Sveučilište u Zgrebu

PMF

Geografski odsjek

Seminarski rad iz Turističke geografije

RAZVOJ TURIZMA U VINKOVCIMA – PREDNOSTI, SLABOSTI, MOGUĆNOSTI, OPASNOSTI

Andrijana Horvat

U Zagrebu, 10.11.2014. ak. god. 2014./2015.

1. Uvod

U srcu Slavonije i Šokadije, na meandrima rijeke Bosut smjestili su se Vinkovci, grad

bogate povijesti, kulture, arhitekture, folklora, tradicije i običaja. Vinkovci se nalaze u

središnjem dijelu Vukovarsko-srijemske županije, najistočnije županije Republike Hrvatske,

koja se prostire u međurječu Dunava i Save, te zauzima dijelove povijesnih pokrajina istočne

Slavonije i zapadnog Srijema. Grad je smješten na 45 17 22 sjeverne geografske širine i 18

48 30 istočne geografske dužine. Dakle, Vinkovci se nalaze točno na pola puta između

ekvatora i sjevernog pola, što određuje gotovo idealne uvjete za život čovjeka. Uz to,

Vinkovci imju i povoljan topografski smještaj, u ravnici između Đakovačko-vinkovačkog i

Vukovarskog ravnjaka, na mjestu gdje se savski i dunavski sliv najviše približavaju, a rijeka

Bosut, meandrira u dužini od 186 km. Lijeva obala Bosuta, nadmorske visine između 84 i 90

metra, bila je zaštičena od čestih poplava što je rezultiralo naseljvanjem već u 6. tisućljeću

prije Krista. Vinkovci imaju i vrlo povoljan geografski položaj. Naime nalaze se na

kontaktnom prostoru između triju velikih regionalnih cjelina Europe: prostora Panonske

nizine (na čijem se južnom rubu nalaze i Vinkovci), dinarskog prostora na jugozapadu, te

rodopsko-balkanskog prostorom na jugoistoku. S obzirom na činjenicu da se Panonski prostor

razlikuje od planinskog okvira koji ga okružuje, preko njega prolaze važni prometni pravci,

koji spajaju različite dijelove Europe povezujući sjevernu s južnom Europom te zapadnu i

srednju Europu s Malom Azijom i Bliskim istokom.

Zahvaljujući svom povoljnom smještaju i položaju Vinkovci su bili prostor na kojem su se

nasljeđivale kulture od mlađeg kamenog doba do danas. Nije se uvijek živjelo na istim

mjestima, ali gledajući današnji prostor grada, Vinkovci su kontinuirano naseljeni preko 8000

godina, što mu daje titulu najstarijeg grada u Europi. Prve zajednice zemljoradnika

naseljavaju ovo područje negdje oko 6200. g. pr. Krista donoseći keramiku, pripitomljene

životinje i biljke te razvijaju razne kulture. U rimskom razdoblju, početkom prvog stoljeća

nastaje grad Colonia Aurelia Cibalae, koji se polako razvija u trgovačko i obrtičko središte.

Grad doživljava vrhinac razvoja kroz 4. stoljeće, koje obilježava vladavina Valentinijana i

Valensa, a koji su rođeni u Vinkovcima te su jedini rimski carevi rođeni na području današnje

Hrvatske. Prijelaz antike prema srednjem vijeku bilježimo nalazima brojnih grobova

datiranim u V. stoljeće, a vežemo ih uz autohtono romanizirano stanovništvo. Krajem XI.

stoljeća na zapadnoj periferiji Cibala osnovano je novo naselje, o čemu svjedoće arheološki

ostatci ranoromaničke crkve Sv. Ilije na lokalitetu Meraja, a koje je stradalo pojavom Tatara

1

1242. godine. Mjesto se oporavilo, pa je u XIV. stoljeću sagrađena veća gotička crkva, koja se

dijelom naslanja na temelje stare predromaničke crkve. Za vrijeme turske vladavine nekada

poznato trgovište Sveti Ilija opustošeno je, te se svelo na svega 17 kuća. Nakon odlaska

Turaka austrijske su vlasti nastojale što brže naseliti područje uz tursku granicu stoga je

naređeno useljavanje u grad stanovništva iz području oko grada te Hrvata katolika iz Bosne i

Like, koje se stopilo u starosjedioce Šokce. Od tog razdoblja Vinkovci bilježe snažni

demografski i gospodarski rast, za koji ključnu ulogu ima dolazak željeznice 1878. godine.

Taj razvoj usporen je u vrijeme Prvog i Drugog svjetskkog rata kada su doživjeli nekoliko

teških zračnih bombardiranja.

Danas su Vinkovci gospodarski i strateški značajno hrvatsko podrućje. Iako se nalaze

unutar Panonske turističke regije, koju tvore istočni dio Slavonije i Baranja, te koja je

najmanje turistički valorizirana, s obzirom na svoj potencijal koji uključuje očuvani prirodni

pejsaž, mnoštvo povijesnih znamenitosti te bogatstvo kulture i tradicije Vinkovci privlače sve

veći broj turista te tako postaju značajna turistička destinacija.

Sl. 1. Karta geografskog smještaja i položja Vinkovaca

Izvor: googlemaps.com (5.10.2014.)

2

2. SWOT ANALIZA

2.1. Prednosti

Veliko značenje i veliku prednost za razvoj turizma ima povoljan prometno-geografski

položaj Vinkovaca. Naime, u blizini Vinkovaca prolaze važni cestovni koridori kao što su

koridor X, koji povezuje prostor srednje i jugoistočne Europe, a prolazi Hrvatskom, nešto

sjevernije od doline Save, te koridor Vc, koji povezuje Budimpešu i Ploče. Iako je cestovni

promet najvažniji, tj. većina turista koristi automobile i autobuse za dolazak u Vinkovce,

ne treba zanemariti i ostale oblike prometa. Također je vrlo važan i željeznički promet, jer

su Vinkovci jedno od najvećih željezničkih čvorišta u Hrvatskoj. Iako je željeznički promet

u posljednjim godinama bio u određenoj krizi, pokrenut je projekt obnove željeznica u

svrhu ponovnog uspona željezničkog prometa. Vinkovci imaju mali sportski aerodrom, što

može biti velika prednost ukoliko se pravilno iskoristi. Najbliži veći aerodrom nalazi se u

Osijeku, a udaljen je svega 30 km od Vinkovaca, što uz dobru prometnu povezanost

Osijeka i Vinkovaca omogućuje i tu opciju. Nedaleko od Vinkovaca na važnim cestovnim i

željezničkim trasama, na udaljenosti 30 do 50 kilometara, nalazi se nekoliko državnih

međunarodnih graničnih prijelaza prema Bosni i Hercegovini i Srbiji, što je jedna od

velikih prednosti u privlačenju turista iz tih područja. Posebno treba istaknuti da su to

države u kojima živi narod sličnog jezika i kulture, stoga je puno lakše ostvariti suradnju s

turistima iz tog područja, nego primjerice s turistima iz Mađarske, koja svojom blizinom

također može biti jedna od glavnih izvorišnih prostora turista. Veliku ulogu ima

pristupanje Hrvatske Europskoj uniji te otvaranje granica što će zasigurno poboljšati

turizam Vinkovaca kao i cijele Hrvatske.

Uz prometnu povezanost, još važniju ulogu ima atraktivnost nekog prostora, a

Vinkovci imaju mnogo turističkih potencijala, neki od njih su valorizirani a neki ne.

Krenimo prvo od prirodno-geografskih obilježja. Unatoč potpunoj transformaciji prirodnog

pejsaža, još uvijek se mogu pronaći oaze gotovo netaknute, odnosno izvorne prirodne

sredine. Tavak su primjer čistine kod Otoka, svaski poloji, dunavski ritovi, vodotoci

Bosuta, Biđa, Berave, Spačve, Studve i Vuke te barsko močvarni predjeli u Spačvanskom

bazenu, koji predstavljaju zaštičene prirodne krajolike. Ti prostori možda nisu atraktivni

kao što su to planinska i primorska područja, ali pravilnom valorizacijom mogu postati

3

itekako privlačna za turiste. Prvenstveno jer je to prostor nenarušenog prirodnog sklada, te

je kao takav privlačan ljudima pri bijegu iz svakodnevnice, tj. užurbanog, urbanog načina

života.

No prirodni faktori imaju tek manju ulogu za turizam u Vinkovcima, daleko su važniji

društveni faktori. Vinkovci i njegova uža okolica prava su arheološka riznica kako

pretpovijesnih kultura, tako i civilizacija starog vijeka. Brojna su nalazišta starčevačke,

sopotske, bedenske, lasinjske, lasinjsko-salkucanske, kostolačke, vinkovačke, vatinske,

Belegiš II, daljske, srijemske i latenske kulture. Još su brojnija nalazišta iz rimskog

razdoblja, a značajni su i ostatci iz novijih razdoblja. Manji broj pronađenih predmeta čuva

se u Gradskom muzeju u Vinkovcima te je dostupno posjetitejima, dok je većina predmeta

smještena u muzejima diljem Hrvatske. No unatoč tome, Gradski muzej Vinkovaca ima

vrlo bogati arheološki fundus te mnoštvo pohranjenih starina iz novije vinkovačke i

slavonske povijsti, što ga čini jednom od turistički najprivlačnijh lokacija u Vinkovcima.

Uz mnoštvo predmeta koji svjedoče o bogatoj kulturnoj povijesti na području

Vinkovaca epohalno otkiće predstavlja pronalazak najstarijeg indoeuropskog kalendara

Oriona kojega je oslikanog na vučedolskoj posudi, pronađenoj u najužem središtu

Vinkovaca, pronašao arheolog prof.dr. Aleksandar Durman. Orion je iscrtan u podnici

novouređene vinkovačke pješačke zone, tj. Trga bana Josipa Šokčevića, te ja kao takva

jedinstvena prezentacija povijesne baštine ne samo u europskim, već i u svjetskim

razmjerima. S početkom valorizacije Oriona trebala bi započeti i nova faza u razvitku

Vinkovaca kao turističke destinacije, čiji bi glavni brend između ostalog trebao postati i

Orion.

Realizacijom projekta o uređenju pješačke zone i središnjeg gradskog trga, odnosno

gradskog parka, spomenuti je prostor novim funkcionalnim, sadržajnim i estetskim

oblikovanjem kulturno-povijesnu baštinu Vinkovaca podigao na zavidnu razinu. Naime,

interpoliranjem sadržaja vučedolske kulture, najstarijeg kalendara u Europi Oriona i

sadržaja iz rimskog razdoblja s postojećom dobro očuvanom i vrijednom

vojnograničarskom te novijom urbanom strukturom i hortikulturalnim uređenjem parka

uža gradska jezgra pretvorena je u jedinstven urbano-arhitektonski i kulturološki prostor.

Obnovom i uređenjem cjelokupnog prostora na Meraji koji je bio prva

srednjovjekovna jezgra današnjih Vinkovaca, tj. lokacija na kojoj se nalaze ostatci

ranoromaničke crkve te gotičke crkve iz 14. stoljeća, koja predstavlja najstariji samostojeći

4

objekt u gradu, dobiven je još jedan turistički značajan prostor u današnjem užem središtu

grada.

Vinkovački kraj u etnološkom smislu spada u izrazito bogate, raznoliko i zanimljivo

područje. Tradicijska kulturna obilježja vinkovačkog kraja, kao i cijele Slavonije i

zapadnog Srijema, daje domaće stanovništvo nazvano Šokcima, a samo područje

Šokadijom koje svoju prijestolnicu ima upravo u Vinkovcima. Na prostoru Ervenice i

Krnjaša, koji su sastavni dio današnjih Vinkovaca, kao i u okolnim selima očuvana je

izvorna slavonska arhitektura, što u turističkom pogledu predstavlja zlatni rudink. Kako

običaji ne bi bili zaboravljeni na području grada djeluju brojne udruge koje svojim radom

održavaju običaje kao što su: ručni radovi (zlatovez, veženje, šlinganje i sl.), tkanje, rad na

lončarskom kolu te izrada narodnih nošnji itd. U Šokadiji uvijek se puno radilo i sticalo, no

iznimno se držalo do pjesme, plesa te brojnih i raznolikih običaja vezanih za različite

poslove kao što su oranje, sjetva, žetva ... Ta bogata tradicija njeguje se kroz brojne

manifestacije, koje se održavaju kroz cijelu godinu, a neke od njih su: Pokladno jahanje,

Zimski šokački divani, Vinkovački karneval, Etno vikend u etno gradu, Seminar folklora

panonske zone, Etno revija, Šokačka rič, Bosutske večeri, Rimski dani te najznačajnija

manifestacija,Vinkovačke jeseni. Naime, već više od dva i pol desetljeća u rujnu se

održavaju Vinkovačke jeseni, najveća i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodrska i

turistička manifstacija ne samo Vinkovaca i okolice, već i cijele kontinentalne Hrvatske, pa

i Hrvatske u cjelini. U nekoliko dana u kojima se odvijaju Vinkovačke jeseni, cijeli grad se

vrati u prošlost, gradom se širi tipična šokačka pjesma i ples, domaćini pa i posjetitelji

obućeni su u tradicionalna šokačka ruha što predstavlja jedinstven kulturni doživljaj.

Ovogodišnje 49. Vinkovačke jeseni okupile su više od 8,000 sudionika i preko 100,000

posjetitelja te su kao takve najznačajniji turistički „brend“ Vinkovaca.

A kako uz pjesmu i ples ide i dobra hrana, neizostavni dio turističke ponude su i

autohtona jela ovog kraja poput kulena, čvaraka, čobanca, kiflica, fiš paprikaša, kruha s

masti i još mnogo toga, a uz sve to dolazi naravno i kapljica domaće rakije ili pak vina sa

obližnjih vinograda u Iloku. Koliko je Vinkovčanima bitno očuvanje tradicije pripreme

kulena govori i činjenica da je upravo to umijeće uvršteno na listu zaštičenih

nematerijalnih kulturih dobara Republike Hrvatske. Redovito se održava i manifestacije

pod nazivom Nacionalno ocjenjivanje slavonskog Kulena koja privlači brojne proizvođaće

5

ali i posjetitelje. Poseban doživljaj spoja gastronmije i seoskog okruženja pružaju pružaju

domaćinstva u okolici, koji nažalost nisu dovoljno valorizirani te trenutno postoje samo

dva takva objekta „Antin stan“ i „Acin salaš“.

Vinkovci su poznati i po nizu športskih natjecanja u različitim disciplinama. Posebno

mjesto i pozornost zaslužuje HNK Cibalia, nogometni prvoligaš koji na svom stadionu

ugošćuje brojne klubove, pa i reprezentacije, a samim time i navijače koji dolaze u veklikm

broju poduprijeti svoj klub. Da su Vinkovci i grad sporta potvrđuje i činjenica da se

organiziraju brojna natjecanja u malom nogometu, rukometu, stolnom tenisu, judu,

karateu, taekwandoa, gimnastici, šaku, a posebno je značajan međunarodni turnir za mlađe

nogometaše pod nazivom „Mravunac-Fegeli“ te teniska međunarodna natjecanja „Festival

tenisa“ i „Vinkovci Open“ na kojima su sudjelovali i visoko rangirani igrači sa svjetske

ATP liste.

Sve zanimljiviji oblik rekreacije postaje i jahanje, a kako ovaj kraj ima dugu tradiciju

uzgoja konja, turistima je dostupna i ta atrakcija. Samo na prostoru grada Vinkovaca

djeluju četiri konjička kluba, a u bližoj okolici postoji veći broj gospodarstava koji pružaju

mogućnost jahanja te vožnje kolima ili fijakerom.

Već se duži niz godina u Vinkovcima se održavaju i brojni sajmovi, a najznačajniji su

Vinkovački gospodarski sajam te sajam zdravlja, koji daju još jednu dimenziju razvoja

turizma u Vinkovcima.

Vinkovci za sadašnji stupanj turističkog razvoja raspolažu sa dovoljnim brojem

smještajnih jedinica. U samom centru grada nalazi se sedam hotela, od kojih najveći, hotel

„Slavonija“, ima kapacitet od 181 ležaja, a slijde ga hotel „Gem“ i „Admiral“ sa

kapacitetom od oko 130 ležaja. Ostali hoteli su manjeg kapaciteta, od kojih se ističe

novootvoreni hotel „Lenije“ koji je najviše rangiran sa četiri zvjezdice. No kako je već

prethodno spomenuto, u okolici Vinkovaca se nalazi svega nekoliko stanova, salaša, tj.

eko-etno gospodrstava, a s obzirom na potencijal i privlačnost tih objekata, treba nastojati

otvoriti što veći broj spomenutih objekata. Vrlo su povoljni i ostali receptivni faktori,

poput broja trgovina, ugostiteljskih objekata, trgovina, kulturnih i sportskih objekata te

ostalih receptivnih sadržaja.

6

2.2. Slabosti

Kada smo govorili o smještaju i položaju Vinkovaca, utvrdili smo da je on izuzetno

povoljan, što uistinu i jeste, no ukoliko pogledamo glavne turističke tokove koji su

koncentrirani na primorski dio Hrvatske, onda je povoljnost tog položaja značajno

smanjena. Naime, prema podatcima 2013. godine (a gotovo ista situacija je i u ostalim

godinama) najveći broj turista u Hrvatsku dolazi iz Njemačke, Slovenije, Italije i Austrije,

te se kreće prvenstveno prema Istri, a zatim i Dalmaciji. Prema tome Vinkovci se nalaze

daleko od glavnih turističkih pravaca, tj. slobodno možemo reći da se nalaze za periferiji,

što negativno djeluje na turizam Vinkovaca te ukoliko se Vinkovci žele razviti u značajnu

turističku destinaciju, moraju iskoristiti sve potencijale koje imaju i stvoriti bogatu

turističku ponudu.

U sadašnjoj turističkoj ponudi samo malobrojni turistički potencijali su u potpunosti

iskorišteni, a veliki dio potencijala je zanemaren ili nije dovoljno istaknut. Pa tako u gradu

bogatom arheološkim nalazima i kulturnom baštinom djeluje samo jedan muzej, koji ima

bogat sadržaj, ali opet nedovoljno bogat za takav takav razmjer arheoloških nalazišta i

nalaza. Također su na mjestu brojnih važnih arheološki nalazišta, umjesto da ih se

turistički valorizira, izgrađene zgrade poput trgovačkog centra i hotela što uz smještaj

pronađenih predmeta u muzeje drugih gradova rezultira potpunim propadanjem tog

turističkog potencijala. Tako imamo primjer arheološkog lokalitela u Dugoj ulici, koji je u

užem središtu grada, a na kojem su 2012. godine arheolozi otkrili ulaz u katakombe koje su

ispunjene izuzetno vrijednim artefaktima iz 4. i 5. stoljeća, no nakon završetka iskapanja

na tom lokalitetu je izgrađen produžetak trgovačkog centra koji se nalazio uz lokalitet što

je dovelo do propadanja tog lokaliteta kao turističkog potencijala.

Također nedovoljna promocija grada kako od strane turističke zajednice tako i od

strane gradske uprave je velika slabost turizma u Vinkovcima. Svi znamo kako je dobra

reklama vrlo važna za privlačenje turista. Turizam u Vinkovcima se može razvijati samo s

činjenicom da su najstariji grad u Europi, ne spominjući druge turističke potencijale, no

kako je promocija grada dosta loša, samo manji broj ljudi je upoznat s tom činjenicom, što

nikako ne pridonosi razvoju Vinkovaca kao turističke destinacije.

7

Zatim, sljedeća slabost je nedostatak suvenirnica, koji je zapravo jedini nepovoljni

receptivni faktor. Naime, u gradu se nalaze svega tri objekta u kojima se mogu kupiti

suveniri što uz vrlo skromnu ponudu koji imaju rezultira manjem profitu od turizma, jer

svaki turist želi ponjeti neku lijepu uspomenu s destinacije koju je posjetio. Tu treba

napomenuti, da je u vrijeme održavanja Vinkovačkih jeseni cijelo uže središte grada

prepuno štandovima sa raznovrsnim i kvalitetnim suvenirima, što dokazuje da postoji

kvalitetna ponuda suvenira, no ona nije iskorištena u ostalom dijelu godine.

2.3. Mogućnosti

Kao jednu od glavnih slabosti turizma Vinkovaca istaknuli smo njegov periferni

položaj s obzirom na žarište turističkih zbivanja. No upravo to može biti zapravo i velika

mogućnost razvoja turizma u Vinkovcima. Naime, kako se Vinkovci nalaze u Panonskoj

regiji koja je relativno slabo turistički valorizirana, sa svega par većih turističkih gradova, a

Vinkovci posjeduju veliki turistički potencijal, pravilnom valorizacijom i ulaganjima

Vinkovci mogu postat turistički centar Panonske regije, jer nemaju veliku konkurenciju.

S obzirom na svoje kulturno nasljeđe od prapovijesnih kultura pa do novije povijesti,

predstavljen je projekt izrade virtualnog muzeja prapovijsnih kultura i povijesti starog

vijeka koji bi bio prvi takav muzej u ovom dijelu Europe. Također velika mogućnost

turizma je i projekt arheološkog parka na Sopotu, povijesnom, izletničkom i športsko-

rekreacijskom prostoru koji se nalazi u rubnom dijelu Vinkovaca, a sa centrom grada je

povezan novouređenom šetnicom uz obalu Bosuta. U planu je izgradnja manjeg priručnog

muzeja s postavom izvorne građe lokaliteta uz mogućnost da posjetitelji sudjeluju u

arheološkim iskapanjima, ili radionicama u kojima će učiti izrađivati tkanine, keramičke

posude i slično kako se to radilo u kamenom dobu. Realizacija tih projekta zasigurno bi

pobudila interes turista s vrlo velikog geografskog prostora.

Gotovo u srcu grada, uz Bosut, nalazi se park Lenije koji ima površinu od 51 km2 te u

sadašnjem stanju ne predstavlja značajnu turističku atrakciju. No u parku se nalazi veliki

broj stabala autohtonih slavonskih vrsta kao i crnogoričnih te drugih egzotičnih vrsta od

kojih su neka stabla stara i preko 100 godina. Takvom hortikulturalnom prostoru treba

posvetiti više pozornosti, tj. trebalo bi ga urediti cvjetnjacima, travnjacima, šetalištem te

8

postaviti pločice sa nazivima na hrvatskom i latiskom jeziku i kratki opis uz stabla. Te na

taj način pretvoriti ovaj prostor u oazu mira, prirodne ljepote te svojevrsnu učionicu za

vinkovčane te pristigle turiste.

Velike su mogućnosti i za razvoj lovnog turizma. Uz brojne lovačke kuće razasute po

brojnim i raznovrsnom divljači bogatim šumskim lovištima površine 50,000 hektara u užoj

i široj vinkovačkoj okolici, posebno treba istaknuti novootvorenu lovačku kuću na starim

Kunjevcima koja razvitku turizma daje jednu novu dimenziju te zadivljuje svojom

ponudom i položajem u šumi nedaleko od grada. Svega 1% noćenja ostvareno je u

lovačkim kućama, što govori kako lovni turizam nije još ni približno razvijen s obzirom na

mogućnosti ovog prostora. Velika je i mogućnost razvoja ribolovnog turizma na brojnim

rijekama, a ponajviše na Bosutu, Spačvi i Studvi koje obiluju slatkovodnom ribom poput

šarana, smuđa, soma, linjaka, grgeća, štuke itd. A povezano s time razvija se i sportski

ribolov te se održavaju brojna natjecanja u kuhanju fiša.

Posljednjih se godina u svijet pa i u Hrvatskoj javlja potreba za razvojem specifičnih

oblika turizma. Stoga su Vinkovci 2010. godine u sklopu javnog poziva ministarstva

turizma za dodjelu bespovratnih sredstava izradili projekt za izgradnju turističkog

kompleksa – golf igrališta s pratećim objektima, hipodroma i zabavnog parka nedaleko od

grada. Realizacija tog projekta otvorila bi nova vrata te uvelike pridonjela razvoju turizma

u Vinkovcima, no budućnost tog projekta je upitna.

Zatim jedna mogućnost koja nije direktno povezana s gradom Vinkovcima, ali može

imati veliki učinak na njega je razvoj seoskog turizma u okolnim selima. Naime, u okolici

Vinkovaca se nalzi znatan broj sela koja imaju dugu tradiciju, tipičan slavonski krajolik i

arhitekturu te njeguju svoje običaje što predstavlja veliki turistički potencijal. Jedan takav

primjer je Cerna, takozvana „slavonska Venecija“, koja je smještena na četiri rijeke,

povijest joj seže sve do 13. stoljeća. te se u srpnju svake godine održavaju „Žetvene

svećanosti“, folklorna manifestacija u čast završetka žetve.

9

2.4. Opasnosti

Najveću opasnost za razvoj turizma u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj pa tako i u

Vinkovcima prvenstveno predstavlja orijentiranost na turizam u priobalnom dijelu. Iako se

sve više pojavljuju projekti u kojima se nastoji promovirati i kontinentalni dio Hrvatske, to

je daleko od potrebnog, te stoga ti prostori, koji imaju veliki turistički potencijal, ostaju i

dalje neiskorišteni. Tu veliku ulogu ima i gospodarska kriza koja je dovela hrvatsko

gospodarstvo u tešku situaciju, a samim time i ograničila ulaganja u turizam, te se stoga ta

ulaganja usmjeravaju u već valorizirane turističke destinacije na obali, a ne na pokušaj

razvoja turizma kontinentalne Hrvatske. Veliko značenje, ali i veliku opasnost za razvoj

turizma može imati politika samog grada, tj. plan razvoja kojeg donosi uprava grada. U

trenutnom planu razvoja grada Vinkovaca turizam zauzima važnu ulogu te se znatna

sredstva izdvajaju za unaprjeđenje turizma, no s obzirom na postojeću krizu te eventualnu

promjenu vlasti može doći do zanemarivanja turizma te povećanog ulaganja ka drugim

granama dijelatnosti, poput industrije.

No ne smijemo zaboraviti opasnosti koje turizam može imati na prostor u kojem se

razvija. Prvenstveno sa većim brojem turista, narušit će se mirnoća stanovanja koju su

Vinkovci donekle uspjeli zadržati, tj. izgubit će se glavne karakteristike Vinkovaca kao

manjeg i mirnog grada. Zatim povećan broj ljudi koji obitavaju u gradu rezultirao bi većom

proizvodnjom otpada, a veći broj automobila doveo bi do veće emisije štetnih pinova koji

imaju negativan utjecaj na okolicu, te mogu dovesti do ekološkog onečišćenja izvornog

pejsaža. Zatim daljnji razvoj turizma doveo bi do izgradnje novih turističkih objekata kako

u centru tako i na periferiji. Naime rušenjem starih objekata u centru grada te gradnja

novih, modernih objekata, dovelo bi do narušavanja izvorne arhitekture grada, tj. svakom

srušenom zgradom izbrisao bi se jedan komadić povijesti Vinkovaca. No i gradnja novih

objekata na rubu grada predstavlja opasnost za brojna poljoprivredna zemljišta oko grada,

koja bi se žrtvovala u korist turističkih objekata, te bi se time narušavao izvorni krajolik ali

i poljoprivredna djelatnost koja u ovim krajevima ima veliki značaj. Veliku opasnost za

poljoprivredu predstavlja i orijentiranost stanovništva na turizam, te bi se tako

poljoprivreda sve više zapuštala.

10

3. Zaključak

Vinkovci su gospodarski i strateški značajno hrvatsko područje. S obzirom na svoj

povoljan geografski smještaj i položaj naseljeni su od neolitika pa sve do danas, te kao takvi

imaju status najstarijeg, kontinuirano naseljenog, grada u Europi. Takva duga povijest

naseljenosti rezultirala je pojavom brojnih kultura, a time i mnoštvom povijesnih nalazišta,

spomenika i artefakata što uz običaje i tradiciju novije povijesti daje osnovu za razvoj turizma

u Vinkovcima. Tu prije svega moramo spomenuti najveće turističke brendove, Vinkovačke

jeseni te najstariji indoeuropski kalendar Orion, koji još nije u dovoljnoj mjeri valoriziran. Uz

bogatstvo društvenih atraktivnih faktora, koji imaju najvažniju ulogu u turizmu Vinkovaca, ne

treba zanemariti ni prirodne atraktivne faktore, koji su nešto siromašniji ali i dalje imaju

veliko značenje za one koji ih znaju prepoznati. Razvoju turizma pogoduje i odlična prometna

povezanost te zadovoljavajući smještajni uvjeti. No pozicioniranost Vinkovaca na periferiji

glavnih turističkih pravaca, te nedovoljna promocija vrijednosti utječe na znatno manji broj

turista, nego što je stvarni potencijal Vinkovaca. Sukladno tome, glavni cilj ponajprije treba

biti primjerena promidžba na lokalnom i širem prostoru, tj. treba potencijalne turiste upoznati

s vrijednostima Vinkovaca.

Kao i većina turistička destinacija, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, Vinkovci imaju

predispozicije i brojne mogućnosti za daljnje unaprijeđenje turističke ponude. Tako postoje

razni projekti poput izgradnje virtuanog muzeja, uređenja arheološkog parka na Sopotu te

parka Lenije, koji bi zasigurno predstavljali pravu turističku atrakciju. Također ne smijemo

zanemariti i mogućnost još intenzivnijeg razvoja lovnog i ribolovnog turizma, a izgradnja golf

terena otvorila bi potpuno novu dimenziju turizma u Vinkovcima. Razvoju turizma prijete

brojne opasnosti te uz doprinos gospodarskom napretku značajniji razvoj turizma može imati

i negativne posljedice za grad i njegovu okolicu, stoga treba vrlo oprezno kreirati plan razvoja

turizma u Vinkovcima.

Strategija razvoja hrvatskoh trizma sve više potiče razvoj kulturnog turizma kao prioritet

turističkog razvoja Hrvatske, no ne samo u primorju i velikim gradovima, veći i u

kontinentalnim područjima. U tom su pogledu Vinkovci i njegova okolica jedno od

potencijalnih turističkih odredišta koji imaju konkretne i značajne mogućnosti. Dakle,

turistički potencijali Vinkovaca definitivno postoje, oni su očiti i samo je pitanje dana, naše

sposobnosti, umijeća i ulaganja u tu djelatnost kada će oni biti primjereno valorizirani.

11

4. Literatura i izvori

Bilen M., 2006: Turizam i prostor, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac

Bilen M., Bučar K., 2001: Osnove turističke geografije, Mikrorad, Zagreb

Blažević I., Knežević R., Turistička geografija Hrvatske, Fakultet za turistički i hotelski

menađment u Opatiji, Opatija

Curić Z., Glamuzina N., Opačić V.T., 2013: Geografija turizma, Tiskara Zelina, Sv. Ivan Zelina

Durman A., Gudac V., 2010: VIOR : Vinkovci i Orašje povijesno nasljeđe u turističkom projektu, Projekt VIOR, Vinkovci

Grad Vinkovci, http://www.vinkovci.hr/ (5.10.2014.)

Grgurovac, Martin., 2104: Vinkovci i okolica, Privlačica, Vinkovci

Ministarstvo turizma RH, http://www.mint.hr/default.aspx?id=7937 (5.10.2014.)

Landeka M. (ur.), 2010: Vinkovci, Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima, Vinkovci

Turistička zajednica Vinkovaca , http://www.tz-vinkovci.hr/hr/ (5.10.2014.)

Vukovarsko-srijemska županija, http://www.vusz.hr/ (5.10.2014.)

12