SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Tajana Srdoč

PRIMJENA INTERNETA U POSLOVANJU MUZEJA

MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI - RIJEKA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.godina

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PRIMJENA INTERNETA U POSLOVANJU MUZEJA

MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI - RIJEKA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Internet u poslovanju

Mentor: dr.sc. Zvonko Čapko

Studentica: Tajana Srdoč,

Smjer: MP,

Matični broj: 0081126170

Rijeka, Rujan 2015

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 5

1.1.Problem i predmet istraživanja ......................................................................................... 5

1.3.Radna hipoteza ................................................................................................................. 6

1.4.Znanstvene metode ........................................................................................................... 6

1.5.Struktura rada ................................................................................................................... 6

2.TEMELJNE ZNAČAJKE INTERNETA ................................................................................ 8

2.1. Razvitak i obilježja Interneta ........................................................................................... 8

2.2. Principi rada Interneta ..................................................................................................... 9

2.3. Način rada Interneta ...................................................................................................... 11

2.4. Prednosti i problemi uporabe Interneta ......................................................................... 12

2.5. Intranet i ekstranet ......................................................................................................... 14

2.5.1. Koncepcija intraneta ............................................................................................... 15

2.5.2. Koncepcija ekstraneta............................................................................................. 15

2.6.1. Daljinski prijenos datoteka ..................................................................................... 17

2.6.2. Elektronička pošta .................................................................................................. 18

2.6.3. World Wide Web.................................................................................................... 19

2.6.4. Dostavne liste ......................................................................................................... 19

2.6.5. Korisničke diskusijske skupine .............................................................................. 22

2.6.6. Čavrljanje, internetska telefonija, telekonferencije ................................................ 24

2.7. Društvene mreže ............................................................................................................ 25

2.7.1. Facebook ............................................................................................................... 25

2.7.2. Twitter .................................................................................................................... 25

2.8. Internet u Republici Hrvatskoj ...................................................................................... 26

3.MUZEJ MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI-RIJEKA ......................................... 29

3.1. Misija muzeja ................................................................................................................ 29

3.2. Vizija muzeja ................................................................................................................. 30

3.3. Cilj muzeja .................................................................................................................... 30

3.4.Upravno vijeće ............................................................................................................... 30

3.5.Stručno vijeće ................................................................................................................. 31

3.6. Odjeli Muzeja ................................................................................................................ 31

3.7. Edukativna djelatnost i knjižnica MMSU ..................................................................... 32

3.8. Financije ........................................................................................................................ 34

4. PRIMJENA INTERNETA U POSLOVANJU MUZEJA MODERNE I SUVREMENE

UMJETNOSTI-RIJEKA .......................................................................................................... 35

4.2. Web Stranica Muzeja ................................................................................................... 36

4.4. Komunikacija putem društvenih mreža ......................................................................... 37

Od društvenih mreža Muzej koristi Facebook, Twitter, Skype. ........................................... 37

4.4.2. Twitter .................................................................................................................... 37

4.4.3. Skype ...................................................................................................................... 38

4.5. Online knjigovodstvo .................................................................................................... 38

4.5.1. Softver M++ ........................................................................................................... 39

4.5.2. Softver S++ ........................................................................................................... 40

5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 41

LITERATURA ......................................................................................................................... 42

POPIS SLIKA: ......................................................................................................................... 43

POPIS GRAFIKONA: ............................................................................................................. 43

5

1. UVOD

Internet i njegov razvoj snažno je utjecao na život ljudi i način rada te on predstavlja sve

značajniju ulogu današnjice. U dobu kojem danas živimo skoro pa je nezamislivo vođenje

poslovanja bez Interneta. Razvoj i upotreba informacijske tehnologije stvorila je niz alata i

usluga koji su promijenili poslovanje. Informacijske tehnologije su temeljni resurs poslovanja

dok je Internet najbitniji element informacijske infrastrukture. Korištenje Interneta u vođenju

poslovanja predstavlja lakšu suradnju na daljinu, jednostavnu komunikaciju kako sa internom

tako i sa eksternom okolinom, dolazak do informacija putem bržeg i lakšeg pristupa te

jeftinije publiciranje. Sve ove prethodno navedene usluge pomažu u rješavanju kako

poslovnih tako i osobnih problema te one postaju svakodnevna potreba organizacije ali i

pojedinca.

U poslovnom svijetu tvrtke se najčešće javnosti predstavljaju putem web stranice. Na taj

način nastoje unaprijediti svoje poslovanje i ostvariti što bolje poslovne rezultate. Kako bi

predstavljanje bilo što kvalitetnije i zanimljivije potrebno je usmjeriti pozornost na ciljane

skupine kojima se obraća, kvalitetu i kvantitetu sadržaja te na sam izgled tj. privlačni dizajn

web stranice. Internet poslovanje se sve više koristi i zbog težnje za što većim iskorištenjem

raspoloživih resursa, nastojanjem da se ostvari što bolja tržišna pozicija i konkurentska

prednost. Krajnji cilj takvog poslovanja je održavati korak sa tehnološkim razvitkom zbog

ostvarivanja što većeg profita.

U ovom dijelu rada razmatrat će se: problem i predmet istraživanja, radna hipoteza, svrha i

ciljevi istraživanja, znanstvene metode te struktura rada.

1.1.Problem i predmet istraživanja

Problem istraživanja je nedostatak tehnologije koja bi modernizirala i diferencirala oblik

poslovanja muzeja i samim time pogodovala razvoju poslovanja te problem nedovoljnog

poznavanja prednosti i mogućnosti koje donosi Internet poslovanje.

Iz problema istraživanja proizlazi predmet istraživanja. Dakle, istražiti i utvrditi primjenu i

način Internet poslovanja Muuzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.

6

1.2.Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha i ciljevi istraživanja jesu utvrditi važnosti, prednosti i mogućnosti Internet poslovanja

istoimenog muzeja. Istaknuti prednosti i pogodnosti koje pridonosi poslovanje putem

Interneta u odnosu na klasično poslovanje.

1.3. Radna hipoteza

Na temelju predhodnog postavljenog problema i predmeta istraživanja moguće je postaviti

okvir za predstavljanje temeljne radne hipoteze:

- primjena Interneta u poslovanju muzeja moderne i suvremene umjetnosti pridonosi

nizu mnogih pogodnosti te poslovanje čini kvalitetnijim od tradicionalnog.

1.4. Znanstvene metode

Znanstvene metode koje su korištene u ovom radu i koje su doprinijele tome da se sve

prikupljene činjenice i spoznaje povežu u jednu cjelinu jesu: induktivna i deduktivna metoda,

povijesna metoda te metoda intervjuiranja.

1.5. Struktura rada

Srtuktura diplomskog rada predočena je u pet međusobno povezanih dijelova u kojim je

sistematizirana cjelokupna tematika Internet poslovanja.

U prvom dijelu, Uvodu su navedeni problem i predmet istraživanja, svrha i ciljevi

istraživanja, radna hipoteza, znanstvene metode i obrazložena je struktura rada.

Drugi dio diplomskog rada, sa naslovom Temeljne značajke Interneta, definira Internet,

njegov razvoj i obilježja, principe i način rada, prednosti i probleme njegove uporabe,

Intranet i ekstranet, Internet servise, društvene mreže te Internet u Republici Hrvatskoj.

7

Naslov trećeg dijela je Muzej moderne i suvremene umjetnosti-Rijeka. U njemu su opisani

misija, vizija i cilj muzeja te je navedeno upravno i stručno muzejsko vijeće.

Četvrti dio nosi naslov Primjena Internet poslovanja u Muzeju moderne i suvremene

umjetnosti Rijeka. Navedeno je objašnjeno gdje sve Muzej moderne i suvremene umjetnosti

koristi Internet poslovanje.

U petom dijelu, Zaključku sažete su spoznaje iz prethodnih dijelova, čime je dana sinteza

rezultata istraživanja kojima je postavljena radna hipoteza dokazana.

8

2.TEMELJNE ZNAČAJKE INTERNETA

U posljednjem desetljeću dvadesetog stoljeća stvoren je Internet kakav danas poznajemo.

Internet je globalna računalna mreža koja povezuje veliki broj računala i računalnih mreža s

nizom različitih usluga i velikim brojem korisnika. Internet nam pruža niz pogodnosti i usluga

koje uključuju brzu i jeftinu razmjenu poruka kao i suradnju na daljinu, pronalaženje

informacija i dohvat tih informacija, kupnju, prodaju i promidžbu, bankarsko poslovanje te

razne vrste zabava. Ove usluge pomažu u rješavanju poslovnih i osobnih problema i postaju

svakodnevnom potrebom pojedinca i organizacija.

2.1. Razvitak i obilježja Interneta

Internet je najveća svjetska računalna mreža. Računala mreža je skup računala koja su na neki

način povezana dok je Internet skup raznih mreža koje se koriste istim standardima kako bi se

međusobno slobodno razmjenjivale bitne informacije. Internet nije samo globalna računalna

mreža već je i opći skup informacija, ljudi i informacijskih procesa koji te informacije pružaju

kao i upotrebljavaju.

1969. godine Ministarstvo obrane SAD-a je putem svoje agencije Defense Advanced

Research Projects Agency (DARPA) pokrenulo jedan projekt iz kojeg je nastao Internet. Taj

znanstveni projekt je realiziran pod nazivom „Internetting Project“, a njegov cilj bio je

povezivanje više različitih tipova računalnih mreža putem istog, standardnog protokola

kojem je glavna namjena bila omogućiti komunikaciju računala bez obzira na njihov tip.

Naknadno su razvili mrežu pod nazivom ARPANET koja je imala službu prvenstveno u

vojnim potrebama. Mreža je bila segmentirana na dvije podmreže, od kojih je MILNET bila

mreža za vojne potrebe, i civilna, sa formalno izmijenjenim nazivom ARPAnet. Nadalje se na

taj kompleksni mrežni sustav priključuju i druge mreže pa se za pojam tog sustava počinje

koristiti naziv Internet i o njemu se može govoriti kao „ mreža nad mrežama“.

Uspostavljanje World Wide Weba (najatraktivnija mrežna usluga) bila je ključna pokretnica

kroz koju je Internet ušao u život i rad ljudi. Ne samo kao tehnička infrastruktura za

komunikaciju već kao i aktivan poslovni čimbenik putem kojeg će se obavljati poslovanje.

Struktura Interneta je decentralizirana, znači Internet ne pripada niti jednoj zemlji i niti

jednom vlasniku. O njegovom daljnjem razvitku odlučuju dobrovoljci iz različitih zemalja.

9

Oni su organizirani u različite udruge kao što su: Internet Society, National Science

Foundation (NSF) u SAD, Internet Engineering Task Force (IETF) i Internet Architecture

Board (IAB).

Internet je danas postao najveće tržište svega i svačega nudeći skup različitih roba i usluga.

Drugim riječima Internet možemo nazvati novim globalnim gospodarskim prostorom. Broj

korisnika Interneta nije točno poznat, ali sa sigurnošću možemo reći da je u brzom i stalnom

porastu.

2.2. Principi rada Interneta

Razni principi oblikovanja arhitekture kao i protokoli mreža zaslužni su za uspješnost

Interneta. Ti su principi smišljeni još u ranoj fazi razvoja Interneta i oni omogućuju

korisnicima da rade tako kao da koriste opremu i mrežu istih karakteristika iako se radi o

mreži u koju su uključene tisuće različitih mreža baziranih na raznovrsnom hardveru i

softveru.

„Principi oblikovanja i funkcioniranja Interneta:

Ø U Internet se uspješno mogu uklopiti raznolika hardverska i softverska rješenja raznih

proizvođača računalne opreme, čime se stimulira konkurencija proizvođača opreme a

korisnicima omogućuje nabavu opreme koja im najbolje odgovara

Ø Upravljanje mrežom je distribuirano, i ni jedna organizacija pojedinačno ne kontrolira

cijeli Internet. Jedino zajedničko je upravljanje imenima domena (DNS)

Ø Za sva računala na Internetu koristi se jedinstvena struktura adresa

10

Ø Kada poruka putuje mrežom, u mreži se ne provjerava niti se interpretira sadržaj

poruke. Interpretacija podataka vrši se samo na krajevima mreže, kod pošiljatelja i

primatelja, iz čega slijedi učinkovit rad mreže

Ø Tehnologija mreže i mrežnih usluga su razdvojene, pa za izradu programa za

osvarivanje mrežne usluge nije potrebno poznavanje detalja o konfiguraciji i načinu

rada mreža, što znatno olakšava rad na razvoju programa“ (Čerić, Varga, 2004.:286)

„Osim toga, Internet karakteriziraju sljedeća svojstva:

Ø Robusnost i pouzdanost. Ne traži se da Internet radi optimalno, već je mnogo važnije

da funkcionira u nepovoljnim okolnostima, npr. kada otkažu neki od poslužitelja ili

veza među njima. Također je potrebno da je Internet što otporniji na razne oblike

napada na njegove komponente i da omogućuje što veću sigurnost transakcijama i

informacijama

Ø Kvaliteta usluge. Potrebno je osigurati ne samo omogućavanje pružanja usluga, već i

garanciju određene kvalitete usluga. To nije jednostavan problem, kako zbog

raznovrsnosti i kompleksnosti usluga koje se pružaju posredstvom Interneta, tako i

zbog činjenice da to zahtjeva koordinaciju i sporazumijevanje velikog broja pružatelja

internetskih usluga u pogledu tehničkih i elektronskih elemenata usluge

Ø Skalabilnost. Internet se razvija velikom brzinom i neprekidno raste broj računala i

računalnih mreža koje su na njega spojene, kao i promet koji se posredstvom njega

odvija. Potrebno je osigurati potreban broj adresa za računala i različite druge naprave

koje se spajaju na mrežu, omogućiti odvijanje znatno povećanog prometa u mreži,

potraživati sve zahtjevnije aplikacije itd.

11

Ø Standardi. Kompleksna i ogromna mreža kao što je Internet, u koju je uključen

raznovrstan hardver i softver, koja radi na decentralizirani način i s velikim brojem

organizacija koje osiguravaju njegov rad, ne može funkcionirati bez standarda kojih se

svi sudionici moraju pridržavati. Internetske standarde razvija nekoliko međunarodnih

organizacija kao što su Internet Engineering Task Force, International

Telecommunication Union i World Wide Web Consortium“

(Čerić, Varga, 2004.:287)

2.3. Način rada Interneta

Kako bi pristupili Internetu trebamo posjedovati modem na telefonskom priključku. Od

početka razvoja internetski pristup usredotočen je na mrežne i transportne protokole, tako se

najčešći protokolarni slog naziva TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol).

Komunikacija se vrši slanjem paketa u kojem svaki dio poruke traži put do krajnjeg korisnika,

pogreškom u dijelu poruke (npr. elektromagnetskom promjenom u mreži) ne treba se ponovno

slati kompletnu poruku već je potrebno poslati samo dio poruke (paket) u kojem je došlo do

deformacije. Pojavom kvara u dijelu mreže neće utjecati na slanje paketa jer će paketi krenuti

dužim putem ali će ipak stići do svojeg cilja. Brzina transporta podataka kroz mrežu toliko je

napredna da korisnici ne mogu niti primijetiti da je došlo do ikakve promjene transportnih

putova paketa koji su sadržani u poslanoj poruci. Bitno je napomenuti da je organizacija

davatelja internetskih usluga komplicirana. Povećanjem tržišta pružatelja internetskih usluga

povećala se i konkurencija (tj. broj davatelja usluga) što automatski stvara problem u

komunikaciji korisnika jednog davatelja usluge korisnikom koji koristi uslugu drugog

pružatelja. Srećom, međusobnim financijskim i tehničkim dogovorima osigurana je laka

komunikacija korisnika različitih pružatelja usluga, tj. korištenje dijela njihove infrastrukture.

12

2.4. Prednosti i problemi uporabe Interneta

Jedan od prvih ciljeva Interneta bio je omogućiti razmjenjivanje rezultata istraživanja

dobivenih na velikim udaljenostima. Razvojem Interneta kao komunikacijskog medija

tijekom godina paralelno je povećao i broj njegovih korisnika te je njegova značajnost u

obrazovanju, komunikacijama, gospodarstvu i zabavi postala još veća. Internet ima i bitnu

ulogu u znanosti i obrazovanju jer omogućuje laku razmjenu i dostupnost podataka i

obrazovnih materijala širom svijeta. Internet također omogućuje komunikaciju putem video ili

audio konferencija. U tom slučaju korisnici mogu biti na različitim lokacijama ali i dalje ostati

povezani. Omogućeno je i pregledavanje edukativnih sadržaja putem video zapisa,

prezentacija ili audio materijala, koji se kojekad mogu lakše pamtiti ili biti zanimljiviji baš

zbog svojeg atraktivnog izgleda. Internet je također omogućio i testiranje znanja na

mnogobrojnim online testovima.

Štoviše, konferencijske skupine omogućile su vođenje znanstvenih rasprava ili izmjenjivanje

ideja koje izravno utječu na razvoj znanosti a zatim i razvoj samog Interneta kao sredstva

komunikacije.

Kako je broj korisnika Interneta naglo porastao tako je porasla i potražnja za informatičkom

tehnologijom, računalnom opremom, komunikacijskom tehnologijom koja objedinjuje

računala te komunikacijsku opremu. Samim time porasle su i usluge vezane za proučavanje

informacijskog doba.

U gospodarstvu je Internet ostvario najznačajniju ulogu i to zbog toga što su se razvojem

Interneta razvile kompletno nove dijelatnosti kao što su poslužitelji web prostora, davatelji

Internet usluga, programeri i web dizajneri. Nisu se razvila samo ona poduzeća čije je

poslovanje usko vezano uz informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, već je Internet kao

medij omogućio pojednostavljeno poslovanje i svim ostalim poduzećima korištenjem i

generiranjem informacija te tako pridonio njihovu rastu i razvoju. Internet je postao tržište

roba, rada, kapitala i usluga i informacija jer je poslovanje uz pomoć Interneta interaktivna

komunikacija između onoga koji nudi uslugu i onoga koji bili kakvu uslugu koristi. Zbog toga

Internet možemo nazvati novi globalni gospodarski prostor.

Internet je svojim razvojem značajnu ulogu imao i u zabavnoj industriji. Zbog svoje svrhe

kanala distribucije i trgovine Internet je tako smanjio troškove poslovanja malih poduzeća a

proširio je tržište prodaje proizvoda na svjetsku razinu.

13

Rastom propusnosti mreže sve veće količine zabavnih sadržaja, koje su se prije distribuirale

preko audio i video kazeta počele su se prodavati preko Interneta. Najprije su to bile web

novine, razni katalozi, priručnici i knjige, a zatim dolaskom široko propusne mreže počinju se

online prodavati video igre, te audio i video sadržaji visoke kvalitete.

Sve Internetske prednosti kao što su lak i brz pristup informacijama te velika dostupnost tih

informacija, jednostavna komunikacija, pristup obrazovnim i zabavnim sadržajima putem

jednostavnog korištenja i povezivanja mogu ojačati poduzetnike, smanjiti troškove

poslovanja, utjecati na javnost, ojačati zdravstvene i obrazovne usluge. Internet može pomoći

u jačanju društvene jednakosti.

S druge strane Internet ima i svoje nedostatke. Jedan od nedostataka jest neprimjereni sadržaj.

Sva sredstva koja se mogu koristiti kao društvena dobrobit mogu se nažalost i zloupotrijebiti

te tako prouzročiti materijalnu štetu. Internetski sadržaj može stvarati bilo koja osoba i teško

je razlikovati istiniti sadržaj od lažnog, upitna je i sama privatnost korisnika.

Brza globalna komunikacija pogoduje kriminalnim skupinama rasprostranjenim u više

zemalja ili čak kontinenata.

Postoji mogućnost zločinačkih činova kao što su teroristički napadi putem preusmjeravanja

komercijalnih letova, neovlašteno prebacivanje velikih svota novaca na burzama itd.

Provaljivanje u online računala kao i presretanje podataka na Internetu česta je pojava i od

toga se treba znati zaštititi. Potrebno je zaštititi autorska prava, specifikacije vlastitih

proizvoda te financijske transakcije. Korištenje antivirusne zaštite putem sustava firewalla

predstavlja dodatni trošak ali se povećava razina sigurnost te to utječe na našu dobrobit.

Računala mogu onesposobiti pojave virusa. Virusi su programi ili dio programa koji je dodan

originalnom programu i ima sposobnost reciplikacije. Tako mogu uništiti zaražene računalne

baze podataka. Virus na zaraženom računalu može napraviti bilo što, od bezopasnih malih

stvari sve do brisanja datoteka. Ponašanje virusa određuje njegov autor. Zbog toga je potrebno

paziti jer za jedno poduzeće to može biti koban događaj i uzrokovati veliku štetu. Poželjno je

zato važne podatke svakodnevno snimati u backup bazu iz koje se lako mogu povratiti.

Najčešća negativna pojava na Internetu je neželjena elektronska pošta koja može smanjiti

produktivnost poslovanja.

Druga vrsta problema je izazvana veličinom Interneta. Gotovo potpuna sloboda kod

objavljivanja datoteka stvara ogromne količine podataka, a traženje informacija na Internetu

obično daje velik broj irelevantnih odgovora. Kapacitet Interneta postao je premali za

razmjenu velike količine podataka zbog naglog porasta broja korisnika.

14

Stoga je pokrenut razvoj informacijske prometnice velikog kapaciteta koji će u velikom djelu

financirati industrija. Međutim, Internet se svakodnevno usavršava i mijenja kako bi

zadovoljio sve veću potrebu korisnika.

2.5. Intranet i ekstranet

Internetske mogućnosti i usluge navele su mnoge kompanije i druge poslovne subjekte na

izgradnju svojih privatnih računalnih mreža temeljenih na internetskoj tehnologiji ali koje su

dostupne samo osobama koje su zaposlene u toj organizaciji. Ovakvim ograničenjem stvara se

puno veća sigurnost od rada na otvorenom Internetu.

Privatne mreže koncipiraju se kao klijentsko-poslužiteljske, u njima se primjenjuju standardi

komunikacije kakvi postoje na Internetu, u privatnim mrežama organiziraju se servisi po

uzoru na internetske.

„Pri tome se postupa na jedan od dva načina:

· Nastoje se zadržati već postojeće lokalne (LAN) i rasprostranjene (WAN) privatne

mreže koje su se prije pokazale zadovoljavajućima i dodati im elemente i

karakteristike preuzete iz filozofije Interneta.

· Grade se potpuno novi mrežni sustavi, kompatibilni s Internetom u konceptualnom i

funkcionalnom smislu“ (Panian, Strugar, 2000.:111)

Prvim pristup će koristiti kompanije koje već imaju dobra i bogata iskustva u primjeni

računalnih mreža, i dalje od njih žele stvarati koristi ali ih i dodatno obogatiti povezivanjem s

Internetom.

Drugi pristup je tipičan za nove tvrtke, odnosno one čije postojeće mrežne aplikacije do sada

nisu davale zadovoljavajuće rezultate.

Niti u jednom slučaju ne radi se o jednostavnom zadatku zbog sveprisutnog razvojnog rizika,

ali pošto su već otprije poznata brojna pozitivna i negativna iskustva o funkcioniranju

Interneta, ta je zadaća sada ipak puno olakšana.

15

2.5.1. Koncepcija intraneta

Intranet predstavlja bilo kakvu unutarnju mrežu računala neke tvrtke koja radi na način sličan

i Internetu.

„Uloga intraneta općenito varira od slučaja do slučaja tako da on može:

· biti zamjenom (supstitutom) za lokalnu mrežu

· povezivati više lokalnih mreža

· biti zamjenom za rasprostranjenu mrežu

· povezivati lokalne mreže s rasprostranjenom mrežom“ (Panian,Strugar,2000.:111)

„Uspostavljanjem intraneta uvelike se unapređuju neke važne primjene poslovnoga

upravljačkog informacijskog sustava, jer se u njega ugrađuju neki servisi inače karakteristični

za Internet. Poboljšanja su najočiglednija u sljedećim aplikacijskim područjima:

· Razmjena informacija među djelatnicima

· Sudjelovanje u upravljanju

· Razvojne aktivnosti

· Obrazovne aktivnosti

· Neformalna komunikacija čavrljanjem“ (Panian,Strugar,2000.:112)

2.5.2. Koncepcija ekstraneta

Ekstranet je dio Interneta na koji pravo pristupa imaju suradničke tvrtke kojima se tako

omogućava korištenje informacija potrebnih za obavljanje zajedničkog posla, tj. posla koji

povezuje te tvrtke. Drugim riječima ekstranet je oblik povezivanja računalnih mreža dvaju ili

više zasebnih poslovnih sustava koji čine stanovitu poslovnu asocijaciju.

Ekstranet ima smisla razvijati samo onda kada njegovi vlasnici već imaju formirane svoje

vlastite intranete. Neke od mogućnosti ekstraneta jesu video konferencije, obilježje

vremenske integriranosti korisnika te zajednički Web servis, pružanje kvalitetnijih usluga te

ubrzanje odvijanja poslovanja.

16

2.6. Internet servisi

Internetski servisi su važni jer su pridonijeli popularnosti samog Interneta. Omogućili su

raznovrsne oblike korištenja potencijala te jednostavan pristup. Moguće je razlučiti tri

najvažnija generička i više izvedenih općih (standardnih) servisa.

Slika 1. Internet servisi i njegova podjela

Izvor: Panian, Strugar, 2000,:84

INTERNETSKI

SERVISI

DALJINSKI

PRIJENOS

DATOTEKA

ELEKTRONIČKA POŠTA

WORLD

WIDE WEB

DOSTAVNE

LISTE

KORISNIČKE DISKUSIJSKE

SKUPINE

ČAVRLJANJE

INTERNET

TELEFONIJA

KLASIČNA TELEFONIJA

17

„Kronoliškim redom njihova nastajanja, najvažniji generički standardni internetski servisi

jesu:

· Daljinski prijenos datoteka

· Elektronička pošta

· World Wide Web

· Iz njih kombinacijom nekih od njih nastalo je nekoliko daljnjih važnih izvedenih

standardnih internetskih servisa, i to:

· Dostavne liste

· Diskusijske skupine

· Čavrljanje

· Internetska telefonija / video-telefonija

· Telekonferencije / videokonferencije“ (Panian,Strugar,2000.:83)

2.6.1. Daljinski prijenos datoteka

Čitava ideja Interneta skup je pravila koja reguliraju prijenos podataka uz odgovarajući

protokol. Mreža je baš zato razvijena kako bi se datoteke svih vrsta i tipova, sa jednog

računala, mogle poslati na drugo računalo te na njemu zatim obrađivati. Zamisao o

elektroničkoj pošti nastala je nešto poslije.

Akronim za prijenos datoteka je FTP (engl. File Transfer Protocol). Mjesta na Internetu sa

kojih je moguće preuzimati datoteke nazivaju se FTP mjestima te je procijenjeno da na njima

postoji više od 100 milijuna različitih datoteka te ih ne treba miješati sa Web mjestima koji su

posve drugačiji izvor podataka.

FTP mjesta također mogu biti i privatna, što znači da vlasnik FTP mjesta određuje boće li

pristup tim datotekama biti javan ili privatan, ali uglavnom veći je broj javnih FTP mjesta sa

informacijama kojima može pristupiti gotovo svaki korisnik Interneta. Takva FTP mjesta

možemo nazvati poslužiteljima anonimnih korisnika. Slanjem zahtjeva za prijenos datoteke

korisnik aktivira poslužitelja (engl. File Transfer Request) i navodeći svoju adresu

elektroničke pošte kao lozinku (engl. Password).

18

Zatim, korisnik u dijalogu vrši komunikaciju sa FTP poslužiteljem, služeći se pritom

prikladnim programom za preuzimanje datoteke (engl. Remote Files Downloading Program,

RFDP).

„Prijenos datoteka koristi se za različite svrhe, iako, najčešće su ipak ove primjene:

· prijenos binarnih datoteka između udaljenih računala

· prijenos tekstualnih (ASCII) datoteka između udaljenih računala

· preuzimanje programa s udaljenih računala

· prijenos multimedijskih datoteka (slike, videozapisa i zvuka)“.

(Panian, Strugar, 2000.:85)

Ipak, postoje i negativne strane daljinskog prijenosa datoteka. Na taj način uz očekivani

sadržaj koji prenosimo s udaljenog računala mogu se preuzeti i računalni virusi, kao

„podmetnute“ datoteke koje „napadaju“ ili „inficiraju“ računalo na koje se prenosi ta

datoteka. To je vrlo ozbiljan problem ali čini se da je donekle i predimenzioniran. Danas,

međutim, postoje poprilično pouzdani antivirusni programi koji štite računala od virusa te

redovito razvijaju svoj softver kako bi pratili razvoj virusa.

2.6.2. Elektronička pošta

Mrežni servis koji kombinira brzinu telefonske i trajnost pisane komunikacije nazivamo

Elektroničkom poštom (engl. Electronic Mail, E-Mail, e-mail). Drugim riječima to je usluga

koja omogućuje elektroničko stvaranje poruke i njezino slanje kroz mrežu. Američki inženjer

Ray Tomilson koncipirao je taj servis još 1971. godine, dakle u „ranom djetinjstvu“

ARPANETA. Naj prestižnije značajke servisa elektroničke pošte njegova su jednostavnost

korištenja i primjerenost u svakodnevnoj upotrebi privatnih i poslovnih korisnika.

Još jedna od prednosti elektroničke pošte je što se poruke ne treba pisati rukom, kada ona

može bivati teško čitljiva ili neuredna, ne treba pisati niti strojem, niti stavljati u omotnicu,

odnijeti je do poštanskog sandučića, a to sve traži značajnu količinu vremena i financija.

19

Kao prednost elektroničke pošte, uspoređujući je sa drugim telekomunikacijskim tehnikama,

bitna je i činjenica da ne zahtjeva da pošiljatelj i primatelj poruke ne trebaju biti istodobno

aktivni na Internetu, odnosno, za razliku od telefonskog razgovora koji nije ostvariv ako oba

sugovornika nisu „na liniji“, komunikacija se neće moći ostvariti. Uspoređujući tradicionalno

poštansko komuniciranje, elektronička pošta odlikuje se brzinom i stupnjem pouzdanosti

njihove isporuke.

Elektronička pošta stoga omogućuje svakom korisniku koji ju prakticira dobro organiziranje i

planiranje komunikacije, otklanjanje nepoželjnih prekida u poslovanju zbog nepotrebnih

komunikacijskih poziva „izvana“. Uspoređujući ju s preostalim oblicima pisane komunikacije

(faks, teleks, konvencionalna korespodencija i sl.) elektronička je pošta kudikamo jeftinija i ta

se karakteristika proporcionalno povećava sa volumenom komunikacije.

2.6.3. World Wide Web

Na samom početku razmatranja funkcija i obilježja World Wide Web servisa treba razriješiti

to da World Wide Web nije isto što i Internet. WWW je samo jako rasprostranjen i vrlo

popularan internetski servis. To je globalna mreža koja omogućuje stvaranje i pregledavanje

multimedijskih dokumenata te njihov prijenos na daljinu. Danas web predstavlja naj bitniju

tehnologiju za komuniciranje, publiciranje, elektroničko poslovanje.

Tim Berners-Lee je web razvio 1989. godine s ciljem da olakša korištenje dokumenata koji su

na velikim udaljenostima. Web se sastoji od slijedećih elemenata: web poslužitelja, web

mjesta, početne stranice web mjesta, web dokumenti.

2.6.4. Dostavne liste

Dostavne liste (engl. Malining Lists) su posebna adresa u internetskoj elektroničkoj pošti. One

omogućuju komunikaciju putem elektroničke pošte tako da se poruke poslane na adresu liste

automatski šalju svim članovima liste. Pošiljatelj ne mora znati adrese članova liste, a na

jednom se mjestu ažuriraju adrese članova distribucijske liste.

20

Poslužitelj dostavnih lista je zadužen za prosljeđivanje sadržaja koji dolazi u elektronički

"poštanski pretinac" svim pretplatnicima na određeni besplatni ili plaćeni servis. Kada

korisnik pošalje poruku na određenu adresu, poslužitelj će ju odmah proslijediti na adrese svih

korisnika koji su prije tražili uvrštenje u tu dostavnu listu. Na taj se način stvara grupna i

masovna komunikacija u kojoj svatko koga to interesira može sudjelovati.

Dostavne liste imaju i neke određenih nedostatke, posebice kada su njihovi članovi vrlo

zaposleni.

Na taj se način može dogoditi da okvir za ulaznu elektroničku poštu povremeno bude prekrcat

pregrštom informacija u kratkom vremenskom roku kada je primatelju u takvoj masi otežano

prepoznati bitne poruke od onih nevažnih. Zato je i uobičajeno slobodno "ispisivanje" članova

iz dostavne liste što naravno ne mora biti znakom neslaganja. Isto tako može se desiti i to da

pojedini član jednostavno više nema vremena pratiti zbivanja u dostavnoj listi ili se čak

„zasiti“ takvog načina komuniciranja. Sve u svemu, dostavne liste su vrlo dinamičan

internetski servis. Rad dostavne liste ili nadzor nad radom mogu obavljati programi (sve češće

nazivani i „robotima“) ili ljudi. Naravno, obije opcije imaju svoje prednosti i nedostatke.

Ljudi koji upravljaju dostavnom listom mogu u nekim situacijama donijeti heurističke ili

intuitivne odluke o tome kada i kome će proslijediti pristiglu poruku, treba li proslijediti

poruku, te pojedine korisnike osloboditi od informacija koje ih ne zanimaju, što se u

ekstremnim slučajevima pretvara u cenzuru koja je ipak neželjena pojava.

Visokoautomatizirane ili robotizirane liste pak nemaju nikakve subjektivnosti, one su ujedno

vrlo učinkovite i neosjetljive na intuitivne a bitne čimbenike kako bi mogli utjecati na

usmjeravanje komunikacije unutar skupine.

Prije učlanjenja u dostavnu listu, vrlo je važno znati administraciju dostavne liste, upravljaju li

njom ljudi ili roboti, jer se komunikacija razlikuje i u tehničkoj provedbi. Ukoliko se radi o

dostavnoj listi kojom administriraju ljudi, vrlo vjerojatno ćemo pronaći slobodniju

komunikaciju, uporabu prirodnog ljudskog jezika i slobodu govora bez formalizma. Međutim,

u robotiziranoj dostavnoj listi postoje pravila komuniciranja koja su znatno restriktivnija.

Poruke se moraju zasnivati na ključnim riječima a često stilske i značenjske „finese“ u

komunikaciji te dostavne liste nemaju pravi efekt kakav bi imali u dostavnoj listi

administriranoj od ljudi.

21

„Dostavne se liste, zato, mogu realizirati na tri glavna načina:

· kao potpuno slobodne liste

· kao liste sažetaka

· kao posredovane (moderirane ) liste“. (Panian, Strugar, 2000.:101)

Slobodne liste okarakterizirane su razmjenjivanjem poruka u izvornom obliku, dakle baš

onakve kakve ih pošiljatelj pošalje, primatelj ih prima. To je tada u punom smislu

„multiplikativna“ elektronička pošta.

Neke od dostavnih listi prakticiraju razmjenu sažetijih poruka, kada se bitniji dijelovi većeg

broja poruka, koje su stigle na adresu dostavne liste tijekom vremena, konsolidiraju u

unikatne (i bitne kraće) poruke. Te poruke nalik su tzv. rezimee (engl. Resume, Digest) koji

se prakticiraju uglavnom u diplomaciji ili politici. Na takve sažete poruke obično se može

pretplatiti na posebnim adresama koje su nezavisne od adrese glavne dostavne liste. Korisnik

koji se u nekom trenutku osjeti da ga cjelovita „pošta“ iz dostavne liste opterećuje ili zamara,

posegnut će za učlanjenjem u listu sažetaka te zatim dobivati sažetije ali ipak kvalitetne

informacije.

Prilikom učlanjenja korisnici iskazuju svoje interese te zatim primaju poštu s obzirom na svoj

prvobitni iskaz. Kako bi korisnici dobivali poštu koja ih interesira, u posredovanim ili

moderiranim dostavnim listama, mora postojati ljudski nadzor koji klasificira, razvrstava i

šalje korisnicima poštu s obzirom na interes. Poslovni ljudi takve moderirane liste često

smatraju vrlo korisnima jer primaju puno manji broj poruka nego što bi primali u slobodnim

listama koje nisu pod moderacijom.

Problem često nastaje u pronalaženju dostavne liste koja će korisnika interesirati. Danas je to

sve veći problem jer se u Internetu svakodnevno otvara puno novih listi ali ih velik broj i

prestaje djelovati. Neki davatelji usluga već su se pobrinuli da to ublaže stvaranjem dobro

strukturiranih i organiziranih direktorija za dostavne liste. Danas vjerojatno najbolji direktorij

toga tipa je Publicly Accessible Mailing Lists (PAML) Directory, koji u svega dvadesetak

odjeljaka klasificira i komentira preko 1.500 aktivnih dostavnih listi.

22

2.6.5. Korisničke diskusijske skupine

Kroisničke diskusijske skupine (engl. UseNet Discussion Groups, Newsgroups) omogućuju

odvijanje rasprave skupine ljudi o temama sa zajedničkim interesom. Diskusijske skupine na

prvi pogled dosta podsjećaju na servis dostavnih lista. Korisnik šalje skupini svoje poruke,

koje po sadržaju mogu varirati od beznačajnih poruka sve do ozbiljnijih rasprava.

On također može odgovarati na primljene poruke i tako komunicirati s možda i milijunima, u

velikoj većini nepoznatih ljudi sa svih strana svijeta.

Za razliku od dostavnih lista u diskusijskim skupinama rasprava nije ograničena i nema

nikakva posrednika koji bi ju vodio. Točnije rečeno, moderatori su sami sudionici u

diskusijskoj skupini.

Gotovo identičan, servisu diskusijskih skupina je servis razmjene novosti u skupini (engl.

Newsgroups Service). Razlike jedino proizlaze iz karaktera same poruke. U skupinama za

razmjenu novosti naglasak je na brzoj cirkulaciji novijih informacija, dok se "klasične"

diskusijske skupine većinom bave onim trajnijim „dugovječnijim“ temama.

Unutar diskusijskih skupina po pravilu se ne razmjenjuju multimedijske informacije već samo

tekstualne pa se za njihov prijenos koristi drugačiji komunikacijski protokol - NNTP (engl.

Network News Transport Protocol), a ne HTTP koji se koristi u World Wide Web servisu.

Korisnici koji pristupljuju NNTP protokolima moraju imati u svojim računalima posebne

programe. Microsoft Internet Explorer i Netscape Navigator ih već imaju ugrađene kao

opcije , ali postoje i različiti "samostalni" programi te vrste.

„UseNet servis nudi širi popis osnovnih tema prema kojima se korisnici svrstavaju u osnovne

diskusijske skupine. Neke od osnovnih tema jesu sljedeće:

· comp- računala

· news - novosti i informacije o Internetu i, posebice, o samim diskusijskim skupinama

· rec - rekreacija, sport, hobi, glazba, igre

· sci - fundementalna i primijenjena znanost

· soc - društvene teme i kultura

23

· talk - kontroverzne i intrigirajuće teme

· misc - teme koje nisu "pokrivene" ostalim skupinama, kao što su , primjerice,

zapošljavanje, paramedicina, astrologija, itd.“ (Panian, Strugar, 2000.:103)

„Na sljedećoj nižoj razini je mnoštvo nešto užih tema, kao što su, primjerice:

· alt - nekonvencionalne (alternativne) teme koje, unatoč široko proširenu pogrešnom

uvjerenju, redovito nisu nemoralne, nakaradne, opscene, itd., nego zanimljive, često

sasvim nove i neistražene

· bionet- biologija

· courts - pravo, zakoni, sudstvo

· de - skupine za komunikaciju na njemačkom jeziku“... (Panian, Strugar, 2000.:103)

„Na najnižim razinama mogu se naći zaista egzotične tematske cjeline kao što su primjerice:

· brasil - skupina zaljubljenika u Brazil u kojoj se komunicira na portugalskom jeziku

· elvis - skupina obožavatelja Elvisa Presleya itd..“ (Panian, Strugar, 2000.:103)

Na Internetu danas ima nekoliko desetaka tisuća diskusijskih skupina i skupina za razmjenu

novosti. Bilo tko se može pretplatiti u proizvoljan broj diskusijskih skupina. Organizacije i

tvrtke obično znaju organizirati tzv. Web forume, unutar kojih se raspravlja o temama koje su

čisto poslovnog interesa. Korištenje diskusijskih skupina može biti vrlo korisno i zabavno,

pošto je to danas najučinkovitiji način razmjene informacija s velikom skupinom sugovornika.

24

2.6.6. Čavrljanje, internetska telefonija, telekonferencije

Čavrljanje (engl. Chat) i telefonija (engl. IP Telephony) dva su vrlo slična internetska servisa.

Međutim, najviše se razlikuju se prema svojem nastanku. Čavrljanje se kao standardni

internetski servis razvilo iz elektroničke pošte.

Čavrljanje se ostvaruje tako što davatelj usluge prihvaća pozive korisnika koji s njime žele

stupiti u online kontakt. Korisnici chata komuniciraju pisanim načinom, slično kao u

elektroničkoj pošti, ali to čine izravnim dijalogom. Razlikujemo skupni i privatni modalitet

čavrljanja, ovisno o broju sudionika. U skupnom modalitetu IRC poslužitelj okuplja

prijavljene korisnike u brbljaonicu (engl. Chat Room), gdje više ljudi istodobno priča tj. piše

na tipkovnici.

Internetska telefonija je servis vrlo sličan čavrljanju, ali ipak s određenim razlikama.

Internetska telefonija se razvila iz klasične pa je zato i zadržala mnoga obilježja takva načina

komuniciranja. U Internetskoj telefoniji veza između dva korisnika uspostavlja se pozivanjem

internetske adrese korisnika s kojim se želi komunicirati. Korisnici, naravno za to trebaju

imati potrebnu opremu tj. opremljenost računala sa uređajem za govorni ulaz/izlaz. Nakon

uspostavljene veze razgovor je identičan običnom telefonskom razgovoru.

Prednosti internetske telefonije jesu ponajprije niži troškovi usluge pogotovo kada se radi o

telefoniranju na velike udaljenosti. Cijena razgovora putem Interneta znatno je niža od one

kuju bi platili korištenjem normalne telefonske mreže. Servisi tele-konferencija i

videokonferencija kombinacija su servisa rada u korisničkim skupinama te čavrljanju, uz

primjenu multimedijske tehnologije. Značajnost servisa videokonferencije je ta što

funkcionira u realnom vremenu i korisnici koji mogu biti i jako udaljeni, međusobno

komuniciraju te se putem web kamere mogu vidjeti.

25

2.7. Društvene mreže

Jedna od vrsta internetskih servisa su i društvene mreže, najčešće su u obliku platformi, web-

stranice ili prozora ali danas postoje i samostalne aplikacije za iste. Društvene mreže također

možemo nazvati internetskim prostorima, koji služe za komunikaciju između korisnika. Neki

od poznatijih mreža danas su Facebook, Skype i Twitter, od kojih se muzej koristi sa sve tri.

2.7.1. Facebook

Facebook je nastao pod vodstvom Marka Zuckerberga, bivšeg studenta Harvarda, 2004.

godine kao internetska društvena mreža. Početna ideja Facebooka bila je omogućavanje

komunikacije između studenata sveučilišta na Harvardu. Naknadno je Facebook postao

sredstvo komunikacije brojnim drugim sveučilištima, srednjim školama i velikim

kompanijama diljem svijeta. Ova web stranica danas ima više od 1.240,000,000 aktivnih

korisnika. Bitno je napomenuti da je on i najpopularnije mjesto za objavljivanje fotografija, s

više od 15 milijuna dodanih fotografija dnevno.

Kao što je vidljivo na Facebookovoj početnoj stranici, on je namijenjen povezivanju korisnika

i opću socijalizaciju ljudi koji žive u sličnoj okolini. Većina korisnika Facebooka koristi

Facebook kako bi ostali u kontaktu sa svojom rodbinom ili prijateljima.

2.7.2. Twitter

Twitter kao internetska društvena mreža namijenjena je za mikro-blogging tj. za slanje ili

čitanje kratkih poruka koje nazivamo tweet-ovima nazvanima prema imenu mreže. Na

mobilnim telefonima SMS poruke ograničene su sa 160 znakova a tweetovi su pak zasnovani

na porukama sa najviše 140 znakova.

26

2.7.3. Skype

Skype se ubraja u poznatije instant messaging programe, tj programe za brzo dopisivanje, te

je Microsoft je 2012. objavio kako Skype ima više od 280 milijuna korisnika širom svijeta.

Skype je okićen sa mogućnostima komunikacije pisanim porukama, internetskim pozivima ili

telefonfonskim pozivima. Još neke od mogućnosti su i razmjena datoteka, slanje kontakata,

direktno slanje novca na račun, mijenjanje tema prozora, mijenjanje profilne slike, zvukova i

slično. Neželjeni kontakti mogu biti prijavljeni ili izbrisani.

2.8. Internet u Republici Hrvatskoj

Internet u Republici Hrvatskoj kao ideja nastaje još u 1991. godini. Kao i u svijetu tako i u

Hrvatskoj postoje komercijalni (HPT i IBM) i akademski (neprofitni) davatelji usluga. 1991.

godine Ministarstvo znanosti i tehnologije odlučuje se za pokretanje projekta CARNet koji je

akronim od Croatian Academic and Research Network. To označava početak rada CARNeta,

koje je ujedno i bio prvi pružatelj internetskih usluga (Internet Service Provider-ISP) u

Hrvatskoj. CARnet je najprije namijenjen znanstvenim djelatnicima, studentima,

srednjoškolcima, zapravo svima koji su pristali koristiti se njime u neprofitne svrhe.

Unutar sljedećih nekoliko godina CARNet je bio jedini pružatelj Internet usluga u Hrvatskoj

te ih je pružao bez nadoknade, ne samo akademskoj zajednici već i svim građanima RH.

Prva međunarodna komunikacijska veza koja CARNetov čvor u Zagrebu povezala s

Austrijom uspostavljena je u studenom 1992. godine. Time je Hrvatska postala dio Interneta

kao svjetske mreže. Međunarodna organizacija „Internet Assigned Number Authority“ (NNA)

dodijelila je 1993. CARNetu administraciju nad cijelom domenom .hr.

Naporima CARNeta u pružanju Internet usluga ustanovama, poduzećima i građanima, 1995.

godine pridružuju se Hrvatske Pošte i telekomunikacije. T-Com (nekadašnji Hthinet) danas je

najveći hrvatski davatelj Internet usluga. T-Com danas omogućava brze veze prema najvećim

Internet čvorovima u SAD-u ali i drugim državama.

27

2006. godine donesena je odluka Vlade Republike Hrvatske za strategiju razvoja

širokopojasnog pristupa Internetu. Cilj je bio ubrzati i poticati daljnji razvoj širokopojasnog

pristupa Internetu kao temelj za ostvarivanje društva znanja te pridruživanja RH razvijenim

zemljama do 2008. godine.

Graf broj 1: Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu

Izvor: www.hakom.hr

U stalnom je porastu broj priključaka nepokretne komunikacijske mreže, širokopojasnog

pristupa Internetu. Isto tako podaci o širokopojasnom pristupu Internetu sadrže i podatke o

broju priključaka na širokopojasni Internet iz pokretnih mreža što se ponajprije odnosi na

korištenje Interneta putem mobilnih telefona. Sve veća liberalizacije na tržištu mobilnih

operatera dovela je do toga da su cijene korištenja pokretnog Interneta prihvatljivije

prosječnom korisniku. Lagani pad vidljiv je jedino 2014. godine u pokretnoj komunikacijskoj

mreži, međutim prema izviješću Hakom-a već je u 2015. godini ponovno zabilježen rast. Isto

tako povećanju broja priključaka širokopojasnom Internetu iz pokretne mreže doprinijela je i

sve veća dostupnost takozvanih pametnih telefona (engl. Smatrphone), odnosno najnovije

generacije mobilnih telefona.

28

Graf broj 2: Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu

Izvor: www.hakom.hr

Na grafu broj 2 vidljivo je da priključci za pristup širokopojasnom Internetu bilježe stalan

porast u nepokretnoj komunikacijskoj mreži tako su primjerice 2009. godine, zauzimali

15.44% da bi u 2014. godini dosegli 22.24%. Lagani pad vidljiv je jedino na pokretnoj

komunikacijskoj mreži u 2014. godini, međutim prema izvješću Hajkom-a zabilježen je

ponovni rast na 31,50% u lipnju 2015. godine. Može se očekivati da će se trend zastupljenosti

širokopojasnih Internet priključaka i u budućnosti povećavati zbog toga što će mnogi korisnici

sa zastarjelih tehnologija prijeći na moderni širokopojasni Internet upotrebom tehnološki

naprednijih uređaja.

Samim razvojem i unaprjeđenjem Interneta povećana je kvaliteta života i zadovoljstvo ljudi.

Došlo je do procesa globalizacije te otvorenosti novih tržišta. Razvoj Interneta u Republici

Hrvatskoj i bitan je čimbenik za razvoj i popularizaciju poslovanja.

29

3.MUZEJ MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI-RIJEKA

1948. godine u Rijeci osnovan je Muzej moderne i suvremene umjetnosti, koji od samog

osnivanja daje pregled arhitekture moderne, secesije i historicizma. Muzej je tijekom godina

izgradio reputaciju jedne od naj prestižnijih institucija na području vizualnih umjetnosti u

Hrvatskoj. Svojim je programima poput prvih skupnih izložbi suvremene umjetnosti u

Jugoslaviji, održavane od 1954. do 1963. pod nazivom „Bienalla mladih umjetnika

Jugoslavije“, 1960.- 1992., “Bienalla mladih umjetnika Mediterana“ te 1993.-1997.,

trodijelnog izložbeno-istraživačkog projekta koji nam daje uvid u arhitekturu moderne,

secesije i historicizma u Rijeci, dovršenoga u razdoblju od 1996. – 2003., te poznate

„Međunarodne izložbe crteža“, koja se redovito održava od 1968. pa sve do danas. MMSU je

svojom općom kvalitetom rada ostvario povjerenje za prezentaciju hrvatske umjetnosti i

hrvatskih umjetnika na nekim od naj prestižnijih međunarodnih manifestacija poput

Venecijanski biennale 1997. (Dalibor Martinis), Bienalle u Sao Paolu 2004. (Zlatko Kopljar),

Venecijanski biennale 2007. (Ivana Franke), 12. Venecijanski biennale – Međunarodna

izložba arhitekture i slične. Sve od 1991. Godine MMSU sudjeluje u organizaciji

predstavljanja Hrvatske na Biennalu mladih umjetnika Mediterana i Europe. Također je jedan

od ponosnih partnera u projektima programa Europske unije „Program Kultura“ (2007-2013):

X-OP Exchange of art operators and producers, Soft Control, Password Printmaking te je

glavni nositelj projekta Antologije krijumčarenja koji je jedan od uspješnijih programa EU.

MMSU je također bio i partner europskog projekta „Digitising Contemporary Art“ (DCA) u

okviru CIP-ICT programa Europske unije. MMSU je danas vlasnik zbirke umjetnina sa više

od 8.000 primjeraka koje pokrivaju razdoblje od kraja 19.st. do danas.

3.1. Misija muzeja

Svojim kreativnim pristupom tradiciji moderniteta i živoj stvarnosti suvremene umjetnosti,

Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci stvoriti će otvorenu, kritičku i dinamičku

okolinu koju će javnost zavoljeti i shvatiti kao umjetnost današnjice.

30

3.2. Vizija muzeja

Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci koristi i stvara fleksibilne izložbe zbirki uz

atraktivno dinamičko spajanje lokalne, nacionalne i međunarodne umjetnosti kako bi u svoju

novu moderno opremljenu zgradu privukao što veći broj korisnika sa različitim stajalištima te

postao prostor za inspiriranje, razmjenu ideja i aktivnog sudjelovanja i interakcije.

3.3. Cilj muzeja

Cilj muzeja je tranzicija. Prelazak muzeja u obnovljenu zgradu koja će imati pogodan prostor

za stalni postav muzeja, što će ujedno riješiti i problem sa depoom, te nadodati i

eksperimenalni prostor za izlaganje (mogućnost performansa i sl.). Ravnatelj Toj navodi i

mogućnost samofinanciranja kroz muzejsku trgovinu, knjižaru te kafić. Ovom tranzicijom te

realizacijom samog projekta koji, i dalje, čeka svoju konačnu realizaciju, MMSU bi dobio

mogućnost samofinanciranja što bi uvelike utjecalo na daljnje mogućnosti poslovanja.

3.4. Upravno vijeće

Upravno vijeće muzeja sastoji se od tri člana. Dva su člana Upravnog vijeća imenovana od

strane osnivača iz redova istaknutih znanstvenih i kulturnih djelatnika, a jednog člana bira

Stručno vijeće iz svojih redova. Mandat članova traje četiri godine te počinje teći od dana

konstituiranja Upravnog vijeća muzeja. Trenutno Upravno vijeće Muzeja odabrano je na

sjednici održanoj 23. Prosinca 2013. godine, a u sljedećem sastavu:

„1. Igor Eškinja, predsjednik Upravnog vijeća (izabran od strane osnivača)

2. Gordana Petrović (članica izabrana od strane osnivača)

3. Diana Zrilić (članica izabrana iz redova Stručnog vijeća)“

(pogledano na MMSU, 01.09.2015.)

31

3.5.Stručno vijeće

Stručno vijeće muzeja djeluje ponajprije kao stručno-savjetodavno organ. Vijeće se sastoji od

pet članova koje čine stručno osoblje iz reda zaposlenih u Muzeju koji prema odredbama

Zakona o muzejima ispunjavaju uvjete za postavljanje u odgovarajuća muzejska zvanja,

odnosno za obavljanje stručnih poslova u Muzeju te samog ravnatelja muzeja.

1. Milica Đilas

2. Sabina Salamon

3. Ksenija Orelj

4. Diana Zrilić

5. Slaven Toj

3.6. Odjeli Muzeja

„Muzej Moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci obuhvaća više odijela, od kojih su slijedeći:

Odjel dokumentacije, koji obuhvaća:

Dokumentacijske zbirke:

· Dokumentacijski fond - evidencija o izdavačkoj djelatnosti; voditeljica: Diana Zrilić

· Dokumentacijski fond - evidencija posebnih događanja; voditeljica: Diana Zrilić

· Dokumentacijski fond - hemeroteka; voditeljica: Diana Zrilić

· Dokumentacijski fond - knjiga evidencije o izložbama; voditeljica: Diana Zrilić

Odjel za edukaciju, koji obuhvaća:

Dokumentacijske zbirke:

· Dokumentacijski fond - evidencija o pedagoškoj djelatnosti voditeljica: Milica Đilas

· Dokumentacijski fond - videoteka voditeljica: Milica Đilas

32

Odjel za zaštitu građe, koji obuhvaća:

Dokumentacijske zbirke:

· Dokumentacijski fond - evidencija o konzervatorsko-restauratorskim postupcima;

voditeljica: Ronina Rukonić

Odjel zbirki, koji obuhvaća:

Muzejske zbirke:

· Zbirka Božidar Rašica; voditeljica: Ksenija Orelj

· Zbirka crteža; voditeljica: Vilma Bartolić

· Zbirka grafike; voditeljica: Nataša Šuković

· Zbirka skulptura; voditeljica: Ksenija Orelj

· Zbirka plakata; voditeljica: Ksenija Orelj

· Zbirka Romolo Venucci; voditeljica: Nataša Šuković

· Zbirka slikarstva; voditeljica: Vilma Bartolić

· Zbirka Slavko Grčko; voditeljica: Vilma Bartolić

· Zbirka fotografija; voditeljica: Sabina Salamon

· Zbirka medijske umjetnosti, filma i videa; voditeljica: Sabina Salamon“

(pogledano na MMSU, 01.09.2015)

3.7. Edukativna djelatnost i knjižnica MMSU

Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci već je više od pola stoljeća mjesto izravnog

susreta s djelima suvremene i moderne umjetnosti. Iako, muzej nažalost još uvijek nema

priliku za izlaganje svojeg stalnog postava, od samog početka muzej veliku pozornost

usmjerava na edukativnu funkciju muzeja kao ustanove. Priređivane su didaktičke i

edukativne izložbe, predavanja sa dijapozitivima i filmskim projekcijama, razgovori sa

povjesničarima umjetnosti, likovnim kritičarima, umjetnicima, teoretičarima i pedagozima.

Muzejski pedagog čiji je zadatak smišljanje i ostvarivanje edukativnih programa, stručna

vodstva i kontinuirani rad s publikom djeluje od 1982. godine što je iznimno važno jer muzeju

33

koji je otvoren spram najšire publike, posrednička uloga u komunikaciji između posjetitelja i

umjetničkog djela presudna je za zadovoljstvo publike.

Temeljni ciljevi edukativnih programa jesu ostvariti prijateljsku i ugodnu okolinu, poticanje

radoznalosti i istraživanje, razumijevanje umjetničkih djela te doživljaj istih. Edukativni

programi posljednjih dva i pol desetljeća prate sve veće izložbe organizirane u muzeju.

Programi su osmišljeni tako da zadovolje interese različitih skupina publike, a metode i ciljevi

sastavljeni su prema uzrastu i predznanju ciljane skupine. Najbrojniji oblik edukativne

aktivnosti jesu vodstva po izložbama, tako su neke izložbe o arhitekturi potakle različite

bogate programe koji su uključili publiku od predškolskog uzrasta sve do treće dobi. Održana

su predavanja na temu pojedinih segmenata graditeljske baštine, organizirani su obilasci

objekata po gradu kao i igraonice te likovne radionice.

Međunarodne izložbe crteža i Biennala mladih redovito su bile poticajne za održavanje

likovnih radionica. U njima se kroz praktični rad u određenoj likovnoj tehnici upoznaje

kreativni proces i potiče samostalno likovno izražavanje.

Sadržajem muzejskih edukativnih programa koji se predstavljaju djeci kako bi što više razvila

pismenost te vizualnu osjetljivost, nadopunjavaju se školski programi.

Muzejska edukacija tako omogućava nova iskustva, razumijevanja, doživljavanja suvremenih

likovnih formi i složenih umjetničkih poruka, a u budućnosti i kontinuirani uvid u povijest

hrvatske moderne umjetnosti na temelju radova iz fundusa muzeja u stalnom postavu.

Kako bi Muzej moderne i suvremene umjetnosti privukao što veći broj posjetitelja, osmišljava

se raznoliki edukativni program kojim bi se publika aktivno uključila u komunikaciju te tako

Muzej postaje mjestom u koje se uvijek rado dolazi i vraća. Muzejska edukacija vrši se i u

muzejskoj knjižnici (nekadašnjoj Galeriji likovnih umjetnosti) koja je formirana 1948. godine,

neposredno po osnivanju Muzeja. Muzejska knjižnica bila je najprije stručne funkcije za

istraživačke radove zaposlenih kustosa. Knjige i časopisi s područja moderne i suvremene

umjetnosti te knjige opće i nacionalne povijesti i umjetnosti nabavljene su skromnim

sredstvima.

34

S vremenom se mijenjala njezina zadaća te se ona proširivala kao i njezin krug korisnika.

Knjižnični se fond se povećao sadržajem kao i galerijsko djelovanje Muzeja na nacionalnoj i

internacionalnoj razini.

Razmjena muzejskih publikacija ostvarena je s drugim muzejima u zemlji i inozemstvu. Tako

je tijekom godina, sakupljena raznovrsna te široka knjižnična kolekcija. Isto tako u brojne

domaće i inozemne muzejske knjižnice ubrojane su publikacije riječkog muzeja.

Zanimljivi i specifičan sadržaj knjižnice čine više od 20.000 kataloga izložbi i muzejskih

zbirki raznih svjetskih i gotovo svih domaćih galerija. U posljednjih 50 godina značajno se

povećala zbirka novinskih izrezaka koja predstavlja vrijednu i dragocjenu gradsku

dokumentaciju o likovnom životu regije i grada. Sastavni dio knjižničnog fonda su i audio

vizualna dokumentacija o poslovanju muzeja koja je pohranjena na video vrpcama, kao i CD-

teka. Za knjižnicu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti danas možemo reći da je

dragocjena banka podataka koja je otvorena za kooperaciju s drugim knjižnicama, muzejima,

medijima komunikacije, galerijama te pojedinačnim vanjskim korisnicima.

Međutim, zbog trenutnog malog prostora i otežanih tehničkih uvjeta koji ne omogućavaju

iskorištavanje svih njezinih dokumentacijsko-informacijskih potencijala, muzeju je temeljna

zadaća u projekciji aktivnosti u novoj zgradi iskoristiti sve te potencijale.

3.8. Financije

Grad je osnivač Muzeja i Muzej je pod kontrolom grada. Grad je dužan pokrivati osnovne

troškove poslovanja u što spadaju režije, najam prostora, plaće i materijalni troškovi te čak i

neke od programskih troškova muzeja. Nedostatak toga je potpuna usmjerenost na javni

novac iz gradske blagajne.

Također uočljiv je nedostatak prikladnog prostora za izlaganje stalnog postava Muzeja koji

umanjuje njegov povijesni aspekt. Prednost je, da ukoliko grad dobro posluje postoji

stabilnost poslovanja muzeja te konstantna solventnost poslovanja, čime je moguće ostvariti i

dodatne prihode koji se naknadno slijevaju u blagajnu Muzeja.

35

4. PRIMJENA INTERNETA U POSLOVANJU MUZEJA MODERNE I SUVREMENE

UMJETNOSTI-RIJEKA

Primjena Interneta u poslovanju muzeja, poslovanje čini kvalitetnijim od tradicionalnog.

Internet za razliku od klasičnog poslovanja pridonosi nizu mnogih pogodnosti. Pogodnosti

koje Internet omogućava jesu olakšano poslovanje, prvenstveno zbog uštede vremena te

jednostavne komunikacije, smanjenih troškova poslovanja, brži je pristup informacijama,

olakšani su knjigovodstveni procesi. Što veće korištenje Internet poslovanja stvara bolju

organizaciju te konkurentsku prednost.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Internet koristi u svom cjelokupnom poslovanju.

Web stranica služi za predstavljanje muzeja javnosti, oglašavanje i marketing. Online je

predstavljen dio zbirki kako bi pobliže upoznao posjetitelje sa izložbama i privukao ih na

razgledavanje cijele. Online programima vodi se i knjigovodstvo. Osim toga Internet je

glavno komunikativno sredstvo među zaposlenicima, što putem e-maila, što putem tele-

konferencija i videokonferencija.

4.1. Online Zbirke

Unutar projekta, 2011. započela je Digitalizacija suvremene umjetnosti (DCA). Muzeju

moderne i suvremene umjetnosti time je omogućeno digitalizirati čak 730 radova iz različitih

zbirki nastalih od 1945. godine.

Vizija projekta bila je unaprijediti vidljivost moderne i suvremene umjetnosti na portalu

Europeana putem isporuke kvalitetnih digitaliziranih reprodukcija i dvojezičnih meta-

podataka. Trogodišnjim radom muzeja omogućeno je pregledati digitalizirane zbirke i na web

stranici muzeja, a to je ujedno bila i prilika za oblikovanje dvojezičnog pretraživača.

Pretraživati je moguće na nekoliko razina: naprednom pretragom, općom pretragom ili sa

ponuđenim ključnim riječima ili indeksom. Omogućen je pregled prema godini ulaska

predmeta u zbirku ili važnih događaja koja su istaknula djelatnost Muzeja od 1948. do 2013.

36

Moguće je i filtriranje rezultata pretrage koji se mogu pregledati u list formi ili tzv.

thumbnailsima sa više opcija rezultata. Sve odrezane reprodukcije popraćene su s osnovnom

legendom, a selekcijom pojedinog predmeta možemo stvoriti puni prikaz reprodukcije s

proširenom kataloškom, opisom, referencama i izložbenom povijesti umjetnine, koja ovisi o

razini potkrijepljenosti predmeta. Pretraživanje se može obavljati kroz opću i naprednu

pretragu, te prema kategoriji tema u naprednoj pretrazi kroz opće teme i naziva osobe ili tijela.

Značajni pomak je taj što se neki sadržajni dio kao što je dokumentacijska postava i opis,

interpretacija dijela te neki pojedini radovi mogu prikazati u audio/video prikazu.

U stručnom dijelu, reference koje sadrže bibliografiju umjetnine te komparativnu literaturu

imaju mogućnost povećanja reprodukcije. Za sve objavljene radove prisutna je suglasnost

autora za autorska prava kao i uvjeti objavljivanja.

4.2. Web Stranica Muzeja

Devedesetih godina dizajnirana je prva web stranica muzeja MMSU, a 2007. godine

napravljena je nova verzija tj. redizajnirana je te se koristi i danas. Na stranici muzeja

(www.mmsu.hr) mogu se pronaći sve potrebne informacije o muzeju. Detaljno je opisana

povijest muzeja, njegova misija i vizija, kao i sve izložbe i performansi koje je muzej

organizirao tijekom godina. Korisnici mogu pronaći potrebne brojeve telefona kontakt osobe,

e-mail adrese i lokaciju muzeja. Još jedan bitan dio Web-stranice muzeja su Online zbirke

koje postaju sve češće digitalizirane. Internet stranica sadrži informacije o izvještajima

poslovanja muzeja i zapisnike upravnog i stručnog vijeća te financijska izvješća. Zakonska

regulativa nalaže muzeju da konstantno arhivira sve podatke poslovanja. Na web stranici je

predstavljen dio izložbi i zbirki kako bi posjetitelje unaprijed upoznao sa nadolazećim

izložbama i zaintrigirao ih na posjećenost. Na poboljšanju web stranice se konstantno radi,

nedostatak financija ograničio je muzej na korištenje CMS-a iz 1997. godine što ograničava i

mogućnost širenja informacija pruženih na stranici muzeja.

37

4.3. Oglašavanje i marketing

Muzej konstantno radi i planira oglašavanje putem različitih medija. U zadnjih nekoliko

godina MMSU konstantno radi na povećanju korištenja društvenih grupa kao glavnog aspekta

komuniciranja sa strankama i konstantnim dodavanjem materijala o novim izložbama i

događanjima u muzeju, što se pokazalo uspješnim medijem za komuniciranje s posjetiocima.

Također, neki od drugih medija marketinga su plakati, radio i TV, Press konferencija i

predstavljanja programa, muzejske novine i pozivnice.

Svi od ostalih navedenih medija izravno su zavisni o financiranju grada, što nam opet ukazuje

na ovisnosti o stabilnosti gradske blagajne.

4.4. Komunikacija putem društvenih mreža

Od društvenih mreža Muzej koristi Facebook, Twitter, Skype.

4.4.1. Facebook

Facebook stranica muzeja nastala je 2009. Godine te do danas broji oko 5705 korisnika

pretplaćenih na stranicu. Na Facebooku se muzej oglašava besplatnim putem. Takav način

oglašavanja je više ograničen od ostalih vrsta facebook oglašavanja iz razloga što je stranica

vidljiva samo kod korisnika koji su „lajkali“ stranicu te kod njihovih prijatelja. To znači da će

oglas doći do korisnika koji su specifično tražili informacije o tom poduzeću na facebook-u ili

ako je netko od njihovih prijatelja prethodno „lajkao“ istu stranicu koja se automatski nakon

toga prikazuje na njihov korisnički profil. Prednost takvog načina oglašavanja je što je sasvim

besplatan, dok je nedostatak ograničenost u prodiranju do ostalih korisnika. Za dodatno

oglašavanje putem facebook-a potrebno je platiti korporaciji.

4.4.2. Twitter

Druga društvena mreža kojom se koristi MMSU je Twitter. Na stranici Twittera od MMSU-a

vidljivo je da MMSU često objavljuje važne obavijesti u sklopu programa kako bi njegovi

followeri ostali informirani. Za sada stranica sadrži 142 tweet-a, dakle toliko poruka je muzej

razmijenio sa followerima.

38

Muzej slijedi 783 osobe što je poprilično velik broj korisnika koji je pretplaćen na stranicu

muzeja. Također, možemo uočiti da je i sam muzej pretplaćen na druge stranice tweetera koje

su vezane za kulturu te ih je čak 188.

Također bitna je činjenica da je današnji android sustav mobilnih uređaja omogućio

pristupanje stranicama Twittera putem mobilnih uređaja.

4.4.3. Skype

MMSU koristi Skype kao glavni način komunikacije među zaposlenicima koji sudjeluju u

raznim EU projektima. Često se održavaju videokonferencije kako bi se razmijenile bitne

informacije ključne za poslovanje i dogovaranje novih izložbi i sličnog. Ponekad se događa da

zaposlenici idu na službena putovanja pa je to jedan od najlakših načina za komunikaciju jer

se temelji na živom (engl. live) razgovoru, što znači da oba sudionika komunikacije moraju

trenutno bit na mreži kako bi se ostvario video poziv ili glasovni poziv.

4.5. Online knjigovodstvo

Muzej moderne i suvremene umjetnosti koristi Internet kao kanal distribucije po kojem vrši

svoju bankovnu aktivnost. MMSU koristi Internet bankarstvo (eng. Online banking) od 2008.

godine. Na taj način jednostavno i izravno obavlja i pregledava financijske transakcije i

stanja. Putem Interneta pristupljuje stranicama RIF, TEB (stručni servisi za računovodstvo)

potrebnim za obavljanje poslovanje, te koristi alate poput tečajnih listi, kalkulatora te

aplikacija za obračuna plaća i slično.

Računovodstvo MMSU-a koristi se financijskim programom grada Rijeke, pod imenom

„Riznica Rijeka„ koji se podrazumijeva kao glavni kanal računovodstvene komunikacije sa

gradom .

Za arhiviranje podataka tj. vođenje primarne i sekundarne muzejske dokumentacije koriste se

softveri M++ i S++ kao zajedničke particije na disku i medij za dijeljenje podataka među

zaposlenicima ali ujedno služe i kao baza podataka.

39

4.5.1. Softver M++

Muzej moderne i suvremene umjetnosti za pohranjivanje svojih muzejskih zbirki koristi

relacijsku bazu podataka M++. To je fleksibilni program koji je nastao kao plod

dugogodišnjeg razvijanja. Njegove funkcije uključuju zaštitu podataka, pretraživanje i prikaz

multimedijalnog sadržaja, ispis te mogućnost konvertiranja podataka u druge formate.

Iako su programske mogućnosti velike, vrlo je pogodan i za korisnike početnike, baš zbog

svoje detaljnosti te načina upisa koji je transparentan i upotrebljava se na isti način u svim

razinama programa. Tako se korisnik upoznaje sa svim relevantnim kategorijama podataka.

Pri izradi programa izrazito je važno da su primijenjeni standardi koji su razvijeni za različite

discipline, te da se bude u skladu s Pravilnikom o vođenju muzejske dokumentacije izdanog

od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao i s CIDOC-ovim međunarodnim

smjernicama za muzejske predmete.

M++ program predviđen je za rad u lokalnoj mreži. Najprije se instalira na server, prilikom

toga kreira se virtualni disk M, a zatim mu se pristupa s radnih stranica. Baza podataka

formirana je u folderu pod imenom „muzej“ gdje se isto tako nalaze folderi „mmedia“ koji

služe za pohranu slika muzejskih predmeta te folder „param“ u kojem je logotip muzeja. Na

server istodobno može biti spojeno više radnih stanica tj. više korisnika i oni u isto vrijeme

mogu raditi na pojedinoj radnoj stanici, a da to ne mijenja način rada pojedinaca. Zbog toga je

poželjno da se server nikada ne gasi. U programu se svaka izmjena podataka o muzejskom

predmetu trenutačno bilježi u bazu pa opcija za snimanje nije potrebna. Znači, opasnost od

zaboravljenog spremanja podataka i njegovog gubitka ne postoji.

Kada se otvara neki novi zapis o muzejskom predmetu uvijek se najprije započinje s

inventarnom oznakom, to je ključni element. Svaki predmet muzeja određen je svojom

inventarnom oznakom. Ona može biti kombinacija slova, brojeva te ostalih znakova koju

određuje korisnik (muzej), ali ne mogu postojati dva predmeta s istom inventarnom oznakom.

40

4.5.2. Softver S++

Za vođenje sekundarne muzejske dokumentacije namijenjen je modul S++. Taj program

nastao je kao nadopuna programa za vođenje primarne dokumentacije (M++). U sekundarnu

dokumentaciju spadaju popratni i dopunski fondovi muzejske djelatnosti. Oni mogu biti

organizirani prema sadržaju i prema medijima prikazivanja. Iako su moduli M++ i S++ dvije

odvojene baze podataka, u S++ ugrađena je opcija poveznice sa modulom M++. Oni se mogu

voditi odvojeno, svaki sam za sebe, međutim Muzej moderne i suvremene umjetnosti

posjeduje oba programa i oni se mogu povezati. Dakle, primarna i sekundarna muzejska

dokumentacija mogu se povezati te se na taj način poboljšava kvaliteta i konzistentnost

muzejske dokumentacije. S++ je izrađen u istoj tehnologiji kao i M++ (MS Access-u 97), te je

isto tako predviđen za rad na lokalnoj mreži.

Moduli, sukladni s Pravilnikom o načinu vođenja dokumentacije te njegovu sadržaju, mogu

uz pravilno korištenje u potpunosti ispunjavati potrebe dokumentacije predmeta Muzeja.

41

5. ZAKLJUČAK

Na temelju prethodno iznesenih podataka, zaključak je da Muzej moderne i suvremene

umjetnosti uvelike koristi Internet koji je neophodan za obavljanje i vođenje poslovanja.

Za razliku od tradicionalnog načina poslovanja, Internet poslovanje uvelike pridonosi muzeju

u područjima komunikacije, protoka informacija te brzine obavljanja poslovnog procesa.

Još jedan od pozitivnih učinaka je financijski boljitak, muzej ima niske troškove

telekomunikacija, niske troškove oglašavanja (jer se uglavnom koristi Internet oglašavanjem).

Internetom je omogućena direktna povezanost sa riznicom grada Rijeke što znači da Muzej ne

mora slati svoje knjigovodstvene papire gradu Rijeci već se to sve šalje putem Interneta, što je

opet, financijska olakšica, te brže obavljanje poslovnog procesa.

Jedna od iznenađujućih činjenica je da je muzej putem Interneta razvio i publiku koja se ne

mora nužno pojaviti na adresi muzeja, već prati muzej samo putem njihovih stranica, „lajka“ i

„share-a“ njihove postove, multimedijske sadržaje te sudjeluje u diskusijama.

Takvim suvremenim načinom poslovanja iskazana je prednost vođenja poslovanja preko

Interneta što dovodi do potvrđivanja postavljene hipoteze koja glasi da primjena Interneta u

poslovanju MMSU, poslovanje čini kvalitetnijim od tradicionalnog.

Primjena Interneta pridonosi nizu mnogih pogodnosti kao što je iskorištenje svih mogućih

raspoloživih poslovnih resursa, posebno informacijskih, ostvarivanje što bolje tržišne pozicije,

težnja prema boljim poslovnim učincima-posebno financijskim. Što veće korištenje Internet

poslovanja stvara bolju organizaciju te konkurentsku prednost.

Razvojem novih tehnologija u svijetu čak je omogućeno pregledavati kulturološke sadržaje

putem online video peer-to-peer oblika komunikacija. Što znači da korisnik stranice

pregledava sadržaj muzejske izložbe putem računala ili mobilnog uređaja. Smatram da je to

jedna od mogućnosti koju bi muzej trebao razmotriti jer omogućava korisnicima koji su

udaljeni od muzeja lak uvid u trenutni sadržaj muzeja. To bi također omogućilo otvaranje

novog načina za ostvarivanje direktnog prihoda u muzejsku blagajnu.

42

LITERATURA

1.KNJIGE:

1. Čerić V., Vraga M., 2004., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb

2.Panian, Ž., Strugar I.,2000.,Primjena računala u poslovnoj praksi, Sinergija, Zagreb

3.Srića Vi suradnici., 1999., Menađerska informatika, M.E.P. Consult, Zagreb

4.Varga M., Ćurko K., Panian Ž., Čerić V., Bosilja Vukšić V., Srića V., Požgaj Ž., Strugar I.,

Spremić M., Pejić Bach M., Vlahović N., Jaković B., 2007., Informatika u poslovanju,

Element, Zagreb

2.WEB IZVORI:

1. Društvene mreže, https://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvena_mre%C5%BEa

(pogledano 15.08.2015.)

2. Facebook, https://hr.wikipedia.org/wiki/Facebook (pogledano 15.08.2015.)

3. Twitter, https://hr.wikipedia.org/wiki/Twitter (pogledano 15.08.2015.)

4. Skype, https://hr.wikipedia.org/wiki/Skype (pogledano 15.08.2015.)

5. MMSU, http://www.mmsu.hr/ (pogledano 01.09.2015.)

6. Online zbirke, http://www.mmsu.hr/Default.aspx?sec=64 (pogledano 01.09.2015.)

7. Edukativna djelatnost i knjižnica MMSU,

http://www.mmsu.hr/Default.aspx?art=66&sec=26 (pogledano 01.09.2015.)

8. M++, http://www.mdc.hr/hr/muzeji-u-hrvatskoj/informatizacija-muzeja-hrvatske/muzeji-

korisnici-m-plus-plus-a/ (pogledano 22.08.2015.)

9. S++, http://www.mdc.hr/UserFiles/File/informatizacija/prirucnik_S.pdf (pogledano

22.08.2015.)

10. Internet u RH, www.hakom.hr, (pogledano 05.08.2015.)

43

POPIS SLIKA:

1. Internet servisi i njegova podjela………………………………………………………......16

POPIS GRAFIKONA:

1. Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu………………………………………..27

2. Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu……………………………………28

44