvoa radova, duni su poduzeti odgovarajue mjereu cilju odravanja svojstava drvnih proizvoda tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara i skladitenja iugradnje prema tehnikim uputama proizvoaa.

A.6 Popis norma

A.6.1 Norme za konstrukcijsko drvoHRN EN 14081-1:2006Drvene konstrukcije Konstrukcijsko drvo pravokutnoga poprenog presjeka razvrstano prema vrstoi 1. dio: Opi zahtjevi (EN 14081-1:2005)HRN EN 14081-2:2006Drvene konstrukcije Konstrukcijsko drvo pravokutnoga poprenog presjeka razvrstano prema vrstoi 2. dio: Strojno razvrstavanje; dodatni zahtjevi za poetno ispitivanje tipa (EN 14081-2:2005)HRN EN 14081-3:2006Drvene konstrukcije Konstrukcijsko drvo pravokutnoga poprenog presjeka razvrstano prema vrstoi 3. dio: Strojno razvrstavanje; dodatni zahtjevi za tvorniku kontrolu proizvodnje (EN 14081-3:2005)HRN EN 14081-4:2006Drvene konstrukcije Konstrukcijsko drvo pravokutnoga poprenog presjeka razvrstano prema vrstoi 4. dio: Strojno razvrstavanje Podeavanje strojeva za strojno kontrolirane sustave (EN 14081-4:2005)nHRN EN 14544:2008Drvene konstrukcije Konstrukcijsko drvo okruglog poprenog presjeka Zahtjevi (prEN 14544)HRN EN 385:2006Zupasto spojeno konstrukcijsko drvo Zahtjevi za izvedbu i minimalni zahtjevi proizvodnje (EN385:2001)A.6.2 Norme za nosae na osnovi drvaHRN EN 14080:2006Drvene konstrukcije Lijepljeno lamelirano drvo Zahtjevi (EN 14080:2005)

A.6.3 Norme za ploe na osnovi drvaHRN EN 13986:2002Ploe na osnovi drva za primjenu u konstrukcijama Svojstva, vrednovanje sukladnosti i oznaivanje (EN13986:2002)HRN EN 14279:2008Lamelirano furnirsko drvo (LVL) Definicije, razredba i specifikacije (EN 14279:2004)HRN EN 14374:2006Drvene konstrukcije Konstrukcijsko lamelirano furnirsko drvo Zahtjevi (EN 14374:2004)HRN EN 634-1:2002Ploe s esticama povezanim cementom Specifikacija 1.dio: Opi zahtjevi (EN 634-1:1995)

PRILOG B:

MEHANIKA SPAJALA

B.1 Podruje primjeneB.1.1 Ovim se Prilogom sukladno lanku 13. ovoga Propisa propisuju tehnika svojstva i drugi zahtjevi zamehanika spajala u drvenim konstrukcijama, te nain potvrivanja sukladnosti mehanikih spajala akoovim Propisom nije drugaije propisano.B.1.2 Tehnika svojstva i drugi zahtjevi te potvrivanje sukladnosti mehanikog spajala odreuju seodnosno provode prema normama navedenim u toki B.6, normama na koje te norme upuuju iodredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog PropisaB.1.3 Mehanika spajala u smislu toke B.1.1 ovoga Priloga su tapasta spajala navedena u toki B.2.1.4,podtoke a) do e) ovoga Priloga i spajala posebne izvedbe navedena u toki B.2.1.5, podtoke a) do b)ovoga Priloga, proizvedena u proizvodnom pogonu (tvornici) za tu vrstu proizvoda.

B.2 Specificirana svojstva, potvrivanje sukladnosti i oznaavanje

B.2.1 Specificirana svojstvaB.2.1.1 Tehnika svojstva tapastog spajala moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnjunamjenu tapastog spajala i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14592 i normama na koje tanorma upuuje i odredbama ovoga Priloga.B.2.1.2 Tehnika svojstva spajala posebne izvedbe moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne zakrajnju namjenu spajala posebne izvedbe i moraju biti specificirana prema normama HRN EN 14545 iHRN EN 912 i normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga.B.2.1.3 Tehnika svojstva mehanikog spajala moraju biti specificirana u projektu drvene konstrukcije.B.2.1.3.1 U projektu drvene konstrukcije obvezno se specificira svojstvo zatite od korozije u ovisnosti ovrsti mehanikog spajala i razredima uporabljivosti kako je to navedeno u Prilogu E.B.2.1.4 Vrste tapastih spajala su:a) avlib) vijcic) trnovid) vijci za drvoe) skobiceB.2.1.5 Vrste spajala posebne izvedbe su:a) metalne jeaste ploe za utiskivanjeb) modanici posebne izvedbec) avlane ploe

B.2.2 Potvrivanje sukladnostiB.2.2.1 Potvrivanje sukladnosti tapastih spajala iz toke B.2.1.4 ovoga Priloga provodi se premapostupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 14592 te odredbama ovoga Priloga i posebnogpropisa.B.2.2.2 Potvrivanje sukladnosti spajala posebne izvedbe iz toke B.2.1.5 ovoga Priloga provodi se premapostupku i kriterijima Dodatka ZA norme HRN EN 14545 i kriterijima norme HRN EN 912 te odredbamaovoga Priloga i posebnog propisa.

B.2.3 OznaavanjeB.2.3.1 Mehaniko spajalo proizvedeno prema tehnikoj specifikaciji oznaava se na otpremnici i naambalai prema odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadravati upuivanje na tuspecifikaciju, a u skladu s posebnim propisom.

B.3 IspitivanjeB.3.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje mehanikih spajala, ovisno o vrsti mehanikogspajala, provodi se prema normama na koje upuuje odgovarajua norma iz toke B.6 ovoga Priloga.

B.4 Kontrola prije ugradnje

B.4.1 Mehanika spajala proizvedena prema normama iz toke B.6 ovoga Priloga, za koje je sukladnostpotvrena na nain odreen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smiju se ugraditi u drvenukonstrukciju ili elemente drvene konstrukcije ako su sukladna zahtjevima projekta te drvene konstrukcije.B.4.2 Neposredno prije ugradnje mehanikih spajala provode se odgovarajue nadzorne radnje odreenePrilogom H ovoga Propisa.

B.5 Odravanje svojstavaB.5.1 Proizvoa i distributer mehanikih spajala, te izvoa radova duni su poduzeti odgovarajue mjereu cilju odravanja svojstava mehanikih spajala tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladitenja iugradnje prema tehnikim uputama proizvoaa.

B.6 Popis norma

B.6.1 Norme za tapasta spajalanHRN EN 14592:2008Drvene konstrukcije tapasta spajala Zahtjevi (prEN 14592)

B.6.2 Norme za spajala posebne izvedbenHRN EN 14545:2008Drvene konstrukcije Spajala posebne izvedbe Zahtjevi (prEN 14545)HRN EN 912:2006Spajala za drvo Specifikacije za modanike posebne izvedbe za drvo (EN 912:1999+AC:2000)

PRILOG C:

LJEPILA

C.1 Podruje primjeneC.1.1 Ovim se Prilogom sukladno lanku 13. ovoga Propisa propisuju tehnika svojstva i drugi zahtjevi zaljepila koji se upotrebljavaju u drvenim konstrukcijama, te nain potvrivanja sukladnosti ljepila ako ovimPropisom nije drugaije propisano.C.1.2 Tehnika svojstva i drugi zahtjevi te potvrivanje sukladnosti ljepila odreuju se odnosno provodeprema normama navedenim u toki C.6, normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga,te u skladu sa odredbama posebnog propisa.C.1.3 Ljepila u smislu toke C.1.1 ovoga Priloga su ljepila navedena u toki C.2.1.8, podtoke a) do b)ovoga Priloga proizvedena u proizvodnom pogonu (tvornici).

C.2 Specificirana svojstva, potvrivanje sukladnosti i oznaavanje

C.2.1 Specificirana svojstvaC.2.1.1 Tehnika svojstva ljepila iz toke C.2.1.8.1, podtoke a) moraju ispunjavati ope i posebnezahtjeve bitne za krajnju namjenu ljepila i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 301, normamana koje ta norma upuuje i odredbama ovoga Priloga.C.2.1.2 Tehnika svojstva ljepila iz toke C.2.1.8.1, podtoke b) moraju ispunjavati ope i posebnezahtjeve bitne za krajnju namjenu ljepila i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 12436,normama na koje ta norma upuuje i odredbama ovoga Priloga.C.2.1.3 Tehnika svojstva ljepila iz toke C.2.1.8.1, podtoke c) moraju ispunjavati ope i posebnezahtjeve bitne za krajnju namjenu ljepila i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 15425,normama na koje ta norma upuuje i odredbama ovoga Priloga.C.2.1.4 Tehnika svojstva ljepila iz toke C.2.1.8.2, podtoke a) moraju ispunjavati ope i posebnezahtjeve bitne za krajnju namjenu ljepila i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 12765,normama na koje ta norma upuuje i odredbama ovoga Priloga.C.2.1.5 Tehnika svojstva ljepila iz toke C.2.1.8.2, podtoke b) moraju ispunjavati ope i posebnezahtjeve bitne za krajnju namjenu ljepila i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 204, normamana koje ta norma upuuje i odredbama ovoga Priloga.

C.2.1.6 Tehnika svojstva ljepila odreuje izvoa drvene konstrukcije ili proizvoa predgotovljenogelementa u skladu sa zahtjevima koje, prema projektu ili tehnikoj specifikaciji, drvena konstrukcija ilipredgotovljeni element moraju ispuniti.C.2.1.7 Za kazeinska ljepila, osim tehnikih svojstava odreenih normom HRN EN 12436, obvezno semoraju ispitati svojstvo otpornosti na raslojavanje i svojstvo otpornosti na uinak promjene dimenzijadrveta.C.2.1.8 Prema namjeni ljepila se dijele na:a) ljepila za nosive drvene konstrukcijeb) ljepila za drvo za nekonstrukcijske primjene (oplatu, pregrade, ograde, ispune i sl.)C.2.1.8.1 Ljepila za nosive drvene konstrukcije su:a) fenolna i aminoplastinab) kazeinskac) jednokomponentna poliuretanskaC.2.1.8.2. Ljepila za drvo za nekonstrukcijske primjene su:a) termoreaktivna (fenolna, aminoplastina, epoksidna i sl.)b) termoplastina (ostala na bazi termoplastinih smola, PVAc, epoxy, PU I sl.)

C.2.2 Potvrivanje sukladnostiC.2.2.1 Potvrivanje sukladnosti ljepila iz toke C.2.1.8 provodi se, ovisno o vrsti ljepila, premaodredbama toki C.2.2.1.1, C.2.2.1.2, C.2.2.1.3, C.2.2.1.4 i C.2.2.1.5 te odredbama ovoga Priloga iposebnog propisa.C.2.2.1.1 Potvrivanje sukladnosti ljepila iz toke C.2.1.8.1, podtoke a) provodi se prema normi HRNEN 301 i normama na koje ta norma upuuje, primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 1, 3 ili 4 zasvojstva vezana za zahtjeve u uvjetima poara u skladu s odredbama posebnog propisa te sustavaocjenjivanja 2+ za sva ostala svojstva.C.2.2.1.2 Potvrivanje sukladnosti ljepila iz toke C.2.1.8.1, podtoke b) provodi se prema normi HRNEN 12436 i normama na koje ta norma upuuje, primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 1, 3 ili 4 zasvojstva vezana za zahtjeve u uvjetima poara u skladu s odredbama posebnog propisa te sustavaocjenjivanja 2+ za sva ostala svojstva.C.2.2.1.3 Potvrivanje sukladnosti ljepila iz toke C.2.1.8.1, podtoke c) provodi se prema normi HRNEN 15425 i normama na koje ta norma upuuje, primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 1, 3 ili 4 zasvojstva vezana za zahtjeve u uvjetima poara u skladu s odredbama posebnog propisa te sustavaocjenjivanja 2+ za sva ostala svojstva.C.2.2.1 .4 Potvrivanje sukladnosti ljepila C.2.1.7.2. podtoke a) provodi se prema normi HRN EN 12765primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 3.C.2.2.1.5 Potvrivanje sukladnosti ljepila C.2.1.7.2, podtoke b) provodi se prema normi HRN EN 204primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 3.

C.2.3 OznaavanjeC.2.3.1 Ljepilo proizvedeno prema tehnikoj specifikaciji oznaava se na otpremnici i na ambalai premaodredbama te specifikacije, pri emu oznaka mora najmanje sadravati iskazanu obavijest o svojstvima zakoja je potvrena sukladnost te poziv na tu normu, a u skladu sa posebnim propisom.

C.3 IspitivanjeC.3.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje ljepila, ovisno o vrsti ljepila, provodi se premanormama na koje upuuje odgovarajua norma iz toke C.6 za odreenu vrstu ljepila.

C.4 Kontrola prije ugradnjeC.4.1 Ljepilo proizvedeno prema tehnikoj specifikaciji za koje je sukladnost potvrena na nain odreenovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u drvenu konstrukciju ako ispunjavazahtjeve izvoaa drvene konstrukcije ili proizvoaa predgotovljenog elementa.C.4.2 Neposredno prije ugradnje ljepila potrebno je vizualno prekontrolirati boju, viskoznost, eventualnupojavu taloga, postojanje grudica i sl.C.4.3 Neposredno prije ugradnje ljepila provode se odgovarajue nadzorne radnje odreene prilogom H

ovoga Propisa.

C.5 Odravanje svojstavaC.5.1 Proizvoa i distributer ljepila, te izvoa radova duni su poduzeti odgovarajue mjere u ciljuodravanja svojstava ljepila tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladitenja i ugradnje prematehnikim uputama proizvoaa.

C.6 Popis norma

C.6.1 Norme za ljepila za nosive drvene konstrukcijeHRN EN 12436:2005Adhezivi za nosive drvene konstrukcije Kazeinski adhezivi Klasifikacija i zahtjevi izvedbe (EN12436:2001)HRN EN 301:2005Fenolni i aminoplastini adhezivi za nosive drvene konstrukcije Klasifikacija i zahtjevi izvedbe (EN301:1992)nHRN EN 15425:2008Jednokomponentni poliuretanski adhezivi za nosive drvene konstrukcije Klasifikacija i zahtjevi izvedbe(EN 15425)C.6.2 Norme za ljepila za drvo za nekonstrukcijske primjeneHRN EN 12765:2003Klasifikacija termoreaktivnih adheziva za drvo za nekonstrukcijske primjene (EN 12765:2001)HRN EN 204:2003Klasifikacija termoplastinih adheziva za drvo za nekonstrukcijske primjene (EN 204:2001)

PRILOG D:

PREDGOTOVLJENI ELEMENTI

D.1 Podruje primjeneD.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno lanku 13. ovoga Propisa propisuju tehnika svojstva i drugi zahtjevi zapredgotovljene elemente drvenih konstrukcija (u daljnjem tekstu: predgotovljeni elementi), ako ovimPropisom nije drukije propisano.D.1.2 Predgotovljeni element u smislu toke D.1.1 je element izraen ili proizveden na mjestu razliitomod konanog mjesta u graevini, na gradilitu za potrebe toga gradilita ili proizveden u pogonu zaproizvodnju predgotovljenih elemenata, od drvnih proizvoda, proizvedenih prema Prilogu A,mehanikih spajala proizvedenih prema prilogu B, ljepila proizvedenih prema prilogu C, zatitnihsredstava proizvedenih prema prilogu E i drugih proizvoda.D.1.3 Tehnika svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivosti odnosno potvrivanje sukladnostipredgotovljenog elementa odreuje se odnosno provodi prema toki D.1.3.1 odnosno toki D.1.3.2 ovogaPriloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa.D.1.3.1 Tehnika svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog elementaizraenog prema projektu drvene konstrukcije, odreuju se odnosno provodi u skladu s tim projektom.D.1.3.2 Tehnika svojstva i drugi zahtjevi, te potvrivanje sukladnosti predgotovljenog elementaproizvedenog prema tehnikoj specifikaciji (normi ili tehnikom doputenju) odreuju se odnosno provodiprema toj specifikaciji.

D.2 Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrivanje sukladnosti i oznaavanje

D.2.1 Specificirana svojstvaD.2.1.1 Tehnika svojstva predgotovljenih elemenata moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne zakrajnju namjenu u graevini, i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14732 te ovisno o vrstipredgotovljenog elementa i prema normama HRN EN 14250 ili HRN EN 13377, normama na koje tenorme upuuju i odredbama ovoga Priloga.D.2.1.2 Tehnika svojstva drvnih proizvoda, mehanikih spajala, adheziva i zatitnih sredstava od kojih se

izrauje odnosno proizvodi predgotovljeni element moraju biti specificirana prema Prilogu A, PriloguB, Prilogu C odnosno prilogu E ovoga Propisa.D.2.1.3 Tehnika svojstva drugih proizvoda, osim onih na koje upuuje toka D.2.1.2, od kojih se izraujeodnosno proizvodi predgotovljeni element moraju biti specificirana prema odgovarajuim normama za tevrste proizvoda.D.2.1.4 Predgotovljeni element izrauje se odnosno proizvodi za:a) konstrukcijsku uporabu (element djelomino predgotovljene drvene konstrukcije, elementpredgotovljene drvene konstrukcije ili zasebna graevina),b) nekonstrukcijsku uporabu (oplate, pregrade, ograde, ispune).D.2.1.5 Tehnika svojstva predgotovljenog elementa moraju se specificirati u projektu drvenekonstrukcije, a u sluaju predgotovljenog elementa proizvedenog prema tehnikoj specifikaciji,specificiraju se u tehnikoj specifikaciji za taj element.

D.2.2 Dokazivanje uporabljivosti, potvrivanje sukladnostiD.2.2.1 Dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog elementa izraenog prema projektu drvenekonstrukcije provodi se prema projektu drvene konstrukcije te odredbama ovoga Priloga, i ukljuujezahtjeve za:a) izvoaevom kontrolom izrade i ispitivanja tipa predgotovljenog elementa, teb) nadzorom proizvodnog pogona i nadzorom izvoaeve kontrole izrade predgotovljenog elementa,na nain primjeren postizanju tehnikih svojstava drvene konstrukcije u skladu s ovim Propisom.D.2.2.2 Potvrivanje sukladnosti predgotovljenog elementa proizvedenog prema tehnikoj specifikacijiprovodi se prema odredbama te specifikacije, te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa.

D.2.3 OznaavanjeD.2.3.1 Predgotovljeni element izraen prema projektu drvene konstrukcije oznaava se na otpremnici ina samom elementu sukladno oznaci iz projekta.D.2.3.2 Predgotovljeni element proizveden prema tehnikoj specifikaciji oznaava se na otpremnici i nasamom elementu sukladno odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadravati upuivanje na tuspecifikaciju, a u skladu s posebnim propisom.

D.3 IspitivanjeD.3.1 Predgotovljeni element izraen prema projektu drvene konstrukcije ispituje se prema tom projektu.D.3.2 Predgotovljeni element proizveden prema tehnikoj specifikaciji, ispituje se prema toj specifikaciji.

D.4 ProjektiranjeD.4.1 Predgotovljeni element projektira se u skladu s odredbama Priloga F odnosno Priloga G, teodredbama ovoga Propisa.D.4.2 Projektom predgotovljenog elementa mora se dokazati tehnika svojstva i ponaanje za sve fazepredvienog vijeka uporabe elementa, tj. za fazu izrade, prijenosa, odlaganja na odlagalitu, prijevoza dogradilita, ugradnju, uporabu, odravanje i razgradnju.

D.5 Graenje, izrada i proizvodnjaD.5.1 Pri graenju drvene konstrukcije s predgotovljenim elementima treba odgovarajue primijenitipravila odreena Prilogom H ovoga Propisa, te: pojedinosti koje se odnose na sve faze predvienog vijeka uporabe elemenata, pojedinosti koje se odnose na sastavne materijale spojeva te norme kojima se potvruje sukladnost tihproizvoda, pojedinosti koje se odnose na uporabu i odravanje,dane projektom drvene konstrukcije i/ili tehnikom uputom za ugradnju i uporabu.D.5.2 Pri izradi predgotovljenog elementa odgovarajue se primjenjuju odredbe Priloga H ovogaPropisa.D.5.3 Pri proizvodnji predgotovljenog elementa treba potivati pravila odreena odgovarajuomtehnikom specifikacijom za taj proizvod.

D.6 Kontrola prije ugradnjeD.6.1 Predgotovljeni element izraen u skladu s projektom drvene konstrukcije smije se ugraditi u drvenukonstrukciju ako je sukladnost drvnih proizvoda, mehanikih spajala, adheziva i zatitnih sredstavapotvrena i ako je uporabljivost predgotovljenog elementa dokazana na nain odreen projektom drvenekonstrukcije i ovim Prilogom.D.6.2 Predgotovljeni element proizveden prema tehnikoj specifikaciji za kojeg je sukladnost potvrenana nain odreen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u drvenu konstrukcijuako je sukladan zahtjevima projekta te drvene konstrukcije.D.6.3 Neposredno prije ugradnje predgotovljenog elementa provode se odgovarajue nadzorne radnjeodreene Prilogom H ovoga Propisa.

D.7 Popis norma

D.7.1 Norme za predgotovljene elementenHRN EN 14732:2008Drvene konstrukcije Predgotovljeni elementi zidova, podova i krovova Zahtjevi (prEN 14732)HRN EN 14250:2006Drvene konstrukcije Zahtjevi za proizvod za predgotovljene konstrukcijske elemente spojene utisnutimmetalnim jeastim ploama (EN14250:2004)HRN EN 13377:2004Predgotovljeni drveni nosai oplate Zahtjevi, razredba i ocjena (EN 13377:2002)

PRILOG E:

ZATITA DRVENIH KONSTRUKCIJA

E.1 Podruje primjeneE.1.1 Ovim se Prilogom, sukladno lanku 10. ovoga Propisa propisuju tehnika svojstva i drugi zahtjevizatite drvene konstrukcije i zatitnih sredstava, te nain potvrivanja sukladnosti zatitnih sredstava, akoovim Propisom nije drukije propisano.E.1.2 Tehnika svojstva i drugi zahtjevi zatite drvene konstrukcije i zatitnih sredstava te potvrivanjesukladnosti zatitnih sredstava odreuje se, odnosno provodi, ovisno o vrsti zatite odnosno zatitnogsredstva prema odredbama ovoga Priloga, normama na koje on upuuje, te u skladu s odredbamaposebnog Propisa.E.1.3 Zatita drvene konstrukcije u smislu toke E.1.1 obuhvaa graevinsko-fizikalne, konstruktivne,organizacijske i kemijske mjere zatite od atmosferskih djelovanja, djelovanja unutarnje klime, djelovanjaprocjednih i drugih voda te biolokih i poarnih djelovanja radi ouvanja bitnog zahtjeva mehanikeotpornosti i stabilnosti i otpornosti na poar drvene konstrukcije.

E.2 Tehnika svojstva zatite drvene konstrukcijeE.2.1 Tehnika svojstva zatite drvene konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja graevine uzpropisano, odnosno projektom odreeno izvoenje i odravanje zatite drvene konstrukcije, ona podnesesve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okolia, tako da tijekom izvoenja i uporabe predvidivadjelovanja na graevinu ne prouzroe gubitak tehnikih svojstava drvene konstrukcije.E.2.2 Tehnika svojstva zatite drvene konstrukcije moraju biti takva da, ovisno o razredu izloenostidrvene konstrukcije odreenom prema odgovarajuim odredbama normi niza HRN EN 335, osigurajuravnoteni sadraj vlage tijekom vijeka trajanja graevine s time da je sadraj vlage uvijek takav daosigura zatitu protiv gljiva kao uzronika trulei i omoguuje stabilnost dimenzija, bez time prouzroenihtrajnih deformacija.E.2.3 Svojstva zatite drvene konstrukcije glede zatite od poara moraju biti usklaena sa zahtjevimaposebnih propisa, a najmanje sa zahtjevima normi na koje upuuju Prilog F odnosno Prilog G ovogaPropisa.E.2.4 Zatita drvene konstrukcije mora obuhvatiti zatitu svih pojedinanih elemenata drvene konstrukcijezasebno (drvenih, metalnih i drugih), kao i zatitu drvene konstrukcije u cjelini.E.2.5 Zatitom pojedinih elemenata drvene konstrukcije ne smije se nepovoljno djelovati na zatitu drugih

elemenata.E.2.6 Antikorozivna zatita metalnih dijelova koji su sastavni dio drvene konstrukcije provodi se premaodredbama posebnih Propisa i u skladu sa odgovarajuim odredbama normi HRN EN 1992, HRN EN1993 te primjerima minimalne antikorozivne zatite metalnih dijelova u ovisnosti o razredimauporabljivosti danim normom HRN EN 1995-1-1.

E.3 Proizvodi za zatitu drvene konstrukcije

E.3.1 Specificirana svojstva, potvrivanje sukladnosti i oznaavanjeE.3.1.1 Specificirana svojstvaE.3.1.1.1 Tehnika svojstva zatitnih sredstava moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnjunamjenu zatitnih sredstava i moraju biti specificirana prema odgovarajuim normama iz toke E.6,normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga.E.3.1.1.2 Vrste zatitnih sredstava su:a) Sredstva za zatitu od abiotskih uzroka razgradnje (atmosferilije, - hidroliza, utezanje, bubrenje,vitoperenje, povrinske promjena boje nastale UV zraenjem, pucanje i raspucavanje, habanje, abrazija,.bez poara)b) Sredstva za zatitu od biotskih uzronika razgradnje (insekti, bakterije, gljive uzronici plijesni,promjene boje i trulei, marinski tetnici)c) Sredstva za zatitu od poara (antipireni, protupoarna sredstva)E.3.1.1.3 Tehnika svojstva zatitnih sredstava moraju biti specificirana u projektu drvene konstrukcije.E.3.1.1.4 Za zatitno sredstvo iz toke E.3.1.1.2, podtoke a) tehniko svojstvo vodoodbojnosti obveznose specificira u projektu drvene konstrukcije.E.3.1.1.5 Za zatitno sredstvo iz toke E.3.1.1.2, podtoke b) tehniko svojstvo uinkovitosti protivdjelovanja biotskih uzronika razgradnje obvezno se specificira u projektu drvene konstrukcije i to za onebiotske uzronike razgradnje koji su, u ovisnosti o razredu opasnosti od biolokog napada odreenomsukladno normi HRN EN 335-1, prisutni u drvenoj konstrukciji.E.3.1.1.6 Za zatitno sredstvo iz toke E.3.1.1.2, podtoke, c) tehniko svojstvo reakcije na poar obveznose specificira u projektu drvene konstrukcije u odnosu na projektom predvienu otpornost drvenekonstrukcije na poar.E.3.1.2 Potvrivanje sukladnostiE.3.1.2.1 Potvrivanje sukladnosti zatitnih sredstava iz toke E.3.1.1.2 provodi se, ovisno o vrstizatitnog sredstva, prema odredbama toke E.3.1.2.1.1, toke E.3.1.2.1.2 i toke E.3.1.2.1.3 te odredbamaovoga Priloga i posebnog propisa.E.3.1.2.1.1. Potvrivanje sukladnosti zatitnih sredstava iz toke E.3.1.1.2, podtoke a), ovisno o vrstizatitnog sredstva, provodi se za svojstva zatite od abiotskih uzroka prema odgovarajuim normama iztoke E.6 primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 4 prema posebnom propisu.E.3.1.2.1.2 Potvrivanje sukladnosti zatitnih sredstava iz toke E.3.1.1.2, podtoke b), ovisno o vrstizatitnog sredstva, provodi se za svojstva zatite od biotskih uzronika prema odgovarajuim normama iztoke E.6 primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 3 prema posebnom propisu.E.3.1.2.1.3 Potvrivanje sukladnosti zatitnih sredstava iz toke E.3.1.1.2, podtoke c), ovisno o vrstizatitnog sredstva, provodi se za svojstva zatite od poara prema odgovarajuim normama iz toke E.6primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 1+ prema posebnom propisu.E.3.1.3 Oznaavanje zatitnih sredstava.E.3.1.3.1 Zatitna sredstva proizvedena prema odgovarajuoj normi iz toke E.6 oznaavaju se naotpremnici i na ambalai prema odredbama te specifikacije, pri emu oznaka mora najmanje sadravatiiskazanu obavijest o svojstvima za koja je potvrena sukladnost te poziv na tu normu, a u skladu saposebnim propisom.

E.3.2 Ispitivanje zatitnih sredstavaE.3.2.1 Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje svojstava zatitnog sredstva iz toke E.3.1.1.2,provodi se, ovisno o vrsti zatitnog sredstva, prema odgovarajuim normama iz toke E.6 i normama nakoje te norme upuuju.

E.3.3 Kontrola zatitnog sredstva prije ugradnjeE.3.3.1 Zatitno sredstvo proizvedeno prema tehnikoj specifikaciji za koje je sukladnost potvrena nanain odreen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u drvenu konstrukciju akoispunjava zahtjeve iz projekta drvene konstrukcije.E.3.3.2 Neposredno prije ugradnje zatitnog sredstva provode se odgovarajue nadzorne radnje odreeneprilogom H ovoga Propisa.

E.3.4 Odravanje svojstava zatitnog sredstvaE.3.4.1 Proizvoa i distributer zatitnog sredstva, te izvoa radova duni su poduzeti odgovarajuemjere u cilju odravanja svojstava zatitnog sredstva tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladitenja iugradnje prema tehnikim uputama proizvoaa.

E.4 Projektiranje zatite drvene konstrukcijeE.4.1 Projektiranje, proraun i graenjeE.4.1.1 Za osnove prorauna zatite drvene konstrukcije u dijelu zatite od poarnih djelovanjaprimjenjuju se norme na koje upuuje Prilog F odnosno Prilog G ovoga Propisa te norme na koje tenorme upuuju ako ovim Propisom nije drugaije odreeno.E.4.1.2 Pri projektiranju zatite drvene konstrukcije u dijelu zatite od atmosferskih djelovanja, djelovanjaunutarnje klime, djelovanja procjednih i drugih voda te biolokih djelovanja primjenjuju se odredbetokaka E.4.1.2.1, E.4.1.2.2, E.4.1.2.3 i E.4.1.2.4 ovoga Priloga.E.4.1.2.1 Pri projektiranju graevinsko-fizikalnih mjera zatite drvene konstrukcije treba osobito: svesti na najmanju moguu mjeru utjecaj padalina ili vlaenje elemenata konstrukcije iz okolia ili izsusjednih elemenata konstrukcija (npr strehama, nadstrehama, nadvojima, zidnim napustima i sl.), onemoguiti kontakt elemenata konstrukcije sa tlom, zemljom ili drugim materijalima i medijima kojimogu prouzroiti prekomjerno vlaenje (npr. odizanjem elementa drvene konstrukcije od tla, oblaganjem isl.), dugorono zatititi od vremenskih utjecaja one elemente drvene konstrukcije koji su padalinama izloenite omoguiti njihovu jednostavnu izmjenu, omoguiti to vei protok zraka i dostupnost elementima drvene konstrukcije radi obavljanja kontrolnihpregleda.E.4.1.2.2 Pri projektiranju konstruktivnih mjera zatite drvene konstrukcije treba osobito: osigurati otjecanje tekue vode s drvenih povrina i to je krae mogue zadravanje vode i snijega naizloenim plohama (obradom povrine, zaobljavanjem krajeva nosaa i sl.), sprijeiti prodor oborinske vode u poprene presjeke (pokrivanjem, premazivanjem, brtvljenjem i sl.), omoguiti to je vee mogue cirkuliranje zraka i isuivanje svih dijelova konstrukcije.E. 4.1.2.3 Pri projektiranju organizacijskih mjera zatite drvene konstrukcije treba osobito: dati takvo tehniko rjeenje graevine kojim e se tijekom koritenja graevine, stalnim ili povremenimprovjetravanjem sprijeiti da drvena konstrukcija bude izloena zraku relativne vlanosti vee od 80% uzatvorenim prostorima, odrediti nain popravka zatite drvene konstrukcije koja (zatita) se oteti tijekom transporta, obrade,meuskladitenja i montae drvene konstrukcije odrediti, u skladu s posebnim propisom, uvjete gospodarenja graevnim otpadom koji nastaje zamjenomdijelova drvene konstrukcije tijekom odravanja graevine ili prilikom njezinog uklanjanja.E.4.1.2.4 Pri projektiranju kemijskih mjera zatite drvene konstrukcije treba osobito: sprijeiti propadanje povrine uslijed vlaenja i sunevog zraenja povrinskim premazom, odrediti vrstu i postupak nanoenja zatitnog sredstva uzimajui u obzir vrstu drva, namjenu, razredizloenosti prema odgovarajuim odredbama normi niza HRN EN 335, estetiku, trajnost premaodgovarajuim odredbama normi HRN EN 1995-1-1, HRN EN 350-1:2005, HRN EN 350-2:2005, HRNEN 460:2005, HRN ENV 1099:2002 i tokama C.3., C.4. i C.5. norme HRN EN 14080, zatitu povrinenakon postupka, svrhu, izloenost naknadnom provlaivanju, utjecaj korozije na metalne dijelove, utjecajna okoli, odravanje konstrukcije, nain montae, prethodno poduzetim mjerama konstruktivne zatite,emisiju formaldehida i sl. odrediti postupak nanoenja zavrnog premaza elemenata drvene konstrukcije kada su ti elementipreventivno zatieni u proizvodnom pogonu, ako je tehnikim rjeenjem drvene konstrukcije predvieno

da e se zavrni sloj nanositi na gradilitu.E.4.1.3 Prilikom projektiranja mjera zatite iz toki E.4.1.2.1, E.4.1.2.2 i E.4.1.2.4 potrebno je prednostdati graevinsko-fizikalnim te konstruktivnim mjerama zatite, dok se kemijske mjere zatite primjenjuju: ako se graevinsko-fizikalnim i konstruktivnim mjerama zatite ne postie propisana razina zatite. ako klimatske i ostale prilike posebno pridonose razvoju biotskih uzronika razgradnje (insekti i gljive uvlanijoj i/ili toplijoj klimi jae napadaju, emu takoer pogoduje i blizina ume, mikroklima, itd.)E.4.1.4 Pri projektiranju zatite drvene konstrukcije moraju se uzeti u obzir i eventualni nepovoljni uinciprimijenjenih mjera zatite i/ili zatitnih sredstava na ispunjavanje tehnikih svojstava drvene konstrukcijeiz lanka 6. ovoga Propisa.E.4.2 Tehnika svojstva zatitnih sredstavaE.4.2.1 Tehnika svojstva graevnih proizvoda koji su sastavni dijelovi zatite drvene konstrukcijespecificiraju se u projektu drvene konstrukcije prema odredbama toke E.3.1 ovoga Priloga.

E.5 Izvoenje zatite drvene konstrukcije

E.5.1 Izvoenje, nadzorne radnje i kontrolni postupci na gradilituE.5.1.1 Tijekom transporta, obrade, meuskladitenja, montae i uporabe potrebno je sprijeiti vlaenjedrvene grae, izbjegavanjem izravnog kontakta sa vodom ili tlom, ispravnim slaganjem elementa inatkrivanjem.E.5.1.2 Elemente drvene konstrukcije treba slagati u sloajeve tako da su natkriveni, meusobnorazmaknuti i izloeni stalnom provjetravanju. Pri skladitenju na slobodnom prostoru lijepljeno lameliranodrvo, namijenjeno ugradnji u konstrukciju, obvezno se mora u to kraem periodu ugraditi.E.5.1.3 Nije doputena preventivna zatita (impregnacija) primjenom kemijskih zatitnih sredstava nagradilitu.E.5.1.4 Odredba iz toke E.5.1.3 ne odnosi se na sluaj nanoenja zavrnog premaza kada je to odreenoprojektom drvene konstrukcije, te na popravak zatite koji je nuan zbog eventualnog oteenja zatiteprilikom transporta, obrade, meuskladitenja i montae elemenata drvene konstrukcije.E.5.1.5 U sluaju izvoenja radova prema toki E.5.1.4 moraju se sprijeiti emisija opasnih tvari u okoli iprovoditi primjerene mjere zatite na radu.E.5.1.6 Prilikom nanoenja zatitnog sredstva potrebno je u svemu se pridravati tehnike uputeproizvoaa i zahtjeva iz projekta drvene konstrukcije.E.5.1.7 Prije nanoenja zatitnih sredstava potrebno je povrinu elementa konstrukcije oistiti premazahtjevima projekta i u skladu sa tehnikom uputom proizvoaa.E.5.1.8 Za zatitu elemenata konstrukcije sa lijepljenim spojevima nije doputena upotreba zatitnogsredstva (premaza) koje kemijski reagira sa upotrebljenim ljepilom.E.5.1.9 Tijekom izvoenja drvene konstrukcije potrebno je gospodariti, u skladu s posebnim propisom, sotpadnim koliinama zatitnih sredstava.E.5.1.10 Na gradilitu je potrebno je provoditi nadzorne radnje i kontrolne postupke u skladu s odredbamaPriloga G ovoga Propisa.

E.5.2 Uporabljivost zatiteE.5.2.1 Pri dokazivanju uporabljivosti zatite drvene konstrukcije treba uzeti u obzir:a) zapise u graevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o zatiti drvene konstrukcije,b) dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvoaosigurao tijekom provoenja postupaka zatite drvene konstrukcije,c) uvjete graenja i druge okolnosti koje prema graevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji kojuizvoa mora imati na gradilitu, te dokumentaciju koju mora imati proizvoa graevnog proizvoda,mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva zatite drvene konstrukcije.

E.5.3 Naknadno dokazivanje svojstava zatiteE.5.3.1 Za zatitu drvene konstrukciju koja nema projektom predviena tehnika svojstva ili se ista nemogu utvrditi zbog nedostatka potrebne dokumentacije, moraju se naknadnim ispitivanjima i naknadnimproraunima utvrditi tehnika svojstva zatite drvene konstrukcije.E.5.3.2 Radi utvrivanja tehnikih svojstava zatite drvene konstrukcije prema toki E.5.3.1 ovoga Priloga

potrebno je prikupiti odgovarajue podatke o zatiti drvene konstrukcije i okolnostima pri njezinomizvoenju u opsegu i mjeri koji omoguavaju procjenu stupnja ispunjavanja bitnog zahtjeva mehanikeotpornosti i stabilnosti, poarne otpornosti i drugih bitnih zahtjeva za graevinu prema odredbamaposebnih propisa.

E.5.4 Odravanje zatiteE.5.4.1 Radnje vezane za odravanje zatite drvene konstrukcije treba provoditi prema odredbama ovogaPriloga i odgovarajuim normama iz toke E.6 te odgovarajuom primjenom odredaba ostalih Prilogaovoga Propisa.E.5.4.2 Redoviti vizualni pregledi u svrhu odravanja zatite drvene konstrukcije provode se sukladnozahtjevima iz projekta graevine, ali najmanje jednom godinje.E.5.4.3 Utvrivanje stanja zatite drvene konstrukcije u odnosu na projektirane karakteristike u svrhuodravanja zatite drvene konstrukcije, mora se provesti najmanje svakih 5 godina.E.5.1.4. Nain obavljanja redovitih pregleda u svrhu odravanja zatite drvene konstrukcije odreuje seprojektom graevine, a ukljuuje najmanje:a) vizualni pregled, u kojeg je ukljueno utvrivanje stupnja oteenja zatite te eventualnih oteenjadrvene konstrukcije koja su bitna za ouvanje tehnikih svojstva zatite,b) utvrivanja stanja zatite ako se na temelju vizualnog pregleda opisanog u podtoki a) sumnja uispunjavanje svojstava zatite.

E.6 Popis norma

E.6.1 Norme vezane za trajnost drvaHRN EN 335-1:2005Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Odreivanje razreda opasnosti od biolokog napada 1. dio:Openito (EN 335-1:1992)HRN EN 335-2:2005Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Odreivanje razreda opasnosti od biolokog napada 2. dio:Primjena na masivnom drvu (EN 335-2:1992)HRN EN 335-3:2002Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Definicija razreda opasnosti od biolokog napada 1. dio:Primjena na ploe na osnovi drva (EN 335-3:1995)HRN EN 350-1:2005Trajnost drva i proizvoda iz drva Prirodna trajnost masivnog drva 1. dio: Upute o temeljnim naelimaispitivanja i razredbe prirodne trajnosti drva (EN 350-1:1994)HRN EN 350-2:2005Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Prirodna trajnost masivnog drva 2. dio: Upute za odreivanjeprirodne trajnosti i sposobnosti tretiranja odreenih vrsta drva znaajnih za Europu (EN 350-2:1994)HRN EN 460:2005Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Prirodna trajnost masivnog drva Upute za odreivanjezahtjeva za trajnost drva u odnosu na razrede opasnosti (EN 460:1994)HRN EN 14080:2006Drvene konstrukcije Lijepljeno lamelirano drvo Zahtjevi (EN 14080:2005)HRN ENV 1099:2002Uslojeno drvo Bioloka trajnost Smjernice za ocjenu uporabe uslojenog drva u razliitim razredimaopasnosti (ENV 1099:1997)

E.6.2 Norme za zatitna sredstvaHRN EN 351-1:2005Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Zatieno masivno drvo 1. dio: Razredba penetracije iretencije zatitnog sredstva (EN 351-1:1995)HRN EN 599-1:2008Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Svojstva preventivnih zatitnih sredstava odreena biolokimispitivanjem 1. Dio: Specifikacija prema razredima opasnosti (EN 599-1:1996)HRN EN 599-2:2008

Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva Svojstva preventivnih zatitnih sredstava odreena biolokimispitivanjem 2. Dio: Razredba i oznaivanje (EN 599-2:1995)nHRN EN 15228:2008Konstrukcijsko drvo Zatita konstrukcijskog drva protiv tetnih ujecaja biolokog podrijetla (prEN15228:2006)HRN EN 927-1:2002Boje i lakovi Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za drvo izloeno vanjskim utjecajima 1. dio:Razredba i selekcija (EN 927-1:1996)HRN ENV 927-2:2007Boje i lakovi Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za drvo izloeno vanjskim utjecajima 2. dio:Specifikacija za primjenu (ENV 927-2:2006)HRN EN 971-1:2002Boje i lakovi Nazivi i definicije za prekrivne materijale 1. dio: Opi nazivi (EN 971-1:1996)

E.6.3 Norme za zatitu od poaraHRN EN 13501-1:2002Razredba graevnih proizvoda i graevnih elemenata prema ponaanju u poaru 1. dio: Razredba premarezultatima ispitivanja reakcije na poar (EN 13501-1:2002)HRN EN 1995-1-2:2010Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 1-2: Openito Protupoarno projektiranje (EN 1995-1-2:2004)

PRILOG F:

PROJEKTIRANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S PRIZNATIM TEHNIKIMPRAVILIMA

F.1 Podruje primjeneF.1.1 Ovim se Prilogom sukladno lanku 17. ovoga Propisa propisuju pravila za projektiranje drvenihkonstrukcija graevina iz stavka 1. istoga lanka u skladu s priznatim tehnikim pravilima, ako ovimPropisom nije drukije propisano.F.1.2 Ovaj Prilog odnosi se na projektiranje drvenih konstrukcija graevina uzimajui u obzir iodgovarajua pravila za djelovanja nosivih drvenih konstrukcija, pravila za gradnju u seizmikimpodrujima i pravila za temeljenje.

F.2 Projektiranje, proraun i graenjeF.2.1 Za projektiranje i proraune drvenih konstrukcija graevina primjenjuju se odredbe ovoga Priloga ipriznata tehnika pravila odreena ovim Prilogom. Pojam objekt i graevinski objekt koji se koristi upriznatim tehnikim pravilima odgovara pojmu graevina prema Zakonu o prostornom ureenju igradnji.F.2.2 Za djelovanja na nosive drvene konstrukcija graevina primjenjuje se Pravilnik o tehnikimnormativima za djelovanja nosivih graevinskih konstrukcija i odredbe ovoga Priloga, te priznata tehnikapravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.F.2.3 Za gradnju graevina u seizmikim podrujima primjenjuje se Pravilnik o tehnikim normativima zaizgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima i odredbe ovoga Priloga, te priznata tehnikapravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.F.2.4 Za proraun i konstruiranje drvenih konstrukcija graevina primjenjuju se hrvatske norme HRNU.D0.001, HRN U.C9.200, HRN U.C9.300, HRN U.C9.400 i odredbe ovoga Priloga, te priznata tehnikapravila na koje vaei dijelovi tih normi upuuju.F.2.5 Za temeljenje graevina primjenjuje se Pravilnik o tehnikim normativima za temeljenje graevinskihobjekata i priznata tehnika pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika.F.2.6 Za proraun i konstruiranje metalnih dijelova drvenih konstrukcija graevina primjenjuje se Pravilniko tehnikim normativima za nosive eline konstrukcije i priznata tehnika pravila koja su vezana uzprimjenu toga pravilnika.F.2.7 Za proraun otpornosti na poar primjenjuje se hrvatska norma HRN EN U.C9.500.F.2.8 Ako se u skladu sa lankom 15. stavkom 2. ovoga Propisa ne provodi proraun otpornosti na poar,

drvena konstrukcija graevine projektirane prema odredbama ovoga Priloga mora zadovoljavati opanaela zatite od poarnog djelovanja.

F.3 Primjena Pravilnika o tehnikim normativima za djelovanja nosivih graevinskih konstrukcijaF.3.1 U Privremenim tehnikim propisima za optereenje zgrada koji su vezani uz primjenu Pravilnika otehnikim normativima za djelovanja nosivih graevinskih konstrukcija, umjesto toke 213 primjenjuju setoke F.3.1.1 do F.3.1.7 ovoga Priloga.F.3.1.1 Za ravne ili do 20 prema horizontali nagnute krovove ija konstrukcija zajedno s pokrovom ipodgledom ima teinu 1.000 N/m2, te za nadmorsku visinu h 500 m, mora se u proraunu drvenekonstrukcije uzeti raunsko optereenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokacijigraevine:

Lika i Gorski kotar s = 2.000 N/m2

Sjeverozapadna Hrvatska i Slavonija s = 1.000 N/m2

Ostala kontinentalna podruja s = 1.500 N/m2

F.3.1.2 Za ravne ili do 20 prema horizontali nagnute krovove ija konstrukcija zajedno s pokrovom ipodgledom ima teinu 1.000 N/m2, te za nadmorsku visinu h > 500 m, mora se u proraunu drvenekonstrukcije uzeti raunsko optereenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokacijigraevine prema izrazu:sh = s + (10h 5.000)/4gdje je:s iznos raunskog optereenja snijegom iz toke F.3.1.1h nadmorska visina izraena u mF.3.1.3 Za krovove s nagibom a 20 ija konstrukcija zajedno s pokrovom i podgledom ima teinu1.000 N/m2, te za nadmorsku visinu h 500 m, mora se u proraunu drvene konstrukcije uzeti raunskooptereenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokaciji graevine prema izrazu:sa = s [1 14(a -20)/1000]gdje je:s iznos raunskog optereenja snijegom iz toke F.3.1.1a nagib krovne plohe prema horizontali izraen u F.3.1.4 Za krovove s nagibom a 20 ija konstrukcija zajedno s pokrovom i podgledom ima teinu 1.000 N/m2, te za nadmorsku visinu h > 500 m, mora se u proraunu drvene konstrukcije uzeti raunskooptereenje snijegom po m2 tlocrtne projekcije krova, ovisno o lokaciji graevine prema izrazu:sa = sh [1 - 14(a -20)/1000]gdje je:sh iznos raunskog optereenja snijegom iz toke F.3.1.3a nagib krovne plohe prema horizontali izraen u F.3.1.5 Za krovove ija konstrukcija zajedno s pokrovom i podgledom ima teinu < 1.000 N/m2, mora se uproraunu drvene konstrukcije uzeti raunsko optereenje snijegom iz toaka F.3.1.2 do F 3.1.4 uveane skoeficijentom koji ovisi o lokaciji graevine:Lika i Gorski kotar k = 1,1Sjeverozapadna Hrvatska i Slavonija k = 1,3Ostala kontinentalna podruja k = 1,2F.3.1.6 Kod dvostrenih krovova, osim proraun pod punim raunskim optereenjem snijegom, potrebnoje proraun provesti i za sluaj punog optereenja snijegom s jedne strane krova i polovine punogoptereenja s druge strane krova.F.3.1.7 Uvale i druge konfiguracije krova kod koji postoji mogunost nagomilavanja snijega, potrebno jeprovjeriti na zapunjenje snijegom minimalne zapreminske teine od 5,0 kN/m3.F.3.1.8 U krajevima bez snijega (priobalje) mora se uzeti u proraun drvene konstrukcije zamjenskooptereenje u iznosu s = 500 N/m2.

F.4 Primjena Pravilnika o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikimpodrujimaF.4.1 Koeficijent kategorije graevine za II kategoriju graevine iz tablice u lanku 4. Pravilnika otehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima mijenja se i iznosiKo= 1,5.F.4.2 Umjesto odredbe lanka 25. Pravilnika o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnjeu seizmikim podrujima primjenjuje se toka F.4.2.1 ovoga Priloga.F.4.2.1 Koeficijent dinaminosti Kd odreuje se prema tablici F.2Tablica F.2: Koeficijenti dinaminosti Kd u odnosu na kategoriju tla

Kategorija tla Koeficijent Kd Granine vrijednostikoeficijenta Kd

I Kd = 0,50/T 0,33 Kd 1,0

II Kd = 0,70/T 0,47 Kd 1,0

III Kd = 0,90/T 0,60 Kd 1,0

F.4.3 Za drvene konstrukcije koeficijenti duktilnosti i priguenja Kp odreenih lankom 27. Pravilnika otehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima mijenjaju se i iznose: za tip konstrukcije iz toke 1) Kp = 1,5 za tip konstrukcije iz toke 2) Kp = 2,0 za tip konstrukcije iz toke 3) Kp = 2,4 za tip konstrukcije iz toke 4) Kp = 3,0.

F.5 Primjena hrvatskih normi HRN U.D0.001, HRN U.C9.200, HRN U.C9.300, HRN U.C9.400 i HRNU.C9.500F.5.1 Ako tokama F.5.2 do F.5.4 ovoga Priloga nije drugaije odreeno primjenjuju se odredbe hrvatskihnormi HRN U.D0.001, HRN U.C9.200, HRN U.C9.300, HRN U.C9.400 i HRN U.C9.500.F.5.2 U normi HRN U.C9.200 ne primjenjuje se poglavlje 15 koje se odnosi na uvjete izvoenja nosivihdrvenih konstrukcija te tablica 6.F.5.3 U normi HRN U.C9.300 ne primjenjuje se poglavlje 13 koje se odnosi na izradu konstrukcija.F.5.4 U normi HRN U.C9.500 ne primjenjuju se poglavlja 8, 9 i 10 koja se odnose na zatitu graevinskogdrveta od vlage, zatitu fungicidnim i insekticidnim sredstvima te zatitu konstruktivnim mjerama.

F.6 Tehnika svojstva drvnih proizvodaF.6.1 Tehnika svojstva konstrukcijskog drva specificiraju se u projektu u skladu sa Prilogom A akoovim Prilogom nije drugaije odreeno..F.6.1.1 U proraunima nosivosti i deformacija prema HRN U.C9.200 potrebno je koristiti vrijednostidoputenih napona iz tablice 2, modula elastinosti iz tablice 9 i odgovarajuih korekcionih faktoranavedenih u normi HRN U.C9.200 za odgovarajue razrede vrstoe konstrukcijskog drva odabraneprema normi HRN EN 338.F.6.1.2 Razredi vrstoe konstrukcijskog drva prema normi HRN EN 338 odgovaraju klasama drvenegrae prema normi HRN U.C9.200 na nain kako je to prikazano u tablicama F.3 i F.4 ovoga Priloga.F.6.1.3 U projektu se ne smije specificirati konstrukcijsko drvo razreda vrstoe manje od C18 za etinjaeodnosno D35 za listae prema normi HRN EN 338.Tablica F.3 Klase drvene grae normi HRN U.C9.200 i odgovarajui razredi vrstoe konstrukcijskog drva(etinjae) prema normi HRN EN 338

Klase drvenegrae

I II III

Razredi vrstoe C30, C35, C40, C45,C50

C24, C27 C22

Tablica F.4 Klase drvene grae prema normi HRN U.C9.200 i odgovarajui razredi vrstoekonstrukcijskog drva (listae) prema normi HRN EN 338

Klase drvene grae I II

Razredi vrstoe D50, D60, D70 D35, D40

F.6.2 Tehnika svojstva nosaa na osnovi drva specificiraju se u projektu u skladu sa Prilogom A akoovim Prilogom nije drugaije odreeno.F.6.2.1 Za lijepljeno lamelirano drvo potrebno je u proraunima nosivosti i deformacija prema normamaHRN U.C9.200 i HRN U.C9.300 koristiti vrijednosti doputenih napona iz tablice 1 i odgovarajuihkorekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.300 te vrijednosti modula elastinosti iz tablice 12 iodgovarajuih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.200 za odgovarajue razrede vrstoelijepljenog lameliranog drva odabrane prema normi HRN EN 1194.F.6.2.2 Razredi vrstoe lijepljenog lameliranog drva prema normi HRN EN 1194 odgovaraju klasamadrvene lamelirane grae prema normi HRN U.C9.300 na nain kako je to prikazano u tablicama F.5 ovogaPriloga.Tablica F.5 Klase drvene lamelirane grae prema normi HRN U.C9.300 i odgovarajui razredi vrstoelijepljenog lameliranog drva (etinjae) prema normi HRN EN 1194

Klase drvene lamelirane grae I II

Uobiajeni razredi vrstoe GL28h, GL28c GL24h, GL24c

Posebni razredi vrstoe GL36h GL32h

F.6.2.3 Za lijepljeno furnirsko drvo potrebno je u proraunima nosivosti i deformacija prema normamaHRN U.C9.200 i HRN U.C9.300 koristiti vrijednosti doputenih napona za I klasu listaa iz tablice 1 iodgovarajuih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.300 te vrijednosti modula elastinosti iztablice 12 i odgovarajuih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.200.F.6.3 Tehnika svojstva ploa na osnovi drva specificiraju se u projektu u skladu sa Prilogom A akoovim Prilogom nije drugaije odreeno.F.6.3.1 U proraunima nosivosti i deformacija prema normi HRN U.C9.200 potrebno je za vrijednostidoputenih napona za ploe iz masivnog drva uzeti 50% vrijednosti vrstoa iz norme HRN EN 13353iskljuivo za sadraj vode 12%.F.6.3.2 U proraunima nosivosti i deformacija prema normi HRN U.C9.200 potrebno je za ploe izlameliranog furnirskog drva i ploe iz uslojenog drva koristiti vrijednosti doputenih napona iz tablice 5, zaoptereenja iz grupe 1+2, modula elastinosti iz tablice 14 i odgovarajuih korekcionih faktora navedenihu normi HRN U.C9.200.F.6.3.3 U proraunima nosivosti i deformacija prema normi HRN U.C9.200 potrebno je za vrijednostidoputenih napona za ploe sa usmjerenim iverjem uzeti 50% vrijednost