SVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

SVEUČILIŠTE U ZADRU Odjel za njemački jezik i književnost

Obala kralja Petra Krešimira IV. br. 2 HR – 23000 Zadar

Preddiplomski dvopredmetni studij njemačkog jezika i književnosti i diplomski dvopredmetni studij njemačkog jezika i književnosti

nastavničkog usmjerenja

Pročelnik Odjela za njemački jezik i književnost: prof. dr. sc. Pavao Mikić ECTS koordinator: mr. sc. Zaneta Sambunjak

Zadar, svibanj 2005.

1. UVOD a) Razlozi za pokretanje studija Studij njemačkog jezika i književnosti postoji od utemeljenja Filozofskog fakulteta u Zadru 1956. godine a s obzirom na interes koji za ovaj studij postoji te s obzirom na kadrovsku ekipiranost Odjela, iza zagrebačkog on predstavlja drugi relevantni germanistički studij u Republici Hrvatskoj. Odjel za njemački jezik i književnost u Zadru do sada je formalno imao samo nastavničko studijsko usmjerenje. Budući da su potrebe tržišta rada za stručnjake njemačkog jezika u Hrvatskoj bile velike, naši su diplomirani studenti bez poteškoća nalazili zaposlenje ne samo u školama diljem Hrvatske, gdje je njemački iza engleskoga na drugome mjestu po kvantitativnoj zastupljenosti, nego i u gospodarstvu, u kulturi, u državnoj upravi, uredništvima, diplomatskim predstavništvima, a osobito u turizmu i hotelijerstvu, budući da je Hrvatska tradicionalno glavno odredište njemačkih i austrijskih turista. Potrebe za stručnjacima koji dobro poznaju njemački jezik i njemačke kulturne specifičnosti, osobito potreba za visokokvalificiranim prevoditeljima i tumačima pojačale su se uslijed globalizacije u svim područjima života a političke promjene u posljednjem desetljeću višestruko su povećale međunarodnu razmjenu i komunikaciju na svim razinama pa je razmjerno tome porasla potreba za prijevodima i kvalitetnim interkulturalnim posredovanjem. Pridruživanjem Hrvatske Europskoj Uniji i atlanskim asocijacijama ovaj trend još će se povećavati. Poziv hrvatskim sveučilištima na suradnju u Europskoj Uniji dolazi u okvirima bolonjskog procesa te preko TEMPUS-programa. 2003. naš se Odjel uključio u TEMPUS-projekt iz prevoditeljstva s ciljem utemeljenja studijskog usmjerenja za prevoditelje u suradnji s drugim odjelima našega Sveučilišta (Odjel za francuski jezik i književnost i Odjel za engleski jezik i književnost), s Odjelima za njemački, francuski i engleski Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Institutima za prevođenje Sveučilišta u Beču, Bruxellesu i Parizu. Od godine utemeljenja Odjel za njemački jezik i književnost aktivno sudjeluje u svim oblicima međunarodne znanstvene suradnje sa zemljama njemačkog govornog područja, i to u razmjeni studenata i profesora, gostovanjima eminentnih stranih germanista i studijskim boravcima naših profesora na inozemnim sveučilištima. Vezu s njemačkim obrazovnim sustavom ima Odjel i preko brojnih studenata-povratnika, koji dolaskom u domovinu traže priliku jezičnog i kulturnog reintegriranja, nastavka školovanja na našem Sveučilištu i kasnijeg zapošljavanja. Na našem Odjelu također je veoma važna i kontinuirana prisutnost dvaju stranih kolega, ugovornih lektora iz Njemačke i Austrije, što omogućuje dobar uvid u pitanja struke u zemljama njemačkog govornog područja i uspješno koordiniranje međunarodne akademske suradnje. Kvalitetno obrazovanje profesora njemačkog jezika za potrebe osnovnih i srednjih privatnih i državnih škola, podizanje novih naraštaja znanstvenika koji će se baviti raznim aspektima germanističke struke, posebno njemačko-hrvatskim jezičnim dodirima u Dalmaciji i njemačko-hrvatskim književnim i povijesnim vezama te osposobljavanje visokokvalificiranih stručnjaka za prevođenje nije zamislivo bez postojanja preddiplomskog studija njemačkog jezika i književnosti. Preddiplomski studij bio bi temelj za nastavak obrazovanja na diplomskim, postdiplomskim i doktorskim studijima. Naš Odjel stoga predlaže: preddiplomski studij njemačkog jezika i književnosti,

diplomski studij njemačkog jezika i književnosti nastavničkog usmjerenja. b) Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa Nastavničko i suradničko osoblje Odjela za njemački jezik i književnost raspolaže pet desetljeća dugim iskustvom u provođenju programa diplomskih studija iz njemačkog jezika i književnosti. Svi nastavnici boravili su na stručnom i znanstvenom usavršavanju u zemljama njemačkog govornog područja, većina ih je završila poslijediplomske i doktorske studije, pa su svi dobro upoznati sa sustavom studiranja u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Na Odjelu su zaposlena 3 doktora filoloških znanosti, od kojih 2 u trajnom zvanju redovitog profesora, 1 docent, 6 magistara filoloških znanosti, 4 domaća lektora njemačkog jezika i 2 ugovorna strana lektora, jedan iz Njemačke i jedan iz Austrije a u tijeku su postupci stjecanja magisterija i doktorata znanstvenih novaka i asistenata. Na dodiplomskom studiju zastupljeni su gotovo svi relevantni stručni i znanstveni sadržaji, a posebna su težišta proučavanje njemačko-hrvatskih jezičnih dodira, kontrastivne lingvistike te njemačko-hrvatske književne i povijesne veze. c) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata Studij njemačkog jezika i književnosti otvoren je prema svim studentima dvopredmetnih studija na matičnom sveučilištu, na svim hrvatskim sveučilištima s istom programskom strukturom te s najvećim dijelom međunarodnih sveučilišta. Do sada su naši studenti sudjelovali u međunarodnoj studentskoj razmjeni s njemačkim i austrijskim sveučilištima (Essen, Bochum, Graz, Beč itd.) potpomognuti stipendijama međunarodnih akademskih i kulturnih posredničkih institucija DAAD-a iz Bonna, Österreich-Kooperation iz Beča, Austrijskog kulturnog foruma i Goethe-Instituta. Od ove godine sustavno se radi na dvosmjernoj jednosemestralnoj razmjeni studenata u okviru TEMPUS-projekta sa Sveučilištima u Beču (Institut für Übersetzen und Dolmetschen), Parizu (Institut d'Interprétation et Traduction) i Bruxellesu (Institut Marie Haps). Organizirane kontakte sa Wilhelm Humboldt Sveučilištem u Berlinu i Freie Universität Berlin 15-tak studenata godišnje ostvaruje u okviru organizirane tradicionalne studentske stručne ekskurzije u Berlin.

A) PREDDIPLOMSKI DVOPREDMETNI STUDIJ NJEMAČKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI 2. OPĆI DIO 2.1. Naziv studija: Njemački jezik i književnost 2.2. Nositelj studija je Sveučilište u Zadru, a izvođač studija Odjel za njemački jezik i književnost. 2.3. Preddiplomski studij njemačkog jezika i književnosti traje šest (6) semestara. 2.4. Uvjet za upis na preddiplomski studij je završena srednja škola i položen propisani razredbeni ispit na Odjelu za njemački jezik i književnost. 2.5. Cilj je preddiplomskog studija njemačkog jezika i književnosti studentu pružiti solidno obrazovanje iz cjelokupnog područja struke i omogućiti mu stjecanje visoke jezične kompetencije u njemačkom jeziku. Prvostupnik njemačkog jezika i književnosti osposobit će se tijekom studija za analizu kompleksnih pitanja s područja njemačkog jezika i njemačke književnosti, njemačke kulture te usmene i pismene komunikacije, bit će osposobljen za pisanje tekstova na njemačkom jeziku prema njihovoj namjeni i adresatima a u skladu s vrstom teksta i oblikom medija. Nadalje bit će osposobljen za samostalno produbljivanje i proširivanje znanja i kompetencija stečenih na području germanistike i izvan nje. Završen preddiplomski studij njemačkog jezika i književnosti služi kao priprema za daljnje znanstveno i stručno usavršavanje na diplomskom, postdiplomskom i doktorskom studiju. 2.6. Budući da raspolaže znanjima i sposobnostima koja omogućuju uključivanje u razna područja rada na hrvatskom i europskom tržištu rada, prvostupnik njemačkog jezika i književnosti moći će se zaposliti u izdavaštvu i knjižarstvu, u medijima, u državnoj upravi, diplomatskim predstavništvima, turističkim agencijama, u javnim i privatnim ustanovama kulturne politike i kulturnog posredovanja, u poslovima propagande i marketinga te u slobodnim profesijama (npr. publicisti, pisci). Završetkom preddiplomskog studija prvostupnik stječe akademski naziv «prvostupnik (baccalaureus) njemačkog jezika i književnosti». Odluči li se student prvostupnik za prevoditeljsko usmjerenje i studij dvaju jezika, te odabere li za tu struku relevantne izborne kolegije u tijeku preddiplomskog studija prvostupnik stječe naziv «stručnjaka za međukulturalnu komunikaciju» dakle naziv «međukulturalnog posrednika» pa se može zaposliti u domaćim i međunarodnim gospodarskim tvrtkama, diplomatskim

predstavništvima, bankarstvu, kulturnim institucijama u zemlji i inozemstvu, dakle na svim onim mjestima koja zahtjevaju višejezično i višekulturalno posredovanje. B) DIPLOMSKI DVOPREDMETNI STUDIJ NJEMAČKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI: NASTAVNIČKO USMJERENJE 2. OPĆI DIO 2.1. Naziv studija: Njemački jezik i književnost, nastavničko usmjerenje 2.2. Nositelj studija je Sveučilište u Zadru a izvođač Odjel za njemački jezik i književnost. 2.3. Studij traje četiri (4) semestra. 2.4. Uvjet za upis na studij je završen preddiplomski studij iz njemačkog jezika i književnosti. 2.5. Završetkom diplomskog studija njemačkog jezika i književnosti nastavničkog usmjerenja student je osposobljen za nastavnika njemačkog jezika u osnovnim i srednjim državnim i privatnim školama i za sve poslove za koje se traži visok stupanj poznavanja njemačkog jezika. Završetkom diplomskog studija iz njemačkog jezika i književnosti nastavničkog usmjerenja student će moći upisati poslijediplomski i doktorski studij iz germanistike (lingvististike i književnosti) u Hrvatskoj i u inozemstvu. Preddiplomski studiji u Republici Hrvatskoj koji su dovoljni za nastavak studija na diplomskom studiju njemačkog jezika i književnosti nastavničkog usmjerenja su: preddiplomski studij njemačkog jezika i književnosti na Sveučilištu u Zadru, preddiplomski studij njemačkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, preddiplomski studij njemačkog jezika i književnosti na Sveučilištu u Osijeku, preddiplomski studij njemačkog jezika i književnosti na sveučilištu u Rijeci. 2.6. Završetkom studija njemačkog jezika i književnosti nastavničkog usmjerenja na Odjelu za njemački jezik i književnost Sveučilišta u Zadru student stječe akademski naziv «magistra njemačkog jezika i književnosti» i stručni naziv «profesora njemačkog jezika».

Odjel za njemački jezik i književnost Sveučilište u Zadru Zadar, 12. svibnja 2005.

PREDDIPLOMSKI DVOPREDMETNI STUDIJ NJEMAČKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Stečeno zvanje: prvostupnik (baccalaureus) njemačkog jezika i književnosti

OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA PREDDIPLOMSKOG DVOPREDMETNOG STUDIJA NJEMAČKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

KRATICE: P=PREDAVANJA; V=VJEŽBE; E=ECTS, SE=SEMINAR, A-KOLEGIJ=TEMELJNI KOLEGIJI NA ODJELU; B-KOLEGIJI=IZBORNI KOLEGIJI U OKVIRU ODJELA; C-KOLEGIJI=IZBORNI KOLEGIJI IZVAN ODJELA; D-KOLEGIJI=IZBORNI KOLEGIJI S DRUGIH ODJELA (OPO) Naziv studija: Studij njemačkog jezika i književnosti. Nositelj studija: Odjel za njemački jezik i književnost. Trajanje studija: šest semestara odnosno tri godine. Predlažemo simetričnu dvopredmetnost preddiplomskog studija (A1+A2) i kombinacije sa svim predmetima na Sveučilištu. Uvjeti upisa: završena srednja škola i položen razredbeni ispit na Odjelu za njemački jezik i književnost. ECTS bodovi: Na preddiplomskom studiju njemačkog jezika i književnosti (u okviru simetričnog dvopredmetnog studija) student treba postići ukupno 90 ECTS bodova tj. u jednoj godini 30 ECTS a u jednom semestru 15 ECTS bodova. BA = 90 ECTS = 60% A: 40%B, C, D BA= 90 ECTS= 54 A: 36B,C,D (npr. min.18 ECTS iz B: max. 18 ECTS iz C,D (C, D kolegije s drugih odjela student može uzeti, ali i ne mora. On može sve kolegije uzeti iz B-skupine kolegija s matičnog Odjela.) Dakle, da bi završio preddiplomski studij student mora imati:

1. A –kolegiji (18 E iz književnosti +14 E iz lingvistike + 22 E iz jezičnih vježbi) - 54ECTS

2. B-kolegiji (min. 9E iz književnosti + min. 9 E iz lingvistike) - min. 18ECTS 3. C, D-kolegiji - max. 18 ECTS

SVAKI SEMESTAR STUDENT IZ PONUDE A-KOLEGIJA UZIMA JEDNE VJEŽBE, JEDAN KOLEGIJ IZ LINGVISTIKE I JEDAN KOLEGIJ IZ KNJIŽEVNOSTI. Osim navedenih izbornih B-kolegija, koji iz godine u godinu variraju, iz ponude Odjela student može odabrati izborne kolegije C i D tipa s drugih odjela Sveučilišta. Pri odabiru ponuđenih kolegija student treba voditi računa o konačnom zbroju bodova iz ponude A, B, C i D tipova kolegija. Na preddiplomskom studiju njemačkog jezika i književnosti na A- kolegije otpada cca. 60% ECTS bodova, a na B, C, D kolegije zajedno cca. 40% ECTS bodova. Student preddiplomskog studija njemačkog jezika i književnosti dužan je iz ponude B- kolegija ( s matičnog odjela) odabrati po semestru minimum jedan kolegij iz lingvistike ili minimum jedan iz književnosti. Odabere li npr. u zimskom semestru kolegij iz književnosti, onda u ljetnom semestru mora odabrati jedan kolegij iz lingvistike.

A – TEMELJNI/OBVEZNI KOLEGIJI NA PREDDIPLOMSKOM DVOPREDMETNOM STUDIJU NJEMAČKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

1. Uvod u studij njemačkog jezika 2 P (3 E) 2. Uvod u studij njemačke književnosti 1 P+1S (3 E) 3. Jezične vježbe I 6V (4E) 4. Fonetika i fonologija. 1P+1S (2E) 5. Poglavlja iz starije njemačke književnosti 1P+1S (3E) 6. Jezične vježbe II 6V (4E) 7. Morfologija 2 P (2 E) 8. Njemački roman nakon 1945. 1 P+1S (3 E) 9. Jezične vježbe III 6V (4 E) 10.Sintaksa njemačkog jezika 2 P (2E) 11. Goethe 1 P+1S (3 E) 12. Jezične vježbe IV 6V (4 E) 13. Leksikologija 1 P+1S (2 E) 14. Realizam i naturalizam 1P+1S (3E) 15. Jezične vježbe V 4 V (3 E) 16. Povijest njemačkog jezika i hist. gramatika 1 P+1S (3 E) 17. Književnost Bečke moderne 1P+1S (3E) 18. Jezične vježbe VI 4V (3 E)

-------- 54 E B – IZBORNI KOLEGIJI NA PREDDIPLOMSKOM DVOPREDMETNOM STUDIJU NJEMAČKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

1. Komparativna stilistika njemačke balade 1P+ 1S (3E) 2. Fonetske vježbe 2V (3E) 3. Njemačka kultura i civilizacija 2S (3E) 4. Lingvistički seminar: morfologija 2S (3E) 5. Heinrich Böll 2S (3E) 6. Morfosintaksa u kontrastu 2S (3E) 7. Njemačka umjetnička balada 2S (3E) 8. Leksikologija u kontrastu 1P+1S(3E) 9. Književnost biedermeiera 1P+1S(3E) 10. Semantika 1P+1S(3E) 11. Drame G. Hauptmanna 1P+1S(3E)

HODOGRAM PREDDIPLOMSKOG DVOPREDMETNOG STUDIJA NJEMAČKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Preddiplomski studij 1. semestar

Kolegiji ECTS P S V A Uvod u studij njemačkog jezika Uvod u studij njem. književnosti Jezične vježbe I.

3 3 4

2 1 0

0 1 0

0 0 6

Kolegiji ECTS P S V B Komp. stilistika njem. balade Fonetske vježbe

3 3

1 0

1 0

0 2

Preddiplomski studij 2. semestar

Kolegiji ECTS P S V A Fonetika i fonologija Poglavlja iz starije njem. knjiž. Jezične vježbe II.

2 3 4

1 1 0

1 1 0

0 0 6

Kolegiji ECTS P S V B Njemačka kultura i civilizacija Fonetske vježbe

3 3

0 0

2 0

0 2

Preddiplomski studij 3. semestar

Kolegiji ECTS P S V A Morfologija njemačkog jezika Njemački roman nakon 1945. Jezične vježbe III.

2 3 4

2 1 0

0 1 0

0 0 6

B Kolegiji ECTS P S V

Lingvistički seminar: morfologija Heinrich Böll

3 3

0 0

2 2

0 0

Preddiplomski studij 4. semestar

Kolegiji ECTS P S V A Sintaksa njemačkog jezika Goethe Jezične vježbe IV.

2 3 4

2 1 0

0 1 0

0 0 6

Kolegiji ECTS P S V B Morfosintaksa u kontrastu Njemačka umjetnička balada

3 3

0 0

2 2

0 0

Preddiplomski studij 5. semestar

Kolegiji ECTS P S V A Leksikologija Realizam i naturalizam Jezične vježbe V.

2 3 3

1 1 0

1 1 0

0 0 4

Kolegiji ECTS P S V B Leksikologija u kontrastu Književnost biedermeiera

3 3

1 1

1 1

0 0

Preddiplomski studij 6. semestar

Kolegiji ECTS P S V A Pov. njem. jez. i hist. gramatika Knjiž. Bečke moderne Jezične vježbe VI.

3 3 3

1 1 0

1 1 0

0 0 4

B Kolegiji ECTS P S V

Semantika Drame G. Hauptmanna

3 3

1 1

1 1

0 0

OPISI/SADRŽAJI OBVEZNIH I IZBORNIH KOLEGIJA NA PREDDIPLOMSKOM DVOPREDMETNOM STUDIJU NJEMAČKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Naziv kolegija: Uvod u studij njemačkog jezika Ime nositelja kolegija: prof. dr. Željka Matulina (izvoditelji dr. sc. Željka Matulina i mr. sc. Anita Pavić Pintarić) Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost Godina/ Semestar: I./1 Status kolegija: obvezni (A) Uvjeti upisa: upisan prvi semestar Broj tjedana po semestru: 15, broj sati tjedno 2 sata predavanja Trajanje: jedan semestar ECTS bodovi: 3 boda Jezik: njemački Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi Ispit: pismeni Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata: kontinuirana provjera znanja i ocjenjivanje aktivnosti, diskusija o pojedinim pitanjima, radne grupe Sadržaj: U prvome dijelu ovoga kolegija definiraju se osnovni pojmovi znanosti o jeziku i daje pregled suvremenih lingvističkih disciplina, među kojima se posebna pozornost posvećuje njemačkoj gramatici i gramatičkoj terminologiji. U drugome se dijelu studenta uvodi u različite metode promatranja i proučavanja dijakronijskih, dijatopskih i dijastratskih osobitosti njemačkog jezika. Cilj: Usvajanje temeljnih lingvističkih znanja neophodnih za razumijevanje specijaliziranih kolegija u višim semestrima. Literatura: Željka Matulina: Grundlagen der germanistischen Linguistik, Zagreb (1987) i Zadar (1997); Mirko Gojmerac: Einführung in die Linguistik, Zagreb, 1992; Otmar Werner / Franz Hundsnurscher: Linguistik I. Lehr- und Übungsbuch zur Einführung in die Sprachwissenschaft, Tübingen, 1983. Heinz Vater: Einführung in die Sprachwissenschaft, UTB, München, 2002.

Naziv kolegija : Uvod u studij njemačke književnosti Ime nositelja kolegija : doc.dr.sc. Slavija KABIĆ Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost GODINA/semestar: I./1. semestar Status kolegija: temeljni (A) Uvjet upisa kolegija: - Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15/ 2( 1 P + 1S) = 30 ECTS BODOVI (koeficijent opterećenja studenata): 3

Opis/sadržaj kolegija Osnove opće i njemačke znanosti o književnosti: osnovni postulati povijesti književnosti, teorije književnosti/književnih teorija, književne kritike. Metode znanosti o književnosti (pozitivizam, duhovna povijest, metoda imanentne interpretacije, psihoanalitička i arhetipska književna kritika, teorija estetske recepcije, strukturalistička, neostrukturalistička i poststrukturalistička književna znanost. Osnovni pojmovi analize teksta (lirika, proza, drama). Analiza i interpretacija jednostavnih književnih (lirskih, proznih i dramskih) tekstova. Cilj kolegija jest uvesti studenta u osnove znanosti o književnosti, u tehnike znanstvenog rada i osnove interpretacije književnog teksta.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminar, diskusija Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenata: usvajanje književno-znanstvenih termina, čitanje i razumijevanje stručne literature na njemačkom i hrvatskom jeziku, vježbanje pisanja sem. rada odnosno tehnika znanstvenog rada. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanja studenata: seminarski rad Literatura

a) obvezna Solar, Milivoj, Teorija književnosti . Zagreb, Školska knjiga 1991 (odabrana poglavlja) Kayser,Wolfgang, Das sprachliche Kunstwerk. Eine Einführung in die

Literaturwissenschaft. Bern-München, Francke Verlag 1973 (odabrana poglavlja) Weller, René/Warren, Austen, Theorie der Literatur. Frankfurt/Main, Ullstein 1963

(=Ullstein-Buch).420, 421) (odabrana poglavlja) b) dopunska

Borchmeyer, Dieter/Viktor Žmegač (Hrsg.), Moderne Literatur in Grundbegriffen. Frankfurt/Main 1987 (odabrani pojmovi) Rosenberg, Rainer, Zehn Kapitel zur Geschichte der Germanistik.

Literaturgeschichtsschreibung. Berlin, Akademie-Verlag 1981 (odabrana poglavlja) Schutte, Jürgen, Einführung in die Literaturinterpretation. Stuttgart-Weimar, Verlag J.B.

Metzler, 4. aktualisierte Auflage 1997 (Sammlung Metzler: SM 217), str. 198-212: Anhang: Hinweise zur Technik des wissenschaftlichen Arbeitens.

Naziv kolegija: Jezične vježbe I Nositelj kolegija: mr.sc. Goran Lovrić; mr.sc. Mirjana Pehar Izvoditelj: mr.sc. Goran Lovrić; mr.sc. Mirjana Pehar; strani lektor Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost Godina / semestar: I./1. Status kolegija: obvezni Uvjet upisa kolegija: / Broj tjedana po semestru / Broj sati tjedno: 15 / 6 (4 domaći lektor + 2 strani lektor) ECTS Bodovi: 4 Opis / sadržaj kolegija / cilj: U prvom semestru obrađuje se glagol: pravilni, nepravilni, pomoćni, modalni, povratni, prijelazni, neprijelazni, odvojivi, neodvojivi itd., zatim glagolska vremena, glagolski načini i sve druge gramatičke kategorije vezane uz glagole. Sve te glagolske kategorije uvježbavaju se na odabranim tekstovima (prepričavanje teksta, diskusija na zadanu temu, sastavljanje tekstova itd.). Konverzacijske vježbe sa stranim lektorom služe vježbanju i razvoju govorne kompetencije.

Način izvodjenja nastave i usvajanja znanja: vježbe (pismene i usmene). Obveze studenta: redovno pohađanje i aktivna suradnja u nastavi; pismeni i usmeni ispit. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenta: Cilj kolegija je pravilna primjena navedenih gramatičkih sadržaja na standardnom njemačkom jeziku i razvoj pismene i govorne kompetencije. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Praćenje rada i napredovanja studenata tijekom semestra, te pismeni i usmeni ispit na kraju semestra. Literatura Obvezna: Helbig/Buscha „Deutsche Grammatik“; Helbig/Buscha „Übungsgrammatik“; Willkop/Wiemer „Auf neuen Wegen“. Dopunska: Jednojezični i dvojezični rječnici; Hrvatska gramatika.

1

NAZIV KOLEGIJA: Komparativna stilistika njemačke balade NOSITELJ: prof. dr. sc. Ivan Pederin SURADNIK: mr. sc. Zaneta Sambunjak ODJEL: Odjel za njemački jezik i književnost GODINA/ semestar: 1. god./ 1. semestar Status kolegija: Izborni B Uvjet upisa kolegija: Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 tjedana/2 sata tjedno (1P+1S) Ukupno dana terenske nastave: / ECTS BODOVI: 3 ECTS (1ECTS za 30 sati nastave, 1 ECTS za pripremu za svaki nastavni sat, 1 ECTS za pripremu za ispit, pisanje eseja i sl.) Opis/ sadržaj kolegija: Balada je prisutna u njemačkoj književnosti od početaka a najviši je doseg postigla u razdoblju romantizma i biedermeiera: gotovo da je tipična za starija razdoblja njemačke književnosti. Pretpostavlja se da odražava sjevernjačku germansku svijest i duh te da su oni prisutni podjednako u njezinu sadržaju kao i u njezinu stihu. U ovome kolegiju proučavat će se stil balade, njezine estetske i izražajne vrijednosti, dojam koji ostavljaju jezični izbori ostvareni na fonološkome, morfonološkome, semantičkome, sintaktičkome, tekstualnome planu. Balada će se razmatrati kao komparativni stilistički problem, naročito u prevođenju na hrvatski jezik, a kao tertium comparationis poslužit će neke staroengleske inačice te prepjevi na slovački jezik. Promotrit će se i stilske osobitosti transformacije srednjovjekovnih toposa u njemačkoj književnosti biedermeiera.

Cilj: Studenti bi se u okviru ovog kolegija trebali upoznati s njemačkom baladom i njezinim stilskim, estetskim i izražajnim vrijednostima Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: PREDAVANJA, SEMINAR, DISKUSIJA Obveze studenata: PISMENI I USMENI ISPIT, ESEJ, AKTIVNO SUDJELOVANJE U NASTAVI Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, esej, kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenta: aktivno čitanje i razmišljanje, sintetiziranje pročitanog, dinamična i angažirana diskusija i razgovor, student postaje pouzdan i visoko informiran poznavatelj problematike predmeta Literatura: Obvezna: Deutsche Balladen, von Winfried Freund, Philipp Reclam jun., Stuttgart, 1982. Ljudevit Vukotinović, «Okičke vrane», Danica, I(1835), br. 8 Hrvatski prepjevi Lenore Internet izvori: The Two Ravens, http://www.recmusic.org/lieder/s/scott/corb.html Twa Corbies (Two Ravens) (Rabenballade), http://www.minarsas.demon.co.uk/harn/folksongs/corbies.htm Ougenweyde (Pastva pro oči), http://myschwerk.webzdarma.cz/unbehuot.html Rotes Haar (Rude vlasy), http://myschwerk.webzdarma.cz/unbehuot.html Vor vollen Schüsseln (U plnych mis), http://myschwerk.webzdarma.cz/unbehuot.html Rabenballade (Balada o havranech), http://myschwerk.webzdarma.cz/unbehuot.html Dopunska:

2

W. Kayser, Geschichte der deutschen Ballade, Berlin, 1936. Šibeničné piesne, Tatran, Bratislava, 1990. I. Pederin, Umjetna balada hrvatskog predrealizma, Izraz, Sarajevo, XX(1976), br. 2, str. 284-296. Z. Sambunjak, Skriveno značenja pjesme «Trojica» Nikolausa Lenaua, VDG Jahrbuch, Osijek, 2004, str, 109 – 116 Napomena: Mogući dodatni materijali bit će dani studentima na predavanjima

3

Naziv kolegija: Fonetske vježbe Nositelj kolegija: strani lektori: Karin Olfermann M.A. / Mag. phil. Paul Schneider Izvoditelj: vidi gore Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost Godina / semestar: I./ 1. semestar Status kolegija: obvezni Uvjet upisa kolegija: nema Broj tjedana po semestru / Broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS Bodovi: 3 Opis / sadržaj kolegija / cilj: Pomoću skripta i autentičnih tekstova i audio tekstova uvježbavanje pravila izgovora njemačkog jezika, vježbe prepoznavanja fonoloških fenomena i vlastitog govora. Tvorba glasova u njemačkom jeziku, artikulacija, anatomske osnove tvorbe glasova, pojedinačni glasovi, naglasak skupina riječi, naglasak riječi. Način izvodjenja nastave i usvajanja znanja: usmene vježbe Obveze studenta: redovno pohađanje i aktivna suradnja u nastavi; pismeni ispit. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenta: Cilj kolegija je poznati i akustički prepoznati fonetska pravila; poboljšanje izgovora. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Praćenje rada i napredovanja studenata tijekom semestra, te pismeni ispit na kraju semestra. Literatura Obvezna: Stock, Eberhard und Ursula Hirschfeld (Hg.): Phonotek Deutsch als Fremdsprache. München, Langenscheidt 1996; skripta Dopunska:

4

Naziv kolegija: Fonetika i fonologija njemačkog jezika Ime nositelja kolegija: prof. dr. Željka Matulina (izvoditelj: prof. dr. Željka Matulina) Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost Godina/Semestar: I./2. Status kolegija: obvezni (A) Uvjeti upisa: upisan prvi semestar Broj tjedana po semestru: 15, broj sati tjedno 1 sat predavanja + 1 sat seminara Trajanje: jedan semestar ECTS bodovi: 2 boda Jezik: njemački Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi Ispit: usmeni ispit Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata: kontinuirana provjera znanja i ocjenjivanje aktivnosti, diskusija o pojedinim pitanjima, radne grupe Sadržaj: Fonetika i fonologija. Definicija i podjela fonetike na artikulacijsku, auditivnu i akustičku fonetiku. Težište je na artikulacijskoj fonetici i na metodama klasificiranja i opisa mjesta i načina tvorbe njemačkih glasova. Tumače se znakovi međunarodnog fonetskog alfabeta (IPA) i daju osnove fonetske transkripcije. Obrađuju se i elementi prozodije rečenice: akcent, pauziranje i melodija. U tematskoj cjelini o fonološkim pitanjima polazi se od osnovnih pojmova strukturalističke fonologije: fonem, fonološko obilježje, minimalni parovi, distribucija. Cilj: Upoznavanje fonetskih i fonoloških regularnosti njemačkog jezika i fonetskih osobina njemačkih glasova, napose onih segmenata u kojima se njemački razlikuje od hrvatskoga. Literatura: Željka Matulina: Phonetik der deutschen Sprache, 1997; Rausch Rudolf/Rausch Ilka: Deutsche Phonetik für Ausländer, Berlin, 1991; Helga Dieling: Phonetik im Fremdsprachenunterricht Deutsch, Berlin/München/Wien/Zürich/New York, 1992; Siegfried Gehrmann: Deutsche Phonetik in Theorie und Praxis, Zagreb, 1995. Duden: Das Aussprachewörterbuch.

5

NAZIV KOLEGIJA: Poglavlja iz starije njemačke književnosti NOSITELJ: prof. dr. sc. Ivan Pederin SURADNIK: mr. sc. Zaneta Sambunjak ODJEL: Odjel za njemački jezik i književnost GODINA/ semestar: 1. god./ 2. semestar Status kolegija: obvezni A Uvjet upisa kolegija: Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 tjedana/2 sata tjedno (1P+1S) Ukupno dana terenske nastave: / ECTS BODOVI: 3 ECTS (1ECTS za 30 sati nastave, 1 ECTS za pripremu za svaki nastavni sat, 1 ECTS za pripremu za ispit, pisanje eseja i sl.) Opis/ sadržaj kolegija: Razdoblje rane srednjovjekovne njemačke književnosti obilježeno je djelima koja su nastala u vrijeme starih Germana u aliterativnom stihu tzv. Stabreimu (Merzeburške čaralice, Pjesma o Hildebrandu), pjesmama u aliteraciji na njemačkom jeziku (Wesobrunska molitva, Muspilli) dok od polovice 10. stoljeća prevladava rimovani stih (Otfried von Weissenburg). Srednjovjekovnu njemačku književnost obilježava još i viteška lirika koja je slavila ženu, pjevala o prolaznosti života i čežnji za proljećem, (Walther von der Vogelweide) i viteški roman koji priča o vitezovima Okruglog stola i potrazi za Gralom. Junački ep (Nibelungenlied), pak, razvija motive krvne osvete, čarobnih predmeta, snažne pripadnosti plemenu i obitelji. Početak 15. stoljeća vrijeme je velikih otkrića i pronalazaka, velikih umova, rasta bogatstva u gradovima, utemeljenja sveučilišta na kojima se podučavala znanost. Zato ćemo obraditi djelo Johanna von Tepla (Ratar iz Češke) u kojem se vide obilježja obaju razdoblja, ali i njihove razlike.

Cilj: Studenti bi trebali u okviru ovog kolegija dobiti pregled razvoja njemačke književnosti od 9. do 15. stoljeća. Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: PREDAVANJA, SEMINAR, DISKUSIJA Obveze studenata: PISMENI I USMENI ISPIT, ESEJ, AKTIVNO SUDJELOVANJE U NASTAVI Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, esej, kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenta: aktivno čitanje i razmišljanje, sintetiziranje pročitanog, dinamična i angažirana diskusija i razgovor, student postaje pouzdan i visoko informiran poznavatelj problematike predmeta Literatura: Obvezna: Dijelovi iz: Werner Burkhard, Schriftwerke deutscher Sprache, Ein literaturgeschichtliches Lesebuch, Erster Band, Von den Anfängen bis ins Barockzeitalter, Verlag H. R. Sauerländer, Aarau, 1957. Internet izvori: Das Hildebrandslied, http:// www.zum.de/Faecher/D/Saar/gym/ahdtext.htm Das Wessobrunner Gebet, http://kunst-und-menschlichkeit.de/wesso.htm Das Muspilli, http://www.german.sbc.edu/muspilli.html Dopunska: Poglavlja iz:

6

J. Bumke, Geschichte der deutschen Literatur im frühen Mittelalter, dtv, München, 2000. J. Bumke, Geschichte der deutschen Literatur im hohen Mittelalter, dtv, München, 2000. J. Bumke, Geschichte der deutschen Literatur im späten Mittelalter, dtv, München, 2000. Napomena: Mogući dodatni materijali bit će dani studentima na predavanjima

7

Naziv kolegija: Jezične vježbe II Nositelj kolegija: mr.sc. Goran Lovrić; mr.sc. Mirjana Pehar Izvoditelj: mr.sc. Goran Lovrić; mr.sc. Mirjana Pehar; strani lektor Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost Godina / semestar: I./2. Status kolegija: obvezni Uvjet upisa kolegija: položene Jezične vježbe I Broj tjedana po semestru / Broj sati tjedno: 15 / 6 (4 domaći lektor + 2 strani lektor) ECTS Bodovi: 4 Opis / sadržaj kolegija / cilj: Obrađuju se ostale vrste riječi: imenice, članovi, zamjenice, pridjevi, prilozi, prijedlozi, modalne čestice kao i sve relevantne kategorije vezane uz pojedine vrste riječi. Obrađivani sadržaji obrađuju se na raznim vrstama tekstova: prepričavanje tekstova, diskusije na zadanu temu, sastavljanje tekstova. Konverzacijske vježbe sa stranim lektorom služe vježbanju i razvoju govorne kompetencije. Način izvodjenja nastave i usvajanja znanja: vježbe (pismene i usmene). Obveze studenta: redovno pohađanje i aktivna suradnja u nastavi; pismeni i usmeni ispit. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenta: Cilj kolegija je pravilna primjena navedenih gramatičkih sadržaja na standardnom njemačkom jeziku i razvoj pismene i govorne kompetencije. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Praćenje rada i napredovanja studenata tijekom semestra, te pismeni i usmeni ispit na kraju semestra.

Literatura Obvezna: Helbig/Buscha „Deutsche Grammatik“; Helbig/Buscha „Übungsgrammatik“; Willkop/Wiemer „Auf neuen Wegen“. Dopunska: Jednojezični i dvojezični rječnici; Hrvatska gramatika.

8

Naziv kolegija: Fonetske vježbe Nositelj kolegija: strani lektori: Karin Olfermann M.A. / Mag. phil. Paul Schneider Izvoditelj: vidi gore Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost Godina / semestar: I./ 2. semestar Status kolegija: obvezni Uvjet upisa kolegija: nema Broj tjedana po semestru / Broj sati tjedno: 15 / 2 ECTS Bodovi: 3 Opis / sadržaj kolegija / cilj: Pomoću skripta i autentičnih tekstova i audio tekstova uvježbavanje pravila izgovora njemačkog jezika, vježbe prepoznavanja fonoloških fenomena i vlastitog govora. Značajke artikulacije rečenica, ritam, melodija rečenice. Način izvodjenja nastave i usvajanja znanja: usmene vježbe Obveze studenta: redovno pohađanje i aktivna suradnja u nastavi; pismeni ispit. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenta: Cilj kolegija je poznati i akustički prepoznati fonetska pravila; poboljšanje izgovora. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Praćenje rada i napredovanja studenata tijekom semestra, te pismeni ispit na kraju semestra. Literatura Obvezna: Stock, Eberhard und Ursula Hirschfeld (Hg.): Phonotek Deutsch als Fremdsprache. München, Langenscheidt 1996; skripta Dopunska:

9

Naziv kolegija: Morfologija njemačkog jezika Ime nositelja kolegija: prof. dr. sc. Željka Matulina (izvoditelji: prof. dr. Željka Matulina i mr. sc. Anita Pavić Pintarić) Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost Sveučilišta u Zadru Godina/ Semestar: II./ 3 Status kolegija: obvezni (A) Uvjeti upisa: upisan treći semestar Broj tjedana po semestru: 15, 2 sata predavanja tjedno Trajanje: jedan semestar ECTS bodovi: 2 boda Jezik: njemački Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi Ispit: pismeni Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata: kontinuirana provjera znanja i diskusija o pojedinim pitanjima, radne grupe Sadržaj: U ovome kolegiju objedinjuju se dvije tematske cjeline. Prva je posvećena gramatičkim obilježjima vrsta riječi u njemačkom jeziku s posebnim težištem na sustavnim promjenama flektirajućih vrsta riječi (morfologija). U drugoj cjelini obrađuje se klasifikacija morfema s težištem na tvorbenim postupcima izvođenja, skraćivanja, konverzije i slaganja (kompozicije) riječi (tvorba riječi). Opisuju se kriteriji razlikovanja morfema i riječi i predstavljaju postupci analize riječi na neposredne sastavnice. Cilj: Uvid u morfološko-tvorbenu strukturiranost njemačkog leksika i stjecanje znanja o fleksijskim zakonitostima vrsta riječi u njemačkom jeziku. Literatura: Wolfgang Fleischer: Wortbildung der deutschen Gegenwartssprache, Leipzig, 1983; M. D. Stepanova / G. Helbig: Wortarten und das Problem der Valenz in der deutschen Gegenwartssprache, Leipzig, 1978; Duden: Die Grammatik, Mannheim.

10

Naziv kolegija: Njemački roman nakon 1945. Ime nositelja kolegija: doc.dr.sc. Slavija KABIĆ Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost GODINA/semestar: II./3. semestar Status kolegija: temeljni (A) Uvjet upisa kolegija: - Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15/ 2 (1P + 1S) = 30 ECTS BODOVI (koeficijent opterećenja studenata): 3

Opis/sadržaj kolegija U središtu proučavanja jest roman u književnosti njemačkog govornog područja, koji je svoj procvat doživio krajem pedesetih te šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. Najznačajniji romani autora kao što su Ilse Aichinger, Wolfgang Koeppen, Heinrich Böll, Günter Grass, Max Frisch, Uwe Johnson, Siegfried Lenz, Thomas Bernhard, Christa Wolf, Elias Canetti, Jurek Becker i dr. obrađuju se s obzirom na društveno-političko okružje u kojem su nastali i na vrijeme o kojem pripovijedaju (suočavanje s prošlošću i nacionalsocijalizmom, problem identiteta, odnos pojedinca i društva/države, problem pripovijedanja). Književno umjetničko djelo promatra se kao jezični izazov i kao izraz krize jezika odnosno kao ono koje svjedoči o krizi čovjekova identiteta i iskazuje probleme vremena i prostora. Cilj: studenti se upoznaju s romanom - pripovjednom književnom vrstom – koja je u 2. polovici 20. stoljeća, u književnosti njemačkog jezičnog izraza nakon 2. svjetskog rata, pokazala vrhunske dosege obrađujući teme iz neposredne prošlosti (rat, progon, holokaust, povratak iz rata, restauracija, kritika društva blagostanja). Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminar, diskusija, internet Obveze studenata: pismeni ispit, usmeni ispit Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenata: Čitanje, analiziranje i interpretiranje književnih djela na izvornom jeziku, njihovo tematsko i motivsko uspoređivanje i dovođenje u vezu s društveno-političkim okružjem u kojem su nastali i o kojem pripovijedaju Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanja studenata: kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti, pismeni ispit, usmeni ispit Literatura

a) obvezna Primarna literatura (izbor): Ilse Aichinger: Die größere Hoffnung; Wolfgang Koeppen: Tauben im Gras; Heinrich Böll: Billard um halbzehn, Ansichten eines Clowns, Gruppenbild mit Dame; Günter Grass: Die Blechtrommel, Hundejahre, Der Butt; Siegried Lenz: Deutschstunde, Heimatmuseum; Uwe Johnson: Mutmaßungen über Jakob; Max Frisch: Stiller, Mein Name sei Gantenbein; Thomas Bernhard: Das Kalkwerk; Christa Wolf: Kindheitsmuster; Jurek Becker: Jakob der Lügner; Elias Canetti: Die gerettete Zunge. (studentska obveza: 5-7 romana različitih autora) Durzak, Manfred, Der deutsche Roman der Gegenwart. Entwicklungsvoraussetzungen und

Tendenzen. (H.Böll, G. Grass, U. Johnson, Ch. Wolf, H. Kant). Stuttgart Berlin.Köln Mainz, Verlag W. Kohlhammer 1979 (Dritte, erweiterte und veränderte Auflage). (odabrana pogavlja)

Schmidt-Dengler, Wendelin, Bruchlinien. Vorlesungen zur österreichischen Literatur 1945 bis 1990. Salzburg und Wien, Residenz Verlag 1995. (odabrana pogavlja)

Schnell, Ralf, Geschichte der deutschsprachigen Literatur seit 1945. Stuttgart-Weimar, Verlag J.B. Metzler 1993 (odabrana poglavlja) Žmegač, Viktor (Hrsg.), Geschichte der deutschen Literatur vom 18. Jahrhundert bis

zur Gegenwart. Weinheim, Beltz Athenäum Verlag 1994 (2. Auflage): Band

11

III/2: 1945-1980: Die Literatur der Bundesrepublik und der deutschsprachigen Schweiz; Die Literatur der DDR; Die österreichische Gegenwartsliteratur. (odabrana poglavlja)

b) dopunska

Kabić, Slavija “Ženski likovi u romanu ‘Gruppenbild mit Dame’ Heinricha Bölla”. Radovi. Razdio filoloških znanosti. Filozofski fakultet u Zadru. Zadar 1987, sv.26(16), str. 367-382 (Summary: Female Characters in the Novel Gruppenbild mit Dame” by Heinrich Böll)

c) Internet izvori : www.spiegel.de; www.gutenberg.de

12

Naziv kolegija: Jezične vježbe III Nositelj kolegija: Jadranka Anzulović Izvoditelj: Jadranka Anzulović; strani lektor Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost Godina / semestar: II./3. Status kolegija: obvezni Uvjet upisa kolegija: položene Jezične vježbe II Broj tjedana po semestru / Broj sati tjedno: 15 / 6 (4 domaći lektor + 2 strani lektor) ECTS Bodovi: 4 Opis / sadržaj kolegija / cilj: Obrađuju se dijelovi rečenice (subjekt, predikat, objekt, priložne oznake) kao i njihov poredak u rečenici. Obrađeni sadržaji uvježbavaju se na izabranim tekstovima (autentični njemački tekstovi).. Studenti su dužni pismeno obraditi odabranu temu u vidu referata te ju usmeno izložiti. Razvijanje tehnike usmenog i pismenog argumentiranja kako u diskusijama tako i u pismenoj komunikaciji, uz vježbe konverzacije sa stranim lektorom. Način izvodjenja nastave i usvajanja znanja: vježbe (pismene i usmene). Obveze studenta: redovno pohađanje i aktivna suradnja u nastavi; pismeni i usmeni ispit. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenta: Usvajanje pravila redoslijeda rečeničnih konstituenata i njihova primjena u praksi. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Praćenje rada i napredovanja studenata tijekom semestra, te pismeni i usmeni ispit na kraju semestra. Literatura Obvezna: Helbig/Buscha „Deutsche Grammatik“; Hall/Scheiner „Übungsgrammatik“; Willkop/Wiemer „Auf neuen Wegen“. Dopunska: Jednojezični i dvojezični rječnici; Hrvatska gramatika.

13

Naziv kolegija: Lingvistički seminar: Morfologija Ime nositelja kolegija: prof. dr. Željka Matulina (izvoditelji: prof. dr. Željka Matulina i mr. Anita Pavić Pintarić) Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost Godina/Semestar: II./3 Status kolegija: izborni (B) Uvjeti upisa: upisan prvi semestar Broj tjedana u semestru: 15, broj sati tjedno 2 sata seminara Trajanje: jedan semestar ECTS bodovi: 3 boda Jezik: njemački Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi Ispit: seminarski rad Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata: kontinuirana provjera znanja i ocjenjivanje aktivnosti, diskusija o raznim pitanjima, radne grupe. Sadržaj: U ovom kolegiju student se na konkretnim tekstovima upoznaje s najvažnijim gramatičkim osobinama flektirajućih i neflektirajućih vrsta riječi i njihovim funkcijama u rečenici. Kao podloga za morfološku analizu uzimaju se pojedini primjeri znanstveno-stručnih tekstova, uporabnih tekstova, službenih pisama, oglasa, reklama itd. i proučavaju elementi bitni za koheziju tekstova. Cilj: Student se upoznaje s morfološkim i sintaktičkim osobinama vrsta riječi u različitim tekstovima na njemačkom jeziku. Literatura: Duden: Die Grammatik; M. D. Stepanowa / G. Helbig: Wortarten und das Problem der Valenz in der deutschen Gegenwartssprache, Leipzig, 1978.

14

Naziv kolegija: Heinrich Böll Ime nositelja kolegija: doc.dr.sc. Slavija KABIĆ Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost GODINA/semestar: II./3. semestar Status kolegija: izborni (B) Uvjet upisa kolegija: - Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15/2 (S) = 30 ECTS BODOVI (koeficijent opterećenja studenata): 3

Opis/sadržaj kolegija Proučava se prozno djelo jednog od najznačajnijih književnika njemačkog jezičnog izraza nakon 1945. godine, Henricha Bölla (1917-1985). U središtu kritičke analize njegovi su radovi (kratke priče/pripovijetke i romani) nastali između 1950. i 1975. godine, a u kojima se Böllov "mali čovjek" suprotstavlja silama koje ugrožavaju njegov svijet (rat, njemačko poratno društvo blagostanja, crkva, tisak, vojska i dr.). Cilj je predstaviti neke od najznačajnijih Böllovih književnih radova, u kojima je autor preko svoje poetike humanog i "estetike kruha" književnim sredstvima pokazao i svoju građansku i političku angažiranost. Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: seminar, diskusija, Internet Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, esej Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenata: Čitanje, analiziranje i interpretiranje književnih djela na izvornom jeziku, njihovo tematsko i motivsko uspoređivanje i dovođenje u vezu s društveno-političkim okružjem u kojem su nastali i o kojem pripovijedaju. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti, esej Literatura

a) obvezna Primarna literatura : "Mein trauriges Gesicht", "Mein teures Bein", "Lohengrins Tod", Haus ohne Hüter, Ansichten eines Clowns, Billard um halbzehn, Gruppenbild mit Dame, Die verlorene Ehre der Katharina Blum; "Frankfurter Vorlesungen". Durzak, Manfred, "Kritik und Affirmation. Die Romane Henrich Bölls", in: Der

deutsche Roman der Gegenwart. Entwicklungsvoraussetzungen und Tendenzen. Stuttgart, Berlin, Köln, Mainz, Verlag W. Kohlhammer 1979 (Dritte, erweiterte und veränderte Auflage). (odabrano poglavlje)

Lengning, Werner (Hrsg.), Der Schriftsteller Henrich Böll. Ein biographisch-bibliographischer Abriß. München, Deutscher Taschenbuch Verlag 1977 (odabrani radovi)

Matthei, Renate (Hrsg.), Die subversive Madonna. Ein Schlüssel zum Werk Heinrich Bölls. Köln, Kiepenheuer & Witsch 1975.

Reich-Ranicki, Marcel, In Sachen Böll. Ansichten und Einsichten. München, Deutscher Taschenbbuch Verlag 1980 (odabrani eseji)

b) dopunska Kabić, Slavija “Ženski likovi u romanu ‘Gruppenbild mit Dame’ Heinricha Bölla”.

Radovi. Razdio filoloških znanosti. Filozofski fakultet u Zadru. Zadar 1987, sv.26(16), str. 367-382 (Summary: Female Characters in the Novel Gruppenbild mit Dame” by Heinrich Böll)

Kabić, Slavija “Ljubavna priča u djelima Heinricha Bölla”. Radovi. Razdio filoloških znanosti. Filozofski fakultet u Zadru. Zadar 1988, sv. 27(17), str. 313-320 (Summary: The Love Story in the Works of Heinrich Böll)

15

Schröter, Klaus, Heinrich Böll in Selbstzeugnissen und Bilddokumenten. Reinbek bei Hamburg, Rowohlt Verlag 1982.

c) Internet izvori : www.spiegel.de; www.gutenberg.de

16

Naziv kolegija: Sintaksa njemačkog jezika Ime nositelja kolegija: prof. dr. sc. Željka Matulina (izvoditelji: prof. dr. sc. Željka Matulina i mr. sc. Anita Pavić Pintarić) Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost Godina/ Semestar: II./4 Status kolegija: obvezni (A) Uvjeti upisa: položen ispit iz Morfologije njemačkog jezika Broj tjedana u semestru: 15, broj sati tjedno 2 sata predavanja Trajanje: jedan semestar ECTS bodovi: 2 boda Jezik: njemački Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi Ispit: pismeni Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata: kontinuirana provjera znanja i ocjenjivanje aktivnosti, diskusija o raznim pitanjima, radne grupe Sadržaj: Student se upoznaje s temeljnim pojmovima njemačke sintakse i stječe uvid u razne teorije opisa njemačke rečenice. Obrađuju se modeli građenja rečenica, postupci opisa rečeničnih dijelova i reda riječi te odnosi međuzavisnosti rečenica, a posebna se pozornost posvećuje izokvirivanju. Proučavaju se i opisuju sličnosti i razlike u odnosu na strukturu rečenice u hrvatskom jeziku. Cilj: Student treba biti osposobljen za analizu raznih vrsta rečenica i njihovo pravilno korištenje u raznim komunikativnim situacijama. Literatura: Duden: Die Grammatik, Mannheim/Wien/Zürich; W. Admoni; die Entwicklungstendenzen des deutschen Satzbaus von heute, München, 1973. Gerhart Helbig: Kleinere Schriften zur deutschen Grammatik, iudicum, München

17

NAZIV KOLEGIJA: Goethe NOSITELJ: prof. dr. sc. Ivan Pederin SURADNIK: mr. sc. Zaneta Sambunjak ODJEL: Odjel za njemački jezik i književnost GODINA/ semestar: 2. god./ 4. semestar Status kolegija: Obvezni A Uvjet upisa kolegija: Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 tjedana/2 sata tjedno (1P+1S) Ukupno dana terenske nastave: / ECTS BODOVI: 3 ECTS/(1ECTS za 30 sati nastave, 1 ECTS za pripremu za svaki nastavni sat, 1 ECTS za prirpremu za ispit, pisanje eseja i sl.) Opis/ sadržaj kolegija: Goethe je sigurno najveći njemački pisac i jedan od najvećih u svjetskoj književnosti. Znanje mu je bilo jako široko: interesirao se za poeziju, umjetnost, filozofiju, prirodoslovlje, fiziku, pa čak i za magiju. Od 1771. godine do 1775. godine proboravio je Goethe u Frankfurtu i Wetzlaru i postao oduševljeni pristalica Sturm und Dranga. Götz von Berlichingen je prva značajnija drama baš tog razdoblja njegova života. I Patnje mladog Werthera su strastveno i osjećajno djelo o mladom samoubojici nastalo u tom razdoblju. Roman je preveden na sve jezike, izazvao je pravu «modu» oponašanja Wertherova stila života. Godine 1775. Goethe odlazi u Weimar, gdje ostaje do svoje smrti. Od 1775.-1805. godine nastale su njegove najpoznatije balade Der Fischer i Der Erlkönig. U tom je razdoblju napisao i nekoliko drama, putopis Italienische Reise i, što je najvažnije, radio je na Faustu. Godine 1808. završio je prvi dio Fausta, dok je drugi dio završio kratko prije svoje smrti. Faust je njegovo životno djelo na kojem je radio cijeli svoj život i koje sadržava njegove poglede na čovjeka i razvoj čovječanstva. Dok je pisao Fausta Goethe nije prestao objavljivati: svoju autobiografiju u četiri toma, bildungsromane, zbirku pjesama Der westöstliche Diwan i dr. Predavanja će na ovom kolegiju biti popraćena audio i video materijalom o Goetheovom životu, radu, djelima, razdobljima u kojima je djelovao i sl. Cilj: studenti bi se u okviru ovog kolegija trebali upoznati s nekima od najpoznatijih djela ovog velikana njemačke književnosti Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: PREDAVANJA, SEMINAR, DISKUSIJA Obveze studenata: PISMENI I USMENI ISPIT, ESEJ, AKTIVNO SUDJELOVANJE U NASTAVI Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, esej, kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenta: aktivno čitanje i razmišljanje, sintetiziranje pročitanog, dinamična i angažirana diskusija i razgovor, student postaje pouzdan i visoko informiran poznavatelj problematike predmeta

Literatura: Obvezna: Johann Wolfgang Goethe, Die Leiden des jungen Werthers, Suhrkamp, Frankfurt/M., 1998. Dijelovi iz: Johann Wolfgang Goethe, Faust, Erster Teil, Insel, 2004. Johann Wolfgang Goethe, Faust, Zweiter Teil, Insel, 2004 Dijelovi iz: Johann Wolfgang Goethe, Italienische Reise, Insel, Franfurt/M., 1976.

18

Internet izvori: Der Fischer, http://gutenberg.aol.de/goethe/gedichte/fischer.htm Der Erlkönig, http://gutenberg.aol.de/goethe/gedichte/erlkoeni.htm Götz von Berlichingen, http://gutenberg.aol.de/goethe.htm. Der westöstliche Diwan, http://gutenberg.aol.de/goethe.htm Dopunska: Dijelovi iz: Karl O. Conrady, Goethe-Leben und Werk, Artemis. Stefan Blessin, Goethes Romane, Aufbruch in die Moderne, Paderborn, Schöningh, 1996. Pederin, Ivan, Goethes “Faust” als Auftakt zum modernen Atheismus, Godišnjak njemačke narodnosne zajednice VDG Jahrbuch, 1999., str. 99-108. Zaneta Sambunjak, Proslava stogodišnjice Goetheove smrti u Zagrebu 1932., Godišnjak njemačke narodnosne zajednice, VDG Jahrbuch. 2000, str. 111-122 Napomena: Mogući dodatni materijali bit će dani studentima na predavanjima

19

Naziv kolegija: Jezične vježbe IV Nositelj kolegija: Jadranka Anzulović Izvoditelj: Jadranka Anzulović; strani lektor Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost Godina / semestar: II./ 4. Status kolegija: obvezni Uvjet upisa kolegija: položene Jezične vježbe III Broj tjedana po semestru / Broj sati tjedno: 15 / 6 (4 domaći lektor + 2 strani lektor) ECTS Bodovi: 4 Opis / sadržaj kolegija / cilj: Obrađuju se vrste rečenica (glavne i sporedne). Težište je posebno na zavisnim rečenicama (vremenskim, modalnim, dopusnim, usporednim…) te njihova pravilna primjena kako u usmenoj tako i u pismenoj komunikaciji. Studenti uvježbavaju naučeno gradivo na autentičnim suvremenim tekstovima. Govorna kompetencija se uvježbava u vidu diskusija uz obvezno argumentiranje i na konverzacijskim vježbama sa stranim lektorom, a pismena komunikacija u vidu referata na odabranu temu. Način izvodjenja nastave i usvajanja znanja: vježbe (pismene i usmene). Obveze studenta: redovno pohađanje i aktivna suradnja u nastavi; pismeni i usmeni ispit. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenta: ovladavanje i razumijevanje pravila tvorbe njemačkih rečenica, posebno zavisnih i njihovo ispravno korištenje u govornom i pisanom obliku. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Praćenje rada i napredovanja studenata tijekom semestra, te pismeni i usmeni ispit na kraju semestra. Literatura Obvezna: Helbig/Buscha „Deutsche Grammatik“; Hall/Scheiner „Übungsgrammatik“; Willkop/Wiemer „Auf neuen Wegen“. Dopunska: Jednojezični i dvojezični rječnici; Hrvatska gramatika.

20

NAZIV KOLEGIJA: MORFOSINTAKSA U KONTRASTU NOSITELJ KOLEGIJA: : Prof. dr. Pavao Mikić, red. prof., trajno zvanje IZVODITELJ: Prof. dr. Pavao Mikić, red. prof., trajno zvanje ODJEL: Njemački jezik i književnost GODINA/semestar: II- Semestar 4. STATUS KOLEGIJA: Izborni UVJETI UPISA KOLEGIJA: -- BROJ TJEDANA PO SEMESTRU / BROJ SATI TJEDNO: 15 tjedana - 2 sata tjedno (UKUPNO DANA TERENSKE NASTAVE): ECTS Bodovi: 3 OPIS / SADRŽAJ / CILJ KOLEGIJA: Kontrastiranje morfologije. Kontrastiranje morfologije obuhvaca usporedbu svih vrsta riječi (imenica, glagola, zamjenica, pridjeva, prepozicija itd.) i ukazuje na sličnosti, istovjetnosti i razlike izmedju hrvatskog i njemačkog jezika. Isti postupak je i kod regulariteta rečenice. NAČIN IZVODJENJA NASTAVE I USVAJANJA ZNANJA: 2 sata seminara (referat s raspravom) OBAVEZE STUDENTA: pismeni ispit na kraju semestra i aktivno sudjelovanje u nastavi RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA (ZNANJA I VJEŠTINA) STUDENTA: Student treba znati ne samo upotrebiti nego i protumačiti svaku njemačku riječ u bilo kojoj konstalaciji, te ujedno biti i u stanju ukazati i na sličnosti, istovjetnosti i razlike medju jezicima. PRAĆENJE NASTAVE I PRAĆENJE I OCJENJIVANJE STUDENATA: Kontinuirana provjera znanja i ocjenjivanje aktivnosti LIETERATURA: Barić, E. et all. Gramatika hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 21990 DUDEN Band 4, Grammatik der deutschen Gegenwartssprache, Mannheim/Wien/Zürich 1973 Engel, U., Deutsche Grammatik, Heidelberg 1988 Erben, J., Deutsche Grammatik, Ein Abriss, München 111972 Helbig, G./Buscha, J., Deutsche Grammatik. Ein Handbuch für den Ausländer-unterricht, Leipzig/Berlin/München 171996 Jude, W.K., Deutsche Grammatik, Braunschweig 151975 Mikic, P/Mikic, A., Deutsch für Germanistikstudenten 3, Split 2002 (Teil C: Kontrastive linguistik) Schulz, D./Griesbach, H., Grammatik der deutschen Sprache, München 101976 Težak, S./Babić, S. Pregled gramatike hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 1973

21

Naziv kolegija: Njemačka umjetnička balada Ime nositelja kolegija: doc.dr.sc. Slavija KABIĆ Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost GODINA/semestar: II./4. semestar Status kolegija: izborni (B) Uvjet upisa kolegija: - Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15/2 (S) = 30 ECTS BODOVI (koeficijent opterećenja studenata): 3

Opis/sadržaj kolegija Balada je lirska vrsta u kojoj su lirski, epski i dramski elementi usko povezani. Za Goethea ti su elementi još nerazdvojeni kao u nekom živom prajaju. Wolfgang Kayser baladu je, s obzirom na podrijetlo, razvoj i njezin ustroj, držao izričito njemačkom vrstom. U seminaru se analiziraju značajke, sličnosti i razlike između narodne i umjetničke balade, vrste umjetničke balade te njezin razvoj od G. A. Bürgera do B. Brechta. Njezino klasično doba balade su J.W. Goethea i F. Schillera ("godina balade 1797"). U 19. stoljeću književno najvrednije balade pišu romantičari C. Brentano i J.v. Eichendorff, potom H. Heine i A.v. Droste-Hülshoff te pjesnici poetskog realizma Th. Fontane i C. F. Meyer (povijesne teme). U 20. stoljeću umjetnička balada poseže za socijalnom i političkom tematikom (F. Wedekind, G. Trakl, F. Werfel, B. Brecht, J.R. Becher, P. Huchel, V. Braun, G. Grass). Cilj je seminara senzibilizirati studente za čitanje, razumijevanje i interpretiranje lirike odnosno jedne lirske vrste prateći pritom njezin razvoj, tematske i stilske značajke kroz dva stoljeća. Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: seminar, diskusija, Internet Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenata: čitanje, razumijevanje i interpretiranje lirike; recitiranje i dramsko uprizorenje balada Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti, istraživanje Literatura

a) obvezna Primarna literatura: Deutsche Balladen. Auswahl und Nachwort von Konrad Nussbächer. Stuttgart, Philipp Reclam jun. Verlag, Stuttgart 1982 (Universal-Bibliothek Nr. 8501/7/), 552 S; Kabić, Slavija: Die deutsche Kunstballade. Text- und Kritikauswahl. Zadar 1986, 52 S. (Skript) Hamburger, Käte, "Die Ballade und ihr Verhältnis zu Bild- und Rollengedicht" (Die

Sonderformen), in: Die Logik der Dichtung. Stuttgart, Klett-Cotta 1994, 4. Aufl., S. 233-245. Hinck, Walter, Die deutsche Ballade von Bürger bis Brecht. Kritik und Versuch einer

Neuorientierung. Göttingen, Vandenhoeck & Ruprecht 31978, 152 S. Nussbächer, Konrad, “Nachwort” , in: Deutsche Balladen. Auswahl und Nachwort von

Konrad Nussbächer. Stuttgart, Philipp Reclam jun. Verlag, Stuttgart 1982 (Universal-Bibliothek Nr. 8501/7/), S. 505- 517.

b) Internet izvori : www.spiegel.de; www.gutenberg.de

22

NAZIV KOLEGIJA: LEKSIKOLOGIJA NOSITELJ: KOLEGIJA: Prof. dr. Pavao Mikić, red. prof., trajno zvanje IZVODITELJ: Prof. dr. Pavao Mikić, red. prof., trajno zvanje ODJEL: Njemački jezik i književnost GODINA/semestar: III- semestar 5. STATUS KOLEGIJA: Obvezni UVJET UPISA KOLEGIJA: -- BROJ TJEDANA PO SEMESTRU / BROJ SATI TJEDNO: 15 tjedana - 2 sata tjedno (UKUPNO DANA TERENSKE NASTAVE): ECTS Bodovi: 2 OPIS / SADRŽAJ / CILJ KOLEHGIJA: Znak, riječ; njena bit, struktura i defnicija, leksem, semem, značenje riječi, smisao, konotacija, polisemija, homonimija. Zašto se i kako se tvore nove riječi. Najvažnije metode tvorbe: skraćenice, izvedenica, složenica, posebna vrsta tvorbe riječi. NAČIN IZVODJENJA NASTAVE I USVAJANJA ZNANJA: 1 sat predavanja + 1 sat seminara (referat s raspravom) OBAVEZE STUDENTA: pismeni ispit na kraju semestra i aktivno sudjelovanje u nastavi RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA (ZNANJA I VJEŠTINA) STUDENTA: Studentu moraju biti u stanju ne samo prepoznati i protumaöiti nastanak neke nove rijeöi (kovanice) nego moraju isto tako biti u stanju u datoj situaciji, ako ima ne bude prezentna neka odgovarajuäa riječ, napraviti nekakvu novu riječ. PRAĆENJE NASTAVE I PRAĆENJE I OCJENJIVANJE STUDENATA: Kontinuirana provjera znanja i ocjenjivanje aktivnosti LITERATURA: Fleischer, W,. Wortbildung der deutschen Gegenwartssprache, Leipzig 1983 Fleischer, W./Barz, I. Wortbildung der deutschen Gegenwartssprache, Tübingen 21995 Friedrich, W., Moderne deutsche Idiomatik. Systematisches Wörterbuch mit Definitionen und Beispielen, München 1966 Schippan, Th., Lexikologie der deutschen Gegenwartssprache, Tübingen 1992

23

Naziv kolegija: Realizam i naturalizam Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Ivan Pederin Suradnik: mr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić Odjel za njemački jezik i književnost, Sveučilište u Zadru Godina/ Semestar: 3/V Status kolegija: temeljni ( A ) Uvjeti za upis: Broj tjedana u semestru/ Broj sati u tjednu: 15/2: 15 P + 15 S ECST bodovi: 3 Sadržaj kolegija: Ovaj kolegij obuhvaća njemačku književnost druge polovice 19. stoljeća s pregledom različitih književnih žanrova. U realizmu se autori posvećuju lokalnoj domovini i njenom krajoliku, kao i ljudima. Iako su pisci odlučni u razotkrivanju lažnog patosa i lažnih vrijednosti, oni se ne bore protiv društvenog sistema u cjelini. U samom središtu književnog stvaralaštva pisaca ove epohe nalazi se sam čovjek, odnosno individua. Težište je na novelama i romanima sljedećih autora: G. Keller, Th. Storm, W. Raabe, Th. Fontane, G. Freytag. C. F. Meyer. Naturalizam je pokret u oblasti kulture i književnosti koji je promicala jedna nova generacija. Njihov se svjetonazor temeljio na dostignućima prirodnih znanosti, čiji su duh i metode proželi sve segmente života. U središtu naturalističkih priča i drama nalazi se također čovjek, ali uvjetovan svojim porijeklom, sredinom i životnim prilikama. Od naturalističkih autora obrađivat će se prije svega: G. Hauptmann, H. Sudermann, J. Schlaf i Arno Holz. Cilj: Cilj ovog kolegija je proširiti znanja o njemačkoj književnosti i književnoj znanosti. Način izvođenja nastave: Predavanja i seminar. Obaveze studenata: Seminarski rad Praćenje studenata: Seminarski rad i usmeni ispit. Primarna literatura: Po izboru djela Gottfrieda Kellera, Theodora Storma, Wilhelma Raabea, Theodora Fontanea, Gustava Freytaga, Conrada Ferdinanda Meyera, Friedricha Hebbela, Marie von Ebner-Eschenbach, Ludwiga Anzengrubera, Gerharta Hauptmanna, Hermanna Sudermanna, Johannesa Schlafa i Arna Holza. Sekundarna literatura: Martini, Fritz: Deutsche Literatur im bürgerlichen Realismus 1848-1898, Stuttgart, 1981 Žmegač, Viktor (Hg.) : Geschichte der deutschen Literatur vom 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart, Königstein, 1996 Cowen, Roy C.: Der Naturalismus. Kommentar zu einer Epoche, München, 1985 Rinsum, Annemarie von, Realismus und Naturalismus, Deutsche Literaturgeschichte, Band 7, München, 2000 Hoefert, Sigfrid: Das Drama des Naturalismus, Stuttgart, 1993

24

Naziv kolegija: Jezične vježbe V Nositelj kolegija: Mirjana Vlahović Izvoditelj: Mirjana Vlahović Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost Godina / semestar: III./ 5. Status kolegija: obvezni Uvjet upisa kolegija: položene Jezične vježbe IV Broj tjedana po semestru / Broj sati tjedno: 15 / 4 ECTS Bodovi: 3 Opis / sadržaj kolegija / cilj: Obrađuju se njemačke fraze i sintagme te specifične leksičke jedinice. Zadana građa se uvježbava na odabranim tekstovima kao i na tekstovima koje pronalaze i odabiru sami studenti. Prevode se autentični zahtjevniji tekstovi iz različitih područja života i medija s njemačkog na hrvatski jezik. Način izvodjenja nastave i usvajanja znanja: vježbe (pismene i usmene). Obveze studenta: redovno pohađanje i aktivna suradnja u nastavi; pismeni i usmeni ispit. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenta: proširivanje i produbljivanje znanja leksika njemačkog jezika. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Praćenje rada i napredovanja studenata tijekom semestra, te pismeni i usmeni ispit na kraju semestra. Literatura Obvezna: Duden, Redewendungen; Fleischer, Phraseologie der deutschen Gegenwartssprache, različiti tekstovi. Dopunska: Jednojezični i dvojezični rječnici;

25

NAZIV KOLEGIJA: LEKSIKOLOGIJA U KONTRASTU NOSITELJ: KOLEGIJA: Prof. dr. Pavao Mikić, red. prof., trajno zvanje IZVODITELJ: Prof. dr. Pavao Mikić, red. prof., trajno zvanje ODJEL: Njemački jezik i književnost GODINA/semestar: III- semestar 5. STATUS KOLEGIJA: Izborni UVJET UPISA KOLEGIJA: -- BROJ TJEDANA PO SEMESTRU / BROJ SATI TJEDNO: 15 tjedana - 2 sata tjedno (UKUPNO DANA TERENSKE NASTAVE): ECTS Bodovi: 3 OPIS / SADRŽAJ / CILJ KOLEGIJA: Kontrastiranje raznoraznih jezičnih izraza kao što su frazeologizmi, poslovice i druge srodne forme, koje u svakodnevnom govoru igraju jako važnu ulogu. NAČIN IZVODJENJA NASTAVE I USVAJANJA ZNANJA: 1 sat predavanja + 1 sat seminara (referat s raspravom) OBVEZE STUDENTA: pismeni ispit na kraju semestra i aktivno sudjelovanje u nastavi RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA (ZNANJA I VJEŠTINA) STUDENTA: Poglavito se ovdje treba osposobiti studenta da uvidi razlika izmedju značenja riječi u njemačkom i hrvatskom jeziku. Koju ekvivalent izabrati u jednom jeziku, koja bi najviše i najbolje odgovrao nekoj riječi u njemačkom jeziku. Poglavito treba ovdje upoznati studenta na raznoliko značenje riječi u različitim situacijama. PRAĆENJE NASTAVE I PRAĆENJE I OCJENJIVANJE STUDENATA: Kontinuirana provjera znanja i ocjenjivanje aktivnosti LITERATURA: Čubelić, T. Narodne poslovice, pitalice i zagonetke, Zagreb 1957 Daničić, Dj., Poslovice , Zagreb 1871 Jolles, A., Einfache Formen, Halle 1930 Kekez, J., Poslovice i njima srodni oblici, Zagreb 1984 Lutz,R./Mieder, W., Sprichwort, Stuttgart 1977 Mackensen, L., Zitate, Redensarten, Sprichwörter, Wiesbaden 1981 Matešić, J., Kroatisch-deutsches phraseologisches Wörterbuch, Zagreb - München 1988 Mikić, P., Zur Kontrastierung von Sprichwörtern, Radovi 16, str 137-149, Zadar 1987 Skarpa, V., Hrvatske narodne poslovice, Sibenik 1909 Wander, K.F., Deutsches Sprichwörterlexikon, 5 Bände, Leipzig 1867-1880

26

NAZIV KOLEGIJA: Književnost biedermeiera NOSITELJ: prof. dr. sc. Ivan Pederin SURADNIK: mr. sc. Zaneta Sambunjak ODJEL: Odjel za njemački jezik i književnost GODINA/ semestar: 3. god./ 5 semestar Status kolegija: Izborni B Uvjet upisa kolegija: Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 tjedana/2 sata tjedno (1P+1S) Ukupno dana terenske nastave: / ECTS BODOVI: 3 ECTS (1ECTS za 30 sati nastave, 1 ECTS za pripremu za svaki nastavni sat, 1 ECTS za pripremu za ispit, pisanje eseja i sl.) Opis/ sadržaj kolegija: Samozatajno držanje pisaca biedermeiera može se objasniti njihovim strahom od piscu nepoznatog cenzora s kojim nije mogao stupiti u dodir. Obrađivat će se djela koja su zbog utjecaja cenzure bila zabranjivanja ili prije objavljivanja mijenjana i ukazat će se na načine kojima su pisci izbjegavali cenzuriranje svojih djela, od kojih je jedan bio autocenzura. Ukazat će se na činjenicu da je suvremena čitateljska publika nastala u biedermeieru i da ju je ustrojila cenzura sa stupnjevima zabrane u književnosti. Čitateljska je publika bila obrazovana jer je književnost sredstvo obrazovanja kao što je to i kazalište. Beč je u vrijeme biedermeiera postao središtem kazališnog života. Svijet iluzije i humora postao je izuzetno popularan. Dijalekt, ples i bajka postali su sastavni dio scene. Glumci, ujedno i pjesnici, su kao «iz rukava» smišljali stihove (tzv. Stegreifdichtung). Za privlačenje šire publike dovode se cirkusanti u kazalište. Jak je utjecaj barokne drame, oživjela je austrijska narodna kultura. Djela su bila izvođena u novonastalim kazalištima kao Wiener Volkstheater ili Theater an der Josefstadt. Djela su poetski izražajna, ali i teško prepoznatljiva kritika bečke političke represije. Narodna kazališta ne samo da su predstavljala opoziciju Burgtheatru nego su postala i dio bečkog kazališnog života nudeći jeftinije karte i predstave blagdanima i nedjeljom. Dok, preko tjedna, intelektualna i obrazovana čitateljska publika (a ne crkvena ili feudalna, iako je u njoj bilo svećenstva i plemića) vrijeme provodi u casinu i dok u kazalištima policija i žandari pozorno prate što se zbiva u drami na sceni, pripovijetka se slobodno razvija pri večernjim razgovorima unutar obiteljskih kuća, salona i uskih poetskih čitateljskih krugova. Autori se povlače u provincijska mjesta i za života ostaju rezignirani, nepoznati i neuspješni, a svoja djela zapisuju u pjesničke albume i almanahe. Džepna izdanja i almanasi ujedno su i mjesta na kojima autori objavljuju svoja djela. Cilj: Studenti bi trebali u okviru ovog kolegija dobiti pregled književnosti biedermeiera Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: PREDAVANJA, SEMINAR, DISKUSIJA Obveze studenata: PISMENI I USMENI ISPIT, ESEJ, AKTIVNO SUDJELOVANJE U NASTAVI Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, esej, kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenta: aktivno čitanje i razmišljanje, sintetiziranje pročitanog, dinamična i angažirana diskusija i razgovor, student postaje pouzdan i visoko informiran poznavatelj problematike predmeta Literatura: Obvezna: Dijelovi iz: Lenaus Werke, von Carl Depp, I., II. Band, Leipzig und Wien, s. a.

27

Internet izvori: F. Grillparzer, Das goldene Vließ, http://gutenberg.spiegel.de/grillprz/vliess/vliess.htm J. Nestroy, Der Talisman, http://gutenberg.spiegel.de/nestroy/talisman/talisman.htm F. Grillparzer, Der arme Spielmann, http://gutenberg.spiegel.de/grillprz/spielman/spielman.htm F. Raimund, Der Verschwender, http://gutenberg.spiegel.de/raimund/verschwn/verschwn.htm Dopunska: Poglavlja iz: J. –P., Hammer, Nikolaus Lenau, Dichter und Rebell, Berenkamp, Innsbruck, 1993. Poglavlja iz: F. Sengle, Biedermeierzeit, Bd. I. und Bd. II., Metzler, Stuttgart, 1972 I. Pederin, «Cenzura i literatura», Kolo, Obn.tečaj, I(CXLIX) (1991), br.4, str.37-54 I. Pederin, Therese von Artner und die österreichische Literaur des Biedermeiers in Zagreb, Österreich in Geschichte und Literaur, Wien, Godište 28(1984), Heft 5, str. 300-312. Z. Sambunjak, Skriveno značenja pjesme «Trojica» Nikolausa Lenaua, VDG Jahrbuch, Osijek, 2004, str, 109 – 116 Napomena: Mogući dodatni materijali bit će dani studentima na predavanjima

28

NAZIV KOLEGIJA: POVIJEST NJEMAČKOG JEZIKA S HIST. GRAMATIKOM NOSITELJ: KOLEGIJA: Prof. dr. Pavao Mikić, red. prof., trajno zvanje IZVODITELJ: Prof. dr. Pavao Mikić, red. prof., trajno zvanje ODJEL: Njemački jezik i književnost GODINA / semestar: III - sem. 6. STATUS KOLEGIJA: obvezni UVJET UPISA KOLEGIJA: -- BROJ TJEDANA PO SEMESTRU / BROJ SATI TJEDNO: 15 tjedana - 2 sata tjedno (UKUPNO DANA TERENSKE NASTAVE): ECTS Bodovi: 3 OPIS / SADRŽAJ / CILJKOLEGIJA: Razvoj njemačkog jezika od indoevropskog do doba Martina Luthera. Wilhelm von Humboldt und Johann Gottfried Herder rekoše s pravom da je jezik ono što čovjeka čini čovjekom. Promjene u životu čovjeka kroz povijest, bilo socijalne, ekonomske, političke ili bilo koje druge prirode utjecale su na razvoj jezika. Upravo taj razvoj jezika i društvenih dogadjanja, poglavito u njegovoj leksičkoj stukturi tema je ovog kolegija. Razvoj gramatike, misleći na morfološke i sintaktičke strukture njemačkog jezika od indoevropskog do ranovisokonjemačkog. Sustav deklinacija, konjugacija, komparacija, zakonitosti pojedinih vrsta riječi; razvoj rečeničnih struktura, nastanak raznoraznih rečeničnih mustri itd. obradjuju se u ovom kolegiju. NAČIN IZVODJENJA NASTAVE I USVAJANJA ZNANJA: 1 sat predavanja + 1 sat seminara (referat s raspravom) OBVEZE STUDENTA: Pismeni ispit na kraju semestra i aktivno sudjelovanje u nastavi RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA (ZNANJA I VJEŠTINA) STUDENTA: Student mora razumjeti i biti u stanju protumačiti kako se razvio njemački jezik i to u svim svojim segmentima, morfologije, sintakse i leksikologije. PRAĆENJE NASTAVE I PRAĆENJE I OCJENJIVANJE STUDENATA: Kontinuirana provjera znanja i ocjenjivanje aktivnosti LITERATURA: Bach, A. Geschichte der deutschen Sprache, Heidelberg 91970 Eggers, Th. Deutsche Sprachgeschichte, 3 Bände, Reinbeck 1963-1969 Krahe, H. Germanische Sprachwissenschaft, Bd. I, Berlin 41960, Bd. II, Berlin 41961 Mikic, P./Mikic, A. Deutsch für Germanistikstudenten 3, Spilt 2002 (Teil B: Geschichte der deutschen Sprache) Moser, H. Annalen der deutschen Sprache von den Anfängen bis zur Gegenwart, Stuttgart 41972 Polenz, P. von. Geschichte der deutschen Sprache, Berlin 71970 Tschirch, F.,Geschichte der deutschen Sprache, 2 Bände, Berlin 1969

29

Naziv kolegija: Književnost Bečke moderne Ime nositelja kolegija: doc.dr.sc. Slavija KABIĆ Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost GODINA/semestar: III./6. semestar Status kolegija: temeljni (A) Uvjet upisa kolegija: - Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15/2 (1P + 1S) = 30 ECTS BODOVI (koeficijent opterećenja studenata): 3

Opis/sadržaj kolegija Tipično i karakteristično u djelima najznačajnijih predstavnika književnosti Bečke moderne/Bečkog impresionizma/Fin de siècle (Hermann Bahr, Arthur Schnitzler, Hugo von Hofmannsthal, Peter Altenberg, Richard Beer-Hofmann, Stefan Zweig, Richard Dehmel; Sigmund Freud, Karl Kraus) pokušava se shvatiti i tumačiti na temelju društvenih konstelacija epohe. Posebna pozornost posvećena je analizi kulta smrti i ljepote, temi Erosa i Thanatosa, krizi jezika, krizi svijesti i društvenoj krizi te ulozi podsvijesti u djelima autora Bečke moderne. Cilj kolegija jest preko književnih djela epohe studentima približiti duhovno, kulturno i literarno ozračje Beča – zapravo portret kulture Beča na prijelomu stoljeća. Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminar Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, esej, pismeni ispit Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenata: senzibiliziranje studenata za probleme društvene stvarnosti (otuđenje; samotuđenje) koji se reflektiraju u književnim djelima epohe; čitanje i razumijevanje književnih djela i njihovo povezivanje s glazbom, slikarstvom, arhitekturom epohe. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: esej, pismeni ispit Literatura

a) obvezna Primarna literatura. Hugo v. Hofmannsthal: Erzählungen (Auswahl), Jedermann i druge drame, Lyrik; Arthur Schnitzler: Reigen; Leutnant Gustl, Fräulein Else, Professor Bernhardi, Das weite Land (izbor); Stefan Zweig: Novellen (Auswahl); Aphorismen von Karl Kraus; ausgewählte Werke Sigmund Freuds. Bark, Joachim, Dietrich Steinbach, Hildegard Wittenberg (Hrsg.), Epochen der deutschen

Literatur. Gesamtausgabe. Stuttgart, Ernst Klett Schulbuchverlag 1991: “Gegenpositionen zum Naturalismus”, S. 345-368.

Žmegač, Viktor (Hrsg.), Geschichte der deutschen Literatur vom 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart. Weinheim, Beltz Athenäum Verlag 1995 (4. Auflage):Band II/2: Die Wiener Moderne; Ästhetizistische Positionen: Zeitgenossen und Gegner des Naturalismus. Der Stilpluralismus der Jahrhundertwende (odabrana poglavlja)

Žmegač, Viktor, Bečka moderna. Portret jedne kulture. Zagreb. Matica hrvatska 1998 (odabrana poglavlja)

b) dopunska Magris, Claudio, Der habsburgische Mythos in der österreichischen Literatur.

Salzburg. Otto Müller Verlag, 2. Auflage 1988 (1. Auflage 1966) (odabrana poglavlja) c) Internet izvori : www.spiegel.de; www.gutenberg.de

30

Naziv kolegija: Jezične vježbe VI Nositelj kolegija: Mirjana Vlahović Izvoditelj: Mirjana Vlahović Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost Godina / semestar: III./ 6. Status kolegija: obvezni Uvjet upisa kolegija: položene Jezične vježbe V Broj tjedana po semestru / Broj sati tjedno: 15 / 4 ECTS Bodovi: 3 Opis / sadržaj kolegija / cilj: Težište vježbi je na usporedbi frazeoloških i ostalih leksičkih jedinica u oba jezika. Prevode se određeni tekstovi s njemačkog na hrvatski i obrnuto. Zadatak studenata je i pisanje eseja na zadanu temu i samostalno izražavanje i analiza teksta na njemačkom jeziku. Način izvodjenja nastave i usvajanja znanja: vježbe (pismene i usmene). Obveze studenta: redovno pohađanje i aktivna suradnja u nastavi; pismeni i usmeni ispit. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) studenta: Osposobljavanje studenata za samostalnu izradu i analizu tekstova te razvijanje prevodilačke kompetencije s težištem na kontrastiranju jezičnih sadržaja u njemačkom i hrvatskom jeziku. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Praćenje rada i napredovanja studenata tijekom semestra, te pismeni i usmeni ispit na kraju semestra. Literatura Obvezna: Ina Schreiter „Schreibversuche“; Autorenhaus Verlag „Kreatives Schreiben lernen“; Dopunska: /

31

Naziv kolegija: Semantika Ime nositelja kolegija: Prof. dr. Željka Matulina (izvoditelj: prof. dr. Željka Matulina) Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost Godina/ Semestar: III./6 Status kolegija: izborni Uvjeti upisa: upisan treći semestar Broj tjedana u semestru: 15, broj sati tjedno, 1 sat predavanja + 1 sat seminara Trajanje: jedan semestar ECTS bodovi: 3 boda Jezik: njemački i hrvatski Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi Ispit: pismeni ispit ili seminarski rad Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata: kontinuirana provjera znanja i ocjenjivanje aktivnosti, diskusija o raznim pitanjima, radne grupe Sadržaj: Polazeći od temeljnoga pitanja strukture jezičnoga znaka najprije se definira značenje riječi iz ugla sinkronijske semantike i opisuju glavni pojmovi semantike riječi: paradigmatski i sintagmatski odnosi, sinonimija, homonimija, polisemija, semantička kompatibilnost i komponencijalna analiza, semantička i leksička polja, onomaziološki i semaziološki pristup leksiku. Tumače se razne vrste značenja: denotativno i konotativno značenje, gramatičko i leksičko značenje, deskriptivno, emotivno, situativno, ekspresivno i socijalno značenje. Među temama naći će se i metafora i metonimija, s posebnim osvrtom na kognitivno-konceptualni pristup, prototipna semantika, te semantička analiza rečenice i opis međurečeničnih semantičkih relacija. Cilj: Ovaj kolegij studentu pruža uvid u razne teorijske aspekte proučavanja sadržaja riječi, višerječnih izraza i rečenica te ga osposobljava za samostalnu semantičku analizu i razumijevanje značenja polisemnih jezičnih jedinica. Literatura: Andreas Blank: Einführung in die lexikalische Semantik, Tübingen, 2001; Frank Palmer: Semantik. Eine Einführung, Beck'sche Elementarbücher, München, 1977; Željka Matulina: Komponencijalna analiza kao postupak utvrđivanja interlingvalne i intralingvalne srodnosti među glagolima, u: Radovi FF u Zadru, 29 (19), Zadar, 1990, 115-141; Monika Schwarz-Friesel: Kognitive Linguistik heute. Metaphernverstehen als Fallbeispiel, u: Deutsch als Fremdsprache, Heft 2, Leipzig, 2004, 83-89.

32

Naziv kolegija: Drame Gerharta Hauptmanna Ime nositelja kolegija: prof. dr. Ivan Pederin/ Suradnik: mr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić Odjel: Odjel za njemački jezik i književnost Godina/Semestar:3/ VI Status kolegija: izborni (B) Uvjeti za upis: / Broj tjedana u semestru/ broj sati u tjednu: 15/2: 15 P + 15 S ECST bodovi: 3 Sadržaj kolegija: Gerhart Hauptmann postigao je potpun uspjeh svojom socijalnom dramom Vor Sonnenaufgang, čija je izvedba potpomogla prodoru naturalizma. On je povezao novu, naturalističku metodu sa socijalnom tematikom. Njegove prve naturalističke drame djelovale su provocirajuće na publiku jer se Hauptmann svjesno udaljavao od poznatih oblika društvene drame. Tragični kraj uz to je pojačavao efekt naturalističkog oslikavanja sredine i naglašavao determiniranost likova. Glavne karakteristike njegovog dramskog opusa su turobna atmosfera, snažno oslikavanje likova i suosjećanje s ljudskim bićem koje je unaprijed određeno svojim porijeklom i životnom sredinom. Interpretacijom Hauptmannovih najvažnijih drama istražit će se, u sklopu ovog kolegija, najvažnija obilježja njegove poetike. Cilj: Cilj ovog kolegija je proširiti znanje o ovom velikom naturalističkom autoru. Način izvođenja nastave: Predavanja i seminar. Obaveze studenata: Seminarski rad Praćenje studenata: Seminarski rad i usmeni ispit. Primarna literatura: Izbor iz drama Gerharta Hauptmanna. Sekundarna literatura: Hoefert, Sigfrid: Das Drama des Naturalismus, Stuttgart, 1993 Hilscher, E.: Gerhart Hauptmann: Leben und Werk, Berlin, 1996 Marx, Friedhelm: Gerhart Hauptmann, Stuttgart, 1998 Ibarth, Helga: „Bilddenken“ im dramatischen Frühwerk Gerhart Hauptmanns, Frankfurt am Main, 1998

33

34