t. rajković - rimska keramika sa arheološkog nalazišta stari vinogradi kod Čuruga (glasnik sad...

7/26/2019 T. Rajkovi - Rimska Keramika Sa Arheolokog Nalazita Stari Vinogradi Kod uruga (Glasnik SAD 20, 2004)

1/34

U ovom radu }e biti re~i o rimskoj keramici prona|enoj na vi{eslojnom arheo-lo{kom nalazi{tu Stari vinogradi kod ûruga. Ovi nalazi bi}e tipolo{ki ihronolo{ki opredeqeni. Rimski import na teritoriju Barbarikuma bi}e prikazan usvetlu istorijskih doga|aja, a dat je i poku{aj da se ukaè i na sistem razmene dobaraizme|u rimskog i varvarskog sveta, kao i kojim putevima je roba stizala u oblasti vanCarstva. Tako|e, ukaza}e se i na pote{ko}e na koje se nai{lo prilikom obrade oveteme.

Kqu~ne re~i: rimska keramika, Barbarik, putevi, trgovina.

Lokalitet Stari vinogradi nalazi se kod ûruga u Ba~koj.1 Za-

{titna iskopavawa vr{ena su u periodu od 1997. do 2002. godine (saizuzetkom 1999). Tom prilikom konstatovani su ostaci vi{eslojnognaseqa, ~iji je ìvot trajao (sa mawim ili ve}im prekidima) od bron-zanog doba, preko anti~kog perioda, do sredwovekovnog razdobqa. Odpreko 530 do sada istraènih arheolo{kih celina (ku}a, jama, rovova)najve}i broj je, na osnovu arheolo{kog materijala, opredeqen u periodpoznog latena (odnosno 1. v. pre Hr. 1. v. posle Hr.), kao i u period 34. v.,{to bi ukazivalo da je u ovim vremenskim razdobqima ìvot u nasequbio najintenzivniji. Unutar naseqa na|eno je i nekoliko grobova da-tovanih u 4, odnosno 56. v. Treba pomenuti da dosad istraèna te-ritorija (povr{ine oko 9.500m2) ~ini samo mawi deo lokaliteta, ~ijese ukupno rasprostirawe procewuje na oko 50ha (Trifunovi} i Pa{i}2003).

RIMSKA KERAMIKA SA ARHEOLO[KOG

NALAZI[TA STARI VINOGRADI

KOD ÛRUGA

Tatjana Rajkovi}, Beograd

Glasnik Srpskog arheolo{kog dru{tva / Journal of the Serbian Archaeological Society20 (2004) 93126.

1 Na po~etku bih htela da iskoristimpriliku da zahvalimkustosuMuzeja Vojvodine S.Trifunovi}u na ustupqenom materijalu i nesebi~noj pomo}i prilikom nastajawa ovograda, kao i dr S. Kruni} iz Muzeja grada Beograda i mr A. Premk na pruènim korisniminformacijama vezanim za temu.


2/34

Na po~etku treba kratko izloìti osnovne pote{ko}e na koje senai{lo prilikom izrade ovog rada.2 Naime, materijal je jako usitwen,pa je to ~esto predstavqalo smetwu u poku{ajima da se odre|eni frag-ment bliè tipolo{ki i hronolo{ki opredeli. Tako|e, problem pred-stavqa nedostatak nalaza koji bi mogli posluìti za sigurno datovaweu objektima u kojima ima i rimske keramike. Naime, nisu prona|eninovac, fibule, ili sli~an hronolo{ki osetqiv materijal koji bi omo-gu}io preciznije datovawe nalaza (a samim tim i rimske keramike) izodgovaraju}ih objekata. Tako|e, nedovoqno publikovana gra|a sa loka-liteta koji su na na{em delu teritorije Barbarikuma onemogu}ava nekobliè pore|ewe na{eg materijala i onog sa sli~nih lokaliteta.

Rimska keramika konstatovana je u oko 140 objekata, {to bi ~inilo1/3 od ukupnog broja. Prona|ene su sve tri osnovne vrste kerami-

ke: stona, kuhiwska i ambala`na.

Stona keramika

Tera sigilata

Od stone keramike prvo bismo prodiskutovali fragmente tera sigi-late prona|ene na ovom lokalitetu. Od ove vrste luksuzne keramike,koja se sa relativnom lako}om moè datovati, na na{em lokalitetuuglavnom je zastupqen oblik hemisferi~ne zdele tipa Drag. 37. Naj-boqe o~uvani komadi su 2 polovine zdele (sl. 2: 12, 5: 16). Fragmentprikazan na sl. 5: 16 ima pe~at, neznatno o{te}en, koji nisam uspela darastuma~im. Me|utim, na osnovu analogija za ovu zdelu moglo bi se

pretpostaviti da poti~e iz radionice Pfafenofen, {to bi zna~ilo daje ona najmla|i primerak tera sigilate sa ovog lokaliteta.

Tako|e, tu je i ve}im delom o~uvana zdela Drag. 37 sa predstavomgladijatora (sl. 5: 1315). Na osnovu karakteristi~nog segmentnog {ta-pi}a koji odvaja jajnice, ovaj komad mogli bismo pripisati majstoruHelenijusu iz Vesterndorfa. Iz radionice ovog majstora poti~e ikomad sa predstavom zeca (sl. 1: 9), {to se da zakqu~iti tako|e naosnovu segmentnog {tapi}a. Na osnovu analogija iz okolnih provincija,sa sigurno{}u bismo ovom majstoru mogli pripisati i komad sa pred-stavom svira~a (sl. 5: 17). Iz vesterndorfskih radionica poti~u ikomadi sa listom i jelenom (sl. 1: 13, 11), {to bismo mogli da zakqu-~imo na osnovu nekih analogija u postoje}oj literaturi.

Radionici Rajncabern bi najverovatnije pripadao komad zdele Drag.37 sa delimi~no o~uvanim pe~atom (/////INUS) (sl. 1: 1). Ovo se da za-kqu~iti na osnovu specifi~ne tamnocrvene boje fakture i vrlo

GSAD/JSAS 20 (2004) Skupovi sekcija: Anti~ka arheologija

94

2 Sav materijal obra|en u ovom ~lanku nalazi se u Muzeju Vojvodine.


3/34

kvalitetnog tamnocrvenog premaza, koji su karakteristi~ni za pro-izvode ove radionice (Bjelajac1995).Od glatke tera sigilate sa dva primerka je zastupqen oblik Drag. 33

(sl. 8: 56). Ova forma se javqa u sredwegalskim i isto~nogalskimradionicama, kao i u Rajncabernu i Vesterndorfu, {to odgovara pe-riodu od vladavine Klaudija do oko 250. godine. Stariji tip ovihzdelica ima konkavne strane, a mla|i okomitije, poput na{ih frag-menata. U Panoniji je ovaj oblik naj~e{}i u doba Hadrijana.

Dakle, videli smo da komadi tera sigilate sa ovog lokaliteta uglav-nom poti~u iz germanskih radionica. Radionica Rajncabern radi od oko140. do oko 230. godine, kad se pretpostavqa weno ru{ewe. Ona je bilanajproduktivniji centar proizvodwe tera sigilate. U odnosu na ranijeproizvodne centre, import u sredwopodunavske provincije je vrlo ve-

lik, posebno u Dowu Panoniju, gde nalaza ima podjednako i u civilnim ivojnim naseqima (Bjelajac 1995). Naj~e{}a forma reqefne tera sigi-late je zdela tipa Drag. 37. Ve} oko 170. rajncabernski lon~ari se selena istok i osnivaju nove radionice u Vesterndorfu i Pfafenofenu, nareci In u Noriku. Aktivnost ovih proizvodnih centara, koji imajuvrlo sli~ne tipove predstava sa rajncabern{kim, traje do oko 270.godine. Izvoz je tako|e usmeren na istok, i to re~nim putem Inom iDunavom, a nalazi su uglavnom ograni~eni na limes, dok su u unu-tra{wosti provincija re|i (Brukner 1981: 22; Cermanovi}Kuzmanovi}1982: 2729; Bjelajac 1995).

Imitacije tera sigilate

Od imitacija reqefne tera sigilate u ^urugu je prona|en ve}ikomad zdele (sl. 1: 17) proizveden u lokalnoj radionici nazvanoj X , zakoju se za sad ne zna gde se ta~no nalazila ( pretpostavqa se negde nateritoriji Dowe Panonije). Ova radionica proizvodila je posude navitlu, koje su kasnije dora|ivane rukom, tako {to je posuda utiskivana ukalup ne bi li se dobili reqefni medaqoni. Na{ primerak izra|en jeod pre~i{}ene zemqe, naranyastog je pe~ewa i sa tragovima naran-yastog premaza. Na medaqonima su prikazane predstave iz Dionisovogkulta (pogledati ~lanak dr A. Jovanovi}a o ovoj posudi, koji se nalazi uovom broju Glasnika SAD). Osim ovog ve}eg komada zdele, prona|ena sui dva mawa (sl. 1: 1516), od kojih jedan (sl. 1: 15) svakako ne pripada ovojposudi, a sama predstava glava u profilu, nagla{enog nosa i sti-lizovana mediteranska vegetacija jedan je od pokazateqa da komad

pripada istom tipu posuda. Oblik ovih zdela nema analogija u rimskojili domoroda~koj grn~ariji, a predstave su klasi~ne teme, tipa Ho-merovi epovi i sl., {to se obja{wava te`wom lokalnog stanovni{tva,koje je ekonomski prosperiralo krajem 3. i po~etkom 4. veka, da seprilagodi rimskoj kulturi (Brukner 1981: 26). Zdele iz ove radionice

95

T. Rajkovi} Rimska keramika sa arheolo{kog nalazi{ta Stari vinogradi


4/34

nalaène su na teritoriji Srema (Banovci, Pe}inci, Sirmijum, [a-{inci) , Slavonije (Osijek, Vinkovci), Bosanske Posavine (BosanskiBrod), u Ma~vi (Gorwa Zasavina) i Ma|arskoj (Sopiane) (Brukner 1992).

Zdele

Od oblika stone keramike, zdele su svakako najzastupqeniji tipposuda na ovom lokalitetu. Najbrojnije su one koje imitiraju obliketera sigilate, i to upravo tip Drag. 37 (sl. 2: 112, 3: 25, 4: 113, 6: 35,7: 18, 8: 12). Ima ih razli~itih dimenzija, boja pe~ewa ide od na-ranyaste do svetlosme|e, a boje premaza ( koji je razli~itog kvaliteta)od ù}kastonaranyaste do svetlocrvene. Na{i primerci (kod kojihstepen o~uvanosti dopu{ta bliè opredeqewe) pripadaju varijantiovih zdela koja ima polusferi~an oblik sa prstenasto zadebqanim

obodom i visokim prstenastim dnom, a ukra{ena je u`lebqenim li-nijama. Wihovo datovawe je prili~no {iroko i kre}e se u periodu od 2.do 4. veka (Brukner1981: 40).

Zdela prikazana na sl. 8: 4 imitacija je oblika tera sigilate Drag. 44.U Ma|arskoj je ovaj tip zdela poznat pod imenom Patka tip. Ovakvesivo pe~ene i gla~ane zdele, sa prstenastim zadebqawem na obodu i naprelazu u dowi konus, u radionicama Akvinkuma su nala`ne sa novcemod Vespazijana do Antonina Pija, odnosno od druge polovine 1. v. pa svedo kraja 3. veka. Na{ primerak bismo verovatno mogli datovati u krajovog perioda (Brukner1981: 40).

Za kalotastu zdelu (sl. 8: 3), naranyasto pe~enu, sa crvenim prema-zom, zadebqalog horizontalno profilisanog oboda, na kojem su 2 `leba,

nisam na{la odgovaraju}u analogiju. Zdele ovakvog oblika, ali sa mno-go gu{}e u`lebqenim obodom javqaju se u drugoj polovini 1. i u 2. veku,ali one za razliku od na{eg primerka imaju crnosmolast premaz naobodu (Brukner 1981: 96, T. 91). Tako|e u 4. veku javqaju se zdele saovakvim obodom, ali su one pokrivene maslinastozelenom gle|i (Bruk-ner 1995: 96, T. X). Faktura ovog primerka zdele govori o wenom mo-gu}em datovawu u 23. vek.

U dubqoj zdeli bikoni~ne forme (sl. 3: 1), na osnovu razgrnutog izako{enog oboda, mogli bismo mo`da prepoznati neki oblik zdela sakragnom koje se datuju u kraj 12. vek (Brukner1981: 9091, T. 75, 91/141), afaktura bi odgovarala 23. veku.

Tawiri

Ovaj tip stone keramike je u ûrugu vrlo redak. Prona|en je jedanprimerak tawira (sl. 1: 19), sa tamnocrvenim premazom i ukrasom izve-denim pe~a}ewem u vidu koncentri~nih kru`nica i rozeta koji ~inimotiv krsta upisanog u krug (zbog stepena o~uvanosti nije najjasnije).Po obliku i dimenzijama ovaj tawir bi mo`da mogao da bude imitacija


96


5/34

tzv. pompejanskih tawira koji se proizvode od pre~i{}ene zemqe sapremazom na obe strane (poput na{eg primerka) u periodu 23. veka(Brukner1981: 85). Analogije za dekorativni motiv izveden pe~a}ewemnisam uspela da prona|em. Ovakva vrsta posuda spada u luksuzno posu|ei deo je produkcije lokalnog rimskog grn~arstva (Bjelajac1992). Ina~e,pe~atni stil cveta kada uvoz tera sigilate po~iwe da jewava. Ipak, ovavrsta keramike vrlo je raznovrsna, kako po formi i motivima, tako i pouticajima pod kojima je nastajala, pa nije uvek lako odrediti wenoporeklo (Brukner1981: 3032).

Pehari

Fragmenat sa sl. 8: 17, svetlo sme|eg pe~ewa sa crvenim premazompripada peharima jajaste forme sa suènim dnom, koji ~esto imaju

barbotin ukras. Zbog stepena o~uvanosti ovog primerka ne moèmozakqu~iti da li je to bio slu~aj i ovde. Ovakvi pehari su severno-italskog porekla i po~iwu da se proizvode u 1. veku, u rajnskom pod-ru~ju javqaju se i do kraja 2. veka (Brukner 1981: 30), a na|eni su i uSirmijumu u grn~arskim pe}ima, iz ~ega se vidi da su izra|ivani i uradionicama Dowe Panonije, ali se istovremeno i importuju odvremena flavijevaca pa do sredine 2. veka (Premk 1992: 367).

Sudovi sa dve ili tri dr{ke

Na na{em lokalitetu imamo samo 2 ulomka koja smo mogli opre-deliti da pripadaju ovoj vrsti posuda (sl. 3: 8, 8: 9). Fragment trbuha(sl. 3: 8) mogao bi pripadati bikoni~noj formi ovih sudova, koji obli-

kom podraàvaju kasnolatenske oblike (Brukner 1981: 41), dok frag-ment oboda i vrata (sl. 8: 9) najverovatnije pripada jednom od tipova sanagla{enim prelazom vrata u rame (Brukner1981: 41, T. 105).

Ovaj oblik posuda pripada helenisti~kom kulturnom uticaju, a naj-ja~i proizvodni centar u oblasti provincija Panonije, Mezije i Dakijeje Akvinkum, a verovatno su izra|ivane i u Sirmijumu, Mursi i Ci-balama (Brukner1981: 41). Datuju se u period 23. veka.

Kr~azi

Od zatvorenih oblika trpezne keramike na|eni su kr~azi: izra|enisu uglavnom od naranyaste ili svetlosme|e pe~ene zemqe. Zbog usit-wenosti materijala ne moèmo izvesti sigurne zakqu~ke o wihovomobliku, ali najverovatnije su u pitawu kr~azi izduène jajaste forme

sa visokim trbuhom sa jednom dr{kom ili dve dr{ke (sl. 6: 2). Nao~uvanim dr{kama i komadima trbuha ~est je i crveni premaz.

Kr~ag predstavqen na sl. 6: 1 ima sme|u traku na prelazu ramena utrbuh, {to predstavqa latensku tradiciju: crveno bojene trake kojepokrivaju rame ili dve tre}ine suda su wen odraz i u upotrebi su do

97



6/34

kraja 3. veka (Brukner1971: 34). Treba pomenuti i jedan obod (sl. 8: 14)trakaste profilacije koji se javqa na italskim formama kr~aga 1. i 2.veka.

Kuhiwska keramika

Lonci

Na lokalitetu Stari vinogradi prona|eno je svega nekoliko lona-ca koji pripadaju proizvodwi rimsko-provincijskih radionica. Uglav-nom su u pitawu lonci peskovite fakture i sive boje pe~ewa, {to sukasnoanti~ke karakteristike (sl. 9: 14). Ovakvi nalazi u jugoisto~nomdelu Panonije javqaju se u vilama rustikama i u stratigrafski izdvo-jenom sloju u Sirmijumu u periodu posle vladavine Valentijana, pa sve

do kraja 6. veka (Brukner 1987).Tu je i lonac koji imitira oblik pitosa (sl. 8: 10) sa `lebovima na

obodu, koji bismo na osnovu fakture mogli datovati u 23. vek.

Poklopci

Na ovom lokalitetu prona|en je samo jedan fragment, sivog pe~ewa ipeskovite fakture, koji verovatno pripada tipu dubqih koni~nih po-klopaca sa dugmastom dr{kom (sl. 9: 5). Ivica je savijena prema otvorui o{tro profilisana unutra i spoqa. Ovakav tip poklopaca javqa se uDowoj Panoniji i okolnim provincijama (Brukner1981: 43).

Ambala`na keramikaAmfore

Dosta ulomaka amfora prona|eno je u razli~itim objektima na ovomlokalitetu, ali su uglavnom u pitawu mawi ulomci trbuha. Svakakonajzna~ajniji fragment je onaj prikazan na sl. 10: 12, koji ima pe~at nadr{ki, dodu{e ne~itqiv u potpunosti, ali se mogu razaznati gr~kaslova NRA////. Ovo bi ukazivalo da je u pitawu amfora pontskog po-rekla. Ovaj tip amfore, kori{}en za transport uqa, proizvo|en je nazapadnoj obali Crnog mora, u Histriji i Pontu. Od polovine 2. veka oveamfore postaju ni`e i zdepastije, boja pe~ewa je braon, engoba jeporozna, a na dr{ki je obavezno pe~at: takve ostaju do po~etka 4. veka,kada wihov import kod nas prestaje (Bjelajac1996). U skladu sa ovakvimopredeqewem ovog fragmenta, mo`da bismo na pe~atu mogli prepoznatiime NRAKE, koje je vrlo ~esto na ovom tipu amfora.

Jedini obod amfora prona|en na ovom lokalitetu pripada tako|eamfori izra|enoj od svetlosme|e gline porozne fakture sa `u}kastomengobom koja se otire ( sl. 10: 13) . Pripada amfori pontskog porekla, i


98


7/34

to tipu zvonolikog otvora, kra}eg ili duèg koni~nog vrata i lop-tastog trbuha, koji se zavr{ava malim {picastim dnom, dok ovalnedr{ke idu od vrata do ramena, na kojem je (kao i na vratu) ~est natpisizveden crvenom bojom. Prekrivene su ù}kastom engobom koja se oti-re. Gorwi deo trbuha nosi ~e{qasti ornament. Po~etak proizvodweovih amfora je 4. vek, a najve}i obim proizvodwe je u 5. i 6. veku. Centarproizvodwe je Histrija, a sluìle su za transport uqa, a mo`da i vina iìta. U Singidunumu se javqaju u zatvorenim celinama prve polovine 4. ve-ka, a u Viminacijumu krajem 6. veka, kao i na Cari~inom gradu (Bjelajac1996: 6772). Me|utim, mo`da bi ovaj obod pripadao amforama italskogporekla, jajaste forme sa nagla{enim prelazom oboda u vrat, koje su naobodu imale pe~at radionice. Sluìle su za transport uqa, sosova isuve ribe. Javqaju se u 12. veku, dok se kasnija varijanta prati do kraja

6. veka. U Gorwoj Meziji ih ima od posledwe ~etvrtine 1. veka dopo~etka 2. veka (Bjelajac 1996; Brukner 1981).

Jedino o~uvano dno (sl. 5: 9) je kratko, puno i zaobqeno i pripadaamforama italskog porekla izra|enim od pre~i{}ene zemqe, crvenope~enim sa ù}kastobeli~astim premazom, a javqaju se u posledwa dvaveka pre Hrista do 1. veka i sluè za transport vina (Brukner1981: 122).

Naj~e{}i nalaz su delovi trbuha amfora, ali jo{ jednom zbog usit-wenosti nalaza ne moèmo pouzdano utvrditi koji broj komada pripadajednoj posudi. Kod fragmenta trbuha moèmo razlikovati dva tipa: onesvetlocrvenog pe~ewa sa beli~astom i postojanom engobom nanetom utawem sloju (sl. 10: 17), i one naranyastog pe~ewa sa ù}kastom engobomnanetom u debqem sloju, koja se lako otire (sl. 10: 18). I jedna i druga

vrsta imaju i rebra.Prona|eno je vi{e fragmenata dr{ki, i to elipsastog preseka na-ranyastog ili svetlocrvenog pe~ewa sa engobom, koje ne bismo moglibliè opredeliti, jer se dr{ke elipsastog preseka javqaju na raznimtipovima amfora italskog ili lokalnog porekla (Brukner1981: 121126).

Amfore su zbog svog specifi~nog porekla i namene zna~ajne zaprou~avawe romanizacije lokalnog stanovni{tva u novoosvojenim ob-lastima. Naime, ve}i broj nalaza amfora ukazuje na prihvatawe rim-skog na~ina ishrane, odnosno kori{}ewe uqa i vina (Bjelajac1996). Nana{em lokalitetu broj amfora nije toliko veliki da bi ukazivao naneki ve}i izvoz wihovog sadràja u ove oblasti, ali svakako ukazuje daje izme|u ostalog i ovaj vid rimske kulture bio poznat stanovnicimanaseqa kod ûruga.

Pitosi

Kao i amfore, i pitosi su prili~no ~est nalaz u objektima na ovomlokalitetu. Ova vrsta posuda se javqa u okviru rimske keramike unekoliko varijanata: u toku 12. veka, zajedno sa tamnosivo pe~enim

99



8/34

latenskim pitosima, javqaju se rimski, od crveno pe~ene gline sacrnosmolastim premazom i ~e{qastim ornamentom na ramenu. U 3. vekuoni zadràvaju istu formu, ali se premaz vi{e ne javqa, a i ukras jegrubqe izveden. Pitosi 4. veka su uzanog, ravnog oboda, bez `leba, sivepeskovite fakture sa krupnim ~e{qastim ornamentom na obodu i nepo-sredno ispod wega (Brukner1981: 42 43).

Na na{em lokalitetu, naàlost, nije prona|en nijedan ve}im delomo~uvan pitos, pa ne bismo mogli izvesti precizne zakqu~ke o wihovojformi. Komad oboda pitosa sa sl. 10: 6 sa crnim smolastim premazomsvakako bismo mogli opredeliti u period 12. veka. Ostali primerci sunaranyaste do crvene boje pe~ewa, na prelomu sivi i uglavnom bezizrazitog `leba. U fakturi kao primesu imaju uglavnom pesak, kao ineku vrstu {qunka. Od pitosa prikazanog na sl. 10: 1 o~uvan je i frag-

ment ramena koje nosi ukras ~e{qem u vidu horizontalnih linija. USirmijumu imamo primerke pitosa sli~nih na{im (Parovi}Pe{ikan1971: 35, T. XXII/74).Za wih se navodi da su ~esti u Karnuntumu i drugimmestima u Panoniji, a nazivaju se Pannonian striped pottery, zbog ukrasana trbuhu izvedenog ~e{qem, dok im je obod crno bojen. Poreklo setraì u keltskoj tradiciji. Pojavquju se u 1. veku i traju sve do 3. veka.Na osnovu ovoga, mogli bismo mo`da da pretpostavimo da na{i pri-merci pripadaju 3. veku.

Rimska keramika u Barbarikumu u svetlu istorijskih doga|aja

Teritoriju dana{we Ba~ke su po~etkom na{e ere naselili Sarmati.

Izvori nam donose podatke o wihovom odnosu sa Rimom ~esti suwihovi upadi na teritoriju Rima, koji rezultuju rimskim kaznenimekspedicijama i poku{ajima pacifikacije u ciqu obezbe|ivawa gra-nice Carstva uspostavqene na Dunavu. Tako Jazigi (glavno sarmatskopleme u ovoj oblasti) ve} 69. godine upadaju u Panoniju, a 92. uni{tavajujednu legiju negde na teritoriji ju`ne Ba~ke. Od 117. do 119. Sarmativode rat sa Rimqanima u kom su pobe|eni, pa narednih pedesetak godinaproti~e bez sukoba. U doba Markomanskih ratova (169180) postignut jemir kojim su Jazigi morali da vrate zarobqenike, obrazovana je ne-naseqena tampon zona u {irini od 15 km na levoj obali Dunava istavqena je zabrana ìvqewa na dunavskim adama i na dràwe mo-noksila i brodova na Dunavu, kao i obaveza davawa pomo}nih trupa.Ne{to kasnije (179180) dobijene su neke olak{ice i regulisano je

pitawe pose}ivawa trgova i odre|eni su trì{ni dani. Trgovina seodvijala pored utvr|ewa i mawih burgusa, pod vojnom kontrolom, zbogobezbe|ewa granice i da bi se proveravala naplata carina (Brukner1990). Smatra se da je Marko Aurelije hteo da ove oblasti organizuje uprovincije Markomaniju i Sarmatiju, ali ga je smrt u tome spre~ila.


100


9/34

Upravo posle Markomanskih ratova uspostavqaju se trgova~ke veze saSarmatima i upravo iz ovog perioda poti~e najve}i broj rimskog im-porta posebno tera sigilate (Brukner 1990). Tako|e, tzv. Mali {anacod Apatina do ûruga, po nekima je izgra|en posle 180. da bi seteritorija zaposednuta od strane Rima za{titila od eventualnih upadasa severa. Nakon ovih ratova Kvadi, Markomani i Sarmati su bili vrlooslabqeni, pa u narednom periodu nisu predstavqali opasnost za Car-stvo (Dimitrijevi} 1975).

Oko 270. materijalna kultura Sarmata se mewa, jer sa severa postajuokruèni germanskim plemenima, a po~iwe i priliv novih sarmatskihplemena. U na{oj oblasti rastu naseqa i nalazi: poznata su ona kodKa}a, @abqa lokalitet Nove zemqe, Martinci na Jegri~ki, kod puta@abaq Zrewanin (Livade), tako|e oko Titela. Istraìva~i pret-

postavqaju da je u ovom periodu Rim i Sarmate povezala zajedni~kaopasnost od Gota i da su Sarmati bili neka vrsta mini klijentelskedràve koja je bila tampon zona izme|u Carstva i novoprido{lihgermanskih plemena (Fitz 1965).

Dioklecijan boravi u Sirmijumu 293/4, kada deli Dowu Panoniju naPanoniju Sekundu i Valeriju. Tada su izgra|ene i mnoge tvr|ave mostobrani na levoj obali Dunava, kao i kastel Onagrinum kod Bege~a(Velenrajter 1961), koji je jedino utvr|ewe sa pristani{tem na levojobali Dunava na ovom sektoru limesa, koje je pouzdano identifikovanoi delimi~no istraèno. Wegova primarna funkcija bila je za{titagranice, te stoga me|u materijalom koji je tu na|en ima malo nalazarimske keramike (Brukner 1990). Tako|e, u istom periodu podiè se i

utvr|ewe Kontra Akuminkum, koje je prema dosada{wem stepenu istra-ìvawa ubicirano na {irem podu~ju Titela, a boravak rimske vojske uovoj oblasti tako|e nije zna~ajnije uticao na materijalnu kulturulokalnog stanovni{tva (Brukner 1990).

Nakon Konstantinovog rata sa Sarmatima 322. pristupa se obnovi idogradwi na levoj obali Dunava ({an~evi u Olteniji i Velikoalfeld-skoj ravnici, obnova Drobete i Lederate). Prou~avawe tzv. rimskih{an~eva zaokupqalo je pa`wu mnogih istraìva~a, a danas se ve}inaslaè da je wihova uloga bila da za{tite rimsku teritoriju od varvar-skih upada. Protezali su se pored mawih re~nih tokova (Brukner 1990),pa su na taj na~in povezivali unutra{wost Barbarikuma sa Dunavom,Tisom, a sa ovim trasama poklapaju se i nalazi rimskog importa uju`noj Ba~koj i Banatu. Izgradwa ovih {an~eva bila je mogu}a jedino uz

pomo} lokalnog ìvqa (Dimitrijevi} 1975).Godine 334. po~iwe sukob Limiganata protiv svojih gospodara Arga-

raganata u kojem su Limiganti pobedili, a Argaraganti zatraìlipomo} Rima. Opis ovih doga|aja nalazimo kod Amijana Marcelina(Marcelin 1998: 136139). Oko 350. oblast Mori{ Tisa Kere{

101



10/34

naseqavaju Gepidi. Za vreme Konstancija (351361) verovatno je izgra-|en tzv. Veliki {anac koji se pruà od Dunava do Ba~kog Gradi{ta, atako|e i {anac na Kere{u (van Ba~ke).

Zbog ubistva kvadskog kraqa, usledili su novi napadi Kvada i Sar-mata na Panoniju i Gorwu Meziju tokom 374/5, nakon ~ega Rim napu{talevu obalu Dunava, te se napu{taju i ru{e sistemi {an~eva i utvr|ewana levoj obali Dunava zbog sve u~estalijih upada varvara.

U doba ranog Carstva, roba iz Italije u Panoniju stiè putemAkvileja Emona Ptuj Mursa. Akvileja je bila glavni sabirnicentar za robu iz Italije i iz we se roba liferovala daqe u Norik,Panoniju, Meziju i Dakiju. Sava je svakako igrala veliku ulogu utrgovini italskom robom na teritoriji biv{e Jugoslavije (Viki}Be-lan~i}1968: 512).

U 2. veku import iz Italije slabi i zamewuju ga galski i germanski;germanski proizvo|a~i u 2. veku postaju ozbiqan konkurent na trì{tuju`ne Panonije npr. radionica Rajncabern je izvesno vreme glavniu~esnik u trgova~kom prometu Panonije, dok u prvoj polovini 3. vekaprimat u trgovini tera sigilatom preuzima Vesterndorf, koji je Pa-noniji geografski bliì, a roba sa Rajne stiè linijom Rajna Nekar Dunav. Od sredine 3. veka usled stalnih upada varvara nastupa zastoj uspoqnoj trgovini, ali unutarprovincijska trgovina opstaje (Viki}Be-lan~i} 1968: 515519). U kasnoj antici re~na plovidba Savom, Dravom iDunavom sigurno je odigrala najva`niju ulogu u razmeni robe.

Za na{u temu bilo bi zna~ajno istraìti kojim putevima je roba izgrani~nih provincija Carstva stizala u Barbarik. Sama provincija

Dowa Panonija (kao grani~na oblast Carstva i dela Barbarikuma kojinas ovde interesuje) nije imala veliki ekonomski zna~aj, ve} prvenstve-no strate{ki zbog povoqnog poloàja na raskr{}u puteva. U oblastimadana{we Ma|arske, odnosno severno od Ba~ke, konstatovani su (alislabo istraèni) putevi koji spajaju Panoniju i Dakiju (Fitz 1962).Ju`nije od ovih pretpostavqa se da je postojao put Teutoburgijum Apulum, s obzirom na to da je od Ptuja do Murse i{ao magistralni put.Pretpostavqa se i da je postojao put preko Ba~ke koji se pruàopravcem jugozapad severoistok (Sekere{1978), od Kastelum Onagrinu-ma do Partiskuma, koji prolazi pored zna~ajnih sarmatskih naseqa (Be-~ej, Ada, Senta). Tako|e, u kasnoj antici je Kastelum Onagrinum zajednosa Bononijom (koja je bila dunavsko pristani{te Sirmijuma) bio va`nata~ka kontrole prelaza preko reke i plovidbe Dunavom, posebno zato

{to je kod Bononije prelaz u Ba~ku vrlo povoqan. Vodeni put Tisomigrao je zna~ajnu ulogu, jer su uz wu brojna sarmatska naseqa (Be~ej,Ba~ko Petrovo Selo, Mol, Ada, Senta, Novi Kneèvac, Kawià).

Treba imati u vidu i ve} pomenute trase {an~eva, kao i mogu}nostplovidbe mawim re~nim tokovima Ba~ke (Jegri~ka, Mostonga, Krivaja,


102


11/34

îk) kao neke od puteva kojima je rimska materijalna kultura prodi-rala van teritorija Carstva.Kao {to smo videli, repertoar rimske keramike na lokalitetu

Stari vinogradi bogat je i raznovrsan. Usitwenost materijala, kojusmo pomenuli na po~etku kao oteàvaju}u okolnost pri odre|ivawuoblika posuda, ujedno ukazuje na to da su rimske posude dugo bile uupotrebi, {to potvr|uje i dosta fragmenata koji su imali rupe odkrpqewa.

Male koli~ine nalaza koji bi se mogli datovati u 1. vek je situacijakoja se podudara sa stawem na ostalim lokalitetima na teritorijiCarstva (Brukner 1987). U doba julijevaca klaudijevaca u ovoj oblastipostojali su samo pokretni logori jedinica koje su dràle pod kon-trolom obalu Dunava. Tako|e, jaka lokalna produkcija uti~e na to da

nije bilo potrebe za stranom robom. I na na{em lokalitetu na|eni suostaci re{etki od grn~arskih pe}i i nedovr{ene posude, {to ukazuje naproizvodwu keramike na samom lokalitetu, a mno{tvo kvalitetnihposuda latenskih oblika ukazuje na dobru snabdevenost stanovnika ka-snolatenskog naseqa kod ûruga.

Posle Markomanskih ratova uspostavqaju se trgova~ke veze sa Sar-matima, i iz tog vremena poti~e najve}i broj rimskog importa (Brukner1990). Ovakvo datovawe bismo mogli prihvatiti i za neke na{e nalaze,tim pre {to u objektima u kojima je nalaèna rimska keramika nijena|en materijal koji bi ih mogao pouzdano datovati izuzev T-fibule saoprugom iz objekta 323 koja pripada 3. veku (Trifunovi} i Pa{i} 2003).

Treba pomenuti da kod jednog broja fragmenata sa na{eg lokaliteta

koji imaju premaz (uglavnom su u pitawu zdele imitacije tera sigilatei kr~azi), taj premaz ima sedefasti odsjaj. Ovakva karakteristika javqase kod proizvoda civilne radionice Schutz, koja je radila na prelazu2. u 3. vek u Akvinkumu (Viki}Belan~i}1968: 518), te bismo mogli izvestizakqu~ak da su neke od tih posuda mo`da poreklom upravo iz overadionice, a to vremenski odgovara periodu posle Markomanskih ra-tova, ve} nazna~enom kao period uspostavqawa intenzivnih kontakataRima i Barbarikuma.

Potvrdu o proizvodwi keramike na ovom lokalitetu u toku kasneantike nemamo, ali je sigurno da su stanovnici ovog naseqa bili dobroopskrbqeni. Siva gla~ana keramika, koja uzore za oblik ima u rimskojkeramici, proizvo|ena je kraj Vr{ca i kod Hodmezava{arheqa (Ra-{ajski 1957: 3956), kao i oblici keramike karakteristi~ni za lokalno

stanovni{tvo. Ova keramika datovana je u 45. vek. I u susednoj Rumu-niji imamo lokalitete na kojima su prona|ene grn~arske pe}i datovaneu 3. vek (Bozu1990: 156). Na primer, na lokalitetu Gradinari Seli{teu blizini Re{ice, u 3. veku, izme|u ostalog proizvo|ena je i sivakeremika koja oblicima podraàva rimsku keramiku. Neke od ovih

103



12/34

oblika sre}emo i u kasnoanti~kim objektima naseqa u ûrugu. Naravno,ne moèmo sa sigurno{}u tvrditi da na lokalitetu Stari vinogradinije proizvo|ena keramika u 34. veku (s obzirom na stepen istraè-nosti lokaliteta i wegovu devastiranost prouzrokovanu radom lokalneciglane), ali prisustvo mno{tva sive gla~ane keramike ra|ene po uzoruna rimske oblike je stawe koje odgovara i drugim istovremenim loka-litetima u bliòj i daqoj okolini. Ovakvo stawe stvari, kao i inten-zivni sukobi na teritoriji dana{we Ba~ke u toku 4. veka (Marcelin1998), mogli bi biti razlog smawenog obima priliva rimske keramikena varvarsku teritoriju, a samim tim i u naseqe kod ûruga.

U svakom slu~aju, nalaze rimske keramike na na{em lokalitetu nebismo mogli pripisati ekonomskim potrebama stanovnika ni u 1. vekuni u kasnoj antici, a nije u pitawu ni organizovana trgovina, ve}

verovatno kretawe vojnih jedinica po teritoriji ju`ne Ba~ke, a raz-mena se vr{ila i na ve} pomenutim mestima uz utvr|ewa na obali.

Ovaj rad predstavqa skroman poku{aj dokumentovawa ve}eg korpusarimske keramike iz naseqa koje se nalazi u Barbarikumu i ìvi ukontinuitetu, uporedo sa Rimskim carstvom, sa kojim ostvaruje razli-~ite kontakte. Daqe prou~avawe ove teme moglo bi doprineti boqemrazumevawu politike koju je Rim vodio prema stanovnicima koji suìveli uz granicu ili dubqe unutar varvarske teritorije, kao i funk-cionisawu svakodnevnog ìvota, kroz saznawa o ekonomskom ìvotu itrgovini koja se odvijala izme|u Carstva i varvara.

KATALOG

Slika 1

1. Zdela deo oboda, tera sigilata, Drag. 37, tamnocrvena zemqa i tamnocrvenipremaz, iznad jajnica delimi~no o~uvan pe~at //////INUS. Na osnovu karakte-risti~ne tamne boje fakture i premaza radionica Rajncabern, ter. inv. ^V135/00. 2. Zdela obod, t. s., Drag. 37, naranyastog pe~ewa, crvenog premaza. Zbogveli~ine komada nije mogu}e utvrditi iz koje radionice poti~e. 3. Zdela obod, t. s. Drag. 37, crvene boje pe~ewa, svetlocrvenog premaza. Zbog veli~inekomada nije mogu}e utvrditi iz koje radionice poti~e. ter. inv. ^V 147/01. 4.Zdela t. s., Drag. 37, deo reqefnog poqa naranyastog pe~ewa sa tamno-naranyastim i nepostojanim premazom, jajnice, ter. inv. ^V 36/01. 5. Zdela t. s.,Drag. 37, deo reqefnog poqa svetlocrvene boje pe~ewa, svetlocrvenog ne-postojanog premaza, jajnice. Nije mogu}e utvrditi kojoj radionici pripada. ter.

inv. ^V 37/01. 6. Zdela t. s., Drag. 37, deo reqefnog poqa tamnocrvene bojepe~ewa, tamnocrvenog premaza. Osim jajnica, vidi se i deo medaqona. Na osnovutamne boje radionica Rajncabern, ter. inv. ^V 502/00. 7. Zdela t. s., Drag. 37,deo reqefnog poqa oblikovan kao èton, crvene boje pe~ewa i crvenog pre-maza, jajnice i deo medaqona, ter. inv. ^V 31/97. 8. Zdela t. s., Drag. 37, deogorweg dela posude crvene fakture postojanog crvenog premaza. Nije mogu}e


104


13/34

105


Sl. 1. Reqefna tera sigilataFig. 1. Moulded terra sigillata


14/34

utvrditi iz koje je radionice. ter. inv. ^V 317/01. 9. Zdela t. s., Drag. 37, deoreqefnog poqa posude crvenog pe~ewa i premaza, sa prikazom zeca, ter. inv.^V 315/01 Radionica Vesterndorf, Helenijus. Analogije:Bjelajac1995: T. 45/476,Kiss 1948: T. V/4, VI/67. 10. Zdela t. s., Drag. 37, deo reqefnog poqa zdelecrvene fakture i crvene boje pe~ewa sa predstavom Viktorije u medaqonu, ter.inv. ^V 419/01 Radionica Vesterndorf. Analogije:Bjelajac 1990: T. 46/497, Kiss1948: T. V/12, VI/78. 11. Zdela t. s., Drag. 37, deo reqefnog poqa zdele crveneboje pe~ewa i crvenog premaza sa predstavom jelena. ter. inv. ^V 384/00Radionica Vesterndorf, krug Erotus Komitialis. Analogije:Bjelajac1995: T. 38/382. 12. Zdela t. s., Drag. 37, deo reqefnog poqa zdele crvenogpe~ewa i postojanog tamnocrvenog premaza sa predstavom psa, ter. inv. ^V314/00, Radionica Rajncabern. Analogije:Oswald 1964: T. XXVIII/1948. 13. Zdela

t. s., Drag. 37, deo reqefnog poqa zdele tamnocrvene boje pe~ewa i ta-mnocrvenog premaza na kojoj je predstava medaqona i predstava lista. ter. inv.

^V 316/00 Radionica Rajncabern. 14. Zdela t. s., Drag. 37, svetlocrvenogpe~ewa sa svetlocrvenim premazom. Nije mogu}e precizno odrediti iz kojeradionice (mo`da Vesterndorf, na osnovu boje fakture i premaza). ter. inv.^V 563/00. 15. Zdela deo trbuha zdele izra|ene od pre~i{}ene zemqe na-ranyastog pe~ewa sa tragovima crvenog premaza. Ovaj fragment pripada zde-lama iz panonske radionice X, 4. v. Mo`da pripada zdeli sa sl. 1: 17. 16. Zdela

deo trbuha zdele izra|ene od pre~i{}ene zemqe naranyastog pe~ewa itamnocrvenog premaza. Predstava qudske glave iz profila. Ovaj fragmenttako|e pripada zdelama iz panonske radionice X, 4. v., analogije:Brukner1981: T. 44/9. 17. Zdela izra|ena od pre~i{}ene zemqe naranyastog pe~ewa satragovima naranyastog premaza, bikoni~ne forme sa koso profilisanim obo-dom. Zidovi su vertikalni sa o{trim prelazom u dowi konus koji se suàvaprema ravnom dnu. Na medaqonima predstave scena iz Dionisovog kulta radionicaX, 4. v., analogije:Brukner1981: T. 45/22. 18. ? komad posude izra|ene od pre~i-{}ene zemqe, sive boje pe~ewa, pokriven ù}kastosme|om gle|i, bez analogija,nejasno kojoj vrsti posuda pripada. ter. inv. ^V 92/01. 19. Tawir izra|en odpre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa sa crvenim premazom, spoqa i unutra,na dnu u sredini pe~a}eni ukras u vidu rozeta i koncentri~nih kru`nica.Plitak, ravnog dna i kosih zidova. Ovo je verovatno imitacija tzv. pompejan-skih tawira. ter. inv. ^V 80/00, 13. v., analogije:Brukner1981: T. 65/110.

Slika 2

1. Zdela imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe,svetlonaranyastog pe~ewa i svetlonaranyastog premaza koji se otire. Polu-sferi~nog oblika sa prstenasto zadebqanim obodom. 24. v., analogije: Brukner1981: T. 69/1. 2. Zdela imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwepre~i{}ene zemqe, sme|eoker boje pe~ewa i naranyastoù}kastog premaza.

Polusferi~nog oblika sa prstenasto zadebqanim obodom. 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69/2. 3. Zdela imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena odsredwe pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa i naranyastocrvenog po-stojanog premaza. Polusferi~ne forme sa zadebqanim obodom. ter. inv. ^V177/01, 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69/1. 4. Zdela imitacija forme t. s.Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa i crvenog


106


15/34

107


Sl. 2. Rimska keramika iz objekta 323Fig. 2. Roman pottery from object 323


16/34

premaza. Polusferi~ne forme sa zadebqanim obodom. ter. inv. ^V 178/01, 24.v., analogije:Brukner 1981: T. 69/2. 5. Zdela deo trbuha, imitacija forme t. s.Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa i premaza. Polu-sferi~ne forme. 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69/5. 6. Zdela deo oboda,pripada zdeli koja imitira formu t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwe pre-~i{}ene zemqe, naranyastosme|e boje pe~ewa, a premaz se otire, 24. v., ana-logije:Brukner1981: T. 69/1 8. 7. Zdela deo oboda, pripada zdeli koja imitiraformu t. s. Drag. 37, izra|en od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa apremaz se otire. 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69/2 ili 8. 8. Zdela deooboda, pripada zdeli koja oblikom imitira formu t. s. Drag. 37, izra|ena odpre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa i crvenosme|eg premaza koji seotire, 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69/2. 9. Zdela deo oboda, pripadazdeli koja oblikom imitira formu t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}enezemqe, naranyastog pe~ewa i `utonaranyastog premaza, 24. v., analogije: Bruk-

ner1981: T. 69/4. 10. Zdela deo dna, najverovatnije pripada zdeli koja oblikom

imitira formu t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, naran-yasto-svetlosme|e boje pe~ewa i `utonaranyastog premaza. 24. v., analogi-

je:Brukner 1981: T. 69/4. 11. Zdela deo dna, najverovatnije pripada zdeli kojaoblikom imitira formu t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe,svetlosme|eg pe~ewa, naranyastog premaza. 24. v., analogije: Brukner 1981: T. 69/1.12. Zdela t. s. Drag. 37, izra|ena od crveno pe~ene zemqe, sa crvenimpostojanim premazom. U reqefnom poqu postamenti iz kojih izlazi girlandasa rozetama. Radionica Pfafenofen. Analogije:Bjelajac1995: T. 53/571, 578

Slika 3

1. Zdela izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa sacrvenim premazom unutra, koni~ne forme. 2. Zdela izra|ena od sredwepre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa sa crvenim premazom, koni~ne

forme. Zbog nedostataka oboda nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu zdelapripada. Datovawe na osnovu fakture 23. v. 3. Zdela imitacija forme t. s.Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa i naranyastogpremaza. Polusferi~ne forme sa prstenasto zadebqalim obodom. 24. v., ana-logije:Brukner 1981: T. 69. 4. Zdela imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena odsredwe pre~i{}ene zemqe, svetlonaranyastosme|e boje pe~ewa sa crvenimpremazom lo{eg kvaliteta. Polusferi~ne forme sa prstenasto zadebqalimobodom. 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69. 5. Zdela imitacija forme t. s.Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa i crvenogpremaza. 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69. 6. Sud sa 2 (ili 3) dr{ke obod,izra|en od pre~i{}ene zemqe naranyaste boje pe~ewa sa crvenim premazom.Ovakav tip oboda sre}e se na bikoni~nim sudovima sa 2 dr{ke, druga polovina1 prva polovina 2. v., analogije:Brukner 1981: T. 104/9. 7. Sud sa 2 (ili 3) dr{ke

obod, izra|en od pre~i{}ene zemqe naranyaste boje pe~ewa sa tamnona-

ranyastim premazom. Zbog stepena o~uvanosti nije mogu}e preciznije utvrditikojoj vrsti ovih sudova pripada. 8. Sud sa 2 (ili 3) dr{ke deo trbuha i dr{ke,izra|en od pre~i{}ene zemqe naranyastocrvene boje pe~ewa. Verovatno pri-pada sudovima bikoni~ne forme sa horizontalnom profilacijom oboda, pr-stenastog ili ravnog dna. druga polovina 1 prva polovina 2. v., analogi-

je:Brukner 1981: T. 104/9. 9. Kr~ag deo vrata, izra|en od sredwe pre~i{}ene


108


17/34

109




18/34

zemqe, naranyaste boje pe~ewa. Zbog stepena o~uvanosti nije mogu}e preciznijeutvrditi kom tipu kr~aga ovaj cilindri~ni vrat pripada. 24. v. 10. Amfora deo trbuha, izra|en od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa bez engobe.Zbog veli~ine o~uvanog komada nije mogu}e utvrditi kom tipu amfore pripada.11. Pitos deo oboda, izra|en od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa,gla~an.

Slika 4

1. Zdela deo oboda, imitacija forme Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}enezemqe, naranyaste boje pe~ewa i naranyastog premaza. 24. v., analogije: Bruk-ner 1981: T. 69/1 2, 4 6. 2. Zdela deo oboda, imitacija forme t. s. Drag. 37,izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, sme|eg pe~ewa i crvenosme|eg premaza.24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69, 70. 3. Zdela deo oboda, imitacija formet. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa i ù}ka-

stonaranyastog premaza. 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69, 70. 4. Zdela deooboda, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, svetlo-sme|eg pe~ewa i oker premaza. 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69, 70. 5. Zdela

deo oboda, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe,naranyaste boje pe~ewa i postojanog crvenog premaza. 24. v., analogije:Brukner1981: T. 69, 70. 6. Zdela deo oboda, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena odpre~i{}ene zemqe, naranyastosme|eg pe~ewa i ù}kastonaranyastog premazakoji se otire. 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69, 70. 7. Zdela deo oboda,imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, naran-yastosme|e boje pe~ewa i ù}kastonaranyastog premaza. 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69/12. 8. Zdela deo oboda, imitacija forme t. s. Drag. 37,izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa i ùtona-ranyaste boje premaza. 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69. 9. Zdela deooboda, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naran-

yaste boje pe~ewa i crvenog premaza, 24. v., analogije: Brukner 1981: T. 69. 10.Zdela imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naran-yaste boje pe~ewa i ùtonaranyastog premaza. 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69.11. Zdela dno, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}enezemqe, svetlosme|e boje pe~ewa, naranyastog premaza. 24. v., analogije: Bruk-ner 1981: T. 69. 12. Zdela dno, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena odsredwe pre~i{}ene zemqe, svetlosme|e boje pe~ewa. 24. v., analogije:Brukner1981: T. 69. 13. Zdela obod, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwepre~i{}ene zemqe, naranyastosme|eg pe~ewa sa ù}kastonaranyastim pre-mazom. 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69, 70/14. 14. [oqa sa dr{kom izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa sa tragovima naran-yastog premaza spoqa. Zbog veli~ine o~uvanog komada nije mogu}e preciznijeodrediti kom tipu posude pripada, ali na osnovu fakture je najverovatnije dapripada nekom tipu {oqa sa jednom dr{kom, ili eventualno pehara. 24. v.,

analogije:Brukner 1981: T. 100, 102 ili T. 59. 15. ? komad oboda izra|en odpre~i{}ene zemqe naranyaste boje pe~ewa i naranyastog premaza. Zbog ve-li~ine o~uvanog komada nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu posudepripada, ali ovakav trakasto profilisan obod sre}e se na zdelama (Brukner1981: T. 58), {oqama sa jednom dr{kom (Brukner 1981: T. 101102) , a na osnovufakture ovaj komad bismo mogli svrstati u 24. v.


110


19/34

111




20/34

Slika 5

1. Kr~ag obod, izra|en od sredwe pre~i{}ene zemqe, svetlosme|e boje pe~ewasa tragom naranyastosme|eg premaza na dr{ki. Mogao bi pripadati kr~azimaizduène forme sa visokim trbuhom, ili mo`da kr~agu sa dve dr{ke izduène

jajaste forme sa visokim trbuhom i uìm kratkim vratom, spoqa blago za-ko{enim i o{tro profilisanim obodom. 23. v., analogije:Brukner 1981: T.139/72 ili 152/26. 2. Kr~ag obod, izra|en od sredwe pre~i{}ene zemqe,naranyaste boje pe~ewa. Ostali podaci kao za sl. 5: 1. 3. Kr~ag obod, izra|enod pre~i{}ene zemqe, svetlosme|e boje pe~ewa, tragovi crvenog premaza.Ostali podaci kao za sl. 5: 1. 4. Kr~ag dr{ka, izra|en od pre~i{}ene zemqe,svetlosme|eg pe~ewa, sa naranyastim premazom. Zbog veli~ine o~uvanog komadanije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu kr~aga bi ova dr{ka pripadala.5. Kr~ag dno, izra|en od pre~i{}ene zemqe, crvene boje pe~ewa. Zbogveli~ine o~uvanog dela nije mogu}e precizno odrediti kom tipu kr~aga je ovo

dno pripadalo. 6. Kr~ag dno, izra|en od pre~i{}ene zemqe, crvene bojepe~ewa. Zbog veli~ine o~uvanog dela nije mogu}e precizno odrediti kom tipukr~aga je ovo dno pripadalo. 7. Kr~ag dno, izra|en od sredwe pre~i{}enezemqe i svetlonaranyaste boje pe~ewa. Zbog veli~ine o~uvanog dela nijemogu}e precizno odrediti kom tipu kr~aga je ovo dno pripadalo. 8. Amfora deo ramena, izra|eno od sredwe pre~i{}ene zemqe, tamnonaranyasto-crveneboje pe~ewa, prevu~eno ù}kastobeli~astom engobom koja se ne otire. Zbogveli~ine o~uvanog dela nije mogu}e precizno odrediti kojoj vrsti amfora ovajfragment pripada. 9. Amfora dno, izra|eno od zemqe sa primesom peska,tamnocrvene boje pe~ewa, prevu~eno belom engobom. Verovatno pripadaloamfori italskog porekla, izduèwe jajaste forme sa nagla{enim prelazom urame, ravnog oboda spoqa prstenasto zadebqalog, koje su sluìle za transportvina. 2. v. pre Hr. 1. v., analogije: Brukner 1981: T. 157/15, 168/133. 10. Amfora deo ramena, izra|en od zemqe sa primesama peska, svetlosme|e boje pe~ewa,

prevu~ena tankim slojem ù}kastosme|e engobe. Zbog veli~ine o~uvanog delanije mogu}e precizno odrediti kom tipu amfora pripada ovaj komad. Zbogsli~nosti u fakturi i engobi sa obodom prikazanim na sl. 10/13, moglo bi sepretpostaviti da pripada amforama italskog porekla, jajaste forme sa kon-veksnim obodom i nagla{enim prelazom u vrat, koji se koni~no {iri premaramenu. Dno je puno koni~no, a ove amfore sluìle su za transport uqa isosova. Javqaju se od 12. v., pa u kasnijim varijantama sve do 4. v., ana-logije:Brukner 1981: T. 158/34. 11. Amfora deo trbuha, izra|en od sredwepre~i{}ene zemqe, svetlosme|eg pe~ewa sa ù}kastom engobom nane{enom udebqem sloju. Zbog veli~ine o~uvanog dela nije mogu}e precizno odrediti komtipu amfore pripada ovaj komad. 12. Amfora deo trbuha, izra|en od sredwepre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa sa ù}kastom engobom nane{enom udebqem sloju. Zbog veli~ine o~uvanog dela nije mogu}e precizno odrediti kom

tipu amfore pripada ovaj komad.Slika 6

1. Kr~ag rame i trbuh (bez dna i vrata i oboda) , izra|en od sredwe pre-~i{}ene zemqe, svetlonaranyasto-sme|e pe~en, sa sme|e bojenom trakom nagorwem delu trbuha. Ovi fragmenti ukazuju da je kr~ag bio izduène forme i


112


21/34

113




22/34

visokog trbuha. ter. inv. ^V 302/01, 23. v., analogije: Brukner 1981: T. 139/6976.2. Kr~ag vrat sa dve dr{ke, izra|en od sredwe pre~i{}ene zemqe, svetlo-naranyasto-sme|e boje pe~ewa. ter. inv. ^V 303/01, 23. v., analogije:Brukner1981: T. 152/26. 3. Zdela imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i-{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa, naranyastim premazom koji se ne otire.ter. inv. ^V 305/01, 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69/5. 4. Zdela deo oboda,imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe-~ewa sa `utonaranyastim premazom 24. v., analogije: Brukner 1981: T. 69. 5. Zde-la deo oboda, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe,svetlosme|e boje pe~ewa sa crvenim premazom. 24. v., analogije: Brukner1981: T. 69. 6. ? deo oboda posude izra|ene od pre~i{}ene gline, svetlosme|eboje pe~ewa, koja je zagla~ana. Zbog veli~ine o~uvanog komada nije mogu}eprecizirati kojoj vrsti posuda pripada, ali je o~igledno da pripada nekoj malojposudi, mo`da nekoj od zdelica ili pehara sa barbotin ukrasom iz prve pol. 2.

veka. 7. ? deo oboda posude izra|ene od pre~i{}ene gline, naranyastookerboje pe~ewa. Zbog veli~ine komada nije mogu}e utvrditi kojoj vrsti posudapripada. 8. Lonac deo oboda, sivope~en, peskovit, spoqa zako{en a sa unu-tra{we strane u`lebqen, pripada najverovatnije loncu sferi~ne forme sarebrastim trbuhom. ter. inv. ^V 306/01, 2sredina 3. v., analogije:Brukner1981: T. 113/4654. 9. ? dno posude, izra|ene od sredwe pre~i{}ene gline,naranyaste boje pe~ewa, sa tragom crvenosme|eg premaza. Verovatno pripadanekom kr~agu. Na osnovu fakture: 23. vek.

Slika 7

1. Kr~ag obod, izra|en od pre~i{}ene zemqe i svetlonaranyasto-sme|e bojepe~ewa, sa tragovima naranyastog premaza koji je pokrivao dr{ku. Zbog maleo~uvanosti nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu kr~aga ovaj obod pripada.2. Kr~ag dno, izra|en od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa.

Zbog male o~uvanosti nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu kr~aga pri-pada. 3. Kr~ag dr{ka, izra|en od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewasa naranyastim premazom. Zbog slabe o~uvanosti nije mogu}e precizno utvr-diti kom tipu kr~aga pripada. 4. Amfora deo trbuha, izra|ena od zemqe bezprimesa, crvene boje pe~ewa i presvu~ena belom engobom. Zbog stepena o~uva-nosti nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu amfore pripada. 5. Amfora deo trbuha, izra|ena od zemqe bez primesa crvene boje pe~ewa i presvu~enabelom engobom. Zbog stepena o~uvanosti nije mogu}e preciznije utvrditi komtipu amfore pripada. 6. Lonac obod izra|en od dobro pre~i{}ene gline,svetlosme|e-oker boje pe~ewa. Zbog veli~ine o~uvanog komada nije jasno kojojvrsti posuda pripada, ali je verovatno u pitawu lonac. 7. Zdela deo oboda,imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyastogpe~ewa i naranyastog premaza. 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69. 8. ? obod

izra|en od dobro pre~i{}ene gline, naranyaste boje pe~ewa. Nisam prona{laanalogije za ovaj oblik. Ovaj komad, na osnovu fakture, mogli bismo datovati u23. v. 9. Tawir izra|en od pre~i{}ene zemqe, svetlosme|e boje pe~ewa sacrvenim premazom. Plitak tawir sa ravnim ili blago nagnutim prema otvoruobodom, visokim prstenastim dnom. 23. v., analogije:Brukner 1981: T. 21/1923.10. Kr~ag dno, izra|eno od pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa. Zbog


114


23/34

115




24/34


116

Sl. 7. Rimska keramika iz objekata 2 (15), 34 (614) i 350 (1520)Fig. 7. Roman pottery from objects 2 (15), 34 (614) and 350 (1520)


25/34

stepena o~uvanosti nije mogu}e utvrditi kom tipu kr~aga je ovo dno pripadalo.11. Kr~ag deo oboda, izra|en od pre~i{}ene zemqe, naranyastosme|e bojepe~ewa. Zbog stepena o~uvanosti nije mogu}e utvrditi kojoj vrsti kr~agapripada, posebno zbog ukrasa izvedenog radlom. 12. Kr~ag deo vrata i oboda,izra|en od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa. Zbog stepenao~uvanosti nije mogu}e utvrditi kojoj vrsti kr~aga pripada. 13. Lonac deotrbuha, izra|en od pre~i{}ene zemqe, sive boje pe~ewa, ukras u vidu valovitihi horizontalnih linija izvedenih ~e{qem. 14. Kr~ag dr{ka, izra|ena odpre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa sa naranyastim premazom. 15. Lonac

izra|en od zemqe sa primesom peska, sme|e boje pe~ewa. 16. Lonac izra|enod zemqe sa primesom peska, naranyastooker boje pe~ewa. 17. Pehar izra|enod pre~i{}ene zemqe, svetlosme|e boje pe~ewa sa crvenim premazom. Ovaj deopripada peharu jajaste forme sa su`enim konkavnim dnom. 13. v., analogije:Brukner 1981: T. 59/14. 18. Zdela deo oboda, imitacija forme t. s. Drag. 37,

izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa i `utonaranyastogpremaza, 24. v., analogije: Brukner 1981: T. 69. 19. Kr~ag dr{ka, izra|ena odpre~i{}ene zemqe, svetlosme|e boje pe~ewa. Nije mogu}e utvrditi kojoj vrstikr~aga ova dr{ka pripada. 20. Kr~ag obod, izra|en od pre~i{}ene zemqe,svetlosme|e boje pe~ewa sa crvenosme|im premazom. Nije mogu}e utvrditi kojojvrsti kr~aga pripada.

Slika 8

1. Zdela imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}enezemqe, naranyastog pe~ewa i naranyastog premaza. ter. inv. ^V 177/97, 24. v.,analogije:Brukner 1981: T. 69/1. 2. Zdela imitacija forme t. s. Drag. 37,izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyasto pe~ena i naranyastog pre-maza. ter. inv. ^V 589/00, 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 69/1. 3. Zdela izra|ena od pre~i{}ene zemqe, crvenonaranyastog pe~ewa i crvenog premaza

spoqa i unutra, kalotastog oblika sa zadebqalim obodom koji je horizontalnou`lebqen. ter. inv. ^V 516/00. 4. Zdela imitacija forme t. s., zdela Patkatipa, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, sive boje pe~ewa, delimi~no gla~ana,kalotastog oblika sa prstenasto profilisanim obodom i plasti~nim hori-zontalnim poja~awem na sredini. druga polovina 1. kraj 3. v., analogije:Brukner 1981: T. 73/53, Nikoli}\or|evi} 2000: tipI/3. 5. Zdelica komad oboda t. s.Drag. 33, sredina 1. sredina 3. v., analogije:Brukner 1981: T. 13/11, Brukner1995: T.VII/14, XIV/5,Nikoli}\or|evi}2000: tipI/45. 6. Zdelica t. s. Drag. 33. ,ter. inv. ^V 271/01, sredina 1. sredina 3. v., analogije:Brukner 1981: T. 13/11,Viki}Belan~i} 1965: sl. 11. 7. Zdela komad oboda, izra|ena od pre~i{}enezemqe, naranyastog pe~ewa i naranyastog premaza. Ovaj fragment mogao bipripadati zdelama hemisferi~ne forme i spoqa blago zako{enog oboda. 23. v,u Singidunumu druga polovina 3. v., analogije:Brukner 1981: T. 88/107, Niko-

li}\or|evi} 2000: tip I/8. 8. ? komad oboda posude izra|ene od pre~i{}enezemqe, naranyastog pe~ewa i tamnonaranyastog premaza spoqa i unutra. Mo`dapripada posudama sa 2 ili 3 dr{ke. Na osnovu faktura mogao bi se datovati u23. v. 9. Posuda sa 2 ili 3 dr{ke deo oboda, izra|ena od pre~i{}ene zemqe,naranyaste boje pe~ewa, sa unutra{we strane ugla~an. Verovatno pripada sudusa 3 dr{ke, cilindri~nog vrata sa nagla{enim prelazom u rame i razgrnutim

117



26/34


118

Sl. 8. Razni oblici stone keramikeFig. 8. Various types of table ware


27/34

obodom. ter. inv. ^V 696/01, 34. v., analogije:Brukner 1981: T. 105/13, Niko-li}\or|evi} 2000: tip II/52. 10. Lonac komad oboda, izra|en od pre~i{}enezemqe, crvenog pe~ewa, {iri obod koji je vi{estruko u`lebqen. Pripada tipulonaca koji imitiraju formu pitosa. ter. inv. ^V 555/00, 4. v. 11. Kr~ag obod,izra|en od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa, trag crvenog premazakoji je i{ao preko dr{ke. Ovaj obod verovatno pripada nekoj od formi kr~aga23. v. ter. inv. ^V 133/00, analogije: Brukner 1981: T. 140/78, 81 ili 139/82. 12.Kr~ag dno, izra|eno od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa, verovatnopripada nekom od tipova kr~aga visokog trbuha 23. v. 13. Kr~ag obod, izra|enod pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa, zbog male o~uvanosti nije mogu}epreciznije utvrditi kom tipu kr~aga pripada, verovatno 23. v. 14. Kr~ag deooboda kr~aga, izra|enog od pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa. Zbog ve-li~ine o~uvanog komada nije mogu}e utvrditi kojem tipu pripada. 15. Sud sa 2ili 3 dr{ke izra|en od sredwe pre~i{}ene zemqe, svetlosme|e-naranyaste

boje pe~ewa, sa oker-naranyastim premazom, pripada posudama sa 2 dr{ke,bikoni~nog oblika sa kratkim vratom. ter. inv. ^V 139/01, 2. v., analogi-

je:Brukner 1981: T. 104/10. 16. Pehar (?) deo oboda, izra|en od pre~i{}enezemqe, naranyastog pe~ewa sa naranyastim premazom. Bez analogija za oblik.Mo`da pripada i nekoj vrsti zdelice. 17. Pehar (?) izra|en od pre~i{}enezemqe, naranyastog pe~ewa sa crvenim premazom na gorwoj polovini posude ispoqa i unutra. Bez analogija za oblik. Mo`da pripada i nekoj ve}oj zdelici.ter. inv. ^V 278/01.

Slika 9

1. Lonac izra|en od zemqe sa primesama peska, sivobeli~aste boje pe~ewa,blago u`lebqenog oboda, kratkog vrata i visokog trbuha. druga polovina 3 po~etak 4. veka, analogije:Nikoli}\or|evi}2000: tip 2/19. 2. Lonac izra|en odzemqe sa primesom peska, sive boje. Pripada tipu malih lonaca, visokog

trbuha, sa uskim dnom, kratkim vratom i spoqa razgrnutim obodom. ter. inv. ^V134/00, 23. v., analogije:Brukner 1981: T. 118/100. 3. Lonac deo oboda, izra|enod zemqe sa primesom peska, sivog pe~ewa. Ovakav obod, spoqa zako{en i saunutra{we strane dubqe u`lebqen sre}e se na loncima sferi~ne forme. 24. v.,analogije:Brukner 1981: T. 122/133. 4. Lonac deo oboda, izra|en od zemqe saprimesama peska, sive boje pe~ewa. Ovakav obod sre}e se na loncima bikoni~neili sferi~ne forme sa blagim ili nagla{enim prelazom vrata u rame. 24. v.,analogije:Brukner 1981: T. 122/133,Nikoli}\or|evi} 2000: tipII/5, Brukner 1995:T.VIII/20. 5. Poklopac izra|en od zemqe sa primesama krupnijeg peska siveboje pe~ewa. Pripada tipu dubqih koni~nih poklopaca za lonac sa dugmastomdr{kom ~ija je ivica savijena prema otvoru i o{tro profilisana unutra ilispoqa. 24. v., analogije:Brukner 1981: T. 131/31, Nikoli}\or|evi} 2000: tipVIII/2. 6. Lonac malih dimenzija od zemqe sa primesama kalcita, sive boje

pe~ewa. Jedini lonac koji bi mogao biti analogija ovom na|en je u Beogradu vre}aste forme, kratkog razgrnutog oboda, od sredwe pre~i{}ene zemqe, sve-tlosivo pe~en i sa nepravilno urezanim linijama na trbuhu (poput na{eg) , ali

je i on bez analogija i poti~e iz me{anog sloja. ter. inv. ^V 638/01, ana-logije:Nikoli}\or|evi} 2000: tip II/29. 7. Lonac deo trbuha, od zemqe saprimesom peska, sivo pe~en, ukras ra|en ~e{qem u vidu valovite i vodoravne

119



28/34

linije. 8. Lonac dno, izra|en od zemqe sa primesom krupnozrnog peska,svetlosivobeli~aste boje pe~ewa. Zbog veli~ine o~uvanog komada nije mogu}epreciznije utvrditi kom tipu lonaca pripada ovo dno, ali verovatno nekom odonih karakteristi~nih za 34. v. 9. Lonac dno, izra|en od zemqe sa primesomsitnog peska, svetlosivobeli~aste boje pe~ewa. Zbog veli~ine o~uvanog komadanije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu lonaca pripada ovo dno, ali naosnovu fakture 34. v. Analogije:Brukner 1995: T. XX/7. 10. Lonac dno,izra|en od zemqe sa primesom krupnozrnog peska, svetlosivobeli~aste bojepe~ewa. Zbog veli~ine komada nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu loncapripada ovo dno, ali na osnovu fakture mogli bismo ga datovati u 34. v.


120

Sl. 9. LonciFig. 9. Pots


29/34

11. Lonac dno, izra|en od zemqe sa primesom krupnozrnog peska, siveboje pe~ewa. Zbog veli~ine komada nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipulonca ovo dno pripada, ali na osnovu fakture mogli bismo ga datovati u 34. v.12. Zdela deo oboda, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyastooker bojepe~ewa sa tragovima naranyastog premaza. Nisam uspela da odredim kojoj vrstizdela bi ovaj fragment pripadao, ali na osnovu fakture mogli bismo ovajkomad datovati u period 23. v. 13. Zdela deo oboda, izra|ena od pre~i{}enezemqe, naranyaste boje pe~ewa sa naranyastim premazom. Ovakvu vrstu spoqazako{enog oboda sre}emo na zdelama bikoni~nog, srcolikog profila sa uzanimdnom, kraj 1 prva polovina 2. v., analogije:Brukner 1981: T. 57/61. Ovaj obodmo`da moè pripadati i loncima u`lebqenog oboda, trakasto profilisanekanelovane ili zaravwene ivice, loptastog trbuha i ravnog dna, kakvi se

javqaju u 23. veku, a izra|eni su uglavnom od crvene do mrko pe~ene gline. Ana-logije:Nikoli}\or|evi}2000: 83, tipII/43

Slika 10

1. Pitos obod, izra|en od gline sa primesom peska, crvenog pe~ewa, naprelomu siv, na ramenu je ~e{qasti ornament u vidu vodoravnih linija. 3. v. (?).2. Pitos deo oboda, izra|en od zemqe sa primesom peska, naranyastog pe~ewa,na prelomu siv, zagla~an. 3. v. (?). 3. Pitos deo oboda izra|en od gline saprimesom peska naranyastog pe~ewa, na prelomu siv, zagla~an. 3. v. (?). 4. Pitos

deo oboda od zemqe sa primesom peska naranyastog pe~ewa, na prelomu siv,gla~an. 3. v. (?). 5. Pitos deo oboda, od zemqe sa primesom peska, naranyastope~en, na prelomu siv, zagla~an. 3. v. (?). 6. Pitos deo oboda, izra|en odpre~i{}ene zemqe, naranyastooker boje pe~ewa, na prelomu tamnosiv sa crnimpremazom. 12. v. 7. Pitos deo oboda izra|en od gline sa primesom neka vrste{qunka, naranyastog pe~ewa, na prelomu siv, zagla~an. 3. v. (?). 8. Pitos istipodaci kao za prethodni komad. 9. Pitos izra|en od gline sa primesom peska i

neke vrste {qunka, naranyasto pe~en, na prelomu tamno siv, zagla~an. 3. v. (?).10. Pitos deo oboda, izra|en od gline bez primesa, naranyaste bojepe~ewa, na prelomu siv, zagla~an. 3. v. (?). 11. Pitos deo oboda, izra|en od gli-ne sa primesom peska, naranyastog pe~ewa, na prelomu siv, zagla~an. 3. v. (?).12. Amfora deo vrata, ramena i dr{ke, izra|ena od peskovite zemqe, naran-yastosme|e boje pe~ewa sa ù}kastobelom engobom. Na dr{ki je pe~at, de-limi~no ne~itqiv (HRA///) . Ovo je amfora pontskog porekla. ter. inv. ^V174/97, druga polovina 34. v., analogije:Bjelajac 1996: sl XVII/84, XVIII/86, 89,90. 13. Amfora deo oboda, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, svetlosme|egpe~ewa sa ù}kastom engobom. Ovakav konveksan obod sre}e se na amforama

jajaste forme sa nagla{enim prelazom oboda u vrat, a na obodu je pe~atradionice. Italskog porekla. 1. /26. v. Me|utim, ovakav konveksan obod mogaobi ukazivati i na ~e{qastu amforu pontskog porekla. Analogije:Brukner

1981: T. 158/2939; Bjelajac 1996: 6772, T. XXIII/126. 14. Amfora dr{ka, iz-ra|ena od pre~i{}ene zemqe, crvenog pe~ewa sa ù}kastom engobom. 15. Am-fora fragment trbuha, izra|en od pre~i{}ene zemqe, crvene boje pe~ewa saù}kastom engobom koja se otire. Zbog veli~ine fragmenta nije mogu}e pre-cizno utvrditi kojem tipu amfora pripada. 16. Amfora ovaj fragment iz-ra|en je od pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa sa plasti~nom trakom na

121



30/34


122

Sl. 10. Pitosi i amforeFig. 10. Pithoses and amphoras


31/34

prelazu vrata u rame i tragom crvenog premaza na vratu koji je verovatnoprekrivao obod ili dr{ke. Nisam prona{la analogije za ovaj oblik. ter. inv.^V 115/00. Na osnovu fakture 34. v. 17. Amfora fragment trbuha od sredwepre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa, tragovi ù}kaste engobe nanete utankom sloju. Zbog veli~ine nije mogu}e odrediti kom tipu amfore pripada. 18.Amfora fragment trbuha, naranyaste boje pe~ewa sa ù}kastom engobom.Zbog veli~ine komada nije mogu}e precizno utvrditi kom tipu amfore pripada.19. Amfora dr{ka od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa,prekriveno ù}kastom engobom. Zbog veli~ine nije mogu}e preciznije utvr-diti kom tipu amfore pripada.

BIBLOGRAFIJA

Bjelajac, Q. 1992 Pe~atna keramika Singidunuma, Zbornik Narodnog muzeja141: 419428.

Bjelajac, Lj. 1990 Terra siggilata u Gornjoj Meziji,Beograd. 1996 Amfore gornjomezijskog Podunavlja, Beograd.

Bozu, O. 1990 Asezarea dacoromana de la Gradinari Saliste (jud. CarasSeverin),Banatica10: 147159.

Brukner, O. 1987 Importovana i panonska kerami~ka produkcija sa aspektadru{tveno ekonomskih promena, u Po~eci romanizacije u jugoisto~nomdelu provincije Panonije, ur. M. Stojanov, Beograd, 2744. 1992 Novi nalazi imitacije tera sigilate panonske radionice XZNM141: 373378. 1995 Importovana i panonska keramika, u Fru{ka gora u anti~kodoba, ur. N. Tasi}, Novi Sad, 57109.

Brukner, O. 1971 Osnovne forme i tehnike rimsko-provincijske keramike u Sirmijumu,Materijali8: 3347. 1981 Rimska keramika u jugoslovenskom delu provincije Donje Panonije,NoviSad.

1990 Rimski nalazi u jugoslovenskom delu Barabarikuma, Arheolo{ki Vestnik41: 199216.

Velenrajter, P. 1961 Dosada{nji rezultati ispitivanja limesa u Ba~koj, uLimes u JugoslavijiI, red. M. Grbi}, Beograd, 5158.

Viki}Belan~i}, B. 1965 Neka obilje`ja ranocarske keramike u jugozapadnoj Panoniji,Starinar1314: 89112.

1968 Keramika i njen udio u trgovinskom prometu ju`ne Panonije u rimskocarsko doba, Arheolo{ki Vestnik 19: 509521.

Viki}, B. 1971 Karakter rimske keramike Ju`ne Panonije i problematika njene tipologije i

kronologije, Materijali 8: 93113.Dimitrijevi}, D. 1975 Sarmati i Rimqani, u[ajka{kaI, ur. S. Gavrilovi}, Novi

Sad, 3467.

Kiss, K. 1948 Westerndorf Terra Sigillata Gyer, Archeologia Ertesito 3: 216274.

Marcelin, A. 1998 Istorija, Beograd.

123



32/34

Oswald, F. 1964 Index of Figure Types on Terra Sigillata (Samian Ware),London.Parovi}Pe{ikan, M. 1971 Excavations of a Late Roman villa at Sirmium, Sirmium

2: 1551.Petrovi}, P. 1995 Rimski limes na Dunavu u Dowoj Panoniji, uFru{ka Gora u

anti~ko doba, ur. N. Tasi}, Novi Sad, 932.

Premk, A. 1993 Kerami~ke pe}i i produkcija ranorimske keramike u Sirmijumu,Sun~ani sat 2/3: 1524.

Ra{ajski, R. 1957 Sarmatska lon~arska radionica iz Crvenke kraj Vr{ca, Radvojvo|anskih muzeja 6: 3956.

Sekere{, L. 1978 Komunikacije u Barbaricumu (IV v. n. e.), Materijali17: 155163. 1986 Problem takozvanih rimskih {an~eva u Ba~koj, Materijali 22: 14453.

Trifunovi}, S. i Pa{i}, I. 2003 Stari vinogradi u ^urugu vi{eslojnoarheolo{ko nalazi{te,Glasnik Srpskog arheolo{kog dru{tva19: 263290.

Fitz, J. 1962 A military history of Pannonia from the Marcomann Wars to the death ofAlexandar Severus (180235),Acta Archaeologica Hungarica14, fasc. 12:25112. 1965 Pannonien und die Klientel Staaten an der Donau, Alba Regia4/5: 7385.

Cermanovi}Kuzmanovi}, A. 1982 Rimska keramika,Beograd.

UDK: 902.032(497.113 ^urug):738.032.7


124


33/34

TATJANA RAJKOVI]

ROMAN POTTERY FROM THE ARCHAEOLOGICAL SITE STARIVINOGRADI NEAR ^URUG

Summary

Archaeological site of Stari Vinogradi is situated near ^urug on the rightbank of the river Tisa. It is a stratified site settlement that existed from theBronze Age to the Middle Ages. The inhabitation was greatest from the 1st centuryBC to the 1st century. AD and in the period of late antiquity (34. c.). Roman ce-

ramic ware was found in aproximately one third of the objects (houses, pits,trenches) on this site, and could be dated approximately between 1st and 4th cen-tury.

Sometimes the potsherds were far too small, so they couldnt be related to theprecise type of vessels, and this was one of the main problems I was facing duringthe work with this material. Also shortage of the finds (like coins or fibulae) thatenables more reliable dating of the objects, and unfortunately lack of the publishedmaterial from the surrounding sites made impossible some further comparison.

All three main types of pottery: kitchen ware, table ware and pottery used fortransport of goods are present on this site. Table ware is the most common.

Terra sigillata is represented with few pieces, two of which have stamps(unreadable). Due to the color and the style of decorations fragments could be at-tributed to Rheinzabern and Westerndorf workshops, that worked during the 23.

c., and liferated merchandise mainly to the east, to the provinces on the middleDanube. Important is the find of the bowl, made in the technique of imitation oftera sigillata, from the workshop X (which worked during the short period in 4. c.somewhere in Pannonia). Bowls from this workshop are unique in form and styleof decoration in all of the Empire due to its fabric. Other types of table ware foundhere ( bowls, jugs, beakers) are dated into the 1st or predominantly the 2nd3rd cen-tury.

Pots and lid are greyish and have sand in fabric, which implies, together withtheir form, that they belong to the 4th century.

Because of its specific content (olive oil and wine) amphoras are important indetermination of the trading rutes and they show acceptance of the Roman type ofdiet. Ours are mainly from the Pontus region.

Territory of Ba~ka was inhabitated at the beginning of the 1 st century AD by

Sarmatae. Their relationship with the Roman Empire was variable: they often at-tacked and plundered provinces on the right bank of the Danube, together withthe tribes living in their vicinity (Quadi, Marcomani). The biggest conflict was inthe 169180 AD (Marcoman Wars) after which Sarmatae were defeated andcalmed down, and after that, according to the historical sources and archaeological

125



34/34

finds, the intensive trading of goods between Barbaricum and Empire started. Alsoso called Mali {anac, that led from Apatin to ^urug, according to somereaserches, was built then, with the purpose of protection of the occupied territoryon the left bank of the Danube.

In the second half of the 3rd century Sarmatae were even organized as theclientele state, between the Roman Empire and Gotic tribes, a new threat thatcame over the Empire. Fortresses Castelum Onagrinum and Contra Acumincumon the left bank of the Danube were also built in this time. Emperor Constantinkept on ensuring of this part of limes and building system of trenches called{anci.

In the second half of the 4th century Rome abandoned system of fortresses onthe left bank of the Danube due to the frequent attacks of the barbarians on thissector of limes.

The problem is how did the goods travel and come to the Barbaricum? In todayHungary some roads laeding from Pannonia to Dacia were confirmed, but poorelyexplored. Existance of the road leading through Ba~ka (from C. Onagrinum toContra Acumincum) was assumed. Also, the Tisa and smaller rivers (Jegri~ka,Mostonga, ^ik) were important for trading, and also some of the roads were lead-ing paralel with the {anci.

As we have seen, the range of Roman pottery at this site is wide and rich.Some of the conclusions are: There are only a few fragments that could be

dated to the 1st century. That is because of the small presence of Roman army onthe Danube during that period, and the tradition of making pottery in the Latenesettlement on Stari Vinogradi, so the population was well supplied. There is nocertain evidence that the pottery was made in the late antiquity at this site, but

wide range of vessels with forms that ressemble the shape of Roman pottery are

found here. That kind of pottery was made on the some of the nearby settlements(for example at Crvenka near Vr{ac).

We could accept general conclusions of the other researchers, that the biggesttrading was in the period after the Marcoman Wars, and at the beginning of the 3 rd

century. During the 4th century, because of the conflicts between the Sarmatae andthe Roman Empire the exchange of goods decreased.

Further work on exploring and publishing ceramic material from the teritory ofBarbaricum will certainly improve our knowledge of life, economy and trade ruteson the settlements in the vicinity of the Empire and the politics of Romans againstpeople that lived in Barbaricum.


126

t. rajković - rimska keramika sa arheološkog nalazišta stari vinogradi kod Čuruga (glasnik sad...

Documents