sveuČiliŠte u zadru klasa: 602-04/17-03/3 odjel za … - izv.pdfje seminarski rad pozitivno...

SVEUČILIŠTE U ZADRU KLASA: 602-04/17-03/3 Odjel za psihologiju URBROJ: 2198-1-79-41/17-08

IZMJENA REDA PREDAVANJA za III (treći) semestar jednopredmetnog diplomskog sveučilišnog studija

PSIHOLOGIJE na Sveučilištu u Zadru u akad. god. 2017./2018.

Šifra predmet

a

Ime i prezime nastavnika

Naziv predmeta Ukupno sati

(semestralno)

ECTS bodovi

Predavanja

Seminara

Vježbi

I. II. III. IV. V. VI. VII.

A) OBVEZNI (TEMELJNI) PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA: *

PSI501 Prof. dr. sc. Ana Proroković Izabrana poglavlja iz psihometrije

0 2 1 5

PSI502 Izv. prof. dr. sc. Pavle Valerjev Irena Pavela Banai, mag.psych.

Osnove kognitivne neuroznanosti

2 1 0 4

Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu sve obvezne (temeljne) predmete s matičnog studija.

B) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA** – STUDENTI UPISUJU SVE PONUĐENE IZBORNE PREDMETE U OKVIRU OPĆEG MODULA

PSIK501 Prof. dr.sc. Anita Vulić-Prtorić Psihološki tretmani i terapije

2 1 1 5

PSIR505 Izv. prof. dr. sc. Ljiljana Gregov Dr.sc. Andrea Tokić

Upravljanje ljudskim potencijalima

2 2 1 4

PSIR503 Doc. dr. sc. Ana Slišković Doc. dr. sc. Matilda Nikolić

Stres u radu 1 1 0 3

PSIE501 Prof. dr. sc. Izabela Sorić Kognitivni razvoj i učenje 1 1 1 3 PSIE501 Doc. dr. sc. Irena Burić Emocije i motivacija u

obrazovanju 1 0 2 3

PSIE505 Doc. dr. sc. Ivana Macuka Metodologija istraživanja razvojnih promjena

1 0 2 3

Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu izborne predmete s matičnog studija čiji zbroj iznosi najmanje 21 ECTS boda/ova.

C) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG ODJELA (UPISUJU STUDENTI KOJI ŽELE) **

PSIE505 Doc. dr. sc. Slavka Galić Klinička neuropsihologija 2 0 1 4 PSI417 Prof. dr.sc. Nataša Šimić Psihoneuroimunologija 1 1 0 2 SOCD18 Prof.dr.sc. Jadranka Čačić

Kumpes Metodika nastave psihologije

2 0 0 5

SOCD19 Prof.dr.sc. Jadranka Čačić Kumpes

Hospitacije i praksa 0 2 4 8

Doc.dr.sc. Marina Nekić Osnove geštalt psihoterapije

2 1 0 3

Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu izborne predmete s matičnog odjela čiji zbroj vrijednosti može iznositi najviše 13 ECTS boda/ova.

D) PREDMETI KOJI SE NUDE STUDENTIMA/CAMA DRUGIH DIPLOMSKIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH I DIPLOMSKIH STUDIJA: ****

PSI802 Doc. dr. art. Nikola Eterović Terapija i kazalište 2 0 1 2 Doc. dr. art. Nikola Eterović Poezija i trauma 1 0 2 3

Bilješka: Studenti/ice su dužni/e držeći se pravila pod A), B) i C) i upisati, slušati (izvršavati nastavne obveze) i položiti predmete čiji zbroj vrijednosti iznosi najmanje 60 ECTS bodova.

Bilješka: Šifre se ne upisuju u indeks.

Predmeti se upisuju putem studomata ili u Upisni list u tajništvu odjela, po redu predavanja, prvo svi obvezni (temeljni) predmeti, zatim određeni broj izbornih predmeta s matičnog (ovoga) studija i na kraju određeni broj izbornih predmeta s drugog/ih studija. * Obvezni (temeljni) predmeti s matičnog studija upisuju se putem studomata ili u Upisni list u tajništvu ovoga odjela. ** Izborni predmeti s matičnog studija upisuju se putem studomata ili u Upisni list u tajništvu ovoga odjela, na temelju odobrenih kvota. **** Predmeti koji se nude studentima/cama drugih studija upisuju se putem studomata ili u Upisni list u tajništvu ovoga odjela, na temelju odobrenih kvota. M. P.

Zadar, 04. srpnja 2017. Izv. prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, pročelnik

Naziv studija Diplomski studij psihologije Naziv kolegija Odabrana poglavlja iz psihometrije Status kolegija obvezni Godina 2 Semestar 3 ECTS bodovi 6 Nastavnik Prof.dr.sc. Ana Proroković

e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija Srijeda 9,00-11,00 Četvrtak 11,00-13,00

Suradnik / asistent Ana Šimunić, prof. e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija Utorak 12,00-14,00 Četvrtak 13,00-15,00

Mjesto izvođenja nastave Stari kampus, informatički kabinet Oblici izvođenja nastave Seminari i vježbe Nastavno opterećenje P+S+V

0+2+1

Način provjere znanja i polaganja ispita

Seminarski rad, usmeni ispit

Početak nastave 09.10. 2017. Završetak nastave 31.01.2018.

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

- - - -

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

08.02.2018. 22.02.2018. 05.09.2018. 19.09.2018.

Ishodi učenja

Student bi trebao nakon položenog ovog kolegija moći: ‐ adekvatno izabrati pojedine multivarijatne analize kao primjerene za statističku obradu rezultata istraživanja ‐ pravilno interpretirati rezultate primijenjenih multivarijatnih analiza ‐ pravilno manipulirati statističkim podacima i primijeniti multivarijatne analize koristeći program STATISTICA.

Preduvjeti za upis Položeni kolegij: „Teorije mjerenja“ i „Psihometrija“

Sadržaj kolegija Odabrane sadržajne cjeline imaju za cilj osposobiti studenta za pravilan odabir i primjenu različitih multivarijatnih statističkih analiza na podacima dobivenim nekim istraživanjem.

Obvezna literatura Elektronski priručnik u sklopu statističkog programa STATISTICA

Dopunska literatura

Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec, D. (2012). Petzova statistika, Naklada Slap

Furr, R.M., Bacharach, V.R. (2013). Psychometrics – An Introduction, SAGE

Publications, Inc; 2 edition

Harris, R. J. (2001). A primer of multivariate statistics. Mahwah, NJ:

Lawrence Erlbaum.

Howell, D. C. (2010). Statistical methods for psychology (7th ed.). Belmont,

CA: Cengage Wadsworth

Tabachnick, B.G., Fidell, S.A. (2007). Using Multivariate Statistics. Boston:

Allyn and Bacon.

Arbuckle, J. L. (1995‐2009). Amos 18 User's Guide. Crawfordville, FL: Amos

Development Corporation

Heath, R. (2000). Nonlinear Dynamics: Techniques and Applications in Psychology

Rencher, A.C. (2002) . Methods of multivariate analysis. Wiley & Sons, Inc, Canada

Borenstein, M., Hedges, L., Higgins, J.P.T., Rothstein, H.R. (2009)

Introduction to meta‐analysis. John Wiley & Sons

Internetski izvori

http://tx.shu.edu.tw/~purplewoo/Literature/!DataAnalysis/Methods%20of%20Multivariate%20Analysis.pdf http://www2.gsu.edu/~mkteer/

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete) Samoevaluacija

Uvjeti za dobivanje potpisa

Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao seminare i vježbe i čiji je seminarski rad pozitivno ocijenjen.

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

-prezentacija seminarskih radova (ocjene od 1 do 5)

Način formiranja konačne ocjene

‐Ocjena seminarskog rada (80%) ‐Usmeni ispit (20%)

Napomena -

Teme-seminari Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 11.10.

Upoznavanje sa sadržajem

kolegija, literatura, izbor

seminarskih radova

2. 18.10. Samostalni terenski rad

3. 25.10. Samostalni terenski rad

4. 08.11. Analiza kovarijance

Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec, D. (2012). Petzova

statistika, Naklada Slap

Rencher, A.C. (2002) . Methods of multivariate analysis.

Wiley & Sons, Inc, Canada

5. 15.11. Različiti modeli regresijskih analiza Tabachnick, B.G., Fidell, S.A. (2007). Using Multivariate

Statistics. Boston: Allyn and Bacon.

6. 22.11. Meta analiza

Borenstein, M., Hedges, L., Higgins, J.P.T., Rothstein, H.R.

(2009) Introduction to meta‐analysis. John Wiley & Sons

7. 29.11. Klaster analiza



Howell, D. C. (2010). Statistical methods for psychology

(7th ed.). Belmont, CA: Cengage Wadsworth

8. 06.12. Diskriminacijska analiza

Tabachnick, B.G., Fidell, S.A. (2007). Using Multivariate

Statistics. Boston: Allyn and Bacon.



9. 13.12. Kanonička analiza



Harris, R. J. (2001). A primer of multivariate statistics.

Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum.

10. 20.12. Strukturalno modeliranje

Arbuckle, J. L. (1995‐2009). Amos 18 User's Guide.

Crawfordville, FL: Amos Development Corporation

http://www2.gsu.edu/~mkteer/

11. 10. 01. Linearne analize vremenskih serija Warner, R.M. (1998). Spectral Analysis of Time‐Series

data, Guilford Press, NY

12. 17. 01. Nelinearne analize vremenskih serija

Proroković, A. (2014). Deterministički kaos za

nematematičare – uvod u nelinearne analize

Heath, R. (2000). Nonlinear Dynamics: Techniques and Applications in Psychology

13. 24. 01. Teorija odgovora na zadatke http://www.creative‐wisdom.com/computer/sas/IRT.pdf

14. 31.01. Neuralne mreže Kriesel, D. A brief introduction to neural networks http://www.dkriesel.com/_media/science/neuronalenetze‐en‐zeta2‐2col‐dkrieselcom.pdf

Vježbe Red. Br.

Datum Naslov Literatura

1. 29.11. Računalne demonstracije multivarijatnih analiza I

Elektronski priručnik u sklopu statističkog programa STATISTICA

2. 06.12. Računalne demonstracije multivarijatnih analiza II


3. 20.12. Računalne demonstracije multivarijatnih analiza III


4. 19.01. Računalne demonstracije multivarijatnih analiza IV


Nastavnici: Ana Proroković i Ana Šimunić

Naziv studija Diplomski studij psihologije Naziv kolegija Osnove kognitivne neuroznanosti Status kolegija Obavezni Godina Druga Semestar Treći ECTS bodovi 4 Nastavnik izv.prof.dr.sc. Pavle Valerjev

e-mail [email protected] [email protected] vrijeme konzultacija Ponedjeljak 11-13 h

Suradnik / asistent dr.sc. Irena Pavela Banai e-mail [email protected] vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave INFO Oblici izvođenja nastave Predavanja, konzultacije, demonstracije, seminari Nastavno opterećenje P+S+V

2+1+0


Pismeni ispit

Početak nastave Završetak nastave



30.01.2018. 13.02.2018. 03.09.2018. 17.09.2018.

Ishodi učenja

Nakon što odsluša kolegij student će biti sposoban: 1) Opisati i usporediti metode istraživanja mozga 2) Opisati neuronske mehanizme vidne percepcije, pažnje, pamćenja, učenja, jezika, emocija, svijesti i socijalne kognicije 3) Opisati i usporediti teorije o neuronskim osnovama spoznajnih procesa 4) Samostalno proučavati recentnu literaturu iz kognitivne neuroznanosti

Preduvjeti za upis Nema

Sadržaj kolegija

Činjenice o mozgu i metode istraživanja mozga: Anatomija i fiziologija mozga. Neuropsihološke metode. Tehnike oslikavanja mozga: pozitronska emisijska tomografija (PET), funkcionalna magnetska rezonanca (fMRI), elektroencefalografija (EEG), magnetoencefalografija (MEG), lasersko oslikavanje mozga, transkranijalna magnetska stimulacija (TMS). Spoznajna područja i njihova neuronska osnova: Vidna percepcija (vidni putevi, boje, sinestezije), pažnja (sljepoća za promjene, usmjerenost, budnost), prepoznavanje objekata (vidna agnozija), pamćenje (hipokampus i amnezije), neuroplastičnost (fantomski udovi, učenje), jezik (lateralizacija, afazije), pojmovi (kategorijalno-specifični poremećaj, utjelovljena spoznaja i razumijevanje pojmova), emocije, socijalna kognicija (empatija, zrcalni neuroni, autizam), numerička spoznaja, svijest, samosvijest, slobodna volja.

Obvezna literatura

Banich, M.T. (2004). Cognitive neuroscience and neuropsychology. Boston, MA: Houghton Mifflin.

Gazzaniga, M.S., Ivry, R.B., i Mangun, R.B. (2002). Cognitive neuroscience. New York: Norton.

Ramachandran, V. S. (2012). Brbljavi mozak. Zagreb: Tim-Press.

Dopunska literatura Carr, N. (2011). Plitko: Što Internet čini našem mozgu. Zagreb: Jesenski i Turk.

Marcus, G. (2008). Kluge: The haphazard construction of the human mind. New York: Houghton Mifflin.

Pinel, J. P. J. (2002). Biološka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Pinker, S. (1997). How the mind works. New York: Norton.

Cabeza, R., i Kingstone, A. (2001). Handbook of functional neuroimaging of cognition. Cambridge, MA: MIT Press.

Farah, M.J., i Feinberg, T.E. (2000). Patient-based approaches in cognitve neuroscience. Cambridge, MA: MIT Press.

O’Reilly, R.C., i Munakata, Y. (2000). Computational explorations in cognitive neuroscience. Cambridge, MA: MIT Press.

Internetski izvori Način praćenja kvalitete Rezultati ispita, studentska anketa


Pravo na potpis i na izlazak na ispit stječu studenti koji su redovito pohađali predavanja i koji su izvršili sve svoje seminarske obaveze.


Pismeni esejski ispit u kojemu svaki odgovor donosi od 0 do maksimalno 3 boda. Ispit može sadržavati 5-8 takvih pitanja.


Ocjena se formira na temelju bodova ispita.

Napomena

Seminarski radovi: Studenti u grupama izvršavaju svoje seminarske obaveze. Seminarske obaveze podrazumijevaju prijevod rada, pripremu za izlaganje (uvježbavanje i izrada prezentacija) te samo izlaganje uz naglasak na objašnjenje metodološkog dijela rada. Voditelju kolegija je potrebno dostaviti elektronsku kopiju prijevoda rada 2 dana prije izlaganja.

Nastavne teme-predavanja Red. br.


1. 10.10.2017.

Uvodno predavanje

Koristimo li samo 10% mozga?

2. 17.10.2017. Anatomija i fiziologija mozga 1

3. 24.10.2017. Anatomija i fiziologija mozga 2

4. 31.10.2017. Tehnike oslikavanja mozga

5. 07.11.2017. Neuropsihologija

6. 14.11.2017. Kognitivno i neuronsko modeliranje

7. 21.11.2017. Pažnja

8. 28.11.2017. Prepoznavanje objekata

9. 05.12.2017. Percepcija govora

10. 12.12.2017. Semantičko pamćenje

11. 19. 12.2017. Numerička kognicija

12. 09.01.2018. Društveno ponašanje

13. 16.01.2018. Izvršne funkcije

14. 23.01.2018. Termin za ponavljanje

Seminari Red. br.


1. 10.10.2017. Dogovor i priprema za seminare

Ramachandran, V. S. (2012). Brbljavi mozak. Zagreb: Tim-Press i druga literatura.

2. 17.10.2017. Dogovor i priprema za seminare 3. 24.10.2017. Fantomski udovi i plastični mozgovi 4. 31.10.2017. Vidjeti i znati 5. 07.11.2017. Glasne boje i vruće djevojke 6. 14.11.2017. Neuroni koji su oblikovali civilizaciju 7. 21.11.2017. Gdje je Steven? Zagonetka autizma 8. 28.11.2017. Kula babilonska: Evolucija jezika 9. 05.12.2017. Ljepota i mozak: Nastanak estetike

10. 12.12.2017. Umjetnički mozak: univerzalni zakoni 11. 19. 12.2017. Majmun s dušom: kako je nastala introspekcija 12. 09.01.2018. Odabrana seminarska tema 13. 16.01.2018. Odabrana seminarska tema 14. 23.01.2018. Odabrana seminarska tema

Nastavnik:

izv.prof.dr.sc. Pavle Valerjev

1

Naziv studija Diplomski studij psihologije

Naziv kolegija PSIHOLOŠKI TRETMANI I TERAPIJE

Status kolegija OBVEZNI

Godina 2. Semestar ZIMSKI

ECTS bodovi 5

Nastavnik Red.prof.dr.sc. Anita Vulić-Prtorić

e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija Srijeda 12-14h

Suradnik / asistent

e-mail

vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave Dvorana 223

Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari, vježbe

Nastavno opterećenje P+S+V

2P+1S+1V


Pismeni ispit

Početak nastave 9.10.2017. Završetak nastave 26.01.2018.



12.02.2018. 23.02. 2018. 14. 09. 2018. 28. 09. 2018.

Ishodi učenja Po završetku ovog kolegija i nakon položenog pismenog ispita studenti bi trebali znati odabrati metode psihološke intervencije za različite psihološke probleme i poremećaje.

Preduvjeti za upis

Sadržaj kolegija

U okviru ovog kolegija studenti se upoznaju s osnovnim pristupima u psihologiji savjetovanja, teorijskim paradigmama, te osnovnim vještinama koje će pojedincima pomoći u procesu rješavanja vlastitih problema: prihvaćanju vlastite odgovornosti, bolje razumijevanje problema, usvajanje novih oblika ponašanja, stvaranje i održavanje zadovoljavajućih socijalnih odnosa.

Obvezna literatura Corey G. (2004). Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije,

Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura

Nietzel M.T., Bernstein D.A., Milich R. (2002). Uvod u kliničku psihologiju, Jastrebarsko: Naklada Slap

Davison G.C., Neale J.M. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja, Jastrebarsko: Naklada Slap.

Vulić-Prtorić A. (2004). Depresivnost u djece i adolescenata, Jastrebarsko: Naklada Slap.

Anić N. (ur) Praktikum iz bihevior terapije I. (1984), II. (1985), III. (1990),

2

Zagreb: Društvo psihologa Hrvatske.

Lazarus A. A. (2003). Kratka, ali sveobuhvatna psihoterapija, višemodalni način, Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dumont F., Corsini R.J. (2004). Šest terapeuta i jedan klijent, Jastrebarsko: Naklada Slap.

Weiner I.B. (1976). Clinical Methods in Psychology, New York: Wiley & Sons.

Jukić V., Pisk Z. (ur.) (2008) Psihoterapija – škole i psihoterapijski pravci u Hrvatskoj danas. Zagreb, Medicinska naklada

Internetski izvori Različite baze podataka i časopisi iz područja razvojne psihopatologije

Način praćenja kvalitete Studentske ankete


Pravo na potpis studenti stječu redovitim pohađanjem nastave (minimum 70% nazočnosti na predavanjima, 75% na seminarima i 100% nazočnosti na vježbama), te obavljanjem svih seminarskih zadaća u dogovoru s predmetnim nastavnikom.


Od studenata se očekuje da samostalno naprave prikaz ponuđene seminarske teme. U seminaru se ocjenjuje kvaliteta seminarskog rada i kvaliteta sudjelovanja u raspravi.


Konačna ocjena formira se na temelju slijedećih pokazatelja:

1) prisustvovanje i aktivnosti tijekom nastave i konzultacija – 10%

2) uspješno napisane i ocijenjene seminarske radnje – 30%

3) uspjeh na pismenom dijelu ispita – 60%

Napomena

Nastavne teme-predavanja

Red. br.


1. 12.10.2017. Uvod u područje

2. 19.10.2017.

Psihološki tretmani i terapije – osnovne teorijske paradigme

Davison G.C., Neale J.M. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja, Jastrebarsko: Naklada Slap.

3. 26.10.2017.

Psihodinamske terapije i tretmani – teorijske osnove Dumont F., Corsini R.J. (2004). Šest terapeuta i jedan klijent, Jastrebarsko: Naklada Slap.

4. 2.11.2017.

Bihevioralne terapije i tretmani – teorijske osnove Anić N. (ur) Praktikum iz bihevior terapije I. (1984), II. (1985), III. (1990), Zagreb: Društvo psihologa Hrvatske.

5. 9.11.2017. Humanističke terapije i tretmani – teorijske osnove Jukić V., Pisk Z. (ur.) (2008)

Psihoterapija – škole i

3

psihoterapijski pravci u Hrvatskoj danas. Zagreb, Medicinska naklada

6. 16.11.2017.

Integrativni pristupi u terapiji – teorijske osnove Lazarus A. A. (2003). Kratka, ali sveobuhvatna psihoterapija, višemodalni način, Jastrebarsko: Naklada Slap.

Seminari

Red. br.


7. 23.11.2017. Psihodinamske i bihevioralne terapije i tretmani – tehnike i metode

Literatura za seminare je vezana za pojedine tehnike i metode tretmana, a studentima je prezentirana tijekom obrade pojedine teme, te se dogovara s voditeljem kolegija

8. 30.11.2017.

Humanističke i integrativne terapije i tretmani - tehnike i metode

Vježbe

Red. br.


9. 7.12.2017. Psihodinamske terapije i tretmani – tehnike i metode

Literatura za vježbe je vezana za pojedine terapijske škole, a studentima je prezentirana tijekom obrade pojedine teme, te se dogovara s voditeljem kolegija

10. 14.12.2017. Bihevioralne terapije i tretmani - tehnike i metode

11. 21.12.2018. Humanističke terapije i tretmani - tehnike i metode

12. 11.01.2018. Humanističke terapije i tretmani - tehnike i metode

13. 18.01.2018. Integrativni pristupi

14. 25.01.2018. Evaluacija terapijskih pristupa

Nastavnik:

Red.prof.dr.sc. A. Vulić-Prtorić

Naziv studija Diplomski studij psihologije Naziv kolegija Upravljanje ljudskim potencijalima Status kolegija obvezni Godina 2 Semestar 3 ECTS bodovi 4 Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Ljiljana Gregov

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Utorak 10,00-12,00

Suradnik / asistent Dr. sc. Andrea Tokić e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Srijeda 11:00 do 13:00, ili po dogovoru preko e-maila

Mjesto izvođenja nastave Predavaonica info stari kampus Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari i vježbe Nastavno opterećenje 2P+2S+1V Način provjere znanja i polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit Početak nastave 9. 10. 2017. Završetak nastave 24. 01. 2018.



07. 02. 2018. u 9:00h

21. 02. 2018. u 12:00h

05.rujna 2016. U 10,00 sati

19.rujna 2016. U 10,00 sati

Ishodi učenja

Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita, studenti bi trebali: - razumjeti teorijske pristupe razvoju karijere i njihovu primjenjivost u profesionalnoj orijentaciji i savjetovanju, - znati planirati i provesti postupak profesionalne orijentacije, - znati provesti analizu posla, primijeniti različite postupke za procjenu radne uspješnosti, te identificirati prediktore i kriterije za selekcijski postupak -planirati, provesti i evaluirati selekcijski postupak - razumjeti osnovne metode profesionalnog obrazovanja, te znati procijeniti obrazovne potrebe i evaluirati obrazovne rezultate -razumjeti teorije nastanka nesreća, znati izvore i uzroke nesreća, te u skladu s tim planirati program prevencije nesreća na radu

Preduvjeti za upis nema

Sadržaj kolegija Cilj ovog kolegija je naučiti studente kako primijeniti osnovne psihologijske principe i metoda u području upravljanja ljudskim resursima u organizacijama.

Obvezna literatura

Cascio, W. F. , Aginis. H. (2005).Applied psychology in human resources management (6th edition), Pearson prentice Hall, New Jersey Mathis, R. L. , Jackson, J. H. (2008). Human resource management (9th edition), South-Western College Pub (cijela knjiga na web adresi: http://ebookbrowsee.net/human-resource-management-9th-edition-robert-l-mathis-john-h-jackson-pdf-d389026318) Stredwick, J. (2005). An introduction to human resource management, Elsevier Ltd.,Oxford.

Dopunska literatura Bahtijarević-Šiber, F. (1999). Management ljudskih potencijala, Zagreb: Golden marketing.

Internetski izvori Internetski izvori Način praćenja kvalitete Studentske ankete, samoevaluacija,


- Redovito pohađanje predavanja i vježbi, - obavljeni svi zadaci u okviru vježbi (ako je student bio spriječen obaviti sve zadatke u terminu odvijanja vježbe, može tom nadoknaditi u nekom terminu koji dogovori s predmetnim nastavnikom)


- Prosječna ocjena na kolokvijima čini trećinu ocjene, pri tom uradak na kolokviju se boduje na slijedeći način:

- 60-70% dovoljan

- 71-80% dobar - 81-90% vrlo dobar - 91-100% izvrstan

Međutim ako student nije zadovoljio na kolokvijima ili nije izišao na kolokvij ili nije zadovoljan ocjenom iz kolokvija, pismeni ispit nakon odslušanog kolegija može zamijeniti kolokvije


Ukupna ocjena iz kolegija se formira po principu 30% ocjena na pismenom ispitu ili prosječna ocjena iz kolokvija, 40% ocjena iz usmenog ispita seminara i 30% ocjena izvedbe vježbi i seminara.

Napomena

Nastavne teme-predavanja Red. br.


1. 09.10.2017

Organizacijska struktura i razvoj organizacije

Mathis, R. L. , Jackson, J. H. (2008). Human resource management (9th edition), South-Western College Pub Poglavlje 1

2. 16.10.2017

Strateška uloga upravljanja ljudskim potencijalima

Mathis, R. L. , Jackson, J. H. (2008). Human resource management (9th edition), South-Western College Pub Poglavlje 2.

3. 23.10.2017

Analiza i planiranje ljudskih potencijala


4. 30.10.2017.

Novačenje


5. 06.11.2017

Zapošljavanje


6. 13.11.2017

Razvoj ljudskih potencijala (obučavanje/trening)


7. 20.11.2017

Razvoj ljudskih potencijala (razvoj karijera)


8. 27.11.2017

Procjena i upravljanje učinkom


9. 04.12.2017

Nagrađivanje

Mathis, R. L. , Jackson, J. H. (2008). Human resource management (9th edition), South-Western College Pub Poglavlje 13. i 14.

10. 11.12.2017

Odnosi među zaposlenicima i rukovođenje

Mathis, R. L. , Jackson, J. H. (2008). Human resource management (9th edition), South-Western College Pub Poglavlje 3. i 4

11. 18.12.2017

Motivacija radnika

Mathis, R. L. , Jackson, J. H. (2008). Human resource management (9th edition), South-Western College Pub Poglavlje 3. i 15.

12. 08.01.2016

Zdravlje i sigurnost zaposlenika Pravila, prava radnika i odnos sa sindikatima

Mathis, R. L. , Jackson, J. H. (2008). Human resource management (9th edition), South-Western College Pub Poglavlje 16., 17., 18.

13. 22.01.2018

Upravljanje različitostima


Vježbe Red. br.

Datum Naslov Literatura*

1. 11.10.2017 Organizacijska kultura i klima; osobine ličnosti i organizacijska kultura

Mathis, R. L. , Jackson, J. H. (2008). Human resource management (9th edition), South-Western College Pub Internetski izvori

2. 18.10.2017. Dizajn i analiza posla


3. 25.10.2017 Ograničenja kod preliminarnog intervjua: uloga zakonskih regulativa i etičkog kodeksa


4. 08.11.2017 Novačenje-generacijske razlike


5. 15.11.2017 Situacijski intervju


6. 22.11.2017 Bihevioralni intervju


7. 29.11.2017 Najčešće korišteni instrumenti procjena pri zapošljavanju i upravljanju karijerom


8. 22.11.2017 Komunikacija s obzirom na različite pozicije u organizaciji


9. 29.11.2017 Efikasnost vs. efektivnost


10. 06.12.2017. Metoda procjene 360 stupnjeva


11. 13.12.2017 Evaluacija timskog rada


12. 20.12.2017 Usporedba sistema nagrađivanja


13. 10.01.2018 Upravljanje različitostima


14. 17.01.2018 Tema vježbe u dogovoru sa studentima (preferencije i potrebe studenata)


15. 24.01.2018 Tema vježbe u dogovoru sa studentima (preferencije i potrebe studenata)


*Literatura za vježbe: ako vježbu priprema i vodi predmetni nastavnik studenti dobiju radni materijal, za vježbe koje pripremaju studenti sami biraju literaturu, a dio (osnovni) dobiju od predmetnog nastavnika

Seminari Red. br.


1. 11.10.2017 Podjela seminara i zaduženja, teme po izboru studenata

2. 18.10.2017. Prezentacija seminara i diskusija 3. 25.10.2017 Prezentacija seminara i diskusija 4. 08.11.2017 Prezentacija seminara i diskusija 5. 15.11.2017 Prezentacija seminara i diskusija 6. 22.11.2017 Prezentacija seminara i diskusija 7. 29.11.2017 Prezentacija seminara i diskusija 8. 22.11.2017 Prezentacija seminara i diskusija 9. 29.11.2017 Prezentacija seminara i diskusija

10. 06.12.2017. Prezentacija seminara i diskusija 11. 13.12.2017 Prezentacija seminara i diskusija 12. 20.12.2017 Prezentacija seminara i diskusija 13. 10.01.2018 Prezentacija seminara i diskusija 14. 17.01.2018 Prezentacija seminara i diskusija 15. 24.01.2018 Prezentacija seminara i diskusija

* U okviru seminara student ili više njih (ovisno o kompleksnosti teme) razrađuje izabranu temu i prezentiraju je ostalim studentima. Literaturu za seminar biraju studenti (što daje mogućnost da se ista tema obradi na različite načine), treba biti što recentnija.

Izv.prof.dr.sc. Ljiljana Gregov

Naziv studija DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE

Naziv kolegija Stres u radu

Status kolegija Obavezni

Godina 2. Semestar IV.

ECTS bodovi 3

Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Ana Slišković

e‐mail [email protected]

vrijeme konzultacija četvrtkom u 10.00 i po dogovoru preko e‐maila

Suradnik / asistent Doc. dr. sc. Matilda Nikolić

e‐mail [email protected]

vrijeme konzultacija srijedom u 10.00 i po dogovoru preko e‐maila

Mjesto izvođenja nastave Odjel za psihologiju; 223

Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari

Nastavno opterećenje P+S+V 15+15+0


Izlaganje samostalnog seminarskog rada vezanog za dogovorenu temu (stres u konkretnom radnom sektoru/zanimanju); usmeni ispit

Početak nastave 09.10.2017. Završetak nastave 26.01.2018.


‐ ‐ ‐ ‐


02.02.2018. 16.02.2018. 07.09.2018. 21.09.2018.

Ishodi učenja

Na kraju semestra studenti bi trebali moći:‐ opisati osnovne teorije i modele stresa u radu ‐ diferencirati i analizirati elemente transakcijskih modela stresa: 1) različite izvore stresa; 2) ishode stresa na individualnoj i organizacijskoj razini; te 3) individualne, organizacijske i kontekstualne čimbenike koje doprinose negativnim ishodima stresa ‐ poznavati istraživačku metodologiju u području stresa u radu ‐ kritički analizirati intervencijske strategije upravljanja stresom ‐ samostalno analizirati znanstveno‐istraživačku literaturu vezanu za stres u određenom zanimanju te odabrati adekvatne strategije upravljanja sa stresom u konkretnom zanimanju

Preduvjeti za upis ‐

Sadržaj kolegija

Definiranje područja radnog stresa Teorije i modeli stresa u radu Istraživačke metode i mjere u području stresa u radu Izvori radnog stresa ‐ stresori Kratkoročne reakcije na radni stres Dugoročne posljedice stresa u radu na individualnoj i organizacijskoj razini Osobni, organizacijski i kontekstualni čimbenici u procesu radnog stresa : direktni, moderatorski i medijatorski učinci Suočavanje sa stresom Intervencijske strategije upravljanja s radnim stresom Kritike koncepta stresa Specifični stresori: smjenski rad; nametnuti ritam rada “Stresna” zanimanja

Obvezna literatura Sulsky, L.; Smith, C. A. (2005). Work Stress. Belmont, CA, USA: Thomson Wadsworth.

Dopunska literatura

Arnold, J.; Silvester, J.; Patterson, F.; Robertson, I.; Cooper, C.L.; Burns, B. (2005). Work Psychology ‐ Understanding Human Behaviour in the Workplace. FT Prentice Hall. Poglavlje 11: Stress in the workplace (str. 386‐426.)

Doyle, C.E. (2003). Work and Organizational Psychology: An introduction with attitude. Hove, Sussex: Psychology Press, Taylor and Francis. Poglavlje 4: A study of stress: Design of environments and work (str. 111‐159.)

O'Driscoll, M.P.; Cooper, C.L. (2002). Job‐related stress and burnout. U P. Warr (Ur.) Psychology at Work (str. 203‐229). Penguinin Books Ltd.

Lundberg, U.; Cooper, C.L. (2011). The Science of Occupational Health: Stress, Psychobiology and the New World of Work. Wiley‐Blackwell.

Dewe, P.J.; Michael P.; O’Driscoll; Cooper, C.L. (2010). Coping with Work Stress. A Review and Critique. Wiley‐Blackwell.

Jaimez, M.J.; Bretones, F.D. (2011). Towards a healthy organisation model. The Journal of Industrial Relations & Human Resource, 13(3), 7‐26.

Kenny, D. T.; McIntyre D. (2005). Constructions of occupational stress: Nuance or novelty? U A‐S.G. Antoniou i C.L. Cooper (Ur.) Research Companion to Organizational Health Psychology (str. 20‐58). Cheltenham, United Kingdom: Edward Elgar Publishing.

Langan‐Fox, J.; Cooper, C. L. (2011). Handbook of Stress in the Occupations. New Horizons in Management. Cheltenham, UK: Edward Elgar.

Mark, G. M.; Smith, A.P. (2008). Stress models: a review and suggested new direction. U: Houdmont, J. and Leka, S. (ur.) Occupational Health Psychology, European Perspectives On Research, Education and Practice, 3. Nottingham: Nottingham University Press, str. 111‐144.

Nikolić, M. (2009). Pokušaj lociranja regulatora ritma kod repetitivnog rada u uvjetima nametnutog i slobodnog ritma rada. Magistarski rad. Filozofski fakultet u Zagrebu.

Slišković, A. (2010). Problemi rada u smjenama. Pregledni rad. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 4(61): 465‐477.

Dujić, I., Gregov, Lj., Slišković, A. (2014). Utjecaj smjenskog rada na društveni i obiteljski život radnika. Medica Jadertina, 44 (1‐2): 13‐25.

Slišković, A.; Maslić Seršić, D.; Burić, I. (2012). Izvori stresa u radu nastavnika u visokom obrazovanju. Psihologijske teme, 21(1): 83‐103.

Slišković, A. (2012) Doprinosi nekih aspekata A tipa ponašanja i radnog opterećenja objašnjenju psihofizičke dobrobiti. Socijalna psihijatrija, 40(2): 87‐96.

Slišković, A.; Maslić Seršić, D. (2011) Work stress among university teachers: Gender and position differences. Arhiv za Higijenu Rada i Toksikologiju, 62(4): 299‐307.

Slišković, A. (2011) Stres kod nastavnika u visokom obrazovanju. Pregledni rad. Psihologijske teme, 20(1): 67‐90.

Slišković, A.; Maslić Seršić, D.; Burić, I. (2011). Work locus of control as a mediator of the relationship between sources and consequences of occupational stress among teachers. university Review of psychology, 8(2): 109‐118.

Gregov, LJ.; Kovačević, A.; Slišković, A. (2011). Stress in emergency medical service doctors. Croatian Medical Journal, 52(1): 8‐15.

Internetski izvori Web of Science; Scopus; HRČAK – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija i samoevaluacija

Uvjeti za dobivanje potpisa Aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija samostalnog seminarskog rada


Ukupna ocjena prezentacije seminarskog rada sastojat će se iz od tri elementa s jednakim doprinosom: ‐ usvojenost općih teorijskih odrednica stresa u radu obrađenih na predmetu „Stres u radu“ kroz predavanja i osnovnu literaturu ‐ samostalno obrađivanje znanstveno‐istraživačke literature vezane za konkretno zanimanje , pri čemu je nužan vlastiti kritički stav ‐ analiza mogućih intervencijskih strategija u konkretnom zanimanju

Način formiranja konačne ocjene Ukupna ocjena na predmetu će se zasnivati na ocjeni prezentacije seminara. Usmeni ispit je opcionalan.

Nastavne teme‐predavanja (P) i seminari (S)

Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 13.10.2017.

P: Stres u radu – Definiranje područja S: „Stresna zanimanja“ – Uvod u seminare (ponuda tema seminarski radova i opći dogovor vezan za izradu i prezentaciju seminara)

Sulsky, L.; Smith, C. A. (2005). Work Stress. Belmont, CA, USA: Thomson Wadsworth. O'Driscoll, M.P.; Cooper, C.L. (2002). Job‐related stress and burnout. U P. Warr (Ur.) Psychology at Work (str. 203‐229). Penguinin Books Ltd.

2. 20.10.2017.

P: Teorije i modeli stresa u radu S: Konačan dogovor vezan za odabir tema seminara

Mark, G. M.; Smith, A.P. (2008). Stress models: a review and suggested new direction. U: Houdmont, J. and Leka, S. (ur.) Occupational Health Psychology, European Perspectives On Research, Education and Practice, 3. Nottingham: Nottingham University Press, str. 111‐144. Kenny, D. T.; McIntyre D. (2005). Constructions of occupational stress: Nuance or novelty? U A‐S.G. Antoniou i C.L. Cooper (Ur.) Research Companion to Organizational Health Psychology (str. 20‐58). Cheltenham, United Kingdom: Edward Elgar Publishing.

3. 27.10.2017.

P: Istraživačke metode i mjere u području radnog stresa P: Izvori radnog stresa, kratkoročne reakcije i dugoročne posljedice S: Definiranje rasporeda izlaganja seminara

Sulsky, L.; Smith, C. A. (2005). Work Stress. Belmont, CA, USA: Thomson Wadsworth.

4. 03.11.2017.

P: Osobni, organizacijski i kontekstualni čimbenici (direktni, moderatorski i medijacijski učinci)

Sulsky, L.; Smith, C. A. (2005). Work Stress. Belmont, CA, USA: Thomson Wadsworth. Slišković, A. (2012) Doprinosi nekih aspekata A tipa ponašanja i radnog opterećenja objašnjenju psihofizičke dobrobiti. Socijalna psihijatrija, 40(2): 87‐96. Slišković, A.; Maslić Seršić, D. (2011) Work stress among university teachers: Gender and position differences. Arhiv za Higijenu Rada i Toksikologiju, 62(4): 299‐307. Slišković, A.; Maslić Seršić, D.; Burić, I. (2011). Work locus of control as a mediator of the relationship between sources and consequences of occupational stress among teachers. university Review of psychology, 8(2): 109‐118.

5. 10.11.2017.

P: Suočavanje & upravljanje s radnim stresom P: Kritike koncepta stresa

Dewe, P.J.; Michael P.; O’Driscoll; Cooper, C.L. (2010). Coping with Work Stress. A Review and Critique. Wiley‐Blackwell. O'Driscoll, M.P.; Cooper, C.L. (2002). Job‐related stress and burnout. U P. Warr (Ur.) Psychology at Work (str. 203‐229). Penguinin Books Ltd. Jaimez, M.J.; Bretones, F.D. (2011). Towards

a healthy organisation model. The Journal of Industrial Relations & Human Resource, 13(3), 7‐26. Kenny, D. T.; McIntyre D. (2005). Constructions of occupational stress: Nuance or novelty? U A‐S.G. Antoniou i C.L. Cooper (Ur.) Research Companion to Organizational Health Psychology (str. 20‐58). Cheltenham, United Kingdom: Edward Elgar Publishing.

6. 17.11.2017.

P: Smjenski rad kao specifičan stressor S: Izlaganje seminarskih radova

Slišković, A. (2010). Problemi rada u smjenama. Pregledni rad. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 4(61): 465‐477. Slišković, A.; Manenica I. (2011) Changes in heart rate variability during working and non‐working nights. Medica Jadertina, 41(1‐2): 15‐22. Dujić, I., Gregov, Lj., Slišković, A. (2014). Utjecaj smjenskog rada na društveni i obiteljski život radnika. Medica Jadertina, 44 (1‐2): 13‐25. Tokić, A. (2014). Dugoročni efekti smjenskoga rada na dinamiku srčane aktivnosti . Doktorski rad. Sveučilište u Zagrebu.

7. 24.11.2017.

P: Nametnuti ritam rada kao stresor S: Izlaganje seminarskih radova

Nikolić, M. (2009). Pokušaj lociranja regulatora ritma kod repetitivnog rada u uvjetima nametnutog i slobodnog ritma rada. Magistarski rad. Filozofski fakultet u Zagrebu.

8. 01.12.2017. S: Izlaganje seminarskih radova

Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

9. 08.12.2017. S: Izlaganje seminarskih radova Obavezna i dopunska literatura i radovi iz

relevantnih baza podataka







13. 26.01.2018. Evaluacija predmeta ‐

Nastavnik: izv. prof.dr. sc. dr. sc. Ana Slišković

Naziv studija Diplomski studij psihologije Naziv kolegija Kognitivni razvoj i učenje Status kolegija Obavezni Godina II Semestar I ECTS bodovi Nastavnik Prof. dr. Izabela Sorić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave Dvorana 223 Oblici izvođenja nastave Predavanja, vježbe, seminari Nastavno opterećenje P+S+V

1+1+1


Kolokviji, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Početak nastave 9. listopada 2017. Završetak nastave 22. siječnja 2018.


20. studenog 22. siječnja


Ishodi učenja

razlikovati različite teorije kognitivnog razvoja i kritički ih usporediti. opisati razvojne promjene (kognitivna postignuća) u različitim

razvojnim razdobljima. analizirati doprinos različitih kognitivnih teorija razumijevanju procesa

učenja i poučavanja. analizirati kontekstualne utjecaje na kognitivni razvoj i učenje opisati kognitivnu osnovu razvoja vještina čitanja i pisanja predložiti postupke poticanja razvoja vještina čitanja i pisanja opisati kognitivnu osnovu razvoja matematičkih i prirodoznanstvenih

znanja i vještina kritički usporediti različite metode poučavanja s obzirom na njihov

doprinos kognitivnom razvoju Preduvjeti za upis nema Sadržaj kolegija

Obvezna literatura

Obvezna (određena poglavlja): Byrnes, J.P. (2001). Cognitive Development and Learning. Allyn and

Bacon. Dacey, J. I Kenny, M. (1994). Adolescent Development (poglavlje:

Cognitive Development (100-129)). Wm. C. Brown Communications, Inc.

National Research Council (2000). How People Learn (poglavlje: How Children Learn (79-114)).National Academy Press.

Chamorro-Premuzic, T. & Furnham, K.. (2005). Personality and Intellectual Competence. Lawrence Earlbaum Associates Publishers.

Gillibrand, R., Lam, V. & O'Donnell, V.L. (2011). Developmental Psychology . Pearson, UK.

Dopunska literatura

Vasta, R., Haith. M.M. & Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija (poglavlje 9 i 11). Naklada Slap: Jastrebarsko.

Sorić (2014). Samoregulacija učenja. Naklada Slap, Jastrebarsko. Wood, D. (1992). Kako djeca misle i uče. Educa. Vizek Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D.

(2003).Psihologija obrazovanja, Zagreb:IEP-Vern (Poglavlja: Poučavanje čitanja (str. 377.-391.); Poučavanje matematike i prirodnih znanosti (str. 393.-399.))

R.B. Datum Naslov (Obavezna i prijedlozi za čitanje)

1. 9. 10 Uvodno predavanje Byrnes, J.P. (2001). Cognitive Development and Learning. Allyn and Bacon. Case, R. (1993). Theories of learning and theories of development. Educational Psychologist, 28(3), 219‐233. http://www.andrews.edu/~rbailey/Chapter%20one/9401313658.pdf Siegler, R.S. (2000). The rebirth of children’s learning. Child Development, 71(1), 26‐35. http://www.psy.cmu.edu/~siegler/siegler2000‐rebirth.pdf Ristić Dedić, Z. (2009). Prikaz metodoloških i analitičkih pristupa u mikrorazvojnim istraživanjima. Psihologijske teme 18 (1), 1‐20.

2. 16. 10 Teorije kognitivnog razvoja i učenje: Piagetova teorija

Byrnes, J.P. (2001). Cognitive Development and Learning. Allyn and Bacon Buggle, F. (2009). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Naklada Slap, Jastrebarsko. Vasta, R., Haith. M.M. & Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija (poglavlje 8). Naklada Slap: Jastrebarsko.

3. 23. 10 Teorije kognitivnog razvoja i učenje: Teorija procesiranja informacija

Byrnes, J.P. (2001). Cognitive Development and Learning. Allyn and Bacon Vasta, R., Haith. M.M. & Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija (poglavlje 9). Naklada Slap: Jastrebarsko. Munakata, Y., McClelland, J.L., Johnson, M.H., & Siegler, R.S. (1997). Rethinking infant knowledge: Toward an adaptive process account of successes and failures in object permanence tasks. Psychological Review, 104, 686‐713. http://psych.stanford.edu/~jlm/papers/MunakataMcCJohnsonSiegler97.pdf

4. 30. 10 Teorije kognitivnog razvoja i učenje: Teorija Vygotskog (sociokulturalni pristup)

Byrnes, J.P. (2001). Cognitive Development and Learning. Allyn and Bacon Vygotsky, L. S. (1978). Mind in society. Cambridge, MA: Harvard University Press. http://www.psy.cmu.edu/~siegler/vygotsky78.pdf

5. 6. 11 Razvoj govora Vasta, R., Haith. M.M. & Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija (poglavlje 11). Naklada Slap: Jastrebarsko. Gillibrand, R., Lam, V. & O'Donnell, V.L. (2011). Developmental Psychology (poglavlje 5; str. 110‐137). Pearson, UK. Bloom, P. (2001). Precis of how children learn the meanings of words. Behavioral and Brain Sciences, 24, 1095–1103. http://www.yale.edu/minddevlab/papers/bloom‐precis.pdf Waxman, S.R. & Booth, A.E. (2000). Principles that are invoked in the acquisition of words, but not facts. Cognition, 77, B33‐B43. http://groups.psych.northwestern.edu/waxman/principlesthatareinvoked.pdf Goldin‐Meadow, S. (2009). How gesture promotes learning throughout childhood. Child Dev Perspect, 3(2): 106–111. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2835356/pdf/nihms140414.pdf Ganea, P.A., Pickard, M.B., DeLoache J.S. (2008). Transfer between picture books and the real world by very young children. Journal of Cognition and Development 9 (1), 46‐66

Čudina-Obradović, M. (2014). Psihologija čitanja. Zagreb: Golden marketing.

Čudina-Obradović, M. Igrom do čitanja : igre i aktivnosti za razvijanje vještina čitanja. Zagreb : Školska knjiga, 2002

Visinko, K. (2010).Pisanje, Zagreb: Školska knjiga

Internetski izvori razni Način praćenja kvalitete Studentske ankete, samovrednovanje Uvjeti za dobivanje potpisa

Pohađanje nastave, održana demonstracija vježbe, predan i prezentiran seminar. Vježbe se dijelom odrađuju na terenu.


Ispiti uključuju pismeni i usmeni dio. Student čiji uradak na svakom od dva predviđena kolokvija (pismeni) bude veći od 65% oslobođen je pismenog dijela završnog ispita.


Ukupna ocjena iz kolegija se formira po principu 70% ocjena na ispitu, 25% ocjena seminara i 15% ocjena izvedbe vježbi.

Napomena

1. Izlazak na kolokvije nije obavezan. 2. Ukoliko student ne položi prvi kolokvij ne može izaći na drugi. 3. Ukoliko student nije zadovoljan ocjenom na kolokviju može izaći na završni ispit.

http://www.faculty.virginia.edu/deloache/Transfer%20between%20picture%20books%20and%20the%20real%20world.pdf

6. 13. 11 Razvoj pamćenja Ornstein, P. A., & Haden, C. A. (2001). Memory development or the development of memory? Current Directions in Psychological Science, 10, 1‐4. http://www.luc.edu/media/lucedu/childrensmemory/pdfs/Ornstein_Haden%282001%29.pdf Jennifer L. Coffman, Peter A. Ornstein, Laura E. McCall, and Patrick J. Curran (2008). Linking Teachers’ Memory‐Relevant Language and the Development of Children’s Memory Skills. Dev Psychol. 44(6): 1640–1654. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4079074/pdf/nihms583745.pdf Grammer J, Coffman JL, Ornstein P. (2013). The effect of teachers' memory‐relevant language on children's strategy use and knowledge. Child Dev., 84(6):1989‐2002. Ornstein, P.A., Haden, C.A. and Hedrick. (2004). Learning to remember: Social communicative exchanges and the development of children’s memory skills. Developmental Review, 24,374‐395. http://www.luc.edu/media/lucedu/childrensmemory/pdf/Ornstein_et_al._%282004%29_Learning_to_Remember.pdf

7. 20. 11 Razvoj viših kognitivnih procesa: razvoj pojmova i rješavanje problema

Keen, R. (2011). The Development of Problem Solving in Young Children: A Critical Cognitive Skill. Annu. Rev. Psychol. 2011.62:1–21. http://www.annualreviews.org/doi/pdf/10.1146/annurev.psych.031809.130730 Gueldenzoph Snyder, L. & Snyder, M.J. (2008). Teaching Critical Thinking and Problem Solving Skills. The Delta Pi Epsilon Journal, Volume L, No. 2. http://reforma.fen.uchile.cl/Papers/Teaching%20Critical%20Thinking%20Skills%20and%20problem%20solving%20skills%20‐%20Gueldenzoph,%20Snyder.pdf

8. 27. 11 Razvoj metakognicije i samoregulacije učenja

Kuhn, D. (2000). Metacognitive Development Current Directions in Psychological Science, Vol. 9, No. 5, 178‐181. http://www.educationforthinking.org/sites/default/files/pageimage/102MetacognitiveDevelopment.pdf Sorić (2014). Samoregulacija učenja. Naklada Slap, Jastrebarsko.

9. 4. 12 Kontekstualni utjecaji na kognitivni razvoj i učenje

Gauvain, M. (2001). The social context of cognitive development. New York: Guilford Press.(Chapter 6: Solving and learning to solve problems in social context, pp. 137‐171) http://www.psy.cmu.edu/~siegler/423gauvain01.pdf

10. 11. 12 Razvoj vještine čitanja

Kolić‐Vehovec, S. (2003). Razvoj fonološke svjesnosti i učenje čitanja: trogodišnje praćenje. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, Vol.39 No.1 http://hrcak.srce.hr/11618 Kolić‐Vehovec, S. i Bajšanski, I. (2006). dobne i spolne razlike u nekim vidovima metakognicije i razumijevanja pri čitanju. Društvena istraživanja, Vol.15 No.6 (86). http://hrcak.srce.hr/18350 Vizek Vidović, V., Vlahović‐Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D. (2003).Psihologija obrazovanja, Zagreb:IEP‐Vern ‐Poučavanje čitanja (str. 377.‐391.) Perfetti, C.A. & Bolger, D.J. (2004). The Brain Might Read That Way. Scientific Study of Reading, 8 (3),293‐304. http://www.pitt.edu/~perfetti/PDF/Brain%20might%20read%20that%20way‐%20Bolger.pdf Guthrie, J. T., Wigfield, A., Barbosa, P., Perencevich, K. C., Taboada, A., Davis, M. H.,Scafiddi, N. T., & Tonks, S. (2004). Increasing reading comprehension and engagement through Concept‐Oriented Reading Instruction. Journal of Educational Psychology, 96(3), 403‐423. http://www.cori.umd.edu/research‐publications/2004‐guthrie‐wigfield‐etal.pdf Raynor, K., Foorman, B.F., Perfetti, C.A., Pesetsky, D. & Seidenberg, M.S. (2002). How should reading be taught? Scientific American, 85‐91. http://lcnl.wisc.edu/publications/archive/32.pdf Čudina‐Obradović, M. (2014). Psihologija čitanja. Zagreb: Golden marketing. Čudina‐Obradović, M. Igrom do čitanja : igre i aktivnosti za razvijanje vještina čitanja. Zagreb : Školska knjiga, 2002 Čitanje za školu i život. IV. simpozij učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika. Zbornik radova. Agencija za odgoj i obrazovanje. Zagreb, 2013. (Svjetlana Kolić‐Vehovec: Kognitivni i metakognitivni aspekti čitanja / Barbara Rončević Zubković: Samoregulacija čitanja, http://www.azoo.hr/images/izdanja/citanje/index.html

11. 18. 12 Razvoj vještine pisanja

Nikčević‐Milković, A. (2008). Procesni pristup pisanju kao oblikovanju teksta,Psihologijske teme,17(1), 185‐201. Nikčević‐Milković, A. (2013.). Psihologija pisanja‐određenje pisanja i njegovih procesa, razvoj pisanja kod djece te pristupi poučavanju pisanja, Školski vjesnik,62(2‐3): 391‐411, Split. Visinko, K. (2010).Pisanje, Zagreb: Školska knjiga Graham, S. & Perin, D. (2007). A Meta‐Analysis of Writing Instruction for Adolescent Students. Journal of Educational psychology, 99(3), 445‐476. http://bridgestolearning2009.pbworks.com/f/graham%26perin07.pdf

12. 8. 01 Razvoj matematičkih vještina

Vizek Vidović, V., Vlahović‐Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D. (2003).Psihologija obrazovanja, Zagreb:IEP‐Vern ‐ Poučavanje matematike i prirodnih znanosti (str. 393.‐399.) Vlahović‐Štetić, V., Nadilo, M., Pavlin‐Bernardić, N.(2008). Brojenje: Stječemo li prije načela ili vještinu, Suvremena psihologija,9, 1, 21‐34 Nunes, T. & Bryant, P. The development of mathematical thinking (2011). U R. Gillibrand, V. Lam, V. & V.L. O'Donnell (Ur.), Developmental Psychology (str. 168‐213). Pearson, UK.

Siegler,R.S. (2003).Implications of cognitive science research for mathematics education. U Kilpatrick, J.,Martin, B., Schifter,D.E.(Eds.),A research companion to principles and standards for school mathematics (pp. 219‐233).Reston,VA: National Council of Teachers of Mathmatics. http://www.psy.cmu.edu/~siegler/NCTM.pdf

13. 22. 01 Razvoj prirodoslovnog znanja i vještina

Vosniadou, S., et al. (2001). Designing learning environments to promote conceptual change in science. Learning and Instruction, 11, 381‐419. (na webu) Carey, S. (2000). Science education as conceptual change. Journal of Applied Developmental Psychology, 21(1), 13–19. http://www.wjh.harvard.edu/~lds/pdfs/carey2000a.pdf Franke,G., Scharfenberg F‐J, & Bogner, F. (2013). Investigation of Students’ Alternative Conceptions of Terms and Processes of Gene Technology. ISRN EducationVolume 2013. http://www.hindawi.com/journals/isrn/2013/741807/


Naziv kolegija Emocije i motivacija u obrazovanju Status kolegija Obvezni Godina II. Semestar I. ECTS bodovi 3 Nastavnik Doc.dr.sc. Irena Burić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija ponedjeljak, 10.00 – 12.00

Suradnik / asistent - e-mail - vrijeme konzultacija -

Mjesto izvođenja nastave Informatička učionica (predavanja) i predavaonica 223 (seminari) Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V

1P + 0S + 2V


Pismeni ispit


1. termin 30.01.2018.

2. termin 13.02.2018.

3. termin 05.09.2018.

4. termin 19.09.2018.

Ishodi učenja

Očekuje se da nakon položenog ispita studenti mogu:

- kreirati konceptualni model iz područja emocionalnih i motivacijskih procesa u obrazovnom okruženju te ga empirijski testirati koristeći se prikladnim metodološkim i statističkim postupcima

- dobivene rezultate istraživanja prikazati u formi znanstvenog rada - osmisliti i implementirati praktičnu primjenu dobivenih rezultata istraživanja

Preduvjeti za upis Nema

Sadržaj kolegija

Pregled vodećih suvremenih teorija i modela u istraživačkom području emocionalnih i motivacijskih procesa u obrazovnom okruženju. Odabir istraživačkih problema i formuliranje hipoteza. Kreiranje istraživačkog nacrta. Provedba istraživanja na terenu. Unos podataka i statistička obrada rezultata. Pisanje znanstvenog izvještaja. Osmišljavanje praktične primjene dobivenih rezultata („intervencije“). Implementacija osmišljene „intervencije“ u praksi.

Obvezna literatura

Kail, R.V. (2015). Scientific writing for psychology: Lessons in clarity and style. Los Angeles: Sage Publications. Milas, G. (2009). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pekrun, R. i Linnenbrink-Garcia, L. (2014). International handbook of emotions in education. New York: Routledge. Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja: možemo li naučiti učiti. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura

Brown, T. (2006). Confirmatory factor analysis for applied research. New York: The Guilford Press. Byrne, B. (2012). Structural equation modeling with Mplus. London: Routledge. Clark‐Carter, D. (2010). Quantitative psychological research : A student’s handbook. Psychology Press, Hove. Geiser, C. (2013). Data analysis with Mplus. New York: The Guilford Press.

Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec, D. (2012). Petzova statistika. Jastrebarsko: Naklada Slap. Schreiber, J.B., Amary, N., Stage, F.K., Barlow, E.A., King, J. (2006). Reporting structural equation modeling and confirmatory factor analysis results: A review. The Journal of Educational Research, 99(6), 323 – 337. Schutz, P.A. i Zembylas, M. (2011). Advances in teacher emotion research. New York: Springer. Tabachnick, B.G., Fidell, L.S. (2001). Using multivariate statistics. Boston: Allyn and Baco

Internetski izvori https://www.mindtools.com/pages/article/PlanningAWorkshop.htm https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3937100/

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete). Samoevaluacija.


Pravo na potpis student stječe redovitim pohađanjem nastave.

Način bodovanja ispita

Ispit se sastoji od završnog pismenog izvještaja koji se sastoji od tri dijela: 1) znanstveni izvještaj koji se ocjenjuje prema sljedećim kriterijima (ukupno 50

bodova): kvaliteta datog pregleda literature u uvodnom dijelu (ukupno 10 bodova) kvaliteta formulacije istraživačkih problema i hipoteza (ukupno 10 bodova) adekvatnost primijenjenih statističkih postupaka te kvaliteta interpretacije

dobivenih rezultata (ukupno 10 bodova) kvaliteta diskusije (ukupno 10 bodova) jasnoća i struktura izvještaja (ukupno 10 bodova) 2) nacrt praktične primjene dobivenih rezultata u praksi (ukupno 25 bodova) 3) implementacija nacrta praktične primjene rezultata u praksi (ukupno 25

bodova)

Način formiranja ocjene pismenog izvještaja: do 59 bodova = nedovoljan (1) 60 do 69 bodova = dovoljan (2) 70 do 79 bodova = dobar (3) 80 do 89 bodova = vrlo dobar (4) 90 i više bodova = odličan (5)


Završna ocjena na kolegiju temelji se na ocjeni izvještaja (50 bodova), nacrta praktične primjene dobivenih rezultata (25 bodova) i implementaciji nacrta praktične primjene rezultata (25 bodova). Svi ispitni zadaci odrađuju se i ocjenjuju grupno.

Napomena

Studenti će na početku semestra biti podijeljeni u 4 do 6 grupa. Svaka grupa zasebno osmislit će istraživački problem (iz područja emocija i motivacija u obrazovanju), kreirati nacrt istraživanja, prikupiti podatke te ih analizirati. Dobiveni rezultati će se pismeno prikazati u obliku znanstvenog izvještaja tj. znanstvenog rada. Na temelju dobivenih rezultata, studenti će osmisliti i implementirati „intervenciju“ u kojoj će naglasak biti na primjeni znanstvenih spoznaja u praksi. „Intervencija“ može biti različita – radionica koja će se osmisliti i održati u školi, letci za učenike, roditelje i/ili učitelje koji će se podijeliti u školama, izrada plakata, itd.

Svaka grupa dužna je najkasnije do 31.10.2017. predati sinopsis istraživanja koji sadrži: kratak uvod; ciljeve, probleme i hipoteze; opis metode – uzorak, tehnika prikupljanja podataka, mjerni instrumenti; te planirane statističke analize.

Izvještaj ne treba prelaziti opseg od 6000 riječi i mora sadržavati sve elemente znanstvenog rada: sažetak, uvod, metoda, rezultati, diskusija, zaključci, literatura.

Studenti čiji izvještaji zadovolje osnovne kriterije kvalitete dobit će mogućnost prezentacije dobivenih rezultata na 21. Danima psihologije u Zadru.

Nastavne teme Red. br.


1. 10.10.2017. Uvodni dogovor o načinu provedbe kolegija. -

2. 17.10.2017.

Odabir teme istraživanja i formiranje grupa. Pekrun, R. i Linnenbrink-Garcia, L. (2014). International handbook of emotions in education. New York: Routledge. Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja: možemo li naučiti učiti. Jastrebarsko: Naklada Slap.

3. 24.10.2017.

Izrada sinopsisa. Clark‐Carter, D. (2010). Quantitative psychological research : A student’s handbook. Psychology Press, Hove. Milas, G. (2009). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

4. 31.10.2017.

Predaja sinopsisa. Clark‐Carter, D. (2010). Quantitative psychological research : A student’s handbook. Psychology Press, Hove Milas, G. (2009). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

5. 07.11.2017.

Provedba istraživanja. Clark‐Carter, D. (2010). Quantitative psychological research : A student’s handbook. Psychology Press, Hove Milas, G. (2009). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

6. 14.11.2017.


7. 21.11.2017.


8. 28.12.2017.

Testiranje hipoteza – statistička obrada podataka.

Brown, T. (2006). Confirmatory factor analysis for applied research. New York: The Guilford Press. Byrne, B. (2012). Structural equation modeling with Mplus. London: Routledge.

Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec, D. (2012). Petzova statistika. Jastrebarsko: Naklada Slap. Tabachnick, B.G., Fidell, L.S. (2001). Using multivariate statistics. Boston: Allyn and Bacon.

9. 05.12.2017.

Testiranje hipoteza – statistička obrada podataka.

Brown, T. (2006). Confirmatory factor analysis foapplied research. New York: The Guilford Press.Byrne, B. (2012). Structural equation modeling wMplus. London: Routledge. Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec, D. (2012). Petzovstatistika. Jastrebarsko: Naklada Slap. Tabachnick, B.G., Fidell, L.S. (2001). Using multivariate statistics. Boston: Allyn and Bacon.

10. 12.12.2017.

Izrada nacrta praktične primjene dobivenih rezultata (npr. radionice)

https://www.mindtools.com/pages/article/Planninrkshop.htm https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC390/

11. 19.12.2017.

Izrada nacrta praktične primjene dobivenih rezultata (npr. radionice).

https://www.mindtools.com/pages/article/Planninrkshop.htm https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC390/

12. 09.01.2017. Implementacija praktične primjene dobivenih rezultata. -

13. 16.01.2017. Implementacija praktične primjene dobivenih rezultata. -

14. 23.01.2017.

Pisanje završnog izvještaja. Kail, R.V. (2015). Scientific writing for psychologyLessons in clarity and style. Los Angeles: Sage Publications. Schreiber, J.B., Amary, N., Stage, F.K., Barlow, EKing, J. (2006). Reporting structural equation moand confirmatory factor analysis results: A reviewJournal of Educational Research, 99(6), 323 – 33

Nastavnik: Doc.dr.sc. Irena Burić


Naziv kolegija Metodologija istraživanja razvojnih promjena

Status kolegija Obvezni Godina II. godina diplomskog studija Semestar zimski ECTS bodovi 3 Nastavnik Doc.dr.sc. Ivana Macuka

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija

ponedjeljak - 10.00 do 12.00

Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave

Informatička učionica (dvorana INFO)

Oblici izvođenja nastave

Predavanja i vježbe

Nastavno opterećenje P+S+V

1P+2V


Ocjena samostalnih i grupnih pismenih izvještaja na vježbama. Ocjena pismenog ispita.




07.02.2018. 21.02.2018 . 11.09.2018. 25.09.2018.

Ishodi učenja

Studenti će usvojiti znanja o suvremenim metodama istraživanja razvojnih promjena. Studenti će moći: razumjeti istraživačke strategije, različite metode i nacrte istraživanja razvojnih

promjena poznavati prednosti i nedostatke različitih metoda istraživanja razvoja u različitim

životnim razdobljima kritički usporediti različite nacrte za istraživanje razvoja upoznati doprinose modificiranih razvojnih nacrta upoznati kombiniranje eksperimentalnih i razvojnih nacrta u pronalaženju načina za

poboljšanje razvoja razviti osjetljivost za etička pitanja u istraživanjima razvoja, posebno u razdoblju

djetinjstva razumjeti ulogu razvojnih teorija u istraživačkom procesu primijeniti usvojena znanja iz integrativnih teoretskih pristupa u razvojnoj psihologiji u

razumijevanju utjecaja različitih okruženja na razvoj pojedinca primijeniti usvojena znanja o istraživačkim metodama i nacrtima u kreiranju vlastitih

istraživanja u različitim životnim razdobljima (djetinjstvu, adolescenciji, odrasloj i starijoj dobi)

primijeniti usvojena znanja u kreiranju evaluacije psihosocijalnih programa koji potiču optimalan razvoj

Preduvjeti za upis Nema.

Sadržaj kolegija Pregled istraživačkih metoda i nacrta istraživanja razvojnih promjena. Poboljšanje razvojnih nacrta. Pregled suvremenih teorija u psihologiji o kontekstualnom utjecaju na razvoj. Kreiranje istraživačkog

nacrta: odabir istraživačkih metoda u pojedinom životnom razdoblju, adaptacija mjernih instrumenata i provedba istraživanja. Mikrogenetički nacrt – proučavanje razvoja svijeta u malom. Metoda opažanja u razvojnoj psihologiji. Specifičnosti u formiranju rezultata iz obiteljskih podataka. Složenije analize prikupljenih podataka iz različitih izvora: usporedba procjena (samoprocjene djece, procjene roditelja, vršnjaka i nastavnika). Sociometrijske tehnike u razvojnoj psihologiji. Kombiniranje eksperimentalnih i razvojnih nacrta – testiranje teorije i evaluacija intervencija za poboljšanje razvoja. Procjene učinkovitosti postojećih programa.

Obvezna literatura Teti, D. M. (2005). Handbook of Research Methods in Developmental Science. New York: Blackwell.

Dopunska literatura

McHale, S.M., Amato, P., Booth, A. (2014). Emerging Methods in Family Research. New York: Springer. Freeman, M. i Mathison, S. (2008). Researching Children's Experiences. New York: The Guilford Press. Greenstein, T.N. (2006). Methods of Family Research. Thousand Oaks: Sage Publications. Recentni znanstveni radovi iz razvojne psihologije.

Internetski izvori Različite baze podataka i časopisi iz područja razvojne psihologije. Način praćenja kvalitete

Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete). Samoevaluacija.


Pravo na potpis stječu studenti koji su redovno pohađali predavanja i vježbe (minimum 75% prisutnosti) te izradili izvještaje koji su pozitivno ocijenjeni.


Ocjena pismenog ispita - formiranje ocjene u postotku:

U postotku (od – do) Ocjena 60%-69% 2 (dovoljan) 70%-79% 3 (dobar) 80%-89% 4 (vrlo dobar) 90%-100% 5 (izvrstan)

Studenti tijekom nastave trebaju izraditi nekoliko individualnih i grupnih pismenih izvještaja na osnovu integracije znanja iz razvojne psihologije i metodologije znanstvenih istraživanja. Datumi predaje izvještaja bit će unaprijed definirani u dogovoru s nastavnikom.


Konačna ocjena formira se na sljedeći način: ocjena individualnih i grupnih pismenih izvještaja na vježbama (40%) te uspjeha na pismenom ispitu (60%).

Napomena Studenti će na vježbama biti podijeljeni u 4 grupe koje će zasebno analizirati određeni razvojni konstrukt u različitim životnim razdobljima (djetinjstvo, adolescencija, odrasla i starija dob). Svaka grupa će zasebno kreirati nacrt istraživanja na zadanu temu.

Nastavne teme Red. br.

Datum Naslov

1. 12.10.2017. Uvod u kolegij: upoznavanje sa sadržajem kolegija; definiranje obveza studenata i plana rada.

2. 19.10.2017. Istraživačke strategije: mjerenje razvojnih promjena, opći i modificirani razvojni nacrti. 3. 26.10.2017. Adaptacija longitudinalnog pristupa: mikrogenetički nacrt istraživanja razvoja.

4. 02.11.2017.

Metoda opažanja u razvojnoj psihologiji. Sustavno opažanje ponašanja djece. Planiranje razvojnog istraživanja na zadanu temu - podjela obveza studenata i formiranje grupa za različita životna razdoblja (djetinjstvo, adolescencija, odrasla dob, starija dob). Upute za izradu istraživačkog nacrta.

5. 09.11.2017. Pregled literature iz zadane teme. Kreiranje istraživačkog nacrta. Izrada grupnog pismenog izvještaja.

6. 16.11.2017. Izlaganje istraživačkog zadatka I. Prezentacija po grupama – rasprava o predloženim nacrtima istraživanja.

7. 23.11.2017. Primjena sociometrije u razvojnoj psihologiji.

Kreiranje upitnika za primjenu.

8. 30.11.2017. Razvoj kao dinamičan sustav - metodološki izazovi proučavanja razvoja u kontekstu. Kontekstualni utjecaji na razvoj.

9. 07.12.2017. Usporedba procjena različitih procjenjivača. Složenije analize prikupljenih podataka iz različitih izvora.

10. 14.12.2017. Provedba istraživanja – individualno prikupljanje podataka. Pisanje izvještaja. 11. 21.12..2017. Izlaganje istraživačkog zadatka II. Prezentacija po grupama - izlaganje prikupljenih podataka.

12. 11.01.2018. Kombiniranje eksperimentalnih i razvojnih nacrta – testiranje teorije i evaluacija intervencija za poboljšanje razvoja.

13. 18.01.2018. Razvojne intervencije. Od istraživanja do prakse: doprinosi razvojnih istraživanja. Noviji pristupi istraživanja razvoja.

14. 25.01.2018. Završna evaluacija predanih samostalnih i grupnih izvještaja.

Nastavnik: Doc.dr.sc. Ivana Macuka

sveuČiliŠte u zadru klasa: 602-04/17-03/3 odjel za … - izv.pdfje seminarski rad pozitivno...

Documents