Tabela pigmenata koje je koristio Paul Gaugain

Naziv pigmenta Sastav i porijeklo Historijske napomene: Pokrivnost i postojanost i dr. osobine

Kobalt plava {C}Umjetni mineralni pigment,mješavina oksida alumijuma i oksida kobalta sa najčešće Al2O3-80% i CoO -15%+manje količine primjesa dr.soli.Dobiva se žarenjem kobaltovih soli pomješanih sa stipsom.Lagani,fino kristalni prah

Pod nazivom SMALTINO koristio se u sr.vijeku u Italiji po sastavu sl.pigment-SMALTE koršten u keramici po sastavu kobaltnooksidni silikat.Pod imenom smaltino korišten je mineral skuteruditCo As3 CoAs2 iz hidrotermalnih mineralnih nalazišta.Smalt plava je pigment grubog zrna i slabe bojene i pokrivne moći koji se danas upotrebljava još jedino u keramici,dolazi ponekad u kombinaciji sa olovnom bijelom u uljenim tehnikama te se koristi i u silikatnim tehnikama.Umjetni kobalt otkriven je u Francuskoj krajem 18st.(Thenard i Prust),primjećen na paleti kod Utrilla.

Izvanredna postojanost,čak i prema visokoj temperaturi.Uslijed brzog sušenja može izazivati pucanje premaza druge boje ako se nanese na njezin nedovoljno osušen sloj.Pokrivnost:Polutransparentna.Prikladnost za kvašenje mu je dobra.Dobro se suši,nije otrovan.

Kadmijum žuta{C}

Umjetni mineralni pigment,CdS-kadmijum sulfid,u prirodi se nalazi kao mineral greenokit ali se u slikarstvu upotrebljava samo ako umjetni pigmentdobiven taloženjem iz rastvora kadmijum sulfata posredstvom sumporvodika.

Novijeg datuma,Strohmeyer 1817.godine;u slikarstvu se počinje koristiti tek u tridesetim godinama prošlog stoljeća.

Postojanost mu je dobra,pigment neotporan jedino prema kiselinama.Pokrivnost dobra,nema otrovnosti.Ponekad usporava sušenje,za ubrzavanje se vezivu dodaju minimalne količ.laka.Pogodan za sve tehnike interijera. Potrošak makovog ulja 40-60%,prikladnost za kvašenje mu je dobra.

Emerald zelena,švajnfurtska zelena

Umjetni mineralni pigmentCu(CH3COO)2*3Cu(AsO2)2-bakarni arsen acetat miješan sa tešcem,kromovom žutom i olovnim sulfatom.od sirovina se koristi modra galica,arsenovo brašno,soda i octena kiselina

Otkrivena 1818.godine u Schweinfurtu

Postojanost:neotporan prema svjetlosti,toplosti i kiselinama,prema alkalijama nešto otporniji.Pokrivnost dobra i intenzivne krome.Otrovnost:toksičnog dejstva,čak udisanjem.Prikladnost za kvašenje normalna,troši oko 60%ulja,sušivost normalna.Danas se ne upotrebljava zbog toksičnosti i tamnjenja sa dr pigmentima,koristi se kao boja za čamce protiv morskih algi.danas se taj ton zamjenjuje sintetskim organskim bojama.

Krom žuta {C} Umjetni mineralni pigment,PbCrO4-olovni kromat.u prirodi se nalazi u žučkastocrvenim kristalima olovne rude,a umjetno se dobiva taloženjeme iz otopine natrijeva i kalijeva kromata te neke olovne soli ili oksida,te sumporne kiseline,nijansa zavisi od sastava,koncentracije kiselosti i temp.otopine iz koje je taložen

Otkrivena1797.g.(Vauquelin)a tvornički se proizvodi od 1818.g.

Pokrivnost izvanredna.Nije naročito postojan na svjetlo,svijetlije nijanse jer tamni,neotporan na alkalije,i kiseline,svijetlije nijanse u ulju postaju zelenkaste.Meki ali relativno težak prah,prikladnost za kvašenje dobra,potrošak ulja35-55%,djeluje otrovno,brzo se suši.Primjena:tutkalo,kazein.,tempera

dok u ulju samo za studijske svrhe.

Viridijan{C}(krom hidroksid zelena)

Umjetni mineralni pigment živih nijansi,kromoksidni tetrahidrat. Cr2(oh)4.Dobiven žarenjem kalijevog bikromata sa bornom kiselinom.

Proizvedena prvi put18538.g.-Francuska(Pannetier-ali njegov proces nikad u potpunosti nije razašnjen)-ponovno je pornalazi Guignet 1859.g.a industrija proizvodnja 1903.g.

Postojanost vlo dobra,klasifikacija1.Pokrivnost mu je slaba jer je lazuran uslijed sadržaja vode,lazurni premaz uljane boje djeluje intenzivno svijetlozeleno dok je u vidu paste gotovo sasvim taman.sušivost mu je osrednjaa veoma

se sporo suši u debljim namazima.Potrošak ulja 50-100%.ovo je grub prah tvrdog zrna.nema otrovnost.primjena mu je univerzalna.

Parisko plava{C}

Crveni oker{C} Prirodni zemljani pigment- Pretpostavlja se da je bio poznat u Postojanost:jedino je u kiselinama

umjetno pečen Fe2O3+glina i primjese kalcita ,barita,manganovog oksida i dr.u prirodi je hematit,nalazište prirodnog crvenog okera su danas rijetka.(vulkanski predjeli)

davnini. djelimično topljiv.Pokrivnost mu je dobra.Prikladnost za kvašenje normalna a sušivost srednja.nema otrovnosti.ne otapa se u alkoholu,benzinu..

Olovna bijela{+} i {C}KREMŠKA BIJELA

Bazni olovni karbonat.Proces proizvodnje različit.Jedan od novijih metoda jeste djelovanjem ugljendioksida para octene kiseline i vodenih para na olovo pri temperaturi oko 70 stepeni.Dobiva se elektrolizom olovnih soli.

Analizom utvrđeno da je ovaj pigment koristio već prije n.e.(dinastija Tang-Kina)-koristili su ga i Egipćani-spominje ga Plinius..Način proizvodnje:djelovanjem sirčetne kiseline na olovo..proces nagrizanja olovnih ploča u zemljanom loncu zakopanom u stajskom đubrivu trajao je 4 sedmice.Rani talijanski slikari ovu boju su zvali BIACCA.do našeg vremena sačuvao se recept tzv.Holandskog postupka gdje imamo olovnu traku koja se zavije u spiralu i stavlja se u keramički sudna čijem je dnu3% otopina sirćetne kiseline-traka se postavlja tako da ne dodiriva kiselinu.Sud se pokrije olovnim poklopcem i stavlja u drvene sanduke i oblaže stajskim đubrivom.U prvoj fazi procesa sirćetna kiselina lagano isparava sa dna suda,a sa olovomsagradice acetat koji će zajedno sa ugljenom kiselinom razvijenom iz đubriva preći u bazni olovni karbonat formule 2PbCO3+Pb(OH)2-proces traje oko 100 dana ,nakon čega se sa olovne trake ljušti bijelilo i natapa u vodi ,čime se uklanja zaostali olovni acetat –te se suši i selekcioniše prema kvalitetu zrna.

Pokrivnost mu je dobra.POSTOJANOST:vezan uljem i tako zaštićn omotačem veziva oko zrna,relativno dobro postojan na svjetlost,otporan prema alkalijama ali i ne prema kiselinama dobru prikladnost za kvašenje,maksimalna otrovnost-saturnizam-upala sluznice,bolovi u trbuhu i zglobovima.Koristi se makovo ili suncokretovo ulje.dobro se suši- u ulju.