teaching syllabus for gonja (senior high ......teaching syllabus for gonja (senior high school 1 -...

54
i MINISTRY OF EDUCATION TEACHING SYLLABUS FOR GONJA (SENIOR HIGH SCHOOL 1 - 3) Enquiries and comments on this syllabus should be addressed to: The Director Curriculum Research and Development Division (CRDD) P. O. Box 2739 Accra Ghana Tel: 0302-683668 0302-683651 September, 2010 Republic of Ghana

Upload: vudung

Post on 25-Jan-2019

303 views

Category:

Documents


5 download

TRANSCRIPT

i

M I N I S T R Y O F E D U C A T I O N

TEACHING SYLLABUS FOR GONJA (SENIOR HIGH SCHOOL 1 - 3)

Enquiries and comments on this syllabus should be addressed to:

The Director Curriculum Research and Development Division (CRDD) P. O. Box 2739 Accra Ghana

Tel: 0302-683668

0302-683651

September, 2010

Republic of Ghana

ii

GHANA BE NGBARANA NÂ EDAÅKARÂSHEÅ BE SILABÔSI: 2010 GONJA

KASOTOFUTI: The New Educational Reform Syllabus Review Committee (NERSC) yili kusômo nâ New Educational Reform Implementation Committee (NERIC) Kute n sa CRDD na so nna n shuå bumobe kelôåâ n keni be kushuå. NERIC be kesheåkute so na åini fanâ kebii nâ keåini be kesheåwôrôso nâ ke yu sibabôsi nâ ke bee shinâ kebii nâ kakraå be asheåwuso la asô nâ a liya n naa ta asô monâ a beeå tiå n yulwe kachena chârgaso be asheå tôrôso. Kusôfâso ere bee sha silabôsi nâ ku bee yeå ebiipo be mfâra, n leå mobe keshuli n sa asheå nko, mobe keji mo gbagba be asheå nâ asô monâ e fâ emôrô. KUSÔ MOSO NÂ ADAGA KEÅINI GHANA BE NGBARANA NÂ EDAÅKARÂSHEÅ Ngbar maå la kamalga nawule nna. Ku la Kenyiwolbu nâ ba yili adaåkarâsheå nâ filôsofi, asô be kelôåâ, kapôr, adur nâ alô be kechâ be ekpaana nâ amonâ a daåâ so be asheå nna. Ngbar kra la ashiri monâ ke bee shinâ baasa pôtâana maa mur, n naa la ekpa monâ daåkarâsheå damta bee bulô baasa so a maa mur nna. Daåkarâ bee åini baasa nâ kusô monâ bu daa la, baasa nâ kusômonâ bu la nâ baasa nâ kusômonâ baaå ba la. Amoso ke bii Ghana be Ngbar nâ Edaåkarâsheå beeå:

i) maå bebiipo be Ngbar nâ asheå wôrô be kenyi so. ii) shinâ bebiipo e ta bumobe kenyi nâ agoni nâ bumobe ngbar nâ daåkarâ be kebii sa bumo na a shuå. iii) châto nâ bebiipo e pin m bulô anishi bumobe daåkarâ be asheå ketaso nâ egbâ ka korto n naå tiå a shinnâ a baa par baasa n naa kata amo

nânâ. iv) shinâ Ngbanya be kachena to, kafin nâ apartisheå be asheåwôrôso ashi Ngbanya be Ndeto nâ efuli kikâ so e bulô bumobe anishi. v) sa ntol nâ bebiipo e yili so a bunyaå Ngbar pôtâana nâ amobe asheå e baa par bumo.

ASÔFÂSO Kusôåiniso ere be kapôr to beeå châ bebiipo to nâ:

i) Bu pin Ngbanyato be Ngbar be apôrso nâ kananâ a bee shuå. ii) Bumobe Ngbarana nâ edaåkarâ be kenu nâ kasha e wôrô egbâ. iii) Bmobe Alontorwor be mbra, adrasheå nâ adaåkarâsheå e bulô bumo anishi. iv) Bu lara Ngbanyabia be mfâra to fanâ Baasa lembir be kusô kama maå walâ. v) Bu pin fanâ kamalganyipôlso la kusômonâ ku bee châto a lôåâ esa nâ e kii esa kachenato vi) Bu keni Ngbanya be edaåkarâsheå to nânâ n tiå chârga amo nâ a daga kechârga.

SILABÔSI BE MBA MBA NÂ KUMOBE KAPOR Naniere Silabôsi na baraga eyilikpa kama be kesheå ntuå ana to nna. Kumuba 1 – fônôlôji Kumuba 2 – Kakraå be kenumpe Kumuba 3 – Kasibâ Kumuba 4 – Kamalganyi nâ Edaåkarâsheå Mbargaana ere bee lara agoni nâ kenyi nâ adaga Ghana be Ngbar nâ Edaåkarâsheå be bebiipo ka nya.

iii

Kumuba 1: FÔNÔLÔJI Kumuba ere bee ji kamalga nâ asheå kama nâ a bee wôrô ashi kamalga to nna. Kumuba 2: KAKRAÅ BE KENUMPE Kumuba ere bee ji kakraå chingiliå nâ kakraå deåianishi nâ kebôaya be nkilgi be asheå nna, ku bee châ kakraå be kenyi nâ bebiipo nya na, n naa châto nâ baa kraå n naa nu kakraå to ape nânâ. Ku ta kebôaya be nkilgi n tii keba ere so ere daga, nkpalmannâso kekraå n nu mpe la kebôaya be nkilgi be agoni nna. Kumuba 3: KASIBÂ Kumuba ere ta Ngbar be mbra nâ kasibâbirabarso nna a bir abarso. Kumuba 4: KAMALGANYI NÂ ADAÅKARÂSHEÅ Kumuba ere bee ji kamalganyipôlso, adaåkarâ nâ naniere be kebawôto be asheå nna. Ku naa ta bebiipo be Ngbar be nwol kraåso nâ kasibâ be kemigeto be ekpaana a åini bebiipo. METHODOLOGY:- KUSÔÅINI BE EKPA Silabôsi ere åini ekpaana nâ a bee shinâ keåini e baa yu bebiipo so ashi keåini nâ kebii be asôwôr so be kaba so. N ta n tiso kechô n keni be kabaa kô asôwôrôso nâ a beeå ta kenyi pupôr nâ bu nya n wôrô kebawôto be asheå. Beåinipo beeå tiå n ta kusôåini be ekpa kama nâ ku beeå yu bebiipo so nna nâ bu fâ mfâra galaga. SILABÔSI NA BE MBA MBA BE APUNTOSO ASÔFÂSO Kumuba kama bee fara nâ Asôfâso nna. Asôfeso ere bee kute kenyi, agoni nâ adabi nâ ebiipo daga e ka nya n ta amo n shuå kasôbii na be lalaluwe. Kraå asôfâso ere nânâ pôâ n fara kumuba na be keåini. Fo kaå åini kumu na be amuba na kikâ n luwe fo laåâ n kraå kumobe afâso n keni ko fo åini asôfâsoana na nânâ fobe keåini to. Amuba nâ Amu Bu yili Amuba nâ Amu so nna n sibâ silabôsi na. Eyilikpa kama be kushuå yil amuba so na. Kumuba kama kô kenyi be kakul nâ a duli abar kumuba na to. Kumuba kama malâ kô amu. Kumu kama naa kô kenyi nâ agoni nâ a maå kor abarto galaga. Silabôsi na kô mba mba anu: Asôfâso, Apuntoso, Kaåini nâ kabii be Asôwôrso nâ kechô nkeni. Mba mba na kô asô monâ a bee åini abâso nna. Kaaba 1: Amu:- Amu nâ a wô kaba I, to la amu gboå be ntuåso nna ashi kumuba na to. Adaga fo ka bâ kumu; kumuba ana so kananâ a bâ abarso na. Ama nâ fo wu fanâ fobe kasôåini beeå shuli nâ fo tembâ kuko ekpa wôtô, saåâ na so feeå naå laåâ m ba åini kumo nâ fo tembâ na. Kaaba 2: Asôfâso Tinini: Kaba 2 bee åini kumu kama be asôfâso tinini. Asôfâso tinini bee kute, agoni nâ adabi nâ adaga ebiipo kaa nya n tiå ta amo n shuå kasôbii na be lalaluwe. Asôfâso tinini bee farâ na e nômba fana 1.3.5 nko 2.2.1 Enômba ere ela “Silabôsi Referens Nômba.” Sososo be nômba na bee åini kumuba, kenyôsopo bee åini kumu nna nâ kesasapo na bee åini kananâ asôfâso tinini na bâ abarso. Kede la, 1.3.5 bee åini Kumba 1 Kumu 3 (ashi kumuba 1 to) nâ Kusôfâso tinini nusopa(5) ashi Kumu 3 ashi Kumuba 1 to.

iv

Aloå koåwule na silabôsi Referens Nômba 2.2.1 ela kesôfâso tinini nômba 1 ashi Kumu 2 ashi kumuba 2 to. Ke baa ta Silabôsi Referens nômba a shuå bee shinnâ beåinipo nâ kabla be baasa be ngbar bee kii putôputô. Nâ esa bee sibâ nsulwe be asôfâso la be enômba ere maa shinnâ e bee gben. Anyeeå ta fanâ Kumu 2 ashi Kumuba 2 to kô asôfâso tinini 2: 2,2.1 – 2.2.5 Eåinipo beeå ba sha nâ e yili asôfâso tinini 2.2.3 nâ 2.2.4 so n nya mobe mbishi a maå ta asa monâ a ka na. Alâ ere eåinipo beeå keni asôfâso ashi amuanu nâ amubaana to n sibâ amonâ a daga n naa kô egbâ agoniana damta nâ e åini mobe eyilikpa na. Feeå peshe fanâ afâso tinini naa laåâ ebiipo so nna fanâ, kusômonâ ebiipo na beeå tiå wôrô kumu be kabii be lalaluwe. Kusôfâso tinini kama bee fara nâ “Ebiipo beeå tiå................” Kede bee åini fanâ adaga fo ka nya yulwe n sa ebiipo kama be asheå kpaltobi. Ke naa åini fanâ fo baa fâ mbia kama (Kukokoto) be asheå keåini akpa nâ bebiipo damta nu amu na be kekama be asôfâso m bol asoe. Kaaba 3: Asôbiiso/Apuntoso. Asôbiiso ashi silabôsi be kaba sesapoto abôaya tirso nâ feeå ta n åini kumu na. Saåâ ko asôbiiso na kô ekar, saåa ko malâ a ti baa shi mbaåso, ade bee kaa shi kaboå nâ fo wô nâ kumu na to nna. Kaaba 4: Keåini nâ kabii be Asôwôrso: Keåini nâ kabii be asô wôrso nâ a bee shinnâ bebiipo bee châto/tiiso nko a wôtô nnô kesôbii na to e naa ler efuli kaaba ere to Pre kinishi a maå alaågba to be kabii nâ bebiipo be ke baa tere asô a bâ fo so aworso be keåini bee kpaana so. Shinnâ bebiipo be asôwôrso e baa shi nâ kenyi, kasha nâ epel nko enôto be ashuåwurbi e baa ler efuli. Feeå tiå n lôåâ nko n niåi keåini nâ kabii be asôwôrso ere nko feeå tiå fin ako n daåâ ade so. Fanâ kananâ anye daå keåini na, keåini nâ kabii be kenyi n wôrô asheå lâla nko n nya asheå be yulwe ashi sukuru to nko epe. Ngbanyato nâ edaåkare be kabii bre to ngbar be agoni nâ kenyi ta n laåâ daåkarâ be ekpaana lâla e tir. Amuana be adamta wôtô nâ feeå tiå n lôåâ amo n nase /nko m bâ abarso pôâ nâ loå be asheåtirso e ler efuli nânâ. Kaaba 5: Kechô n keni: Mfâra be kesa nâ asôwôrso ta n laåâ kechô kumu kama be kasôbi n keni e wô kaaba ere to. Kechô n keni be asôwôrso beeå tiå a la kanu nâ kamalga be mbishi, nsulwe wurbi (kwiz) kasibâbirabarso, mbishi sibâso, nâ projet be kushuå. Pre-kenishi n bishi mbishi nâ ashuå nâ a beeå mil be biipo to nâ bu fâ mfâra nânâ n naaå tiå lara ngbar nâ adaåkare be agoni pôâ n tiå n sa amobe atuwebi. Feeå naaå tiå nya mbishi ko n ti amonâ silabôsi sa na so. Lalauwe, baa nyi fanâ silabôsi maaå tiå a la kasôåini be ntol. Ku la boshin nna nâ fo chaå fobe kasôåini be ayabi (scheme of work) nâ kasôåini be ntol nâ a baa åini amuana na be keåini PROFILE DAMÂNSHIN BE KEFITO Profil damânshin be asheå luri esilabôsi kama nâ bu sibâ ashi 1998 be kafâ n ta a yô nna. Damânshin la lakal (sakôlojical) be kesheå nna nâ bu kô a åini kabii be adabi. Damânshin be adamta e naa kii profil damânshin. Kusôfeso tinini be kasibâ to kô kamalgabashugso fanâ: Ebiipo na beeå tiå kute,.......... Ke tiå “kute” kesheå keåini na be lalauwe bee åini ebiipo ka nya ‘kenyi’ ke tiå, delge kebôya so, ke sa akeniso nâ amonâ a tii so bee åini kasôåini na ka luri n chena ebiipo be mfâra to nânâ. Ekpa koåwule na so ke tiå lôåâ, n nya asheå kpaltobi be yulwe, pôr, wôrô kesheå/kusô pupôr, bee åini ebiipo ka ta mobe kenyi n shuå. Afâso tinini kama nâ a wô silabôsi na to kô “kamalgaba shuåso” nâ ku bee kute adabi nâ ebiipo daga ku wôrô kasôbii na be lalaluwe. “Kenyi” “Kenyi be keta n shuå” (Application) la damânshin monâ a daga keåini nâ kabii kikâ ka bee ju a fin nna esukuru to. Ama anyebe esukurana to kasito be kenyi be agoni nâ a la kenyi nâ kenuu na nawule e ler efuli achô esoso be kenyi be agoni nâ a bee åini agoni fana delge kebôya nko anfoni so, ke åinito kananâ kesheå wôrô, kamôrôji etc. Alâ be asheå ka kra wô esukura to bee åini fanâ bebiipo beeå baa tiå a wôrô nânâ mbishi monâ a bee sha kenyiåi nâ kesibâ nawule be atuwebi nna a maaå tiå wôrô nânâ amonâ a bee sha asô be kedelgeso, nko nchaå asô nko kamôrôji be atuwebi. Amoalâ ela agoni nâ a daga keler ngbar be kabii to. Pôâ nâ bebiipo kre anishi e ler anyebe esukuru to amô bebiipo be lakal laåâ ke baa ta kakraå be kenyi a lôåâ asô, a fâ mfâra nânâ a nya tôrô be yulwe, a nya lakal nâ a bee kuå asheå, n naa ta kenyi koåwule na a malga, asibâ, nânâ, a sibâ atande, nshâ, epelana nâ ngbar be asheå. Kraå kusôfâso kama nânâ m pin profaldamânshin mo so nâ feeå bulô so n åinl kumo.

v

Profal dimânshin bee åini adabi monâ kebii, keåini nâ nsulwe bee fin. Edamânshin anyô nâ agoni ana e naa ler efuli ashi ngbar nâ edaåkarâsheå be keåini, kebii nâ nsulwe to. Damânshins na ela. Kenyi nâ kanu to ntuå adesa kalfa to (30%) Kenyi be keta nshuå – Ntuå adeshunu kalfa to (70%) Agoni ana na ela. Kenumpe – Kudu kalfa to (10%) Kakraå numpe – adenyô kalfa fo (20%) Kemalga (Kanu nâ kamalga – be agoni) – adesakalfa to (30%) Kasibâ – adena kalfa to (40%) Agoni ere be profal dimânshin beeå kii. Kanu – Kenyi nâ kenuto. Kakraå – Kenyi nâ kenuto Kemalga – Kenyi be keta n shuå Kasibâ – Kenyi be keta n shuå Adabi anyô e naa ler ashi ngbar nâ daåkarâ be kabii to. Amo ela “Kenyi nâ kanuto”. nâ Kenyi be keta n shuå”. Keåini kenyi nâ kenuto bee shi kanu nâ kakraå to nâ “Kenyi be keta nshuå” bee shi “Kamalaga” nâ “kasibâ” be keåini to nna. Kanu nâ kekraå la asô sôso be agoni nna nâ kamalga nâ kasibâ la “Kalôåâ” be agoni. Nkpal Ghana be ngbar nâ daåkarâ be bebiipo ka shi nkpanâ ngbarana na nâ daåkarâ ana na wô na so ku maå daga ke ta kanu n kii kesheå gboå. Fôåfôå ashi S.H.S be kabaso. Ku la tama nna fanâ ashi J.H.S. to ebiipoe tiå nya “Kanu” be kenyi m bulô asoe nânâ amoso la be kenyi daga kudu ashi kalfa to (10%) nawule ashi keåini nâ kabii be saåâ to. Nkpal loå so “Kamalga” Kakraå” nâ “Kasibâ” be agoni nawule e daga kepre kinishi amo so silabôsi na to. Ngbar nâ daåkarâ kama kô eyur be ngbar nâ ebol be nchârga nâ a bee tiå a åini mmalaga ko be afito. Ade ela ngbar na be “Kinesiks” nâ paralanå. Ade ela agonibiana be ako nâ a daga keåini “kanumpe” to ashi mbiwurbi be ebiikpa. Bu sa Edamânshinana be kekama nâ agoniana na egbâ kalfa to nâ kedaga keler keåini; kabii nâ kesulwe to. Amo nâ bu sibâ kefantamba kudu (10) so nna. A bee gini egbâ monâ a daga. Eåinipo ka sa keåini, kabii nâ kesulwe be ekpaana. Keta edamânshiåana na nâ agoni ana na m bir abarso ashi keåini nâ kabii to beeå shinnâ Ngbanyato nâ edaåkarâ be ke åini nâ kabii esukuru to e ler anishi nko n nya eleå nânâ. Shabôrâ nâ ku wô kasito ere bee åini kananâ edamâshinana nâ agoni bee bir abarso nna.

vi

Edamânshin nâ kabii be Agoni

Profal Damânshiå Asôsô be Agoni Kalôåâ be Agoni Kanu Kakraå Kasibâ Kemalga Kônô

Kenyi nâ Kanu 10 20 30 Kenyi be keta n shuå 40 30 70 Kônô 10 20 40 30 100

“Kenyi nâ Kenuto” kô 30% be egbâ nâ “Kenyi be keta n shuå” kô 70% kananâ shabôrâ na be lalauwe be egbaå na åini na. Kasito cheche be egbaå na bee åini egbâ nâ a daga agoni ana na ka nya ashi keåini nâ kabii be ekpa so. Agoni pôrso na be egbâ la 70% nâ asôso na pâya la 30%. Profal damânshin nâ amobe mmalgaba be mkpâata e wô kasito na, Kenyi nâ Kenuto. (Knowledge and Understanding) Kenyi: Ketiå n nyiåi, tii, sibâ, boå, kute, kute aderasheå, nchâ gboå, Kenyi baa la ketiå n nyiåi kasôbii amoso kumo ela kabii monâ ku maå dii esoso. Kenuto: (Understanding). Ketiå n kilgi, lôåâ n sibâ, n sa akeniso, n duwô kebôya so, kute kananâ kesheå beeå luwe nko kusô beeå wôrô. Kenuto ke tiå pin kusô nko kesheå be kifito, Ke beeå tiå a la a pôlso anfomi, daåkare be kesheå. Kenyi be keta n shuå (Use of Knowledge) Kede ela keta n shuå (Application). Keta kenyi n wôrô asheå kananâ silabôsi åini na kô adabi damta fanâ:- keta n shuå, n duwôso, n pôr nko n ta n chuwôso, n kasar abarso, n mige to. Keta n shuå (Application) Kumo ela kebâ mbra, keåini be ekpa keåini so, n shuå asô nko n wôrô kesheå kusô nâ esa maå daå wu. Keduwô nko kebuwito (Analysis) kede ela ke; buri kuso to nko m pin kumobe mba mba, ta asô nko asheå n kasar abar, pin kusô nko asheå be mbarga, mkpâata, kepin asheå kpra, kashinteå nâ efâ, pin kusô nko asheå be amu nâ kananâ a beeå luwe to. Ketiå pôr asô abarso (Syåthesis). Ketiå n ta asô n chuwô abarso n nya kupupôr. Kumo ela ketiå lôåâ, pôr, kre kesheå wôrô, migeto nânâ, chala, etc. Kechô n keni (Evaluation): Kumo ela ketiå n kpaå esa, keta asô be mbamba n kasar abar n wu amobe nkorto, keji emôrô, ke pin kusô ka maå walâ, asô be nkpâata, ji asheå nânâ, n kur kamalga nânâ. Feeå wu fanâ kechô n keni la kefâ mfâra nko lakal e wô mfâra be esoso n naa la da nâ ku du kpakpa. Amoso nâ bebiipo nâ baasa maa wôrô nânâ saåâ kama nâ keba fo kechô n keni be mfâra akpa. Amoso fara a shinnâ fobe bebiipo e nya agoni kpakpaso ere kebiato. Sa bumo ekpa damta nâ bu baa tiå afâ mfâra kasôbii ere to. KECHÔNKENI (Asâsmânt) Ku la kesheåtirso nna fanâ keåini nâ nsulwe e bâ profal damânshin nâ kasôbii na be agoni so. Nsulwe be asô be kesibâ to, lara asôfâso tinini nâ a beeå baa la silabôsi be asôfâso be adamta. Silabôsi na to be kesôfâso tinini kama la kusô monâ ebiipo beeå tiå wôrô nna. Fo wôrô nsulwe nâ kumobe mbishi na be adamta shi afâso tinini to nna, loå be nsulwe na nâ baa tere “Criterion” Feference Test” saåâ ko eåinipo maaå tiå ta asôfâso ana na kikâ n sulwe afol ana (tâm koåwule), nko kafâ koåwule to. Amoso ekpaana nâ fo kô a chô bebiipo fanâ eyilikpa be nsulwe, epe be kushuå nko ‘projâts na daga a ka kô asôfâso tirso nâ fo åini saåâ na be ako.

vii

Kekeniso nâ ku wô kasito ere bee åini SHS 1- 3 be nsulwe be KAPÔR. Ku kô nsulwe be afantaå nwol anyô nâ Nsulwe chesoso (continuous Assesment). Nsulwe fantaå I beeå ba la asôfâso be nsulwe nna nâ nsulwe fantaå 2 la kenumpe nâ kasibâ birabarso be mbishi. Lalaluwe be egbaå na bee åini “Kenyi nâ kanumpe” nâ “Kenyi be keta n shuå” be egbâ. Nyiåi fanâ lalaluwe be egbaå na bee åini nsulwe be kefantaå kama be egbâ nâ kôntinuôs asâsment pâya Kasôfâso be nsulwe kô egbâ 20%, atuwebi shiåshiåbi (structured question paper) be egbâ la 50% nâ kôntinuôs asâsment kô 30% nâ amo kikâ koso 100%. Asôfâso be nsulwe be kawol na beeå ba kô mbishi fanâ adena (40) ama nkpal kumobe egbâ ka la 20% na, “maaki’ kama nâ ku kô 40 nko 50 daga keduwôso mba yili 20%. Loå koåwule na nsulwe be kawol nyôsopo (kefantaå 2) beeå ba kô “maaki” kalfa nâ ke duwôso ma ba yili adunu (50%) Asôfâso be nsulwe (kefantaå 1) na daga ke ku kô mbishi kudu anu nko “maaki” kudu anu (15) nâ a ba la “Kenyi nâ kenuto” nâ anu (5) e ba la “kenyi be keta n shuå” amo kikâ beeå yili mbishi adunyô nko marki adunyô. Nsulwe be kawol nyôsopo (paper 2) be marki be chigeto la – “Kenyi nâ kenuto” – Kudu anu(15), kenyi be keta n shuå” adesa nâ anu (35) Kaba ere ka la “awôrôso” be nsulwe na amoso nâ ku kô maaki damta kasibâ birabarso to na. Nsulwe be kawol nyôsopo kô egbâ achô sososo be kawol (kefantaå 1) nâ nsulwe châsoso na nkpal ku ka bee ta lakal damta nâ mfâra damta na so. Maaki nâ nsulwe châsoso be shabôrâ na so åini 10% nsa” Kenyi nâ kenuto” nâ “Kenyi be keta n shuå kô 20% nâ amo kikâ yili 30%. Adaga nsulwe ere ka kô agoni ana na kikâ. Nyiåi fanâ WASSCE be asôfâso la nsulwe be kawol koåwule nna. Nsulwe na wô ntuå anyô nna. Kumuba A (section A) ela asôfâso be nsulwe nâ kumuba B la kenumpe nâ kasibâbirabarso be mbishi. SHS 4 be eåinipo ewôrô ania n åini mobe bebiipo kumo. TÂM BE Lalaluwe be Nsulwe Nsulwe ere la nsulwe nâ ku bee sulwe bebiipo kasôbii kama nâ bu bii afol ana na (tâm) na to nna. Amoso a daga e sulwe kenyi nâ agoni nâ bu nya jimanâ na. Lalaluuwe be tâm (3) be mbishi daga a ka la asôfâso tinini nâ bu bii etâm asa na to kikâ, Ama a daga fo chârga egbâ pupôr n sa amo nâ ku åini asô tirso nâ bu bii. Eåinipo beeå tiå sa bumo tâm I be asôfâso be mbishi 20% tâm 2 pâya 20% nâ 60% e baa la tâm 3 pâya. Shabôrâ nâ ku bâso ere bee åini tâm be lalaluwe be nsulwe nna. Ku kô nsulwe be kefantaå koåwule nâ ku kô Amuba anyô – Kumuba A nâ B nâ continuôs Asâsmânt. (Nsulwe châsoso).TÂM be lalaluwe be nsulwe be kawol beeå ba kô asôfâso nâ mbishi nâ a kô atuwei shimbi shiå nâ a shi “Kenyi nâ Kenumpe” nâ “Kenyi be keta n shuå” SHS 1: Mbishi adesa(30) minti adena nâ anu(45) SHS 2: Mbishi adena (40) minti adeshe (60) SHS 3: Mbishi adena (40) minti adeshe (60) Eåinipo e keni mobe bebiipo be kenyi n tiå pin mbishi na be kônô. Kumo nâ ku wô esoso ere baa la kekeniso nna.

viii

Nsulwe be maaki be kachige nâ Nwol be egbâ

Damânshin

Kumuba A Asôfâso be Nsulwe

Kumuba B Atuwebi shiåshiåbi be mbishi

S.B.A Amuba anu na kike.

Maaki be Kônô

Kalfa be kaaba

be egbâ % Ngbar be mbra, Kasibâ nâ kasibâ birabarso.

Kakraå, Kasibâ nâ Kasibâbirabarso

Kenyi nâ kenumpe 10 10 40 60 40 Kenyi be keta n

shuå 10 10 60 80 60

Maaki be kônô 20 20 100 140 Kawol be % 10 40 50 100

Esoso be nsulwe be katuå ere kô kefantaå (Paper) koåwule nâ ku kô amuba anyô. Kumuba A, asôfâso be nsulwe be kefantaå kô mbishi kudu (10). Kumuba B malâ kô mbishi nâ a bee sha atuwebi shiåshiåbi (structured questions) adunyô (20) amobe kekama bee ta maaki anyô (2) nâ a yili adunyô (20) kumuba B be maaki adunyô beeå ki, ntuå anyô, kekama beeå daåâ so kukoåwule nâ a kii adena (40) kalfa to (40%) Kôntinuôs Asâsmânt ta silabôsi be amuba anu na kikâ nsulwe nâ kumobe maaki kalfa (100) e duwôso n kii adunu (50) fanâ kananâ ku åini SBA be kaboå shabôrâ na so esoso na ashi kasito cheche be egbaå to na. Emaaki kama nâ a wô egbaå sesapo to na (maaki be kônô) beeå duwôso n kii amonâ a wô kasito cheche (kawol be %) na. Maaki be kônô gbagba kalfa nâ adena (140) na beeå duwôso n kii kalfa (100). Amoso bebiipo be maaki nâ baaå nya beeå yili kalfa (100) so nna. KÔNTINUÔS ASÂSMÂNT BE EKPAANA Kôntnuôs Asâsmâent ere beeå kii School Based Assessment, (SBA) esukura kikâ to September, 2010 be kafâfo. SBA la keåini nâ kabii be ekpa lâlâ nna nâ esa bâ kumoso nânâ. SBA pupôr ere be kapôr to beeå sa esukuru nsulwe be ekpaana nâ bu baa tiå a bâ amoso nâ a châ esukuru to nâ bu nya ade.

i. SBA nâ sukuru kama beeå wôrô nko bâso. ii. Ku beeå duwô nsulwe be mbishi so kasôbii kama to iii. Ku beeå åini beåinipo ekpaana nâ baaå bulôso n sibâ nsulwe be mbishi iv. Ku beeå lara kenyi nâ adaga bebiipo ka kô eyilikpa kama sukuru to. v. Ku beeå åini kananâ beåinipo beeå baa keni a jigi nsulwe. vi. Ku beeå åini beåinipo kananâ baaå ba lôåâ nko a palto a åini nâ bebiipo e bii nânâ.

S.B.A pupôr ere beeå ba kô kechô n keni nko asâsment kudu anyô (12) kôntinuôs asâsmânt be adesa nâ asa na duwôso galaga. Kudu anyô ere be ndulwi ela Kushuå (Task) I, kushuå 2, kushuå 3 nâ kushaå 4 sososo be tâm to nâ feeå wôrô kushuå 1 – 4. Kushuå 5 – 8 tâm 2 nâ Kushuå 9 - 12 tâm 3 to. Kushå 1: beeå baa la nsulwe nâ bebiipo beeå wura tâm na to be kufol juinkparso be lalaluwe. Kumo barkasaana ela kushuå 5 nâ Kushuå 9 nâ kushå. Baaå wôrô ade Tâm 2 nâ Tâm 3 be afol junkparso to nna.

ix

Kushuå 2: beeå baa, la kemolwurbi (group) be kushuå nna nâ ku beeå ba kô keåini be asôfâso anyô nko asa nâ eåinipo na wu fanâ adu kpakpa keåini nâ kabii. Asôfâso ere beeå tiå ala amonâ a bee kre anishi nâ bebiipo beeå tiå n palto. Kushuå 3: Kede la nsulwe nna nâ ekama beeå wôrô eyilikpa na. Eåinipo beeå keni bumoso nsulwe be saåâ. Bôkwâ kudu kako nko kudu anyô to nâ kedaga kewôrô. Kushuå 4: nâ kushuå 8 nâ kushuå 12) beeå ba la projât be kushuå nna nâ baaå ta tâm na kikâ a wôrô. Baaå sa sukuru kama projât

be ashuå akpnu (9) nâ tâm kama e baa kô amu asa. Ebiipo kama beeå lara kumu koåwule tâm kikâ. Bebiipo beeå ba wô amôl bi to nna (group) n wôrô projât be kushuå. Eprojât ere be kefito ela fanâ baa sha nâ bu kpaå bebiipo nâ bu ta bumobe kenyi be agoni nâ bu nya tâm na to na n sibâ nsibâ kreanishi nâ atande akpanu (9) (nko kanankama nâ mbroni to Nâ Ngbanyato beeå ba sha).

KEKENI (maaki) S.B.A Asôwôrôsô. J.H.S. nâ mbia-kekarso be esukuru to bebiipo bee wôrô ashuå nâ a bee shinâ baa mige asheå to n naa sibâ galaga fônfôå mbronito. Kede nâ baa keni so a maaki

1. Kasotofuti - 20% 2. Kamalga pibi

Kedelgeso, Anfoniana - 60% 3. Lalaluwe - 20%

Bu åini bebiipo kananâ baa shuå nâ anfoniana nâ asô chaåso (diagrams) bumobe nsibâ to. Bu daga keåini kananâ baa fara nâ kananâ baa kur/luwe bumobe kasibâ nânâ. Atandiri (maaki) nâ baa nya ashi projât, afol be lalaluwe be nsulwe nâ epe be ashuå kikâ daga kekii kôntinuôs asâsmeat nâ ke kii SBA. Ere. Amoso SBA be ashuå ela:

1. Kufol kufol be lalaluwe be ashuå. 2. Sukura be ashuå nâ mbia bee shuå epe. 3. Projât be kushuå.

GES beeå shinâ esukuru kikâ e nya asô monâ adaga ashi SBA be kewôrô to. Ke ta SBA be atandiri nâ Tâm be lalaluwe be atandiri m bir abarso. S.B.A. be asheå pupôr ere bee châto a fuwo bebiipo be kasôwôrô so. Amoso atandiri adeshe (60) beeå duwôso n kii adunu (50) Tâm be lalaluwe be nsulwe gba beeå duwôso n kii adunu (50) pôâ nâ bu ta SBA pâya n ti amoso n tiå pin ebiipo be kusômonâ e nya S.B.A. nâ Tâm be lalauwe be nsulwe be atandiri beeå baa sesa 50:50 sukuru to nawule nâ la be atandiri ere beeå ba sesa. Ade maå kô shâå nâ a wôrô nâ WAEC. be 30% S.B.A nâ bu kô a sa WASSCE be nsulwe be nwol.

x

KANANÂ NSULWE BE EGBÂ BEE LER (grading). Atandiri be kewôrô bee sha ke baa kô ekpa nna a bâso (marking scheme). La be kusô atandiri monâ feeå sa mbishi kama nâ atuwebi monâ fee tama. Nâ mbishi daga atandiri kudu (10) feeå ba sha atuwebi ana (4 pts) nâ amobe kekama e nya atandiri anyô (2). Anyô (2) nâ a ka na feeå keni kananâ atuwebi na sibâ nânâ n sa amo kikâ nko anyô na to be ako. Asôfâso be nsulwe malâ feeå fin ekpa nâ feeå bulô so n keni amoto manaåmanaå. Nkpal keniåi nsulwe nâ atandiri nâ esukuru kama e bâ ekpa koåwule a wôrô nsulwe be atandiri so “grade” ere nâ bu nase. ‘Grade A 80 - 100% - Ke nyala galaga ‘Grade’ B 70 - 79% - Ke nyala ga ‘Grade C 60 - 69% - Ke nyala ‘Grade D 45 - 59% - Ke bô ‘Grade E 35 - 44% - Ke bô gbere ‘Grade F < - 34% - Ke maå bô Atandiri nâ e ‘grade’ nâ a wô esoso ere bee åini nsibâbi be ekpa nâ amobe egbaå. Nâ fee sa la be nsulwe nko kechô n keni kikâ ateåinso feeå tiå bâ ekpa ere so n naå delge amoso. Mmalgaba delgeso fanâ kenyala galaga, ku nyala ga) bee åini amobe afito. Nâ fo maå wôrô loå ebiipo maaå pin to nânâ kananâ e wôrô asô nko e maå wôrô asô. Kananâ e nya nâ amobe ndelge be ka-boshi adaga fo ka kute kesheå ko nâ ebiipo na beeå keni so m pre-kinishi kachako be nsulwe to. Asheå kuteso fanâ ade beeå tiiso:

- baa kutô loå - fee wôrô asô aba - feeå tiå wôrô achô la - Fee wôrô asô - Fo maå pre-kenishi - Wôtô kumu kakraå to Baa nyi fanâ atandiri be egbaåana nâ bu åini esoso ere e naa tar amo, a maå kô kenaaå chârga. Fo wôrô alâ, “criterin –referenced grading system” nâ fo kô ashuå na. Aloå na ebiipo daga kenya atandiri ko pôâ nâ e nya ‘grade’ nâ ku daga, ku bee shinnâ bebiipo bee pre-kinishi a bii nânâ nkpal bu ka bee sha kenya egrâdi lela so. Amoso ku la kusô lela nna ashi nsulwe nâ atandiri (gredi) be ekpa so.

xi

Kechô n keni (Asâsmânt) be kapôr nâ ku wô kasito ere beeå châ eåinipo to nâ e wôrô tâm be lalaluwe be nsulwe be mbishi Asâsmânt be kapôr a åini nsulwe be afantaå -, profil damânshi nâ afantaå be egbâ nâ emaaki.

DAMÂNSHIN

KEFANTAÔ 1

KEFANTAÔ 2

MAAKI

DAMENSHI BE EGBÂ

Kenyi nâ kenu to

Kumuba A: Asôfâso Be mbishi adena ade so:

1. Kamalganyipôlso 2. Edaåkarâsheå 3. Ngbarbembra

Kumuba B: Atuwebi shiåshiåbi be mbishi (structured of qestions) ade so Ngbar be mbra (Asô anu) Kumuba C: Fônôlôji Kumuba D: Kebôaya be nkilgi

100

60%

Kenyi be keta n shuå

Kumuba A: Kasibâbirabarso (Maaki adunu (50) Kumuba B: Kenumpe (Maaki adunyô (20) Kumuba C: Kamalganyi be kenyi (maaki adesa (30)

1. Kasibâ tenteå (prose) 2. Epel nko ketande

100

40%

Maaki be kônô

100

100

200

Damanshin be egbâ nsulwe be afantaå to

60

40

100

100

xii

Asâsmânt be kapôr be keåinito KEFANTAÅ 1: Kefanfaå I kô amuba ana (4) nâ kumuba kama bee sulwe kasôbii be mba ere. Kumuba A: (Maaki adena – 40) wôrô kumuba ere mbishi adena (40) nâ a kô atuwebi nâ baaå lara amo to be kumo nâ ku bee tuwe mbishi na nâ a baa ji ade be asheå: Kamalganyipôlso Edaåkarâsheå Ngbarbembra (sintaæi) Mbishi adena ere beeå luwe minti adunu (50) be saåâ Kumuba B: (Maaki kudu anu -15) Kumuba B e baa kô mbishi nâ a baa kô atuwebi shiåshiåbi, kekama be maaki e baa la asa nâ amo kikâ (maaki) e sa maå baå kudu anu (15) so. Kumuba C: (Maaki adunyô nâ anu – 25) Fônôlôji e baa kô maaki adunyô nâ anu (25) mbishi anyô nâ bu lara kukoåwule kama Kumuba D: (maaki adunyô – 20). Kebôaya be nkilgi e baa kô maaki adunyô (20). Emaaki na kikâ beeå koso kalfa (100) nâ bu duwô amo so nâ a yili adeshe kalfa to (60%). KEFANTAÅ 2: Kefantaå 2 beeå ba la kenyi be keta n shuå be nsulwe nna. Kananâ adaga kenase kumo e bâso na. Kumuba A: Kumuba ere e baa la nsibâ birabarso, nwol nâ bebiipo kraå na. (maarki adesa – 30) Kumuba B: Kenumpe be nsulwe. (maaki adunyô 20) Kumuba C: Kumuba ere beeå ba la mbishi nâ a bee shi kamalganyisibâso be nwol nâ bebiipo kraå to nna (maaki adesa – 30) Kefantaå 2 be maaki kikâ la kalfa (100) nâ bu duwô amo so nâ a kii 40%. Baa nyi fanâ WASSCE be nsulwe to asô fâso (objective) kenumpe nâ kasibâbirabarso be nsulwe ana na kikâ wô kefantaå

koåwule to nna. Nsulwe na kô amuba anyô nna kumuba A ela asôfâso be nsulwe nâ kumuba B la kenumpe nâ kasibâbirabarso be mbishi. SHS 3 be eåinipo daga keåini nsulwe ere to n sa mobe bebiipo nâ kananâ baaå blase a jo kumo. Naaå nyiåi fanâ nâ fo bâ asâsmânt be kapôr nâ ku wô esoso ere so bebiipo beeå wôrô asô WASSCE be nsulwe to.

xiii

SENIOR HIGH SCHOOL (SHS) GHANA BE NGBAR NÂ EDANKARE BE SILABÔSI (GONJA)

EYILIKPA 1 SHS 1

EYILIKPA 2 SHS 2

EYILIKPA 3 SHS 3

KUMUBA 1: FÔNÔLÔJI Kumu 1: Ngbar Kumu 2: Bomin be amalgaso Kumu 3: Ngbar be awor ba ndulwe nâ alôntorwor be nkôrto Kumu 4: Eboltoworana be kedelgeso Kumu 5: Eboltowor be kechigeto

KUMUBA 1: FÔNÔLÔJI Kumu 1: Eboltowor be ke bir abarso, kamin Kumu 2: Nnôtôrwor be kedelgeso nâ kechegeto. Kumu 3: Awor, nmunato nâ larmunato be eboltowoe. Kumu 4: Mmalgakul Kumu 5: Ebolbenchârga

KUMUBA 1: FÔNÔLÔJI Kumu 1: Eboltowor be keji mbôô Kumu 2: Kamin Kumu 3: Amalgasôbi anyônyô nâ Amalgasôbi milto.

KUMUBA 2: KAKRAÅ BE KENUMPE Kumu 1: Ke wushi eyâr n kraå

a) manaå manaå be kakrå b) ke chuleto n kraå

Kumu 2: Kamalgafol mu nâ Kamalgafol leåto Kumu 3: Kamalganyi be apôrsobi Kumu 4: Nkilgi

KUMUBA 2: KAKRAÅ BE KENUMPE Kumu 1: Ke wushi eyer nkraå Kumu 2: Kagbenefuli be kakraå Kumu 3: Kamalganyi be apôrsobi Kumu 4: Kebôya be nkilgi

KUMUBA 2: KAKRAÅ BE KENUMPE Kumu 1: Kepalto (a) Kakra Afinso be wôrô n keni (manaymanaå be kraå) (b) Kakraåkpra be wôrô n keni (kechaltonkray) Kumu 2: Keduwôso Kumu 3: Nkilgi

KUMUBA 3: KASIBÂ Kumu 1: Mmalgaba be ntuåso Kumu 2: Mmalgafol Kumu 3: Kefâlto Kumu 4: Adamta to Kumu 5: Mmalgaba be kepôr Kumu 6: Aksibâ Dirabraso (i) Akuteso (ii) Kedelgeso (iii) Keåinito

KUMUBA 3: KASIBÂ Kumu 1: Keshuåso ta ewôrôpo nâ keshuåso paå ewôrôpo Kumu 2: Saåâ be apupu, Naniere be apupu, saåâ kachôåso be apupu Kumu 3: Kamalgafolshin tere Kumu 4: Kamalgafolshin shuåso Kumu 5: Kamalgafolshin delgeso Kumu 6: Adulwiso Kumu 7: Mmalgaba be ntuåso wurbi be kebii chingiliå, keyeåimalga be kurso nâ Achôsobi Kumu 8: Kesibâ bir abarso i) Akuteso ii) kedelgeso iii) keåinito iv) kemôrôji v) nwol be kesibâ (a jewwleb)

KUMUBA 3: KASIBÂ Kumu 1: Kamalgafol be kedelegeso kamalgafo be apôrso (E,K,Es) Kumu 2: Malgashuåso be kebâ abarso Kumu 3: Kekini malga Kumu 4: Kebôaya Kuteso Kumu 5: Kasibâbirabaeso i) Akutes Kedelgeso Keåinito Kamôrôji ii) Kasibâ malgaso iii) Nwol be kesibâ bassa kpara iv) Kônôgberge v) Kelijima vi) Baru be nwol

xiv

EYILIKPA 1 SHS 1

EYILIKPA 2 (SHS 2)

EYILIKPA 3 (SHS 3) KUMUBA 4: KAMAGANYI NÂ EDAÅKARÂ Kumu 1: Kamalganyi be kasotofuti i. Kamalga nyi be kefito ii. Ntuåso (Kamalga nâ kamalganyi pôlso iii. Adabi (kamalga nâ kasibâ) iv. kapôr i. Kamalgamu ii. Epelkpa iii Bepelpo iv. Afâso v. epel be ntol vi Kafôå vii Kolu Kumu 2: Kamalganyi be apôrso i. ketankargaso ii. kudulubi iii. Akilgimalga iv. mmalgatrômbi v. ketankiesa Kumu 3: Keshârkpaåkpra Kumu 4: Luwu be adaåkarâsheå Kumu 5: Adabi nâ kebawôtô (bunyaå)

KUMUBA 4: KAMALGANYI NÂ EDAÅKARÂ Kumu 1: Awôba be nshâ Kumu 2: Abulômbi jewulebi nâ Abulômbi milto Kumu 3: Adrasheå kpra Kumu 4: Nshâ – Nshâlulombia, Ashuåshâ nâ Anashâ Kumu 5: Ekishi nâ ntaå Kumu 6: Draåkarâso be asheå be keji Kumu 7: Kenimuji Kumu 8: Kelijima

i. Katimpani/kabel ii. Namumalga iii. Eyurmalga

Nwol kraåso (1) kesherkpaå be kawol kraåso, epel nâ Atande be kabii

KUMUBA 4: KAMALGANYI NÂ EDAÅKARÂ Kumu 1: Aåasa Kumu 2: Kachuto Kumu 3: Keliwôrô Kumu 4: Kapatâ ji Kumu 5: Kachenato be kebawôtô be adabi nâ Amaåshârbisheå Kumu 6: Kakil nâ kakil be kegbeåi

1

SENIOR HIGH SCHOOL - EYILIKPA 1

KUMUBA 1

NGBANYATO NÂ EDAÅKARÂ BE SILABÔSI FÔNÔLÔJI

ASÔFÂSO: Ebiipo Beeå 1. nya Ngbanyato nâ kumobe apôrsobe kenyi. 2. pin bomin be malgasô, awor nâ Ngbanyato be nsibâbi nâ kananâ a nase.

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 1 NGBAR KUMU 2 BOMIN BE AMALGA SO KUMU 3 NGBAR BE AWOR BE NDULWI NÂ ALÔNTORWOR BE NKORTO

Ebiipo beeå tiå: 1.1.1 åinito n kute kusônâ ku la ngbar. 1.1.2 pin ngbar be ashuå asa kama 1.2.1 åinito n kute amalgaso be kifito n tin pin amobe ana kama. 1.3.1 pin eboltowor wor nâ eboltowor be nsibâbi be nkorto ashi alntor wor to.

Awor nâ a bee nuu to nâ edimedi kô a malga abar kutô. Ngbar be tunô

1. Kamalga 2. Daåkare be kepin 3. Daåkare bee salga kumo to nâ

adabi lâla nâ kemankurya lâla bee shi.

Amalgasô Nnôpirbi, kudunduloå, anyi, kônôbuåmantaå Eboltowor wor nâ nsibâbi. E.N E.W /æ/ a /e/ i/ e /â/ â / i/ Æ /u/ u

Eåinipo e junkpar bebiipo nâ bu lara bumobe lakal n ji ade be asheå kepôrso, ebol wor, nâ kayâ nâ kenumpe. Eåinipo e ta bebiipo nâ bu ji ngbar be asô monâ ke bee wôrô, kumobe tônô. Eåinipo e kute asô monâ a la amalgasô n junkpar bebiipo nâ bu wôrô nnôtowor be ako n kute mmalgasô nâ a bee wôrô amo fanâ. /p, b, m, s, t/ Eåinipo e ji mmalgaba mo nâ a mo be kasibâ to kô eboltowor wor n nsibâbi la kukoåwule. Eåinipo e ji eboltowor wor mo nâ a kô nsibâbi nâ a kor to ashi smobe kasibâ to. Eåimipo e ji Ng

Bebiipo e kute kusônâ ku la ngbar n sibâ kumobe adabi. Bebiipo e sibâ asô asa monâ ågbar bee wôrô n åini amo to nânâ. Bebiipo e chaå amalgasô n åini amo kumo so. Eåinipo e sa mmalgaba mo nâ bu chaå amo to be eboltoworana nâ bebiipo e sibâ amobe awor be ndulwi fanâ! Pôâ deboe

2

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 3 NGBAR BE AWOR BE NDULWI NÂ ALÔNTORWOR BE NKORTO KUMU 4 EBOLTOWOR BE KEDELGESO KUMU 5 EBOLTOWOR BE KE CHIETO

Ebiipo beeå tiå: 1.3.2 pin Ngbanyato be nnôtowor wor nnôtowor be nsibâbi be nkorto. 1.3.3 pin nnôtowor wor nâ nnôtowoe be nsibâbi be nkorto ashi alontorwor to.

1.4.1 pin eboltowor wor nâ eboltowor be nsibebi be nkorto ashi abôtorwor to. 1.5.1 pin eboltowor wor be eyilikpa mmalgaba to.

Nnôtowor wor /b//d//ñ//g/ /h/s/m/ln/ /sh/ny/ Nonôtowor wor nâ nsibâbi N.W. N.N /ng/ ny /b/ b /d/ d /m/ m /f/ f Shâå maa kpal ngbar be añu to ashi ngbar be awor be keter to. Aworana be eyilikpa monalgaba to lakoranishito, kormfrinto nâ korkamanto.

Eåimipo e ji ngbanêato be nnôtowor wor be asheå. Eimipo e ji mmalagaba mo nâ a mo bw be kassibâ to kô nnôtowor wor nâ amo nâ nsibâbi la kukoåwule. Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu tiå n kute eboltowor be kefito nânâ. Eåinipo e ta mmalgaba n åini kor anishiti, Eåinipo e ta mmalgaba åini aworana be eyilikpa ashi koranishito, kor mfrinfo nâ kormanfo.

Eåimipo e sa mmalgaba ko nâ bebiipo e sibâ Bebiipo e sa awor be ndelge ebeltowor ashi ngbanya be mmalgaba to.

shabôrâ K.A K. Mf K Ma Eche pel Suwe

Bebiipo e sa mmalgaba nâ akô aworana ere n yu shabôrâ ere so. a,ô, û,â, Æ,e,u

3

SENIOR HIGH SCHOOL - EYILIKPA 1

KUMUBA 2

NGBANYATO NÂ EDAÅKARÂ BE SILABÔSI KAKRAÅ BE KENUMPE

ASÔFÂSO: Ebiipo Beeå

1. nya kakraå be kenumpe be agoni. 2. pin mmalgatrômbi n ta amo n shuå. 3. nya kebôya be nkilgi be agoni.

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KE CHÔ N KENI

KUMU 1 KEWUSHI N KRAÅ a. manaåmanaå kakraå b. Kakraå kechuleto n kraå KUMU 2 KAMALGAFOL MU NÂ KAMALGAFOL LEÅTO

Ebiipo beeå tiå: 2.1.1 kraå kabii be kawol nâ kawol kama mobe kumu so.

a) pin Kebôaya nko kawol nâ e kraå be asheå tir so.

b) Wush eyur n kraå n sa

mbishi be atuwebi 2.2.1 pin kamalgafol mu kato kama to

Kraå kasibâmu, kebôaya nko kawol. Kamalgafolmu nâ kamalgafol châtopo.

Eåinipo e châ bebiipo nâ bu ta nwol be atere, amu, anfoniana, anfoni chaåso, n pin kebôaya nâ ku wô kawol na to. Eåinipo e ji mmalgaba, mmalgafolshiå, mmalgatrômbi nâ akama nâ a wô kasibâmu na to fanâ kanu nâ kamalga nko kesibâ be kenumpe. E beeå tiå kraå kebôaya na aworso n sa bebiipo Bebiipo e kraå kebôaya na bumo be amu to Eåinipo e sibâ kamalgamu egbel so. Bebiipo e kute nko n sibâ kuso ko a châ nko a kini kamalga mu na. Baasa asa kaå sa bumobe mmalgabafol eåinipo n åini kamalgafolmu nâ kamalgafol châtopo be afito.

Bebiipo e sa kasibâ to be mbishi be atuwebi. Bebiipo e pin kebôaya be kamalgafolmu ashi kebôaya sibâso to.

4

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 3 KAMALGANYI BE APÔRSOBI KUMU 4 NKILGI

Ebiipo beeå tiå: 2.3.1 åini kamalganyi be apôrsobr be kefito; n sa amobe a keniso n naå tiå ta amo n sa mmalgafol. 2.4.1 åini nkilgi be kefito n nya nkilgi be agoni nâ e beeå ta n kilgi mmalgafol jewulebi nâ nto.

Mmalganyi be apôrsobi ko nde: i. Kctankiesa ii. kefankargaso iii. kudulwubi iv. nnôtowor be kepalto v. Eboltowor, be kepalto vi. Ku ndeåiso malga Kekilgi kebôaya ngbar to n yô ngbar ko to. Ngbarmu to nâ kebôaya shi Ngbarmu to nâ kebôaya bee yô Ngbar na be kapôr nâ kumobe kefito be kenyi Ngbar anyô na be edaåkaresheå be kenyi Nkilgi e baa shi kebôaya to.

Eåinipo e sa kenumpe be be bôya kranso mo nâ ade be be ako wôtô. Eåinipo echâ bebiipo to nâ bus a mmalganyi be apôrsobi be akeniso. i. Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu sa atere, ashuåso, adelgeso, nâ adulwiso ko nâ a naa kô atere ko Ngbanyato. ii. Eåinipo nâ bebiipo e wôrô afeltoba, mmalgafol nâ nto be nkilgi damta n tii so

Beniipo e sibâ mmalganyi be apôrsobi anu n ta amo n wôtô mmalgafol to. Bebiipo e kilgi mbronito be mmalgafol nâ nto n yô Ngbanyato. Bu naå kilgi ako Ngbanyato n yô mbronito.

5

SENIOR HIGH SCHOOL - EYILIKPA 1

KUMUBA 3

NGBANYATO NÂ EDAÅKARÂ BE SILABÔSI KASIBÂ

ASÔFÂSO: Ebiipo Beeå:

1. pâ Ngbanya be ngbar be mbra n ta amo ashuå 2. nya kasibâbirabarso be agoni

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 1 MMALGABA BE NTUÅSO

Ebiipo beeå tiå: 3.1.1 pin n naå åini mmalgaba be ntuåso be kefito 3.1.2 nwôtô mmalgaba be ntuåso amobe asha to: Akpra nâ ajewulebi

Mmalgaba be ntuåso atere, ashuåso, adulwiso, adelgeso achôwôsobi Akpra Ajewulebi Atere Achôsôbi Ashugso Atanyusobi Adelgeso ayeåiso Adulwiso

Eåinipo e bâ mbish nâ atuwebi so n châ bebiipo to nâ bu pin mmalgaba be ntuåso fanâ: Nuso ba ketere nâ anyee sa mmalgaba nâ a bee sa atere, baasa, asô, mboå Nuso nâ anyee tere mmalgaba nâ a kô akoko nâ adamta? Nuso be ketere nâ mmalgaba nâ a bee åini kusô wôrô, kesheå kôô? Nusô nâ anyee tere mmalgaba nâ a kô saåâ be a pupu? Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu pin mmalgaba be akpra nâ ajewulebi be nkorto.

Eåinipo e sibâ mmalgaba ko nâ a baa la atere, ashuåso, adulwiso adelegeso nâ bebiipo e ta amo n wôtô amobe ntuå so. Bebiipo e ta mmalgafol asa nâ eåinipo beeå sa n wôtô akpra nâ a jewulebi be ntuåso

6

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 2 KAMALGAFOL BE NTUÅSO KUMU 3 KEFÂLTOBA TERE

Ebiipo beeå tiå: 3.2.1 yili kamalgafol be kapôr to nâ kumo be kushuå so n pin katuå mo nâ ku la. 3.2.2 pin mmalgafol be be adabi 3.3.1 delge kefâltoba so. 3.3.2 pin kefâltobatere be apôrso. 3.3.3 pin kefâltobatere be eyilikpa kefâlto to n ji kumobe kushuå be asheå.

Kamalgaba be ntuåso. Kumobe kapôrto. i. Kamalgafol Jewulabi ii. Kamalgafol kpra iii. Kamalgafol milto iv. Kamalgafolbi Kamalgafol be da. i. mbishi ii. Keåini iii. Kamalgamu. iv. Keyâåi Kefâltoba la kamalga ba nko mmalgaba nâ a beeå tiå m pôô mmata abar kefâlto to. Kamalgaba koåwule be kefâltoba tere: Issah, Bima. Kefâltobatere buwitoso, kebianyensobi na, n sipoche Kebianyânsobi teåteå na, kebichebi shimbi na.

i. kushuåsomu nawule ii. kushuåso châtopo n ta

kushuåsomu n ti so.

Eåinipo e palto kefâlto be keåini n châ bebiipo to nâ bu pin fanâ kamalgafol jewulebi nâ kefâltomu la kukoåwule nna. Eåinipo e ta akeniso n åini ade be be kekama nâ amobe eyilikpa. Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu pin ade be kekama nâ amobe ekurso. Ta kelijima be ekpa n shinnâ bebiipo e kute kusonâ ku la kefâltoba. Eåinipo e sibâ mmalgafol jewulebi be akeniso egbel nâ bebiipo e pin amo to be atere n yili amobe kakpa monâ a wô so n ji amobe kushuå be asheå. i. lssah tere Bima ii. kebcanyânsobi na tere n sipoche iii. Kebianyânsbi tenteå na bee tere kebichesobi shimbi na. Eåinipo e sibâ mmalgafol jewulebi be akeniso egbel so n châ bebiipo to nâ bu pin afâltoha shuåso amoto n shin ji amobe kapto nâ eyilikpa be asheå.

Bebiipe e sibâ mmalgafol jewulebi kudu. Bebiipo e kute mmalgafol amu nâ a la mmalgafolkpra nâ mmalgafol milto. Bebiipo e sibâ mmalgafol nâ a la mbishi anu nâ keyeåi ann. Bebiipo e sibâ ketere koåwule be ketâltobatere nâ afâltoba buwitoso asa. Be biipo e kute mmalgafol nâ feeå sa be afâltobatere be ashuå amo to. Bebiipo e fin afâlo ba shuåso ashe n ta amo n luwe afâltoba tere monâ bu wôrô kasôbii dra to na.

7

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 4 ADAMTATO KUMU 5 MMALGABA BE KEPOR

Ebiipo beeå tiå: 3.4.1 åini to nânâ kusô monâ ku la adamtato 3.4.2 pin adamta be ndulwi nâ nsibâbi 3.5.1 åini kananâ mmalgaba be kapôr du nâ kananâ mmalgaba pupôr bee ler Ngbanyato

Akoko – kukoåwule Adamta – A baa chô kukoåwule Atere monâ amobe adamta to ma chârga. Nsibâbi nâ a bee åini adamta to ela m, e, n, a, b, Mmalgaba be kapôr: ketanyuso, mmalgabanishi, kôr anishito, mfrinto nâ mmanto mmalgaba anyônyô mmalgaba be afito be kechâga.

Eåinipo e sibâ atere akoko nâ adamta to n châ bebiipo to nâ bu wu amo be nkorto. Eåinipo e åini to fanâ akokoto la asô be kukuåwule nna nâ adamta la amo nâ a chô kukoåwule. Eåinipo e åini kananâ mmalgaba pupôr bee ler ade to: i. Ketanyuso ii. Ketanchôwôso iii. Ler mmunato be mmalgaba iv. ebol be nchârga v. Mmalgaba palto so

Eåinipo e sibâ atere n shinnâ bebiipo e sibâ amobe adamta to. Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu tere amonâ a maå kô adamta to. Eåinipo e åini kananâ mmalgaba pupôr bee ler ade to: i. Ketanyuso ii. Ketanchôwôso iii. Ler mmunato be mmalgaba iv. ebol be nchârga v. Mmalgaba palto so

8

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 6 AKURSO KUMU 7 KASIBÂBIR ABARSO AKUTESO KEBAWÔTÔ SHEÅ

Ebiipo beeå tiå:

3.6.1 ta keluwe, mbishi, keåini nâ keyeåiso be akurso n shuå 3.7.1 pôl nko n sibâ bumobe kebawôtôto be mpeshe kananâ a bâ abarso. Bu ta saåâ be apupu monâ a daga. 3.6.2 delge asô, asaheå, asheå wuso, so kananâ a bâ abarso. 3.6.3 ta ngbar be mbra kukwe so n sibâ kesheå be kawôrô.

Akurso be ndulwi,

i. Mbishi (?) ii. Keåini (:) iii. Keluwe (.) iv. Keyeåiso (!)

Kesheå nko lakal be kebâ abarso, saåâ be apupu be kebâ abarso. Kebâso kebâso be kedelge asheå so a ta ngbar nâ mmalgaba kukweso, adulwiso nâ adelgeso a shuå. Kebeso kebâso be kesheå be kewôrô be keåini to a bâ ngbarbembra so fanâ: Kananâ baa daåâ akuloåku be epo, baa wul kude, baa åmia bôôl.

Eåinipo e ta mbishi nâ atuwebi be ekpa n åini kananâ a bee shuå. Åini amo egbelso n tii so. Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu lôåâ n kute kebawôtô be kesheå nâ ku choå. Eåinipo e wôtô lakal kananâ asheå bee bâ abarso. Eåinipo e châ bebiipô to nâ bu delge kusô kama, kepôrso, demedi nâ kesheå wôrô kama so. Eåinipo nâ bebiipo e ji kumu ko be asheå. Bu sibâ ekpa kama nâ baa bâso a wôrô kesheå na egbelso.

Eåinipo e sibâ kebôaya shimbi egbelso nâ bebiipo e wôtô akurso kumo to. Bebiipo e sibâ kasibâbirabarso a kute kesheå, monâ eåinipo beeå sa so Mmalgaba e sa maå baå alfaanyô nâ adunu so. Eåinipo e sa kedelge so be asibâbirabarso be kumu nâ bebiipo e sibâ. Bebiipo e sibâ kasibâbirabarso nâ bumobe mmalgaba e sa maa chô alfa asa nâ adunu (350). Eåinipo e sa kumu kama.

9

SENIOR HIGH SCHOOL - EYILIKPA 1

KUMUBA 4

NGBANYATO NÂ EDAÅKARÂ BE SILABÔSI KAMALGANYI NÂ EDAÅKARÂ SHEÅ

ASÔFÂSO: Ebiipo Beeå

1. pin kusônâ ku la kamalganyi pôlao nâ kesibâso nâ amobe adabi nâ apôrso. 2. pin n naå tiå delge edaåkarâ sheå ko so shi mobe kabaso 3. pin kusô moso nâ adabi nâ asuôrôbi lâla daga.

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 1 KAMALGA NYI BE KASOTOFUTI

Ebiipo beeå tiå: 4.1.1 åini nko n kute kusônâ ku la kamalganyi. 4.1.2 kute kamalga nyi be ntuå nyô na. 4.1.3 sibe kamalganyi be adabi.

Kamalganyi ela keta ngbar be kenyi nâ agoni n shuå nko keta amo n sibâ abôaya nâ a bee deåi anishi. Kamalganyi pôlso, kamalganyi sibâso. Kamalganyi be adabi Kamalganyi pôlso

i. Kumobe ekutepo maa pin ii. Ku bee chârga iii. Ku kô epelpo iv. Ku la kachenato be kapatâ

nna.

Eåinipo e kute keåasa n pupu kumoto a åini kananâ mmalgaba na bâ abarso nâ kananâ a bee deåi baasa anishi fanâ: Fee kuse eblaå so awubi nâ fee we. Eåinipo e åini keåasa be kefito Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu pin kamalga nyi be ntuå nyô na. Eåinipo e bâ mbishi nâ atuwebi be ekpa so n châ bebiipo to nâ bu tii kamalganyi be adabi ko.

Bebiipo e ta bumo gbagba be lakal n kute kusômonâ ke la kamalganyi. Bebiipo e sibe Ngbanyato be mmalganyi be nwol kraåso nâ bu nyi be atere. Bebiipo e sibâ kamalganyi be adabi asa sa.

10

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 1 KAMALGANYI BE KASOTOFUTI KUMU 2 KAMALGANYI BE APÔRSOBI KUMU 3 ASHÂRKPAÅ-KPRA

Ebiipo beeå tiå: 4.1.4 piå apôrso monâ a wô kamalganyi pôlso n naa wô kammalganyisibâso to. 4.2.1 pin kamalganyi be ekpaana ko ashi kamalga nâ kasibâ to . 4.3.1 kute n naaå åini asô monâ a la ashârkpaå kpra 4.3.2 åini keshârkpaå kpra be kapôr to

Kamalganyisibâso

i. Ku kô esibâpo ii. Ku maa chârga iii. Bu sibâ kumo nna n nase iv. Epelpo maå wô tô

Apôrso

i. Epel be kesheå nko esa monâ be asheå nâ ku bee ji

ii. Kesheåtirso iii. Kakpa iv. Bepelpo v. Ntol vi. Kolu vii. Kefâ kusômonâ ku beeå

wôrô epel to viii. Kenyiåi ebel be kaba ko.

Kamalganyi be ekpaana

i. ketankargaso ii. kedulubi iii. ketankiesa iv. akiligimalga

Keshârkpaå mo to nâ edemedi nâ apuntosô bee kii edimedi a åini adabi lâla. Kapôrto

i. Kananâ ku bee fara ii. Keshârkpaå gbagba iii. Lalaluwe iv. Kumobe kekuu so a boå

nshâ, a shuto..

Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu ji apôrso ere be asheå. Eåinipo e fin akeniso n åini ekpaana ere nânâ. Eåinipo e ji kekeniso be keshârkpaå n shinnâ bebiipo gba e ji ako. Eåinipo e kute keshârkpaå be apôrto ere be egbâ.

Bebiipo e pin n sibâ apôrso ere be asheå epelpo, kolu, kakpa, keshârkpaå to. Bebiipo e sa ekpaana na be akeniso Bebiipo e sibâ ashârkpaå nâ bu lôåâ amo pôâ n ta mmata ebiikpa be egbelso.

11

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 4 LUWU BE ADAÅKARE SHEÅ KUMU 5 ADABI NÂ KEBAWÔTO SHEÅ (BUNYAÅ)

Ebiipo beeå tiå: 4.4.1 pin Ngbanya be asheå wôrô so kachâ monâ esa wu. 4.4.2 kute kananâ a ji nâ bu kra wôrô adaåkarâ sheå luwu be kachâ Ngbanyato 4.5.1 kute nko n sibâ asheå asa mo so nâ adaga esa ka bee bunyaå 4.5.2 pin ekpa asa monâ e bee åini bunyaå

Åini kusômonâ ku la luwu. Anyebe adaåkarâsheå: Bee åini fanâ esa maa wu jaga Baa fin kusô monâ ku bra luwu Fin ekpa a sa mo, mobe enite to Adaåkarâsheå nâ a daga kechârga. Ekpaana mo so nâ anyee bunyaå. 1. Kamalga: Mmalgaba nâ a bee åini bunyaå :jande, gafrachâ, wôrô ania, mee kule..... 2. Aworbi i. Ajôåâ a sô asô ii. Eyur be adabi iii. Ke la to (a maå malga) iv. Emushe: Aworso nâ ngbuåto Adabi lâla i. kebla lâla ii. monâ baasa be wôrô ebel iii.bee shinnâ baasa bee bunyaå esa.

Eåinipo beeå bra esakpar nâ e nyi adaåkare sheå nâ e ba malga n sa bebiipo Eåinipo e shinnâ bebiipo e wôrô kamôrôji “luwu be kachâ be adakarâsheå kra kô eyilikpa kabre aa? Eåinipo e shinâ bebiipo e peli epel bi nâ ku bee åini nkpeå sheå nko bunyaå. a. Mmalgaba be nkpeå sheå. b. Aworbi be nkpeåsheå: Eåinipo e châ bebiipo nâ buji to epelbi ana na be asheå. Bebiipo e kute esheå monâ a bee åini bunyaå nâ nkpeåsheå n tiso. Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu pin nkpeåsheå be edâ nyôso /kusômonâ ku bee bra. i. Esa monâ bu maå bunyan na so ii. Esa kpeåso na so iii. Esa kpeåso na be kanaå so iv. Kachena na to Eåinipo e kute adabi nâ a daga kekule be saåâ nko kagbene kaa be saåâ.

Bebiipo e wôrô e pel nâ ku bee ji luwu be asheå. Mbia e lôåâ kakpa nji la be emôrô Bebiipo e sibâ ekpa asa monâ a bee kule nâ bunyaå. Bebiipo e kute adabi nâ esa daga åini nâ esa ko kaå wôrô mo agbosheå.

12

SENIOR HIGH SCHOOL - EYILIKPA 2

KUMUBA 1

NGBANYATO NÂ EDAÅKARÂ BE SILABÔSI FÔNÔLÔJI

ASÔFÂSO: Ebiipo Beeå

1. tiå delege awor (eboltowr nâ nnôtowor) so n åini amobe ke ji mbôô 2. pin kamalgakul n tiå åini kumobe kapôr Ngbanyato

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 1 EBOLTOWOR BE KEBIRABARSO KAMIN KUMU 2 NN\ÔTOWOR BE KEDELGESO NÂ KECHIGETO

Ebiipo beeå tiå: 1.1.1 åini kusô nâ ku la

eboltowor be be bir abar so.

1.1.2 pin eboltowor ka bn abar so mmalgaba to nâ amobe mfnto nâ amo 1.2.1 delge Ngbanyato be nnôtowor wor so nânâ. 1.2.2 pin Nnôtowor wor be eyilikpa kamalgaba to.

Kede e la ebolto wor any ka bâ abar so kamalgaba to nâ kônôtowor maå wô amo be mfrinto fanâ: pôô baa mun bii pôâ, kwia Eboltoworana be ke bir abarso mmalgaba to fanâ: key, bôôl- bôå Kade-ebi bewura - ebi esoso – ere Eåinipo e châ bebiipo to nâ pin eboltowor be kebirabarso nânâ. Nnôtowor wor be eyilikpa ashi mmalgaba be anishito, mfrinto nâ kamanto

Eåinipo e bâ kilijima be ekpa so n åini bebiipo eboltowor be kbir abarso be kefito nânâ. Eåinipo e wôrô nâ bebiipo e keni, kanan eboltow or ana bee bir abarso mmalgaba to nâ mmalgabe be mfrinto. Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu sa mmalgaba monâ nnôtowor wor bee (i) kôr mko a junkpar amo (ii) luri amobe mfrinto nâ (iii) a kor amobe mmanto

Eåinipo e shinâ bebiipo e chena ntuåso n sibâ mmalgaba kudu monâ eboltowor anêc nyô bâ abar so.

Anishi- to

Mfrin-to

Kama-to

Bebiipo e ta nnôtowor wor nâ a wô shabôrâ ere n wctô mmalgaba to nâ a luri esoso be shabôrâ ere so. /b, d, g, m, n, w/

13

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅNINI NÂ KABII BE ASÔWÔRÔSO

KECHÔ N KENI KUMU 2 EBOLTOWOR BE KEJIMBÔÔ KUMU 3 KÔNÔTO, KAMUNATO, KÔNÔ NÂ KAMUNA TO BE AWOR

Ebiipo beeå tiå Ebiipo na beeå tiå:

1.2.3 pin Ngbanyato be mmalgaba nâ a kô eboltowor be kejimbôô 1.2.4 pin mmalgaba nâ a maå bâ eboltowor be kejimbôô be mbra so, kute kananâ a ji. 1.3.1 delgeso kananâ kônôto, kamunato, kônôto nâ kamunato be awor bee ler 1.3.2 pin awor monâ a beeå tiå ler kônô nâ kamuna kikâ to

Kônôtowor Kamalga be Afuu bee ler kônôto nawule nna amobe ketere to / a, e, i --- p, f, z ---- / Kamunatowor kamalga be afuu bee ler kamunato nawule nna ashi amobe ketere to:/m, n, å----- / Kônô nâ kamunato wor: Kamalga be afuu bee shi kônô nâ kamuna kikâ to nna fanâ / …, •, i, ã Ÿ/ Eboltoworana nawule e naå tiå ler kônô nâ kamuna kikâ to.

Bebiipo e pin mmalgaba monâ a maå bâ mbra na so Eåinipo nâ bebiipo e ji kananâ aji nâ mmalgaba ko maå bâ mbra na so. Eåimipo e bâ kewôrô be ekpaso n åini awor asa na be nkorto ler kônôto, ler kamuna to, nâ ler kônô nâ kamuna to. Eåinipo e châ bebilpo to nâ bu kute n tere Nnôtowor ko kamuna to fanâ: / s, k, t, d ---- / Ebiipo e châ bebiipo to nâ bu tere eboltowor ler kônô nâ mmunato. Fanâ/a(ã) â (›) ô (Ÿ) u (•) /

Eåinipo e åini bebiipo kônô, kamuna, nâ, kônô nâ kamuna to be awor ko. Eåinipo e tere mmalgaba ko n sa bebiipo n› bu sibâ amo n åini amo to be awor nâ a bee ler kamuna nâ kônô nâ kamuna to.

14

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 4 KAMALGAKUL KUMU 5 EBOL BE NCHÂRGA

1.4.1 pin mmalgakul Ngbanyato be mmalgaba to 1.5.1 åini ebol be nchârga be kifito 1.4.2 pin ebol be nchârga be ntuåso ngbanya to.

Kamalgakul be kapôr E KE KKE KEK KEE K Ebol be ncharga ela kananâ ebol bee dii nko a gbelgeto ashi mmalgaba, mmalgafolshiå nâ mmalgafol to. Ebol be nchârga be ntuåso: Esoso, mfrinto, kaseto. Amo be kushuå. i. ke åini ngbar be nkorto. ii. Keåini mmalgaba anyô nâ amobe kasibâ la kukoåwule be nkorto

Ta mmalgaba damta nâ a wô nwolfantaå kankraå so n châ bebiipo to nâ bu tere amo. Shinnâ bu peshe amoto be akulana, nâ kananâ a bee kuu to. Eåinipo e ta mmalgaba damta n åini kananâ mmalgakul be apôrso kor abarto ngbanya to. Eåinipo e sibâ mmalgaba nâ amobe ebol be nchârga kor abarto. Ta amobe ketere to n åini kananâ amobe ebol bee dii nko a gbelgeto. Eåninpo e bâ kekeniso be ekpaso n châ bebiipo to nâ bu pin ebol be eyilikpaana be nkorto fanâ: esoso (/) mfrinto (-) nâ kasito (/) Eåinipo e bâ kekute be ekpaso n ji asô nâ ebol be nchârga bee wôrô Ngbanyato.

Bebiipo e sa bumo gbagba be mmalgaba n lara amobe a kul a kul. Eåinipo e sibâ mmalgaba egbelso nâ bebiipo e sibâ amo n åini amobe akul nâ keluwe be kurso. Tere mmalgaba damata nâ a kô ebol be kedii nâ kegbelge to. Eåinipo e sibâ mmalgaba aburwa egbelso nâ bebiipo e sibâ amo nâ ebol be nchârga be ndului

15

SENIOR HIGH SCHOOL - EYILIKPA 2

KUMUBA 2

NGBANYATO NÂ EDAÅKARÂ BE SILABÔSI KAKRAå BE KE NUMPE

ASÔFÂSO: Ebiipo Beeå

1. nya kakraå nâ kenumpe be agoni damta 2. nya kebôaya be nkilgi be agoni damta

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 1 KE WUSHI EYER N KRAÅ KUMU 2 KAGBENEFULISO BE KAKRAÅ

Ebiipo beeå tiå: 2.1.1 tiå kraå kebôya uko kawol mo gba gba. 2.2.1 tiå bâ kakraå be agoni so n kaå, baru be nwol nâ nwol kama.

Kraå kebôya nko kawol. Châ bebiipo to nâ ba tiå n lara nwol traåso lâla ashi åwol be ebuana to.

Eåinipo e châ bebiipo to nâ ebuuku be atere, amu, anfoni nâ achaåso n pin amobe kebôya. Ji kasibâ nâ to be mmalgafrombi, afâltoba nâ mmalganyi kama monâ a wô kumo to. Eginipo e châ bebiipo to nâ bu pin nwol be karaå

Bebiipo e sa mbishi monâ a bee ler kebzya nâ to be atuwebi. Bebiipo e sibâ a kute nwol monâ bu kraå be asheå

16

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 3 KAMALGANYI BE APÔRSOBI KUMU 4 KEBÔYA BE NKILGI

Ebiipo beeå tiå: 3.3.1 åini kamalganyi be apôrsobr be kefito; n sa amobe a keniso n naå tiå ta amo n sa mmalgafol. 3.4.1 kebôya be nkilgi be agoni n kilgi mbromito be abôya n yô ågbanya fo nâ Ngbanyato pâyâ n yc mbromito.

Mmalganyi be apôrsobi ko nde: i. Kctankiesa ii. kefankargaso iii. kudulwubi iv. nnôtowor be kepalto v. Eboltowor, be kepalto vi. Ku ndeåiso malga Kesheå monâ baa kilgi kebôya ngbar pôtâ to nna a yô esa be ngbar to n ko esa be ngbar to a yô ngbar pôtâ to. Ngbar mo to nâ kebôya shi. Ngbar mo to nâ kebôya bee yô. Ngbar anyô be kenyi nânâ. Ngbar anyô na be kebawôtô nâ daåkarâ be kenyi nânâ. Kebôya na be ke kilgi e bâ kumo be kefito so nko kesheå mo nâ ku bee kute.

Eåinipo e sa kenumpe be be bôya kranso mo nâ ade be be ako wôtô. Eåinipo echâ bebiipo to nâ bus a mmalganyi be apôrsobi be akeniso. Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu kilgi nsiâ finfinbi i. Eåimipo e châ bebiipo to nâ bus a mbronito be atere adelegeso nâ adulwiso be atere nâ afeto ågbany a to. ii. Eåinipo nâ bebiipo ewôrô mmalgaba, afâltoba, mmalgafol nâ kato be nkilgi damta.

Beniipo e sibâ mmalganyi be apôrsobi anu n ta amo n wôtô mmalgafol to. Bebiipo e kilgi mbronito be mmalgafol nâ nto n yô ågbanya fo n naå kilgi Ngbanya to pâyâ n yô mbronito.

17

SENIOR HIGH SCHOOL - EYILIKPA 2

KUMUBA 3

NGBANYATO NÂ EDAÅKARÂ BE SILABÔSI KASIBÂ

ASÔFÂSÔ: Ebiipo Beeå

1. nya ngbar be mbra be kenyi n tii so 2. nya kasibâbirabarso be ntuå so be agoni kre anishi

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 1 ASHUÅSO TA EWÔRÔPO NÂ ASHUÅSO PAÅ EWÔRÔ PO KUMU 2 APUPU: NANIERE NÂ ACHOÅSO BE APUPU JEWULEBI SAÅÂ KRAYIL BE APUPU

Ebiipo na beeå tiå: 3.1.1 pin ashuåso ta ewôrôpo nâ ashuåso paå ewôrôpo be nkorto. 3.1.2 ta ashuåso ta ewôrôpo nâ ashuåso paå ewôrôpo n wôtô mmalga nâ kasibâ to. 3.2.1 pin saåâ be apupu be aåiniso n ta amo n shuå kushuå

Ashuåso ta ewôrôpo nâ ashuåso paå ewôrôpo. Ashuåso ta ewôrôpô bee ta ewôrôp nâ ashuåso paå ewôrôpo maa ta ewôrôpo Ashuåso ta ashuåso paå ewôrôpa ewôrôpo ji ewushi sibâ edi lâ kala wu firgi Naniere be apupu be, akeniso: maa, bee. Apupu choåso. Maå. Saåâ kra yil be apupu be ndulwui – maaå, meeå.

Eåinipo e ta mbishi n nya atuwebi, mmalagamu bebiipo kutô fanâ

i. mannâ nâ fo ji ndere kanyiso? ii. Saåâ mo nâ fo dii ndere? iii. Wannâ nâ fo shâr to sukuru be ekpa

too? iv. Nuso nâ fo wôrô n ba sukuru kabre

e? Eåinipo e sibâ bebiipo be atuwebi egbelso nâ monâ bebiipo e ji ashuåso ta nâ ashuåso paå ewôrôpo be nkorto be asheå Eåinipo e sibâ mmalgafol jewulebi anyônyô egbelso. Amobe kekama e baa kô Naniere nâ achoåso be apupu jewulebi. Eåinipo e ji mmalgafol ere be asheå nâ e châto nâ bebiipo e pin naniere nâ achoåso be apupu be nkor to. Ta apupu nâ a ka na gba n wôrô loå.

Bebiipo e ta ashuåso nâ a kô ewôrôpo nâ amo nâ a paå ewôrôpo n sibâ mmalgafol anunu. Sa bebiipo ashuåso nâ saåâ be apupu be mmalgaba nâ bu ta amo n sibâ mmalgafol anyônyô.

18

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 3 KAMALGAFOLSHIN TERE KUMU 4 KAMALGAFOLSHIN SHUÅSO

Ebiipo na beeå tiå: 3.3.1 delge keamalgafols hin tere . 3.3.2 pin kefâltobatere be apôrso. 3.3.3 pin kefâltobatere be eyilikpa kefâlto to n ji kumobe kushuå be asheå. 3.4.1 delge kamalgafols hin shuåso. 3.4.2 pin kefeltobashuåso be apôrso. 3.4.3 pin kefâltobashuåso, be eyilikpa ashi kefâlto to

Kefâltoba la kamalga ba nko mmalgaba nâ a beeå tiå m pôô mmata abar kefâlto to. Kamalgaba koåwule be kefâltoba tere: Issah, Bima. Kefâltobatere buwitoso, kebianyensobi na, n sipoche Kebianyânsobi teåteå na, kebichebi shimbi na.

iii. kushuåsomu nawule iv. kushuåso châtopo n ta

kushuåsomu n ti so. Keshuåso mu: Issah tere Bima Keshuåso châtopon ta keshuåso mu n ti

so

Kebinyânsobi tenteå na bee tere kebichesobi shimbi na.

Ta kelijima be ekpa n shinnâ bebiipo e kute kusonâ ku la kefâltoba. Eåinipo e sibâ mmalgafol jewulebi be akeniso egbel nâ bebiipo e pin amo to be atere n yili amobe kakpa monâ a wô so n ji amobe kushuå be asheå. i. lssah tere Bima ii. kebcanyânsobi na tere n sipoche iii. Kebianyânsbi tenteå na bee tere kebichesobi shimbi na. Eåinipo e sibâ mmalgafol jewulebi be akeniso egbel so n châ bebiipo to nâ bu pin afâltoha shuåso amoto n shin ji amobe kapto nâ eyilikpa be asheå.

Bebiipo e sibâ ketere koåwule be ketâltobatere nâ afâltoba buwitoso asa. Be biipo e kute mmalgafol nâ feeå sa be afâltobatere be ashuå amo to. Bebiipo e fin afâlo ba shuåso ashe n ta amo n luwe afâltoba tere monâ bu wôrô kasôbii dra to na.

19

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 5 KAMALGAFOLSHN DELGESO KUMU 6 ADULWISO

Ebiipo na beeå tiå: 3.5.1 delge kamalgfolshin delgeso 3.5.2 pin afâltoba ko nâ a beeå tiå shuå fanâ adelgeso. 3.5.2 pin afâltoba delgeso n ta amo n shuå nânâ. 3.6.1 ta kushuå nko eyilikpa n åini kedulwiso be kefito. 3.6.2 pin adulwiso be ntuåso

3.6.3 ta adulwiso be ntuå anyô n shuå nânâ

1) Adelgeso nawule 2) Adelegeso +adelegeso, 3) Adelegeso +adelegeso +adelegeso (Nâ awôtô nna na). Adulwiso be kushuå Adulwiso bee dulwi nko a lara atere be da nâ kapôr efuli. Eyilikpa be adulwiso Ajunkpar atere A bâ atere so.

Eåinipo e sibâ mmalgaba be akeniso egbelso n shinnâ bebiipo e pin afâltoba delegeso amo to n ji amobe kapôr, kushuå nâ eyilikpa be asheå. Eåinipo e ta kefâltotere nâ kefâlto n châ bebiipo to nâ bu pin i. adulwrso nâ a junkpar atere be eyilikpa nâ amobe kushuå kefâltoba to. ii. adulwiso nâ a bâ atere so be eyilikpa nâ amobe kushuå kefâlto to.

Bebiipo e fin afâltoba delgeso ashe n ta amo n luwe afâltoba shuåso monâ bu wôrô kasôbii dra to na. Bebiipo e sibâ mmalgafol ana nâ adulwiso bee junkpar atere amo- to, nâ ana monâ adulwiso bâ atere so amo to.

20

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KE CHÔ N KENI

KUMU 7 MMALGABA BE NTUÅSO WURBI BE KEBII Achâsoni atamaåso ashuåso châtopo ateremaå KUMU 8 KASIBÂ BIR ABAR SO KEKUTE KEDELGE KEDINITO Kamôrôji NWOL BE KASIBÂ (A JEWULEBI)

Ebiipo na beeå tiå: 3.7.1 pin mmalgaba be katuå wurbi be ashuå. 3.8.1 nyiåi kekute, kedelge, nâ keåini to be kasibâbir abarso be ekpaana. . 3.8.2 lara bumobe lakal a shuli nko a kini kamalgamu 3.8.3 ta mmalgaba nâ ekpa nâ adaga n sibâ nwol nâ a bee yô bumoteriana kutô.

Mmalgabe be ntuåwurbi – Achôsobi

- achâsoni - atamaåso - ashuåso châtopo - ateremaå

Kekute, kedelge, keåinito. Kamôrôji a shuli nko a kini Nwol nâ a bee yô beteri nâ bemimu kutô ebol be nchârga. Kawol na be kapôr to.

Eåinipo e bâ kelijima be ekpa so n châ bebiipo to nâ bu pin mmalgaba be ntuå wurbiana ere be ashuå fanâ achôsobe ere: nâ, ama, nko

i. Nâ: Nâ bee åini ke daåeso. Fanâ: issah nâ Bima

ii. ama: bee åini kananâ asheå korto fanâ: lssah yô ndôto ama Bima maå yô.

iii. nko – bee åini kepar fana- Kufuful nko kelembir ama: bee åini asheå be ke bâ abarso fanâ: kanyân na ba ama e laåâ

Kepalto – laåâ n yô S.H.S 2 be kumuba 3 kumu 6 n wôrô. Eåinipo beeå tiå ta asô be kemankurya n futi kasôbii ere. E beeå tiå sibâ egbelso fanâ, “Beche kô kechâto achô benyân” Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu nya agoni nâ baaå ta n lara bumobe mfâra efuli. Ebiipo e châ bebiipo to nâ bu ji kawol nâ a bee yô beteri kutô be asheå

i. Adrâsi ii. Kachâ iii. Kechurô iv. Kawol be apuntosô v. Kekla vi. Ketere

Eåinipe e sibâ mmalgafol be akeniso kudu n chaå mmalgaba be ntuå wurbi be kasito. Bebiipo e pin amobe ashuå Sa bebiipo kasibâbir-abarso be kumu kama nâ bu sibâ. bebiipo a blasé n ta emôrô na n ji. Eåinipo e sa bebiipo kamôrôji be kumu nâ bebiipo e sibâ. Eåinipo e sa bebiipo kumu nâ bu sibâ kawol n sa bumo teriana.

21

SENIOR HIGH SCHOOL - EYILIKPA 2

KUMUBA 4

NGBANYATO NÂ EDAÅKARÂ BE SILABÔSI KAMALGANYI NÂ EDAÅKARÂ SHEÅ

ASÔFÂSÔ: Ebiipo na Beeå

1. nya ngbar be mbra be kenyi n tii so 2. nya kasibâ bir abarso be ntuå so be agoni kre anishi

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 1 AWÔBA BE NSHÂ

Ebiipo na beeå tiå:

4.1.1 kute luwu be nshâ be adabi nâ kananâ a du. 4.1.2 åini luwu be nshâ be tônô.

Asômonâ a daga keji amobe asheå

i. Ngbar be adabi be kepalto

ii. Kemalga n shirto, eshâ- bompo be kekilgi to

iii. Baasa monâ bu shâr be kebawôtô

Luwu be nshâ be tunô

i. Baa bunyan eluwupo na ii. Beshâbompo na be

kenyi nâ agoni bee tiiso iii. Mbia fôlbi be kebii be

saåâ iv. Daåkare bee teåiso v. Ketige m pulô baasa lubi vi. Ku bee châ to nâ baasa

bee duåi eluwupo

Eåinipo nâ bebiipo e ji kusômoso nâ baasa bee lara n naa boå luwu be nshâ. Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu ji luwu be nshâ be asheå (Eåinipo beeå tiå bra enyipo ko nâ e châto)

Bebiipo e sibâ keli be kashâ fanâ mmalgafol aburwa.

22

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 2 ABLÔMBI AJEWULEBI NÂ AMILTO KUMU 3 ADRASHÂR KPAÅ KPRA

Ebiipo na beeå tiå: 4.2.1 pin ablômbi jewulebi nâ amilto be nkorto 4.2.2 kute ablômbi jewulebi nâ amilto be kusômonâ a bee sa. 4.3.1 pin adrashârkpaåkpra n kute amobe egbâ.

Ablômbi jewulebi la epel pôlso nna nâ a bee châ esa be lakal so m Mbia e naa ka pel amo. Akô atuwebi nâ a kô lakal nko a maå kô lakal. Ablômbimilto: Epel pôlsô nâ kumobe atuwebi bee ler mfâra be kefâ nânâ to nna. Amobe kapôr.

i. Kefara ii. Keblômbi na iii. Kumobe mbishi nâ ku bâ

so. Adrashârkpaå kpra Keshârkpaå nâ ku bee ji Ngbanya be adrasheå be asheå

Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu pin ablômbi jewulebi nâ amilto be nkorto. Eåinipo e sa Ablômbi jewulebi nâ amilto be akeniso nâ bebiipo e sa amobe atuwebi. Eåinipo nâ bebiipo e sa ablômbi jewulebi nâ bu sa amobe atuwebi. Wôrô loå n sa ablômbi milto gba Eåininpo e châ bebiipo to nâ bu pin ablômbi jewulebi nâ amilto be nkorto. Eåinipo e ji amobe kapôr be asheå n sa bebiipo. Eåinipo e kute akeniso n sa bebiipo n shinnâ bumoalâ gba e kute kusômonâ bu nyi Ngbanya nko ngbar pôtâ ko be asheå to. Bu ji adrashârkpaå kpra fanâ kenyi pôlso na. Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu pin n sibâ kusômoso nâ anyee mankura adrashârkpaå kpra.

Eåinipo e shinnâ bebiipo e wôrô ablômbi be epel n kasar abar. Bebiip e bishi to n pin kananâ Ngbanya ler bumobe baasa kutô.

23

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 4 NSHÂ (ALULOSO, KENATO) KUMU 5 EKISHI NÂ NTAÅ

Ebiipo na beeå tiå: 4.4.1 delge n naaå tiå n kute nshâ na be egbâ kechena to. 4.5.1 åini to n kute kusômonâ ku la ekishi n naå pin amobe ako.

Nshâ i. Aluloso ela nshâ nâ a bee lulo mbia pupôrbi/wurbi ii. Ashuåshâ: Nshâ nâ baa boå ashuå be jimanâ iii. Anashâ: Nshâ nâ baa boå kena nko kenishipre be saåâ Amobe egbâ Aluloso: bee shinnâ mbia bee yige kushu i. mbia bee dii nâ bumo nioana bee nya, Saåâ a shuå bumobe ashuå. Mbia be ngbene bee fuli Ashuå be nshâ bee i. shinnâ ashuå bee shuå manaå ii. lara ntôl beshuåpo to iii. bra kônôkoåwule iv. shinâ baasa be nu ngbar a pe Anashâ: bee i. kpeå baasa to ii. shinnâ bedoå bee pôô. iii. shinnâ baasa bee kii benyân iv. bra kônôkoywule Asheå kuteso nâ asheå wôrôso monâ a maå daga kachenatô nkpal abôrâshuå nko edaåkaresheå so. Ekishi kuteso be akeniso i. ketige esa be eche nko mo kul be acheso/anyânso ii. kebia ka tige/tere monawuraana begba. iii. ketere esa be ketere keyidiiso

Eåinipo e sa ade be akeniso n shin nâ bebiipo e lara amo nâ bu nyi. Eåinipo e lara nshâ na be ako nâ bu ji amobe asheå. Eåinipo e shinnâ bebiipo e kute ekishi nâ bu nyi n tise amoto – Akuteso nâ amonâ a maå la akute so. Eåinipo e ji kananâ ekishi jôåâ be asheå.

Bebiipo e sibâ nshâ ere be ako. Bebiipo e sibâ ekishi kuteso ana.

24

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 5 EKISHI NÂ NTAÅ

Ebiipo na beeå tiå: 4.5.2 åini asheå asa moso nâ a daga n ko a maå daga ekeishi ka mur. 4.5.3 pin kusônâ ku la ntaå n naå tiå ji ntaå be asheå.

Ekishi monâ a maå la akuteso i. kewôtô kudur esa be nchu nko ajibi to ii kebure eche kilso be kesure nâ asôdaåâso iii. Esa be kedii nâ mobe ebii kurweso. iv. kedii nâ eche monâ e bee ler ketamaå nko kepunto. v. kebaa shuå nchâ monâ a maå daga vi. kebaa jôåâ nchu to nko edama ase. i. kebawôtô be asheå be kekuå ii. Eyur be alemfia be kekuå iii. kekuå asômonâ a chambô anye. Keta kônô mmalga (m bô) nsa kegber, nwol, kesheå a åini esa be keta mobe kumu n sa kumo nko a châ kesheå.

Eåinipo e junkpar kelijima n ji ekeshi be asheå. Eåinipo e châ bebiipo to bu ta ekishi n wôtô a monâ a kô kusoe gberge nâ amonâ a maå kô. E åini alâ be nkpiâtô be tônô Eåinipo e åini ekeshi anyô nâ bebiipo e keni naniere be kebawôtô so n ji amobe asheå. Eåinipo beeå tiå bra enyipo ko ashi kade na to nâ e baa ji ekishi be asheå n sa bebiipo. Eåinipo e shinnâ bebiipo e kute kachena to be ntaå n ji amobe asheå.

Bebiipo e barga to ntuå anyô n ji kebôaya ere be emôrô “Ekeshi maå daga ke baa wôtô naniere be durnyaå, to nko ke kii kushuå nâ bu sibâ kumo so. Bebiipo e sibâ ntaå anyô nâ a bee liya agber, kawôrô, nko nwol.

25

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 5 EKISHI NÂ NTAÅ KUMU 6 NGBANYA BE DEMU JI KUMU 7 MBRA BE ELEÅJI

Ebiipo na beeå tiå: 4.5.4 pin kusoegberge monâ ku wô ntaå to. 4.6.1 pin nlu nâ amobe ntuåso. 4.6.2 pin nlu be kekuå be ekpaana. 4.6.3 kute ekpa asa mo so nâ Ngbanya be demu be keji walâ. 4.7.1 åinito nânâ kusô nâ ku la mbra be elenji nâ mboå monâ a wô

Lanto, kachenato, esa nâ kachenato ebi, Efuli kikâ to, kachena ko nâ kuko, Esa nâ efuli kikâ. Laåto. Kanaåto, kachenato Efuli kikâ to. Kekô kagbene wushi, ku maa bô kukô ga, ku la kakpa monâ baa åini n naa bii nlu be kekuå be ekpaana nna. Mbra be eleåji Kusô nko esa monâ esa ta mobe kebawôtô mbôô enô nkpal nâ kagbenewushi e ba wôtô so. Kakpa monâ la be eleå wô

i. laåto ii. sukuru to iii. kachenato iv. Eshuåkpa v. Efuli kikâ so.

Eåinipo e ji ntaå be kusoe gberge be asheå Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu pin nlu be ntuå monâ a bee wôrô mboå nâ bu tii kasôbii to nna. Eåinipo e ji ekpaana monâ bu kô a kuå nlu monâ bu åini kasôbii akpa na. Eåinipo e ji Ngbanya be demue ji be kusô mo so nâ ke daga nko nâ ke maå daga. Eåinipo e bâ mbishi nâ atuwebi be keåini be ekpa so n châ bebiipo to nâ bu ji mbra be eleå ji be asheå, fanâ i. wane e kô asheå be eleå i. Laåto? ii. Sukuru to? iii. Kachernato? iv. Eshuåkpa? v. Efuk kikâ to?

Bebiipo e sibâ ntaå anyô n naå kute amobe kusoegberge. Bebiipo e sibâ kolu be ntuå anyô nâ a bee kaa kuu kanaåto, kachenato nâ baasa monâ baa kaa wô aloå be nlu to. Bebiipo e delge so n åini kananâ baå keta kolu kaplâkama. Bebiipo e kute kananâ a ji nâ benawuraana bee ji eleå lagto. Bebiipo e åini kusômoso nâ sukuru be enimu kô eleå sukuru to.

26

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 7 MBRA BE ELEÅJI KUMU 8 KELIJIMA

Ebiipo na beeå tiå: 4.7.2 sibâ asô asa monâ esa mo nâ e kô mbra be eleå bee wôrô. 4.7.3 sibâ asheå anu moso nâ a daga kebunyaå mbra be eleå. 4.8.1 pin n naaå wôrô kelijima be ntuå ko nâ a maå la kônôto be kelijima. 4.8.2 wôrô n kute alijima nâ a maa ler kônôto nâ amobe afito. 4.8.3 åini mbel, ntimpani, dawuta be ashuå ngbarto.

i. E bee shinnâ baasa bee bâ mbra so ii. keni kachena to be asheåso nâ kagbenewushi e baa wôtô iii. keni baasa na be kebawôtô so i. ku bee bra kagbene wushi ii. ku bee bra bunyaå iii. Esa kama maa wu tôrô, mobe kabawôtô bee bâ abarso nânâ. iv. ku bee shinnâ esa kama bee shuå mobe ashuå dagaso- v. Ekama bee ji dama be aso be tunô. Ku bee kpaå benimu na to nâ baa shuå nânâ Eyur be ngbar, asô be keåini, ntimpani, nlobi, mbel. Eyur be ngbar, asô be eåini: i. kegba kumu, enô be kepla nko kefifi kenyaå anishito, kekre afitiri, kebu afantaå nko kedibibi n nase, kechibi peper be kechâ, asô fuful be kebuu. Ntimpani, mbel, dawuta bee shâr baasa.

Eåinipo e ji baasa mona bu kô mbra be eleå be ashuå. Eåinipo e bâ kilijima be ekpaso n châ bebiipo to nâ bu kute kusômoso nâ a daga kebunyaå mbra be eleå. Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu pin kelijima monâ ku maa ler kônôto Eåinipo nâ bebiipo e wôrô alijima monâ a maa ler kônôto be a ko n åini amobe afito.

Bebiipo e sibâ baasa ere be ashuå anunu. i. Bebiipo be eninu. ii. sukuru be eninu iii. Kade be Ewura iv. MP/Diishi, Asambli maan Bebiipo e sibâ asheå anu moso nâ a daga kebâ sukuru be mbra so. Kute alijima ana nâ a maa ler kônô to nâ amobe afito Ngbanyato.

27

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 8 KELIJIMA

Ebiipo na beeå tiå:

gberege kusoe, a kute ndeso nâ kinishipere, nâ kedele baasa.

ku bulô mbishi nâ atuwebi be ekpaso eåinipo e châ bebiipo to nâ bu pin, alaåso nâ mbel, be ashuå ngbarto

28

SENIOR HIGH SCHOOL - EYILIKPA 3 KUMUBA 1

NGBANYATO NÂ EDAÅKARÂ BE SILABÔSI

FÔNÔLÔJI

ASÔFÂSO: Ebiipo na beeå

1. pin n naå tiå åini fônôlôji be asheå wôrôso ko ashi Ngbanyato be kamalga nâ kasibâ to

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRÔSO

KECHÔ N KENI KUMU 1 EBOLTOWOR BE KE JIMBÔ KUMU 2 KAMIN NÂ KEFOE

Ebiipo na beeå tiå:

1.1.1 pin Ngbanyato be mmalgaba monâ a kô eboltowor be ke jimbô 1.1.2 pin kudunduiloå nâ nnôpirbi be eyilikpa nâ eboltowor monâ a bee shuå

1.2.1 åini saåâ monâ kamin nâ kefoe bee wôrô Ngbanya be mmalgaba nâ afâaltoba to

Kuduåduloå nâ nnôpirbi e naa shinnâ ebtoltoworanâ bee ji a bôc. Kudunduloå bee i) maå so esoso ii) yô kaseto Nnôpirbi bee i) mue ii) salagato Kamin: Mmalgaba anyô be awor kaa bee min abar. Kefoe: Mmalgaba anyô be awor ka bee foe.

Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu pin kananâ eboltoeorana bee ji a bôô Eåinipo e åini eboltowor monâ a bee a bôô kudunduloå be eyilikpa fanâ i) esoso I u ii) kaseto â a ô nnôpirbi be eyilikpa i) esso u o ô ii) kaseto. i e â a i. Eåinipo e åini saåâ monâ mmalgaba anyô to

be awor bee luri abar to nko a min abar; fanâ: Koshi + eche- Koshiche kede to /e/ashi eche to ler to cheche.

ii. Eåinipo e bâ ekpa ere so n åini kamin. iii. Eåinipo e åini saåâ nâ awor anyô bee kii

awor koåwule fanâ Ewura + eche – Ewurche ade to /a/nâ(e) nâ awô mmalgaba anyô na to naa shinnâ bebiipo e pin fanâ kamin la kamalga be da nna ngbarana ko to.

iv. Eåinipo e ta kede n åini kefoe ashi mmalgaba anyônyô to.

Bebiipo e wôtô eboltowor ana kuduåduloê be esoso nâ nnôpirbi be ke mue be asha to Bebiipo e sibâ mmalgaba anunu nâ a bee åini kamin nâ kefoe amo to.

29

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRÔSO

KECHÔ N KENI KUMU 3 AWOR NÂ AMOBE KETERE TO ATERESO ANYÔ E NAA SHUÅ

Ebiipo beeå tiå 1.3.1 sa awor monâ amobe ketere to atereso anyô e naa shuå be akeniso

i. Awor monâ atereso anyô

bee shuå. kp/gb/ åm/ ii. Amonâ atereso anyô bee

shuå nâ a maå kô awor (namu)

/ kw, sh, ch, ny /

Bii kawôrô nâ ke wôrô to n keni be ekpa so n châ bebiipo to nâ bu pin awor nâ atereso anyô bee wôrô. Aworso pâya nâ namu pâya.

Bebiipo e sibâ mmalgaba ashe nâ atereso anyô bee bra (aworso) ii) Bebiipo e sibâ mmalgaba ashe nâ atereso anyô bee bra (namu pâya).

30

SENIOR HIGH SCHOOL - EYILIKPA 3

KUMUBA 2

NGBANYATO NÂ EDAÅKARE BE SILABÔSI

KAKRAÅ BE KENUMPE

ASÔFÂSO: Ebiipo na beeå i. nya kakraå be agoni n tiiso ii. nya kebôaya be ke duwôso be kasibâ be agoni iii. nya kebôaya be nkilgi be agoni n tiiso

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRÔSO

KECHÔ N KENI

KUMU 1 MANAÅMANAÅBE KAKRAÅ, KECHULTO N KRAÅ (KEPALTO) KUMU 2 KEBÔAYA BE KEDUWÔSO

Ebiipo beeå tiå 2.1.1 kraå abôaya nko nsibâ damta

nâ a bee ji anishi a fin asheå kre anishi

2.1.2 kraå nsibâ damta n nuu

amoto be abôaya nânâ. 2.2.1 nya kebôaya be keduwôso be

kenyi nâ agoni.

Kraå nsibâ, kato nko kawol. Kamalgafolmu nâ mmalgafol châtepo nâ amobe ashuå.

Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu kraå- kato junkpar so nâ nto monâ a bâso na be efol anyô nâ a junkpar amoto na. Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu kraå kasibâ nko kebôaya kikâ n naå kraå bôiå bôiå a fin kumo to be asôtirso. Eåinipo e bulô kelijima nâ keåini be ekpa so n châ bebiipo to nâ bu kraå nsibâ damta n tiå pin amo to be mmalgafolmu nâ mmalgafol châtopo. Eåinipo e ta mbishi nâ atuwebi n châ bebiipo to nâ bu pin mmalgafol châtopo be kushuå. Epinipo e châ bebiipo to nâ bu pin keta ekpaana damta a åini lakal nko kesheå koåwule.

Bebiipo e kraå nsibâfô (amonâ bu maå wu n sa mbishi be atuwebi. Bebiipo e wôrô kebôaya be keduwôso be kushuå.

31

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRÔSO

KECHÔ N KENI

KUMU 3 KEBÔAYA BE NKILGI (KEPALTO)

Ebiipo beeå tiå 2.3.1 nkilgi kebôaya be agoni adaåâ so fanâ SHS 3 Kumu 2 to na

Pala kebôaya be nkilgi be agoni nâ ekpaana to n wôrô kebôaya be nkilgi damta n tii so.

Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu kilgi abôaya sibâ so be nto asa so Ngbanuato yô Mbronito nâ Mbronito n yô Ngbanya to.

Bebiipo e kilgi mbronito be abôaya shiåshiåbi n yô Ngbanyato.

32

SENIOR HIGH SCHOOL - EYILIKPA 3

KUMUBA 3

NGBANYATO NÂ EDAÅKARÂ BE SILABÔSI KASIBÂ

ASÔFÂSÔ: Ebiipo na beeå: 1. nya kefâltoba nâ kumo be apôrso be kenyi n tiiso 2. nya esa be kônôto be kamalga nâ esa ko bee kute loå be kamalga be kasibâ be kenyi 3. nya kasibâbirabarso be kasibâ be agoni

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRÔSO

KECHÔ N KENI

KUMU 1 KAMALGAFOL BE KEDELGESO (KAPÔR TO BE ADABI) KUMU 2 ASHUÅSO BE BÂ ABARSO

Ebiipo na beeå tiå:

3.1.1 pin ngbarbembra be ashuå kamalgafol to

3.2.1 pin ashuåso ka bâ abar so mmalgafol to.

Ngbar be mbra be ashuå

i. Ewôrôpo (E) ii. Kushuåso (K) iii. Escpo (Es) iv. Ewôrôntwurbi (EW) v. Saåâ (S)

Ashuå so be ke bâ abarso cla mmalagabe shuå so anyô nko asa ka bâ abar so kamalgafol to.

Eåinipo e châ bebiipo to nâ biipin pupu to pin afâlto be kushuå be eylikpa mmalgafol to faa Issah cha E K Anidu mô kuwô na E K ES Ndere anye wu ewtra na S E K KS Eåinipo e sa ashuå so ka bâ abarso be akeniso fanâ: ba so, ta koso, ba chena Eåinipo e shinâ bebiipo e pin fanâ saåâ ko kasibâ (n) wôtô ama kamalga to bre ke bee foe fana: malga n sa choå n dese.

Eåinipo e châ bebiipo to nâ biipin pupu to pin afâlto be kushuå be eylikpa mmalgafol to faa Issah cha E K Anidu mô kuwô na E K ES Ndere anye wu ewtra na S E K KS Bebiipo e sibâ ashuyso ânyô nyô ka bâ abarso kudu. Bu fin ashuåso asa sa ka bâ abarso anu n sibâ

33

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRÔSO

KECHÔ N KENI

KUMU 3 KEKINI KUMU 4 KEBÔAYA KUTESO

Ebiipo na beeå tiå: 3.3.1 tiå pin keshuli nâ kekini be mmalgafol be nkorto 3.3.2 pin kusô monâ kekini be mmalgaba Ngbanya to la. 3.4.1 pin kamalga niåiso nâ kekuteso be nkorto. .

Kamalgafol shuliso Kamalgafol kiniso Kekeni be mmalgaba (maå) maaå Kudundulo åbi yâ so

i. Ke kute kamalga nâ mmalgaba maå kple.

ii. Ke ta keåini be kurso nâ kamalga be kekute be kebuwi nâ ke tii be akur so.

Kekute esa ko be kamalga - Ke charga saåâ be apupu,

adulwiso nâ ntelemu. - Akuteso (Quotation) be akurso

maa ler.

Eåinipo e sibâ mmalgaba shuåso n châ bebiipo to nâ bu sibâ amo amobe kekini to Eåinipo e châ bebiipo nâ bu pin kekeni be kamalgaba mmalgafol to. Eåinipo e åini bebiipo ekpa nâ bu kute mmalga niåiso be mmalga fol fanâ. i Meeå nite ehefo. Eyâ “meeå nite echofo” ii. Akoå kô anye E yâ, “Akoå kô anye” Eåinipo e châ be biipo to nâ bu kilgi mmalgafol niåiso n yô mmalganfol kuteso to

i. E yâ nklade e beeå nite ii. Bu yâ akoå daa kô bumo

Bebiipo e chârga mmalgafol nâ la keshuli n yô kekini to Eåinipo e sibâ mmalgafol nyiso nâ bebiipo e lôåâ n sibâ amo mmalgafol nkute to.

34

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRÔSO

KECHÔ N KENI KUMU 5 a) KASIBÂBIR ABARSO i. Akuteso kadelgeso Kamrôrô ji Keåinito ii. Kasibâ malgaso iii. Nwol be kesibâ baasa kpra iv. kcnôgberge v. kelijima vi. baru be nwol

Ebiipo na beeå tiå: 3.5.1 Nyiåi agoni nâ bu kô a sibâ kasibâbirabarso kuteso, delgeso, kamôrôji nâ keåinito. 3.5.2 Nase kebôaya kraåso be ntol. 3.5.3 sibâ kebôaya kuteso lela. 3.5.4 nase kawol nâ ku bee yô eshuåkpa be ntol. 3.5.5 n ta mmalgaba nâ a daga nsibâ alâ be nwol 3.5.6 Sibâ alâ be kawol kumu kama so

Akuteso Adelegeso Aåiniso Kamôrôji Kebôaya kuteso daga ke ka kô i. Kumu ii. Apuntoso iii. Lalaluwe iv Ke dele kemol na, Kabâwura, Bewuraana, Bebiipo, sukuru be enimu v. Nkilgi be aåiniso nâ amobe ashuå vi Lalaluwe. N fo ekar, mee dii epaå, Menye / ansan kushuå. Ntol: a. Adrâsi b. kachâ c. Esamonâ baa sibâ be adrâsi d. kechurô e. Kumu f. Apuntoso g. lalaluwe h. kekala i. ketere chaåso (Esibâpo) j. Ketere (esibâpo|)

Kepalto: Laåâ n yô SHS (3) Kumuba 3 kumu 9 Eåinipo e bishi bebiipo, fanâ bu daå nuu nko nkraå kebôaya kraåso aa, n ta bumobe atuwebi n fara kebôaya kraåso be kelijima Eåinipo nâ bebiipo e ji asôbiiso be asô na be asheå Eåinipo e kute ntol na be egbâ. E sa kebôaya kraåso be kumu nâ bu ji kumobe asheå. Eåinipo e ji ntol na be egbâ be asheå.

Sa bebiipo kasibâ bir abarso be kumu nâ bu sibâ Bebiipo e sibâ kumu monâ eåinipo beeå sa.

35

SENIOR HIGH SCHOOL - EYILIKPA 3

KUMUBA 4

NGBANYATO NÂ EDAÅKARÂ BE SILABÔSI KAMALGANYI NÂ EDAÅKARÂSHEÅ

ASÔFÂSÔ: Ebiipo na Beeå

1. wu kasibâ nâ kakray be ntuå damta nâ naniere be kebawôtô be asheå 2. pin kasôbii be nwol be asheå nânâ

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRÔSO

KECHÔ N KENI

KUMU 1 AÅASA

Ebiipo na beeå tiå: 4.1.1 kute kusô monâ ku la keåasa. 4.1.2 kute kaåasa be adabi nâ kapor. 4.1.3 pin n kute aåasa be ntuåso be asheå

- Kamalga shimbi nâ ku bee kute kashinteå nâ kebawôtô lela be kasôbii. Keåasa i. kamalga shimbi. ii ku bee kute kesheå nâ ku la kashinteå. iii. ku kô kebawôtô lâla be kamalga. iv. ku kô kefito nâ ku maa ler efuli. Asheåtirso be kekeni n ta aåasa n wôtô ntuåso.

Eåinipo e kute keåasa jewulebi n châ bebiipo to nâ bu delge kumoso Eåinipo beeå tiå sa aåasa n åini bebiipo nâ bu kute saåâ monâ a daga kekute. Eåinipo, e bâ kilijma be ekpa so nâ bebiipo e pin aåasa be adabi ere. Eåinipo e shinnâ bebiipo e sa aåasa damta nâ e châ bumo to nâ bu bâ asheåtirso ere so n tise amoto.

i. Bunyaå ii. Kajâ iii. Kanyiti iv. Nkpeåsheå

Bebiipo e sibâ aåasa anyônyô, åini saåâ monâ amobe kekute bee kukwe kachena to. Bebiipo e sibâ aåasa anyônyô n kute kebawôto lela nâ a wô amo to. Bebiipo e sibâ aåasa anyônyô nâ a bee ji bunyaå nâ kajâ be asheå.

36

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRÔSO

KECHÔ N KENI KUMU 2 KACHUTO (DAÅKARÂ BE EKPASO)

Ebiipo na beeå tiå: 4.1. 4 kute aåasa be tunô 4.2.1 åini kachuto be kefito 4.2.2 pin kachuto be saåâ 4.2.3 tiå kute kachuto be tônô

Aåasa bee châto a

i. keshârkpaå nko kamalga teåteå so

ii. åini kebawôtô lela iii. châraga da. iv. sa bumonâ baa bure amo

jilma v. ji nko a kute kashiåteå nâ

baasa kikâ bee shuliso Saåâ monâ baa to nchu:

- kache ta be saåâ - kakurwe, luwu be saåâ - ebuni be kepuli, kulô, nchâ

gboå, kelôåâ kasawule. Ke bee åini kagbene be keta n to nko n yârda kuso. Keåini nâ kabii be saåâ.

-

Eåinipo nâ bebiipo e ji kusô moso nâ nâ aåasa daga. Eåinipo e ta kelijima be ekpa n châ bebiipo to nâ bu åini saåâ monâ a daga nchu be keto. Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu ji kananâ baa to nchu nâ kusômoso nâ kachuto daga.

Bebiipo e sibâ aåasa be kushuå. Bebiipo e sibâ saåâ kudu mo to nâ kachuto bee ler. Bebiipo e ji kelijima ta a yô kachuto be egbâ naniere be kebawôtô nâ nkigi ere to.

37

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 3 KELI WÔRÔ

Ebiipo beeå tiå: 4.3.1 tiå kute asô asa mo so nâ Ngbanya bee wôrô nli. 4.3.2 tin n ta dra nâ kabre be keli wôrô n karga abar so. 4.3.3 åini to nânâ kewu ashi daåkare be ekpa so. 4.3.4 åini to nânâ luwu be ntuåso.

i. Bu sô n ji fanâ nkpa wô hewu be kamaå. ii. ku la bungaå n na n sa eluwupo iii. ku la kesheå mo nâ esa kama maå gelge. iv. ku la kesheå mo nâ nkpa waraana maåtiå kini na. Dra be keliwôrô nâ kabre pâyâ. Bomin be keyoyul be ke ler durnya fo. Esoa yô epe, nko bedrapo kutô. Esa yô kade nko e bô. Ebôrâ so be hewu nâ luwu nimbi.

Bebiipo e ji asheå mo so nâ keli wôrô la boshin nna. Eåinipo e junkpar bebiipo nâ bu kute dra be keli wôrô nâ kabre papa n ta amo n susu abar. Bebiipo e chena ntuåso n ji luwu be asheå bu sibâ amo. Bu ji katuå kama be kasibâ be asheå Eåinipo nâ bebiipo e ji eluwu be asheå. (Esakpar ko beeå tiå n ba châ to)

Barga bebiipo fo mmôlbi to nâ bu fin asheå anyô mo so nâ nâ bad wôrô keli. Bu sibâ a shulii so nko a keni loå be asheå. Bebiipo e ta dar nâ kabre be keliwôrô n ji emôrô. Bepiipo e chena ntuåso n fin kananâ luwu kô anye be kebawctc to. Babiipo e sibâ Ebôrâ so be eluwu anyô monâ a maå kô keli wôrc. Eluwu nimbi anyô monâ a kô keli wôrô.

38

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRSO

KECHÔ N KENI

KUMU 4 KAPATÂJI

Ebiipo beeå tiå: 4.4.1 åini kapatâ ji be kefito Nânâ. 4.4.2 tin in kute kapatâji be ntuåso. 4.4.3 tin in åini kusô monâ kwla daåkarâ be kapatâ 4.4.4 kute kana nâ baa bâ PNDC be law 111 os a braga eluwupo be kapatâ to.

Kesheå mona eluwupo be asô nâ asheå ketaso bee layâ esa nko baasa kutc. Eniope nâ etuto pe be kapatâji Kapatâji be ntuåso Âfuli nko kade pâya. Kabuna be asô Eluwapo pâya Kapatâji po be ke lara Daåkarâ be ekpa so be kapatâ ji be asheå lâla nâ kuma be tôrô. PND Law 111 Kumo be tônô nâ kumo be tôrô.

Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu ji kapatâji be asheå. Eåini e châ bebiipo to nâ bu ji Eniope nâ Etutope kapatâji be asheå. Eåinipo na bebiipo e ji kapatâ be ntuåso be ashey. Eåinipo e châ bebiipo to nâ bri ji kananâjipo. Eåinipo w ji daåkarâ be kapatâ ji be tunô nâ kumo be tôrô be asheå. Eåinipo e châ bebiipo to nâ bu ji PNDC LAW 111 na be tônô nâ tôrô be asheå. Keni PNDC LAW 111 na so nâ tôrô be asheå. Keni PNDC LAW 111 na so nânâ.

Bebiipo echena ntuåso nko mmôlbi to n ji enio pe nâ etuto pe be ekpa so kapatâji. Bebiipo e ji asô monâ eluwupo nâ ewara, bee kapatâ la. Be biipo e sibâoasô i. ashe kama nâ a la eluwupo be kapatâ. ii. Anu kama nâ a la kabuba be kapatâ. Bebiipo e chana ntuåso n ji daåkarâ be kapatâ jib u tunô nâ tôrô be ashey. Bu sibâ amo n kraå nâ eyilibpa na ebi kekâ e nu. PNDC LAM 111 na walâ a chc daåkarâ pâya. Ba ji kumo be emôrô pôâ n ji kumo be asheå

39

KUMU

ASÔFÂSO TININI

ASÔBIISO

KEÅINI NÂ KABII BE ASÔWÔRÔSO

KECHÔ N KENI KUMU 5 JIMANÂ BE KACHENATO, KEBAWÔTÔ NÂ AMASHÂRBI BE ASHEÅ KUMU 6 KAKIL NÂ KAKIL BE KEGBEÅI

Ebiipo na beeå tiå: 4.5.1 pin jimanâ ere be kebawô to be asheå

4.5.2 pin asheå nâ a bee bra tôrôana ere nâ amobe edâ nyôso 4.5.3 pin n naaå ji kananâ tôrô ana ere beeå ler kachenato.

4.6.1 åinito kakil be kifiito n Naaå kute kakil be egbâ 4.6.2 pin kakil be ntuåso.

Kebawôtô to be:

- tôrô - Adoåsô be ke baa ta a yuri - Adur lubi be kanuu, keshakaliya

mbi fôlbi be ke baa nuu abar be nklaå nâ ntaå jayajaga be kebôô.

- Mbia be ke baa yuri a yô efulipôtâana so

- Kasanuu jaga jaga

Asheå nâ a bee bra tôrô: - ketir - ke baa maå kô ashuå - benawuraana be ke maa keni

bibi so. - ke baa bâ benakpa be esheå

wôrôso so Amobe yulwe - Benawuraana e baa wô bibi a tiå a kata bumo - Baasa monâ bu sô atere kachenato e baa kata mbia. - Kakraå kre anishi Kakil: Enyân nâ eche be kachena monâ bumo benyô kilkâ be baasa shuliso,nâ bu naaå wôrô edaåkarâ be asheå dagaso. Kakil be tônô/egbâ

i. kakurwe ii. enyân nâ eche be kedii iii. ku bee wôtô esa baasa to n

naa sa bunyaå iv. ku bee bra kechâto.

Daåkare be ekpaso - mbra nko kôôto to be kakil - Asôri be kakil - Nsuwa be kakil.

Kpeå bebiipo to nâ bu kute tôrô nâ a wô bumobe kachenato. Bebiipo e migeto n kute asô monâ a bee bra asheå ere nâ amobe tôrô. Bebiipo e bargato baasa anunu n ji asô monâ a bee bra tôrô ere be asheå. Eåinipo nâ bebiipo e ji kananâ asheå ere beeå ler kabawôtô to. Kakil: Enyân nâ eche be kachena monâ bumo benyô kilkâ be baasa shuliso,nâ bu naaå wôrô edaåkarâ be asheå dagaso. Kakil be tônô/egbâ

v. kakurwe vi. enyân nâ eche be kedii vii. ku bee wôtô esa baasa to n naa sa

bunyaå viii. ku bee bra kechâto.

Daåkare be ekpaso - mbra nko kôôto to be kakil - Asôri be kakil - Nsuwa be kakil.

Wôtô bebiipo mmôlbi to nâ bu ji tôrô ere be ako be asheå Bebiipo e migeto n kute asô monâ a bee bra asheå ere nâ amobe tôrô. Bebiipo e bargato baasa anunu n ji asô monâ a bee bra tôrô ere be asheå. Eåinipo nâ bebiipo e ji kananâ asheå ere beeå ler kabawôtô to. Bebiipo e wôrô epelbi nâ ku bee ji kakil be asheå. Bebiipo e sibâ daåkare be kakil be ntuå anu so ashi bumobe nde to.

40

KASIBÂBIRABARSO BE AMU KO NDE.

ALEMFIA NÂ AJIBI BE ASHEÅ

AMU 1. MBOÅ MONE ANYEE NYA NCHU:

Mbôrâ Chu Elor Apa Ebôôhol Atirbu Nchu shile so Nchu bul Epômpi 2. Tônô monâ nchu bee sa demidi nâ kadeebi 3. Ewushi nâ alemfia Abôrâsheå adabi jiamanâ be asheå ketaso Amu 1. Adur be ke ba nu jagajaga: Asheå mo nâ a bee bra amo amobe edâ nyôso. Amobe ke kuå 2. Alemfia nâ farfarbi 3. Abibidampo: Asheå mo nâ a bee bra amo, amobe edâ nyôso. Nâ amo be ke gelge 4. Enawura be ke bla mbia 5. Kejajâ: Nchu, afuu, kasawule, asô monâ a chambô anye. 6. Nyia (Apo ) nâ amobe be ke mur. 7. Ajibi jajâso nâ a maå daga ke ji. 8. Shârte: Ekuloå, ekpaso, kakpaåkulombi, edâ... 9. Asô be ke yili:- Ajibi, nchu, nâ asôbôaya 10. Mbia fôlbi be kamia.