SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Silva Katalinić

FINANCIJSKO PLANIRANJE U SUSTAVU VATROGASTVA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

FINANCIJSKO PLANIRANJE U SUSTAVU VATROGASTVA

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija

Mentor: prof. dr. sc. Davor Vašiček

Student: Silva Katalinić

Financije i bankarstvo

JMBAG 0081109449

Rijeka, lipanj 2013.

SADRŽAJ

stranica

1. UVOD .................................................................................................................................. 1

2. METODOLOGIJA FINANCIJSKOG PLANIRANJA U SUSTAVU PRORAČUNA .......... 4

2.1. Strategija Vladinih programa za razdoblje 2013. – 2015. .............................................. 6

2.2. Smjernice državnog proračuna ..................................................................................... 8

2.2.1. Makroekonomske projekcije .............................................................................................. 9

2.2.2. Odrednice prihoda državnog proračuna ......................................................................... 11

2.3. Metodologija izrade financijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna 15

2.3.1. Procjena prihoda i primitaka .......................................................................................... 16

2.3.2. Prijedlog plana rashoda i izdataka ................................................................................. 20

2.3.3. Obrazloženje financijskog plana ..................................................................................... 21

2.4. Smjernice za JLP(R)S ................................................................................................. 22

3. METODOLOGIJA FINANCIJSKOG PLANIRANJA NA LOKALNOJ RAZINI ............ 23

3.1. Proračuni JLP(R)S ...................................................................................................... 25

3.1.1. Proračunski proces ......................................................................................................... 26

3.1.2. Planiranje proračuna ...................................................................................................... 26

3.1.3. Rasprava i prihvaćanje proračuna.................................................................................. 28

3.1.4. Izvršavanje proračuna ..................................................................................................... 29

3.2. Metodologija izrade financijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i

područne regionalne samouprave ...................................................................................... 29

3.2.1. Procjena prihoda i primitaka .......................................................................................... 30

3.2.2. Plan rashoda i izdataka ................................................................................................... 32

3.2.3. Obrazloženje financijskog plana ..................................................................................... 32

3.2.4. Prijedlog plana razvojnih programa ............................................................................... 34

3.3. Metodologija financijskog planiranja proračunskih korisnika decentraliziranih

funkcija ............................................................................................................................. 36

3.3.1. Odluka o minimalnim financijskim standardima ............................................................ 38

3.3.2. Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave .............................................................. 40

4. VATROGASNA DJELATNOST ....................................................................................... 41

4.1. Financiranje vatrogastva ............................................................................................. 43

4.2. Sustav vatrogastva u Republici Hrvatskoj ................................................................... 46

4.2.1. Vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice ............ 47

4.2.2. Nacionalni odbor za preventivnu zaštitu i gašenje požara ............................................. 50

5. FINANCIJSKI PLANOVI JVP ......................................................................................... 51

5.1. JVP Grada Senja kao proračunski korisnik ................................................................ 51

5.2. Financijsko planiranje u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Senja ........................... 52

5.2.1. Procjena prihoda i primitaka ......................................................................................... 54

5.2.2. Plan rashoda i izdataka za 2013. - 2015. godinu ............................................................ 59

5.2.3. Obrazloženje prijedloga financijskog plana ................................................................... 66

5.2.4. Plan razvojnih programa ................................................................................................ 68

6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 69

POPIS LITERATURE

POPIS TABLICA

1

1. UVOD

Proces planiranja državnog, lokalnog i regionalnog proračuna određen je odredbama

Zakona o fiskalnoj odgovornosti i Zakona o proračunu. Zakon o fiskalnoj odgovornosti

izravno utječe na visinu rashoda, ponajprije državnog proračuna, u 2013. godini i narednim

godinama, a odredbe Zakona o proračunu određuju proces i način izrade proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskih planova proračunskih i

izvanproračunskih korisnika. Ovim su Zakonom uvedena fiskalna pravila za postizanje

dugoročno održivih javnih financija koja se trebaju primijeniti kod izrade proračuna za

tekuću i naredne dvije godine. To konkretno znači da će se usmjerenost na provođenje

fiskalne konsolidacije s ciljem smanjivanja državne potrošnje postići smanjenjem ukupnih

rashoda općeg proračuna za 2013. godinu.

Prema hrvatskoj pravnoj regulativi javni sektor osim opće države čine i jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S). Opći proračun objedinjuje tri

razine proračuna i to središnji proračun i proračune JLP(R)S te izvanproračunske korisnike

JLP(R)S.

U procesu pripreme i donošenja državnog proračuna najvažniji sudionici su: Sabor (kao

zakonodavna vlast), Vlada (kao izvršna vlast), Ministarstvo financija i ostali korisnici

državnog proračuna. Na lokalnoj razini glavni sudionici su predstavnička tijela – općinsko

vijeće, gradsko vijeće (u gradu Zagrebu gradska skupština) i županijska skupština, tijela

izvršne vlasti – gradonačelnik, načelnik i župan te Upravno tijelo nadležno za financije i

ostali korisnici lokalnih proračuna.

Problem istraživanja ovog diplomskog rada odnosi se na primjenu propisane

metodologije financijskog planiranja u sustavu državnog i proračuna na lokalnoj razini, s

naglaskom na financijsko planiranje subjekata unutar sustava proračuna.

2

Iz problema istraživanja proizlazi predmet istraživanja, a odnosi se na analizu procesa

financijskog planiranja proračuna na državnoj i lokalnoj razini, te procesa planiranja u

sustavu vatrogastva.

Objekt istraživanja je sam proces financijskog planiranja proračunskog korisnika koji se

nakon teorijskog razmatranja prikazuje i analizira na primjeru Javne vatrogasne postrojbe

kao proračunskog korisnika Grada Senja.

S obzirom na predmet istraživanja postavljena je temeljna radna hipoteza diplomskog rada

koja glasi: financijsko planiranje kao prva faza proračunskog procesa pretpostavka je

uspješnog ispunjavanja zadaća, funkcija i ciljeva proračunskih korisnika.

Svrha i ciljevi ovog istraživanja definirana je sukladno problemu i predmetu istraživanja

te hipotezi diplomskog rada. Svrha istraživanja je istražiti, analizirati i izložiti metodološki

okvir procesa planiranja na razini lokalnog proračuna, s aspekta izrade financijskog plana

proračunskog korisnika u sustavu lokalnog proračuna. Cilj rada je ukazati na važnost

financijskog plana proračunskog korisnika u proračunskom procesu na lokalnoj razini.

U istraživanju teme diplomskog rada, te obradi relevantne znanstvene i stručne literature

korištene su različite znanstvene metode: induktivno – deduktivna metoda, metoda analize

i sinteze, komparativna metoda, povijesna metoda, statistička metoda i dr. Kao izvor

podataka korištena je dostupna literatura iz tradicionalnih i internet izvora: knjige,

znanstveni i stručni časopisi i publikacije.

Struktura rada sistematizirana je u šest sadržajno i logički međusobno povezanih dijelova

kako bi se izložile najvažnije činjenice, s ciljem boljeg shvaćanja i razumijevanja

financijskog planiranja u sustavu proračuna.

U prvom dijelu, UVODU, izložen je problem istraživanja, predmet i objekt istraživanja,

definirana je radna hipoteza, zatim svrha i ciljevi istraživanja te pregled korištenih

znanstvenih metoda i struktura rada.

3

U drugom dijelu, pod naslovom METODOLOGIJA FINANCIJSKOG PLANIRANJA

U SUSTAVU PRORAČUNA navodi se sadržaj i provedba ciljeva i programa Strategije

Vladinih programa za razdoblje 2013. – 2015., Smjernice državnog proračuna, kroz prikaz

makroekonomske projekcije, te odrednica prihoda i rashoda državnog proračuna, proces

planiranja državnog proračuna koji obuhvaća procjenu prihoda i primitaka, prijedlog plana

rashoda i izdataka i obrazloženje financijskog plana, te naposljetku smjernice JLP(R)S.

U trećem dijelu, naslova METODOLOGIJA FINANCIJSKOG PLANIRANJA NA

LOKALNOJ RAZINI, najprije se objašnjava proračun JLP(R)S, i to proračunski proces,

planiranje proračuna, rasprava i prihvaćanje proračuna, te izvršavanje proračuna, zatim

metodologija izrade financijskog plana proračunskog korisnika JLP(R)S koja uključuje

procjenu prihoda i primitaka, plan rashoda i izdataka, obrazloženje financijskog plana, te

prijedlog plana razvojnih programa, i posljednje metodologija financijskog planiranja kod

decentraliziranih funkcija.

VATROGASNA DJELATNOST, četvrto je poglavlje u kojem se opisuje zakonodavni

razvoj, način osnivanja i djelovanje vatrogasnih postrojbi, dobrovoljnih vatrogasnih

društava, vatrogasnih zajednica, Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje

požare, te način financiranja sustava vatrogasne djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

U petom poglavlju, FINANCIJSKI PLANOVI JVP, opisuje se razvoj i djelovanje, a

zatim se analizira financijsko planiranje Javne vatrogasne postrojbe Grada Senja kao

proračunskog korisnika, kroz procjenu prihoda i primitaka, plana rashoda i izdataka,

obrazloženje financijskog plana i plana razvojnih programa.

U posljednjem, šestom poglavlju, ZAKLJUČKU iznose se zaključne spoznaje, proizašle

na temelju provedenog istraživanja i analize postavljenih hipoteza.

4

2. METODOLOGIJA FINANCIJSKOG PLANIRANJA U SUSTAVU

PRORAČUNA

Sustav proračuna pojedine države je odraz funkcioniranja te države, počevši od njenog

političkog uređenja, regionalnih obilježja, povijesnog naslijeđa, gospodarskog razvoja do

socijalnih programa. U gotovo svim državama sustav proračuna je područje u kojem postoji

visok stupanj normativizma, što se odražava u velikom broju zakona, propisa i drugih

normativnih akata kojima se detaljno propisuju postupci, načini, metode djelovanja, ovlasti,

ograničenja, prava i dužnosti svih subjekata sustava proračuna (Keser i suradnici, 2000:19).

Planiranje proračuna kao složeni proces usklađivanja zahtijeva korisnika koji proizlaze iz

njihovog zakonskog djelovanja i djelokruga s okvirom proračunske potrošnje koji je

determiniran gospodarskim, političkim, socijalnim okruženjem jedna je od važnijih faza

proračunskog procesa.

Promatrajući sustav proračuna kao skup ekonomsko-financijskih elemenata koji su

međusobno povezani tako da tvore ciljno usmjerenu cjelinu mogu se definirati osnovni

elementi koji čine sadržaj i strukturu sustava proračuna. To su (Vašiček, 2011/2012:11):

prihodi (i primici) proračuna,

rashodi (i izdaci) proračuna i

riznica kao funkcionalni skup ljudskih, tehničkih i informatičkih resursa za

procesiranje i praćenje inputa i outputa sustava.

Državni proračun RH obuhvaća financijske planove nadležnih ministarstva, njihovih

proračunskih korisnika te ostalih središnjih tijela državne uprave. Konsolidirani proračun

države obuhvaća konsolidirani državni proračun i financijske planove izvanproračunskih

korisnika (Jakir - Bajo I., Maletić I., br. 8/9/2008:6).

5

Financijski plan je akt proračunskog i izvanproračunskog korisnika kojim su utvrđeni

njegovi prihodi i primici te rashodi i izdaci u skladu s proračunskim klasifikacijama (Jakir –

Bajo I. i dr. 2008:16).

Ministarstvo financija kao izvršno tijelo Vlade Republike Hrvatske odgovorno je za

provođenje Vladine fiskalne politike i ispunjavanje postavljenih proračunskih ciljeva. U

prvoj fazi proračunskog procesa Ministarstvo financija priprema analize i prognoze

makroekonomskih kretanja koje su temelj za utvrđivanje fiskalne politike i izrade državnog

proračuna, izrađuje strategiju Vladinih programa kao okosnicu za izradu smjernica

ekonomske i fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske za srednjoročni trogodišnji

proračunski okvir, a koje čine osnovu financiranja svih javnih potreba proračunskih i

izvanproračunskih korisnika te lokalnih i regionalnih jedinica.

U nastavku je dan prikaz procesa planiranja državnog proračuna.

Tablica 1: Proces planiranja državnog proračuna

Rok Nositelj aktivnosti Aktivnosti

sredina ožujka Ministarstvo financija

u suradnji sa SDURF - om

Izrađuje uputu za izradu strateških planova i dostavlja je

ministarstvima i drugim tijelima

sredina travnja Ministarstva i druga

državna tijela

Izrađuju strateške planove za trogodišnje razdoblje i

dostavljaju ih Ministarstvu financija

kraj travnja Ministarstvo financija

u suradnji sa SDURF - om

Na temelju strateških planova Ministarstvo financija u

suradnji sa SDURF - om izrađuje strategiju Vladinih

programa za trogodišnje razdoblje koju predlaže Vladi RH

sredina svibnja Vlada RH Vlada donosi strategiju Vladinih programa za trogodišnje

razdoblje

kraj svibnja Ministarstvo financija

Na temelju strategije Vladinih programa za trogodišnje

razdoblje Ministarstvo financija izrađuje nacrt smjernica

ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje koje

predlaže Vladi RH

sredina lipnja Vlada RH Vlada RH donosi smjernice

6

kraj lipnja Ministarstvo financija

Na osnovi smjernica Vlade Ministarstvo financija dostavlja

ministarstvima i drugim državnim tijelima Upute za izradu

prijedloga državnog proračuna

15. srpnja Proračunski korisnici Dostavljaju usklađene prijedloge financijskih planova

ministarstvima i drugim državnim tijelima

kraj srpnja Nadležna ministarstva Dostavljaju usklađene prijedloge financijskih planova

Ministarstvu financija

15. listopada Ministarstvo financija

Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije

izrađuje nacrt proračuna za proračunsku godinu i projekciju

za sljedeće dvije godine te ih dostavlja Vladi RH

15. studenog Vlada RH

Vlada, odnosno poglavarstvo utvrđuje prijedlog proračuna i

projekcija te ih dostavlja Saboru, odnosno predstavničkom

tijelu na donošenju

kraj godine Hrvatski sabor Donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu

Izvor: Ministarstvo financija

2.1. Strategija Vladinih programa za razdoblje 2013. – 2015.

Zakonom o proračunu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. uvedena je obveza izrade

strateških planova za ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske

klasifikacije. Na temelju istih Ministarstvo financija izrađuje strategiju Vladinih programa

za trogodišnje razdoblje koja sadrži (www.mfin.hr) (20.05.2013):

ukupnu zajedničku viziju, strateški cilj i makroekonomski okvir,

glavna strateška područja djelovanja Vlade s postavljenim ciljevima, načinima

ispunjavanja ciljeva i mjerama procjene rezultata i

rang strateških prioriteta i vezu s organizacijskom i programskom klasifikacijom.

Strateškim planom definiraju se pravci djelovanja ministarstava i drugih državnih tijela,

dok se proračunom definiraju programi, aktivnosti i projekti te osiguravaju sredstva

potrebna za provedbu istih. Prvi strateški planovi sastavljeni su za razdoblje 2010. – 2012. i

od tada se svake godine za naredno trogodišnje razdoblje sastavljaju novi. Prvi korak u

procesu pripreme proračuna je izrada strateških planova. Strateški planovi obuhvaćaju

7

aktivnosti i posebne ciljeve koji će se provoditi u narednom trogodišnjem razdoblju, ovisno

i o visini alociranih financijskih sredstava.

Bitno je naglasiti da se važnost strateškog planiranja ne očituje samo u postavljanju ciljeva i

određivanja aktivnosti već i u mehanizmu stalne kontrole i ocjenjivanja koji se uspostavlja

utvrđivanjem pokazatelja uspješnosti. Uz pomoć tog mehanizma prati se uspješnost

ostvarenja postavljenih ciljeva i aktivnosti.

U ciklusu izrade strateških planova za razdoblje 2013. - 2015. naglasak je stavljen na

revidiranje pokazatelja uspješnosti, a po potrebi i načina ostvarenja i/ili posebnih ciljeva.

Ujedno je nastavljen i rad na utvrđivanju rizika koji mogu utjecati na ostvarenje

postavljenih ciljeva.

Strategijom se jasno definiraju prioriteti i ciljevi Vlade Republike Hrvatske kako bi isti

izravno utjecali na alokaciju sredstava unutar državnog proračuna.

Vlada Republike Hrvatske provedbu Strategije predvidjela je kroz ostvarenje dvanaest

općih ciljeva: 1. makroekonomska i gospodarska stabilnost, 2. optimalno ozračje za razvoj

konkurentnoga gospodarstva, 3. ravnomjerni regionalni razvoj, 4. jačanje socijalne

pravednosti, 5. zaštita, očuvanje i unapređenje zdravlja, 6. poticanje znanja, izvrsnosti i

kulture, 7. zaštita okoliša i prostorni razvoj, 8. konkurentniji poljoprivredno – prehrambeni

i ribarski sektor, 9. podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma uz afirmaciju Hrvatske kao

jedne od vodećih međunarodnih turističkih destinacija, 10. jačanje pravne države i

vladavine prava, 11. održavanje javne i državne sigurnosti na najvišoj razini i 12. daljnje

jačanje međunarodnog položaja Republike Hrvatske i očuvanje nacionalnog identiteta.

Strategijom su obuhvaćeni i operativni programi koji se financiraju iz sredstava

pretpristupnih programa Europske unije, te je proširen obuhvat i na početak korištenja

Kohezijskog i strukturnih fondova, čime se u samoj Strategiji želi naglasiti da su sredstva

dobivena iz fondova Europske unije i programi koji se iz istih financiraju sastavni dio

državnog proračuna. U narednom razdoblju ta će sredstva imati sve značajniji udio u

financiranju javnih potreba zbog čega ih je potrebno promatrati komplementarno s onim

8

dijelom koji se financira iz izvornih proračunskih prihoda. Uz to, od iznimne je važnosti

jačanje kapaciteta za korištenje fondova Europske unije. Strategija Vladinih programa za

razdoblje 2013. - 2015., pokazuje da Vlada ima vrlo jasne ciljeve i viziju, te da strateški

upravlja razvojem Republike Hrvatske prepoznavanjem prioriteta te njihovom

implementacijom preko konkretnih aktivnosti i projekata s mjerljivim rezultatima i

učincima.

2.2. Smjernice državnog proračuna

Državnom proračunu prethode Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike iz kojih se

mogu iščitati osnovne odrednice proračuna za trogodišnje razdoblje.

Smjernice ekonomske i fiskalne politike sadrže (www.tim4pin.hr) (19.05.2013.):

strateške ciljeve ekonomske i fiskalne politike Republike Hrvatske

osnovne makroekonomske pokazatelje

osnovne pokazatelje fiskalne politike

procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina općeg

proračuna

prijedlog visine financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije

(LIMITE) za trogodišnje razdoblje

predviđene promjene javnog duga i strategiju upravljanja javnim dugom

Gospodarsko – politički kontekst u kojemu su izrađene Smjernice karakterizira iznimno

nepovoljno makroekonomsko okruženje, te novo produbljivanje financijske i ekonomske

krize u inozemstvu. Takvo negativno kretanje ekonomske aktivnosti, koje traje još od 2008.

godine i dosadašnji model ekonomskog rasta temeljen na rastu osobne potrošnje pokazali

su da je potreban prelazak na model rasta koji će se temeljiti na ulaganju u produktivne

sektore i rast proizvodnje.

9

Nužan je nastavak provođenja fiskalne konsolidacije i poštivanje Zakona o fiskalnoj

odgovornosti, koji predviđa značajno smanjenje proračunskih rashoda pri čemu je važno

zadovoljiti trošak financiranja kamata i uplata u zajednički proračun EU (www.vlada.hr)

(26.05.2013.).

Uz zacrtanu fiskalnu konsolidaciju za ekonomski oporavak i rast nužno je i ubrzavanje i

intenziviranje strukturnih reformi, koje su planirane u širokom spektru područja.

Ekonomskim programom Vlada predviđa pokretanje gospodarskog rasta kroz poticanje

investicija javnog sektora/poduzeća i to prvenstveno u području energetike, prometa i

zaštite okoliša i prelazak na novi model rasta temeljen na proizvodnji.

Uz odlučno provođenje reformi i rješavanje problema u gospodarstvu, ključno pitanje

ekonomske politike je bolje korištenje postojećih resursa. Pored trenutne visoke stope

nezaposlenosti, izazov predstavlja i visoka stopa neaktivnosti hrvatskih građana i njihove

imovine. Kako bi se to promijenilo, nužno je provesti reforme na području tržišta rada i

socijalnih naknada koje će poticati hrvatske građane da se vrate na tržište rada i upotrijebe

svoju energiju, te poduzetnička i druga znanja kako bi sami prepoznali svoje kvalitete koje

mogu ponuditi.

S druge strane, rješavanje problema vlasništva, neplaćanja i sl., uključujući i uvođenje

poreza na imovinu mora stvoriti sustav u kojem će zapuštanje vlastite imovine predstavljati

luksuz koji će si moći priuštiti samo najbogatiji.

2.2.1. Makroekonomske projekcije

Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013. – 2015. usvojene 2. kolovoza

2012. od strane Vlade Republike Hrvatske utvrdile su osnovne makroekonomske

pokazatelje i pokazatelje fiskalne politike Republike Hrvatske, procjenu prihoda i rashoda,

te primitaka i izdataka svih razina općeg proračuna. (Jakir – Bajo I., 10/2012:163).

10

Makroekonomske projekcije za razdoblje 2013. – 2015. temeljene su na dostupnim

informacijama i statističkim pokazateljima objavljenim do početka srpnja 2012. godine, a u

njih su ugrađene procjene utjecaja provedenih i najavljenih mjera ekonomske politike za

naredno razdoblje, uz pretpostavku povoljnijih gospodarskih kretanja u međunarodnom

okruženju u narednom razdoblju.

Projekcije ukazuju na realni pad BDP-a Republike Hrvatske od 1,4% u 2010. godini,

stagnaciju u 2011. i 2012. godini. U narednom razdoblju očekuje se postupno ubrzanje

realnog rasta BDP-a od 1,8% u 2013. godini, 3,0% u 2014. godini te 3,5% u 2015. godini.

Makroekonomske projekcije upućuju na usporavanje stope inflacije s razine od nešto iznad

3% u 2012. na iznad 2% krajem projekcijskog razdoblja.

Zbog realnog smanjenja raspoloživog dohotka stanovništva kao posljedice nastavka

negativnih kretanja na tržištu rada u 2012. godini i nastavka realnog smanjenja potrošačkih

kredita stanovništva, očekuje se blagi realni pad potrošnje kućanstava od 0,6%. U narednim

godinama očekuje se postupni oporavak potrošnje kućanstava te ubrzanje njenog realnog

rasta s 0,7% u 2013. na 2,7% u 2014. te 2,9% u 2015. godini. Ovakva projekcija prije svega

sadržava predviđanje povoljnijih kretanja na tržištu rada, te optimističnijeg raspoloženja

kućanstava što je povezano i sa skorim pristupanjem Europskoj uniji.

U skladu s provođenjem fiskalne konsolidacije, u razdoblju 2012. – 2014. očekuje se realno

smanjivanje državne potrošnje. Projicirani realni pad državne potrošnje iznosi 2,4% u

2012., 1,6% u 2013., te 0,2% u 2014. godini. U 2015. godini očekuje se realni rast državne

potrošnje od 0,9%. Najveći doprinos gospodarskom rastu u 2012. i 2013. godini, te

značajan doprinos u narednim godinama projekcijskog razdoblja doći će od bruto

investicija u fiksni kapital. Predviđa se njihov realni rast od 7,4% u 2012., zatim 9,0% u

2013., 4,9% u 2014., te 4,3% u 2015. godini. Rast ove komponente u 2012., ali velikim

dijelom i u 2013. godini, bit će generiran pokretanjem investicijskog ciklusa javnih

poduzeća dok će investicije privatnog sektora tek uslijediti.

11

U nastavku su prikazane projekcije makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske.

Tablica 2: Projekcija makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske

2010. 2011. Projekcija

2012.

Projekcija

2013.

Projekcija

2014.

Projekcija

2015.

Bruto domaći proizvod,

milijuni HRK 326.980 333.956 340.801 355.287 374.213 396.150

Bruto domaći proizvod,

realni rast (%) -1,4 0,0 0,0 1,8 3,0 3,5

Potrošnja kućanstava -0,9 0,2 -0,6 0,7 2,7 2,9

Državna potrošnja -1,6 -0,3 -2,4 -1,6 -0,2 0,9

Bruto investicije u

fiksni kapital -15,0 -7,2 7,4 9,0 4,9 4,3

Izvoz roba i usluga 5,2 2,0 -0,8 2,5 4,7 5,9

Uvoz roba i usluga -1,4 1,2 1,2 3,5 4,4 4,7

Indeks potrošačkih

cijena, % godišnja

promjena

1,1 2,3 3,2 2,7 2,4 2,3

Anketna stopa

nezaposlenosti, godišnji

prosjek (%)

11,8 13,5 14,4 14,1 13,3 12,2

Izvor: DZS, Ministarstvo financija

2.2.2. Odrednice prihoda državnog proračuna

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2013. projicirani su u iznosu od 112,7 milijardi kuna,

što čini rast od 3,4%. Tijekom 2014. godine prihodi proračuna porast će za 5,2% i iznositi

118,5 milijardi kuna, dok su u 2015. godini planirani prihodi s povećanjem od 4,5% i

iznosit će 123,8 milijardi kuna. Porezni prihodi projicirani su na konzervativnim

pretpostavkama, uzimajući u obzir izmjene u poreznim zakonima koje su stupile na snagu

tijekom 2012., a čiji će cjelogodišnji efekti kao i daljnji učinci biti vidljivi i tijekom 2013.

godine.

Kretanje poreznih prihoda u projekcijskom razdoblju uvjetovano je i budućim promjenama

u poreznom sustavu koje se odnose na daljnje usklađivanje s pravnom stečevinom EU -

ukidanje nulte stope PDV-a s 1. siječnjem 2013. godine i uvođenje snižene stope od 5%, te

12

uvođenje snižene stope od 10% na usluge prehrane u ugostiteljskim objektima, uvođenje

poreza na imovinu, početak procesa fiskalizacije te daljnje smanjenje stope doprinosa za

obvezno zdravstveno osiguranje s 13% na 12% od 1. siječnja 2013. godine.

Važnu kategoriju prihoda u narednom razdoblju predstavljat će i pomoći EU, koje su

izravno vezane uz korištenje pretpristupnih i pristupnih fondova, a koji će Hrvatskoj biti na

raspolaganju. Tako će se u 2013. i 2014. godini Hrvatskoj izravno uplatiti sredstva iz

Instrumenta za poboljšanje novčanog toka, a od 2014. godine uplaćivat će se i sredstva za

izravna plaćanja u poljoprivredi.

U pogledu ostalih proračunskih prihoda, koji se prikupljaju od imovine, upravnih i

administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada, kazni i upravnih

mjera, od prodaje roba i usluga i sl., odnosno vlastite djelatnosti proračunskih korisnika,

valja naglasiti da u pravilu nisu u direktnoj vezi s kretanjima gospodarske aktivnosti, a za

projekcijsko razdoblje slijedit će trendove dosadašnjih kretanja.

Sljedećom tablicom prikazuje se kretanje prihoda državnog proračuna u razdoblju 2011. –

2015.

Tablica 3: Kretanje prihoda državnog proračuna u razdoblju 2011. – 2015.

(000 HRK) 2011.Plan

2012.

Indeks

12/11

Projekcija

2013.

Indeks

13/12

Projekcija

2014.

Indeks

14/13

Projekcija

2015.

Indeks

15/14

UKUPNI PRIHODI (6+7) 107.416.678 108.950.231 101,4 112.664.971 103,4 118.481.537 105,2 123.824.842 104,5

6 Prihodi poslovanja 107.069.670 108.648.663 101,5 112.351.213 103,4 118.190.927 105,2 123.522.232 104,5

7 Prihodi od prodaje

nefinancijske imovine347.008 301.568 86,9 313.758 104,0 290.610 92,6 302.610 104,1

Izvor: Ministarstvo financija

2.2.3. Odrednice rashoda državnog proračuna

Rashodi proračuna su izdaci koje čini država, u javnom interesu, radi što efikasnijeg

zadovoljavanja javnih potreba. Izdaci proračuna predstavljaju način upotrebe prihoda

13

proračuna u cilju realizacije javnih funkcija. Veličina proračunskih izdataka povezana je s

opsegom funkcija koje obavlja suvremena država i odraz je dostignutog stupnja

ekonomskog, političkog i društvenog razvoja određene zemlje (Keser i suradnici, 2000:34).

Rashodi su posljedica transakcija među institucionalnim jedinicama koje u javnom sektoru

mogu biti: razmjene (kada jedinica dobiva neku protučinidbu) ili transferi (kada nema

protučinidbe ili nije direktna veza davanja i protučinidbe). Rashodi mogu biti i posljedica

tzv. ostalih ekonomskih tokova, a označuju promjene vrijednosti imovine i obveza, npr.

rashodovanje, zastarijevanje, uništenje uslijed izvanrednih okolnosti, uništenja, iscrpljenja

prirodnih izvora i sl. (Vašiček, 2011/2012:13).

U narednom trogodišnjem razdoblju rashodi državnog proračuna bit će prilagođeni

fiskalnim mogućnostima zemlje odnosno kontinuirano će smanjivati svoj udio u bruto

domaćem proizvodu, čime će se dugoročno pridonijeti stabilnosti javnih financija. Isto

tako, značajne implikacije na visinu i strukturu rashoda imat će i procesi povezani s

pristupanjem i punopravnim članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

S ciljem osiguranja kontinuiteta provedbe strateških ciljeva, kretanje rashoda proračuna

temeljiti će se na ciljevima i programima sadržanim u Strategiji Vladinih programa za

razdoblje 2013.-2015.

U 2013. godini ukupni rashodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 122,3

milijarde kuna, u 2014. u iznosu od 126,2 milijarde kuna, a u 2015. u iznosu od 128,8

milijardi kuna. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2013. godinu predviđeni u iznosu od

122,3 milijarde kuna obuhvaćaju rashode poslovanja planirane u iznosu od 120,6 milijardi

kuna i rashode za nabavu nefinancijske imovine planirane u iznosu od 1,7 milijardi kuna. U

odnosu na plan 2012. godine to je povećanje od 3,5 milijardi kuna zbog većih rashoda za

kamate za primljene kredite i zajmove, te obveze plaćanja doprinosa u proračun Europske

unije od dana stjecanja punopravnog članstva odnosno od 1. srpnja 2013. godine, u

povećanim subvencijama brodogradnji sukladno planovima restrukturiranja te zbog

planiranog usklađivanja mirovina ostvarenih iz radnog odnosa.

14

U pogledu rashodne strane proračuna, valja napomenuti kako je tijekom kriznog razdoblja i

utjecaja krize na smanjenje prihodne strane proračuna izvršena značajna korekcija i na

rashodnoj strani proračuna uz istovremeno širenje fiskalnih neravnoteža.

U narednim godinama fiskalna politika mora imati za cilj daljnju racionalizaciju rashodne

strane proračuna uz istovremeno servisiranje najšireg spektra javnih potreba u skladu sa

zadaćama javnih financija, ali i u isto vrijeme držati smjer kontinuiranog smanjivanja

fiskalnih neravnoteža. U tom kontekstu od posebnog je značaja daljnje provođenje i jačanje

provođenja ključnih strukturnih reformi. Ključno mjesto u takvom nastojanju ima Zakon o

fiskalnoj odgovornosti kojim se jačaju odrednice fiskalne odgovornosti sadržane i u okviru

Zakona o proračunu, ali i uvode fiskalna pravila koja je, sukladno Zakonu, potrebno

zadovoljiti da bi se postigli ranije spomenuti ciljevi kontinuirane fiskalne konsolidacije i

posljedičnog smanjivanja deficita i duga.

Temeljeno na prethodno navedenom, projekcije za naredno trogodišnje razdoblje ukazuju

na razinu rashoda državnog proračuna od 122,3 milijardi kuna u 2013. ili međugodišnji rast

od 2,9%, zatim 126,2 milijardi kuna u 2014. ili međugodišnji porast od 3,2% te 128,8

milijardi kuna u 2015. godini što predstavlja međugodišnji porast od 2,1%.

U sljedećoj tablici daje se pregled kretanja rashoda državnog proračuna u razdoblju 2011. –

2015.

Tablica 4: Kretanje rashoda državnog proračuna u razdoblju 2011. - 2015.

(000 HRK) 2011.Plan

2012.

Indeks

12/11

Projekcija

2013.

Indeks

13/12

Projekcija

2014.

Indeks

14/13

Projekcija

2015.

Indeks

15/14

UKUPNI RASHODI (3 + 4) 121.425.489 118.841.209 97,9 122.302.320 102,9 126.248.197 103,2 128.845.509 102,1

3 Rashodi poslovanja 119.939.511 117.115.552 97,6 120.595.023 103,0 124.513.482 103,2 126.946.800 102,0

4 Rashodi za nabavu

nefinancijske imovine1.485.978 1.725.658 116,1 1.707.296 98,9 1.734.715 101,6 1.898.709 109,5

Izvor: Ministarstvo financija

15

2.3. Metodologija izrade financijskog plana proračunskog korisnika državnog

proračuna

Sukladno odredbama članka 26. Zakona o proračunu (Narodne novine, br. 87/08.)

Ministarstvo financija izrađuje i dostavlja proračunskim i izvanproračunskim korisnicima

Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2013. -

2015.

Upute za izradu prijedloga državnog proračuna sadrže :

osnovne ekonomske pokazatelje iz Smjernica,

metodologiju izrade financijskih planova za proračunske i izvanproračunske

korisnike državnog proračuna.

rokove u kojima korisnici (npr. sudovi) dostavljaju financijske planove nadležnim

ministarstvima (npr. Ministarstvu pravosuđa), odnosno drugim državnim tijelima, a

oni objedinjeni financijski plan Ministarstvu financija.

Kao što Ministarstvo financija dodjeljuje limite ministarstvima i drugim državnim tijelima

na razini razdjela, nadležna ministarstva obvezna su sastaviti uputu i dodijeliti limite svojim

proračunskim korisnicima, uključujući i treću razinu korisnika. Na temelju utvrđenih limita

proračunski korisnici izrađuju prijedloge financijskih planova i dostavljaju ih nadležnom

ministarstvu, koje na temelju prikupljenih prijedloga sastavlja usklađeni prijedlog

financijskog plana.

Pri izradi prijedloga financijskog plana proračunski i izvanproračunski korisnici državnog

proračuna obvezni su pridržavati se Uputa i Uputom utvrđenih rokova. Čelnik

proračunskog i izvanproračunskog korisnika odgovoran je za zakonito i pravilno planiranje

financijskog plana odnosno proračuna, a u skladu s danim limitima.

16

Proračunski korisnik u financijskom planu treba iskazati svoje prihode i rashode bez obzira

na moguće uplate dijela prihoda korisnika u proračun jedinica lokalne i područne

samouprave ili podmirivanje dijela rashoda korisnika direktno s računa proračuna.

Prijedlog plana proračunskog korisnika državnog proračuna sadrži (Maletić I., Jakir – Bajo

I, 8/9/2012:10)

prihode i primitke iskazane po vrstama,

rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema

proračunskim klasifikacijama,

obrazloženje prijedloga financijskog plana.

Nadležna ministarstva odnosno tijela nadležna za proračunskog i izvanproračunskog

korisnika dužna su prijedlog financijskog plana izraditi u skladu s projekcijama rashoda

državnog proračuna za srednjoročno razdoblje i limitima ukupnih rashoda za izvore

financiranja: opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici utvrđenim po razdjelima

državnog proračuna za trogodišnje razdoblje.

2.3.1. Procjena prihoda i primitaka

Prijedlog financijskog plana proračunskog korisnika sadrži procjenu prihoda i primitaka

koji se iskazuju po izvorima financiranja za trogodišnje razdoblje. Sukladno odredbama

Zakona o proračunu prihodi i primici za iduću proračunsku godinu planiraju se na razini

podskupine (treća razina računskog plana), a za dvije sljedeće proračunske godine na razini

skupine (druga razina računskog plana).

Zbog povezivanja prihoda i primitaka s izvorima financiranja i kasnijeg praćenja potrošnje

po izvorima, proračunski korisnici državnog proračuna planiraju prihode i primitke na

razini osnovnog računa računskog plana (peta razina računskog plana). U iznimnim

situacijama korisnici razdjela/glave mogu prihode vezane uz izvor financiranja podijeliti na

pomoći i namjenske primitke koji se planiraju na devetoj razini.

17

Korisnici proračuna obvezni su izraditi procjenu prihoda i primitaka za trogodišnje

razdoblje po izvorima financiranja.

Osnovni izvori financiranja su:

1. Opći prihodi i primici

2. Doprinosi

3. Vlastiti prihodi

4. Prihodi za posebne namjene

5. Pomoći

6. Donacije

7. Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja

8. Namjenski primici.

1. Izvor financiranja opći prihodi i primici čine prihodi koji se ostvaruju na temelju

posebnih propisa u kojima za prikupljene prihode nije definirana namjena korištenja, a to su

prihodi od poreza, prihodi od financijske imovine, prihodi od nefinancijske imovine,

prihodi od administrativnih i upravnih pristojbi, prihodi državne uprave, prihodi od kazni te

primici od financijske imovine i zaduživanja (nenamjenski). U ovaj izvor financiranja

proračunski korisnik uključuje i prihode koje ostvari iz državnog proračuna, a odnose se na

financiranje redovne djelatnosti. Rashodi koji se podmiruju iz izvora financiranja opći

prihodi i primici, podmiruju se do visine planiranih rashoda neovisno o naplaćenim

prihodima.

Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika su prihodi u

okviru podskupine 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti

proračunskih korisnika.

2. Izvor financiranja doprinosi obuhvaća sljedeće izvore:

Doprinose za mirovinsko osiguranje za financiranje Hrvatskog zavoda

za mirovinsko osiguranje,

18

Doprinose za zdravstveno osiguranje kojima se financira Hrvatski

zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja na

radu i

Doprinose za zapošljavanje za financiranje Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje.

3. Izvor financiranja vlastiti prihodi čine prihodi koje korisnik ostvari sam obavljanjem

poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje poslove mogu obavljati i drugi pravni

subjekti izvan općeg proračuna (iznajmljivanje prostora, obavljanje ugostiteljskih usluga,

prihodi od fotokopiranja dokumentacije, od prodaje mapa i sl).

Ako su vlastiti prihodi uplaćeni u proračun u nižem opsegu nego što je planirano, korisnik

može preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno raspoloživih

sredstava. Ako su naplaćeni u višem opsegu nego što je planirano, korisnik može preuzeti i

plaćati obveze samo u visini planiranih sredstava. Naplaćeni vlastiti prihodi koji nisu bili

iskorišteni u prethodnoj godini ne prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu.

4. Izvor financiranja prihodi za posebne namjene čine prihodi čije su korištenje i namjena

utvrđeni posebnim propisima i zakonima koje donosi Vlada Republike Hrvatske, a koje

korisnik ostvaruje obavljanjem poslova iz svoje osnovne djelatnosti, na temelju posebnog

propisa kojim je utvrđena namjena za koju se prikupljeni prihodi imaju utrošiti. Navedeni

izvor financiranja obuhvaća: prihode od igara na sreću, prihode od spomeničke rente i

ostale prihode za posebne namjene.

Ako su namjenski prihodi i primici u proračun uplaćeni u nižem opsegu nego što je

planirano, korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno

raspoloživih sredstava. Uplaćeni, a manje planirani prihodi za posebne namjene mogu se

izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu. Namjenski prihodi i primici koji nisu bili

iskorišteni u prethodnoj godini prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu.

Preneseni prihodi i primici mogu se koristiti iznad financijskog plana proračunskog

korisnika.

19

5. Izvor financiranja pomoći čine prihodi ostvareni od inozemnih vlada, od međunarodnih

organizacija te institucija i tijela EU, prihodi iz drugih proračuna te ostalih subjekata unutar

općeg proračuna. Proračunski korisnici ne mogu primati pomoći od drugih proračunskih

korisnika unutar svog proračuna izuzev temeljem prijenosa sredstava EU.

Ovaj izvor obuhvaća: pomoći EU, koje se koriste isključivo za planiranje pomoći iz

pretpristupnih programa pomoći i to: CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD, IPA i IPARD,

ostale pomoći – za planiranje pomoći iz proračuna JLP(R)S i od ostalih subjekata unutar

opće države, inozemne darovnice – za planiranje pomoći iz inozemstva (darovnica) koje

proračunski korisnici dobivaju od stranih vlada i međunarodnih organizacija, a koje se

izvršavaju preko specijalnih računa i ne uplaćuju izravno u proračun te pomoći

proračunskim korisnicima temeljem prijenosa sredstava EU, koji koriste proračunski

korisnici koji su krajnji korisnici pretpristupnih programa pomoći i/ili europskih fondova za

planiranje sredstava za financiranje aktivnosti/projekta financiranih iz tih pomoći koja

dobivaju iz proračuna ili od proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

6. Izvor financiranja donacije obuhvaća tekuće i kapitalne prijenose sredstava koja bez

obveze vraćanja, proračun i proračunski korisnici dobiju od subjekata izvan opće države od

strane fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, trgovačkih društava i ostalih subjekata izvan

općeg proračuna. Proračunski korisnici ne mogu planirati donacije od drugih proračuna i

proračunskih korisnika. Navedeni izvor financiranju uključuje sve donacije koje se

uplaćuju u proračun te inozemne darovnice – donacije koje proračunski korisnici dobivaju

od pravnih i fizičkih osoba iz inozemstva, a koje se izvršavaju preko specijalnih računa i ne

uplaćuju se izravno u proračun.

7. Izvor financiranja prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s

naslova osiguranja čine prihodi ostvareni prodajom ili zamjenom nefinancijske dugotrajne

imovine i od naknade štete s osnove osiguranja. Temeljem članka 26. Zakona o izmjenama

i dopunama Zakona o proračunu, a vezano za članak 70. Zakona, sredstva od prodaje i

zamjene nefinancijske imovine države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave i od naknade štete s osnova osiguranja koriste se za kapitalne rashode države,

20

odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za ulaganja u dionice i

udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja.

Kapitalni rashodi kao važan element ovog financiranja sastoji se od: rashoda za nabavu

nefinancijske imovine, rashoda za održavanje nefinancijske imovine, kapitalnih pomoći

koje se daju trgovačkim društvima u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje za nabavu nefinancijske

imovine i dodatnih ulaganja u nefinancijsku imovinu te ulaganja u dionice i udjele u

trgovačkih društava.

Proračunski korisnici državnog proračuna, ovaj izvor ne planiraju odvojeno jer su prihodi

od nefinancijske imovine i nadoknade štete s osnova osiguranja uključeni u izvor

financiranja opći prihodi i primici. Razlog tome je činjenica da su kapitalni rashodi

kontinuirano veći od prihoda od prodaje nefinancijske imovine i naknade štete s osnova

osiguranja. Na taj način se u proračunu osigurava da se sredstva od prodaje i zamjene

nefinancijske dugotrajne imovine i od naknade štete s osnove osiguranja koriste samo za

kapitalne rashode.

8. Izvor financiranja namjenski primici čine primici od financijske imovine i zaduživanja,

čija je namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propisima.

2.3.2. Prijedlog plana rashoda i izdataka

Proračunski korisnici državnog proračuna obvezni su izraditi prijedlog plana rashoda i

izdataka za trogodišnje razdoblje sukladno Pravilniku o proračunskim klasifikacijama i

Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu.

Nadležna ministarstva odnosno tijela nadležna za proračunskog korisnika obvezna su

planirati rashode prema limitima utvrđenim u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike

Vlade RH te propisanim Uputama Ministarstva financija.

21

Korisnici državnog proračuna koji svoje financijske planove unose u sustav državne riznice

planiraju rashode i izdatke na razini odjeljka računskog plana (četvrta razina računskog

plana). Proračunski korisnici državnog proračuna treće razine (muzeji, kazališta, ustanove u

kulturi, sveučilišta, fakulteti i ostali) obvezni su izraditi financijski plan kojeg do kraja

godine treba usvojiti sveučilišno/fakultetsko/upravno vijeće i to razradom prihoda i rashoda

do treće razine računskog plana, a projekcije na drugoj razini.

2.3.3. Obrazloženje financijskog plana

Sukladno članku 30. Zakona o proračunu proračunski korisnici dužni su uz prijedlog

financijskog plana izraditi i dostaviti obrazloženje prijedloga financijskog plana.

Uvođenjem strateškog planiranja i višegodišnjeg proračunskog okvira posebna se pažnja

posvećuje postavljenim ciljevima i praćenju njihova ispunjavanja. Budući da se posebni

ciljevi iz strateškog plana povezuju s programima u proračunu, a njihovi načini ostvarenja s

aktivnostima i projektima, pokazatelje učinka i rezultata utvrđene strateškim planom

potrebno je koristiti i prilikom izrade obrazloženja financijskog plana.

Obrazloženje predstavlja podlogu za analiziranje rezultata (učinaka) i oblikovanje budućih

ciljeva, usmjeravanje djelovanja te osnova za utvrđivanje odgovornosti. Obrazloženje

financijskog plana se sastoji od uvodnog dijela, obrazloženja programa te procjene i

ishodišta potrebnih sredstava za najznačajnije aktivnosti/projekte.

Sadržaj obrazloženja financijskog plana proračunskih korisnika državnog proračuna isti je

kao i za korisnike proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te će se

isti obrazložiti u podpoglavlju 3.2.3.

22

2.4. Smjernice za JLP(R)S

Planiranje proračuna lokalnih jedinica počinje potkraj svibnja, kada ministar financija

dostavi lokalnim jedinicama okružnicu, tj. smjernice s osnovnim pokazateljima za izradu

proračuna. Nakon primitka smjernica od Vlade i uputa za izradu proračuna te smjernica

razvoja (parametara i prioriteta razvoja) od poglavarstva lokalnih jedinica, upravno tijelo za

financije i proračun lokalne jedinice donose upute za izradu proračuna lokalne jedinice i

dostavlja ih proračunskim korisnicima.

Prijedlog lokalnih smjernica izrađuje odjel za proračun i financije, imajući na umu procjenu

kretanja demografskih i gospodarskih pokazatelja i vlastitih proračunskih prihoda.

Smjernice donosi poglavarstvo lokalne jedinice i dostavlja ih proračunskim korisnicima

(odjelima i službama) i drugim korisnicima koji se transferima financiraju iz lokalnog

proračuna (vrtići i dr.).

Nakon primitka smjernica svi korisnici proračuna lokalne jedinice dostavljaju odjelu za

proračun i financije svoje zahtjeve (financijske planove) za financirane tekućih i kapitalnih

izdataka. Odjel za proračun i financije analizira dostavljene zahtjeve i u skladu s utvrđenim

prioritetima predlaže njihovo usklađenje s mogućnostima proračuna (Bajo A., Jurlina

Alibegović D., 2008:242).

23

3. METODOLOGIJA FINANCIJSKOG PLANIRANJA NA

LOKALNOJ RAZINI

Sadašnji sustav lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj ustrojen je 1993. godine

donošenjem temeljnih zakona kojima se uređuje teritorijalni, samoupravni djelokrug,

izborni sustav i način financiranja lokalne samouprave te provedbom prvih lokalnih izbora.

Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave organiziran je na dvije razine. Na prvoj

razini su jedinice lokalne samouprave – gradovi i općine, dok su na drugoj jedinice

područne (regionalne) samouprave – županije (Serdar, 6/2011:42).

Način i razina na kojoj se ostvaruje pravo na lokalnu i područnu samoupravu te mogućnost

i način neposrednog sudjelovanja građana u upravljanu lokalnim poslovima utvrđeni su

Ustavom. Ustav ujedno određuje općine, gradove i županije kao ustrojstvene oblike

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te utvrđuje okvir njihovih nadležnosti

te nadzor nad radom njihovih tijela.

U srpnju 2010. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je „Smjernice i načela za

funkcionalnu decentralizaciju i teritorijalni preustroj“ pomoću kojih je utvrđen temeljni cilj

reforme lokalne samouprave – ostvarenje racionalnije, kvalitetnije i učinkovitije

samouprave te poboljšanje dostupnosti, brzine i kvalitete, i cijene usluga koje jedinice

lokalne samouprave pružaju i osiguravaju građanima. Programom gospodarskoga

oporavka, kao jedna od mjera reforme javne uprave, predviđena je racionalizacija

teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske i daljnja decentralizacija. Smjernice i načela za

funkcionalnu decentralizaciju i teritorijalni preustroj predstavljaju prvi korak u realizaciji te

mjere. Njima se postavljaju jasni ciljevi i definiraju konkretne aktivnosti te rokovi i

odgovornost za njegovu provedbu.

24

Specifični ciljevi reforme lokalne samouprave definirani Smjernicama uključuju (Serdar,

6/2011:45):

jačanje administrativnog i financijskog kapaciteta i autonomije jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave,

širenje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave,

jačanje samostalnosti lokalne i područne (regionalne) samouprave u planiranju,

financiranju i pružanju usluga u skladu s načelom supsidijarnosti,

stvaranje pretpostavki za prenošenje određenih poslova iz nadležnosti središnje

državne uprave na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

poboljšana suradnja i koordinacija središnje državne uprave i lokalne i područne

(regionalne) samouprave u planiranju i provedbi projekata lokalnog i regionalnog

značaja,

smanjenje ukupnih administrativnih troškova lokalne samouprave,

racionalnije usmjeravanje sredstava potpora središnje države lokalnoj samoupravi te

jačanje lokalne demokracije i povećano sudjelovanje građana u odlučivanju.

Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu

oni korisnici: kojih je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; kojima

je izvor prihoda proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od

50% ili više, te koji su navedeni u Registru (Dremel i suradnici, 2011:33).

Izvanproračunski korisnici jesu izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i druge pravne

osobe u kojima država odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima

odlučujući utjecaj na upravljanje, kojima su jedan od izvora financiranja doprinosi i/ili

namjenski prihodi, te koji su navedeni u Registru.

Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika popis je proračunskih i

izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih

25

korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Zakon o

proračunu 2008:3).

3.1. Proračuni JLP(R)S

Proračun je financijski dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

(općina, gradova i županija) kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i

izdaci za jednu godinu. Sredstva proračuna rabe se za financiranje poslova, funkcija i

programa tijela lokalnih jedinica i korisnika proračuna, i to u visini koja je nužna za njihovo

obavljanje, te prava primatelja sredstava proračuna (Bajo A., Jurlina Alibegović D.,

2008:216).

Osim riječi proračun i u hrvatskom se kao i u brojnim drugim jezicima može koristiti i riječ

budžet. Riječ budžet potječe od francuske riječi bougette koja je označavala kožnu torbicu

u kojoj su francuski trgovci u srednjem vijeku držali svoj novac. U Engleskoj je riječ

budget označavala

kožnu torbu u kojoj je ministar financija u parlament donosio prijedlog prihoda i rashoda

države za neko vremensko razdoblje. Riječ se zadržala i koristi se primjerice u eng. budget,

franc. budget, njem. Budget, ali i Haushaltsplan i Etat, tal. budget, ali i bilancio, nizoz.

budget, ali i begroting (www.ijf.hr) (22.05.2013.).

Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao glavni instrument

fiskalne politike lokalnih jedinica čijim se prihodima osigurava financiranje planiranih

rashoda u tijeku jedne ili više godina rezultat je precizno reguliranog proračunskog procesa,

odnosno ciklusa koji podrazumijeva poduzimanje točno utvrđenih radnji koje su stavljene u

nadležnost određenih izvršnih i zakonodavnih tijela.

26

3.1.1. Proračunski proces

Proračunski proces predstavlja ujedno i sustav glavnih pravila (formalnih i neformalnih)

koja omogućuju izvršnoj vlasti donošenje odluka što vode pripremi proračuna, njegovu

predlaganju i prihvaćanju.

Osnovni procesi u sustavu proračuna jesu (Dremel i suradnici, 2011:1):

priprema proračuna (obuhvaća analiziranje, prognoziranje i planiranje)

izvršavanje proračuna,

nadzor te

računovodstvo i izvještavanje

Tri su glavne funkcije proračuna:

prikazuje najvažnije ciljeve lokalnih jedinica vlasti u fiskalnoj godini

služi kao instrument kojim ista utječe na ekonomsko stanje lokalnog okruženja te

služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava.

U svim fazama proračunskog procesa provodi se nadzor i revizija trošenja proračunskih

sredstava kako bi se nadzirala zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja

proračunskih sredstava. Nadzor proračuna predstavlja praćenje izvršenja proračuna u

odnosu na planske veličine zadane u procesu donošenja proračuna. Praćenje izvršenja

proračuna temelji se na računovodstvenim podacima koji se prezentiraju u formi

financijskih izvještaja čiji je način sastavljanja i sadržaj propisan.

3.1.2. Planiranje proračuna

U prvoj fazi pripreme formuliraju se ciljevi koji se žele ostvariti primjenom proračuna.

Mogući ciljevi izravno proizlaze iz hijerarhijski nadređenih ciljeva funkcioniranja države

odnosno društveno – političkih i gospodarsko – socijalnih prilika i mogućnosti ispunjavanja

temeljnih funkcija države (Vašiček, 2011/2012:11).

27

Ciljevi sustava proračuna proizlaze iz ciljeva navedenih ekonomskih politika:

Alokacija ili dodjela javnih dobara građanima – putem poreza, taksi i ostalih

instrumenata se određena količina novca iz privatnog sektora preusmjerava državi

kako bi ona mogla proizvoditi javna dobra koja se zbog nesavršenosti ne mogu

osigurati na tržištu.

Preraspodjela bogatstva, odnosno dohotka – novac se putem doprinosa i mirovina

„pretače“ od ekonomski snažnijih ka ekonomski slabijim građanima, a različitim

vrstama dotacija on se usmjerava iz visokorazvijenih regija niže razvijenim

regijama.

Stabilizacijski cilj koji podrazumijeva stalnu brigu države za osiguranjem poželjne

razine zaposlenosti i niske stope inflacije (www.ijf.hr) (19.5.2013.).

Planiranje proračuna lokalnih jedinica ovisi o mjerama fiskalne politike Vlade, o

makroekonomskim pokazateljima gospodarskog razvitka za trogodišnje razdoblje, te o

gospodarskog pokazateljima lokalnih jedinica. Proračunski proces formalno počinje u

svibnju tekuće godine, izradom Vladinih smjernica ekonomske i fiskalne politike za

trogodišnje razdoblje. Smjernice sadržavaju ciljeve ekonomske i fiskalne politike,

makroekonomska kretanja i fiskalnu politiku u srednjoročnom razdoblju te smjernice

strategije upravljanja javnim dugom. Na temelju smjernica, Vlada u kolovozu izrađuje i

upute za izradu državnog proračuna i proračuna lokalnih jedinica. Upravno tijelo za

financije nakon primitka Uputa Ministarstva financija izrađuje svoje upute za izradu

proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dostavlja ih svojim

proračunskim korisnicima.

Navedene Upute sadrže (Maletić I., Jakir – Bajo I., 8/9/2012:11):

temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke za izradu prijedloga proračuna jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave,

opis planiranih politika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka proračuna jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave u sljedeće tri godine,

28

prijedlog visine financijskog plana po proračunskim korisnicima koji sadrži visinu

financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu,

te prijedlog visine financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće

dvije godine, način pripreme te terminski plan za izradu proračuna i prijedloga

financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave,

šifre i nazive zajedničkih programa te aktivnosti u skladu s kojima će korisnici

izraditi svoje financijski plan.

Čelnik proračunskog korisnika odgovoran je, osim za zakonito i pravilno i pravilno

planiranje i izvršavanje proračuna odnosno financijskog plana, i za svrhovitost,

učinkovitost i za ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima proračuna odnosno

financijskog plana, a u skladu s danim limitima.

3.1.3. Rasprava i prihvaćanje proračuna

Opće je prihvaćeno demokratsko načelo da gradsko vijeće ili županijska skupština

(predstavničko tijelo) lokalne jedinice ima pravo raspolaganja novcem, odnosno da

odobrava sve rashode i zaduženja te sve prihode koje je lokalna jedinica ovlaštena prikupiti.

Stoga i jest pravilo da izvršno tijelo lokalne jedinice šalje prijedlog na usvajanje proračuna

predstavničkom tijelu. Odbori predstavničkog tijela zaduženi za proračun kontroliraju

predloženu raspodjelu javnih rashoda te ih prosljeđuju predstavničkom tijelu na raspravu.

Upravni odjel za financije i proračun izrađuje nacrt prijedloga proračuna i projekciju

proračunske potrošnje za sljedeće dvije godine, te ih zajedno s obrazloženjima do 15.

listopada tekuće godine dostavlja poglavarstvu i njegovim tijelima na razmatranje i

prihvaćanje. Prijedlog proračuna (zajedno s projekcijom proračunske potrošnje za slijedeće

dvije godine) i odluku o izvršavanju proračuna razmatraju odbori i komisije predstavničkog

tijela. Predstavničko tijelo lokalne vlasti razmatra primjedbe i prijedloge tih odbora i

komisija, prihvaća prijedlog i vraća ga poglavarstvu. Konačni prijedlog proračuna prihvaća

29

poglavarstvo te ga upućuje na razmatranje i prihvaćanje predstavničkom tijelu.

Predstavničko tijelo lokalne jedinice obvezno je donijeti proračun najkasnije do 15.

prosinca (Bajo A., Jurlina Alibegović D., 2008:244).

3.1.4. Izvršavanje proračuna

Nakon što predstavničko tijelo donese proračun, potrebno je proračunske korisnike

upoznati s iznosima proračuna, kako bi mogli načiniti konačne planove sredstava kojima

raspolažu i utvrditi dinamiku trošenja. Odjel za financije i proračun lokalne jedinice

doznačuje planirana sredstva korisniku barem deset radnih dana prije početka razdoblja na

koje se odnose.

U okviru proračunske stavke pojedinog proračunskog korisnika dopuštena je preraspodjela

utvrđenih sredstava između pojedinih stavki izdataka ili između pojedinih proračunskih

korisnika. Takva preraspodjela moguća je samo uz odobrenje nositelja izvršne vlasti

lokalne jedinice. Ako postoji takvo odobrenje, preraspodjela se obavlja tako da se sredstva

za jednu stavku povećaju do 5% i u istom postotku smanjuju za drugu stavku (Bajo A.,

Jurlina Alibegović D., 2008:245).

3.2. Metodologija izrade financijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i

područne regionalne samouprave

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (upravni odjeli i

korisnici za koje su oni nadležni) obvezni su izrađivati financijske planove u skladu s

odredbama Zakona o proračuna i pridržavati se propisanih Uputa.

Proračunski korisnici u financijskom planu trebaju iskazati sve svoje prihode i rashode, bez

obzira na moguće uplate dijela prihoda korisnika u proračun jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave ili podmirenja dijela prihoda korisnika u proračun jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave.

30

Prijedlog financijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave sadrži (Zakon o proračunu, 2008:29):

prihode i primitke iskazane po vrstama,

rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema

proračunskim klasifikacijama (izvori financiranja, organizacijska, ekonomska,

funkcijska, lokacijska i programska klasifikacija),

obrazloženje prijedloga financijskog plana,

plan razvojnih programa.

Pri izradi financijskih planova ključno je napraviti vezu s proračunskom klasifikacijama te

je nužno pridržavati odredbi Pravilnika o proračunskim klasifikacijama.

Nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne samouprave) utvrđuju programe i

aktivnosti proračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti.

3.2.1. Procjena prihoda i primitaka

Proračunski korisnici obvezni su izraditi procjenu prihoda i primitaka za trogodišnje

razdoblje po izvorima financiranja. Izvori financiranja predstavljaju skupine prihoda i

primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i utvrđene namjene.

Osnovni izvori financiranja jesu:

1. Opći prihodi i primici

2. Vlastiti prihodi

3. Prihodi za posebne namjene

4. Pomoći

5. Donacije

6. Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja

7. Namjenski primici

31

1. U izvor financiranja opći prihodi i primici proračunski korisnik uključuje prihode koje

ostvari iz nadležnog proračuna, a koje planira u okviru podskupine 671 Prihodi iz

proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika.

2. Izvor financiranja vlastiti prihodi čine prihodi koje korisnik ostvari obavljanjem poslova

na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg

proračuna (iznajmljivanje prostora, obavljanje ugostiteljskih usluga i sl.). Vlastiti prihodi

iskazuju se u okviru podskupine 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih

usluga.

3. Izvor financiranja prihodi za posebne namjene čine prihodi čije su korištenje i namjena

utvrđeni posebnim zakonima i propisima. Primjeri takvih prihoda jesu: komunalna

naknada, spomenička renta, vodni doprinos, doprinos za šume i ostali.

4. Izvor financiranja pomoći čine prihodi ostvareni od inozemnih vlada, od međunarodnih

organizacija te institucija i tijela EU, prihodi iz drugih proračuna te ostalih subjekata unutar

općeg proračuna. Također je moguće da i proračunski korisnici jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave ostvare sredstva tekućih i kapitalnih pomoći, ali isključivo od

proračunskih korisnika državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU. Proračunski

korisnik lokalne razine navedena sredstva planira u okviru podskupine 633 - Pomoći iz

proračuna.

5. Izvor financiranja donacije čine prihodi ostvareni od fizičkih osoba, neprofitnih

organizacija, trgovačkih društava i od ostalih subjekata izvan općeg proračuna. Proračunski

korisnici ne mogu planirati donacije (skupina 663) od drugih proračuna i proračunskih

korisnika.

6. Izvor financiranja prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s

naslova osiguranja čine prihodi ostvareni prodajom ili zamjenom nefinancijske imovine i

od naknade štete s osnove osiguranja, a mogu se koristiti samo za namjene utvrđene

člankom 70. Zakona o proračunu.

32

7. Izvor financiranja namjenski primici čine primici od financijske imovine i zaduživanja,

čija je namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propisima.

3.2.2. Plan rashoda i izdataka

Prijedlog plana rashoda i izdataka proračunski korisnici JLP(R)S obvezni su izraditi za

trogodišnje razdoblje i iste razvrstati prema proračunskim klasifikacijama u skladu s

Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama i Pravilnikom o proračunskom računovodstvu

i računskom planu.

Proračunske klasifikacije čine okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te

rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja. Proračunske

klasifikacije jesu: organizacijska, programska, funkcijska, ekonomska i lokacijska

klasifikacija te izvori financiranja (Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, 2010:2,3).

3.2.3. Obrazloženje financijskog plana

Sadržaj obrazloženja prijedloga plana svakog proračunskog korisnika JLP(R)S (upravnog

odjela, ustanove, subjekta za koju je taj odjel nadležan) propisan je člankom 30. Zakona o

proračuna i isti sadrži:

a) sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika,

b) obrazložene programe,

c) zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi,

d) usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja,

e) ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za

provođenje programa,

f) izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima

uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini,

g) ostala obrazloženja i dokumentacija.

33

U programima se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci razrađeni po:

vrstama prihoda i primitaka,

pojedinim aktivnostima i projektima,

godinama u kojima će teretiti proračun.

Obrazloženje financijskog plana proračunskog korisnika je podloga za analiziranje rezultata

(učinaka) i oblikovanje budućih ciljeva i djelovanja proračunskog korisnika te osnova za

utvrđivanje odgovornosti. Stoga je potrebno objasniti što je prethodne godine projicirano

odnosno što je već usvojeno prethodne godine na drugoj razini navodeći zbog čega dolazi

do razlika u odnosu na projekcije dane prethodne godine.

Prilikom izrade obrazloženja naglasak je potrebno staviti na ciljeve koji se programima

namjeravaju postići i pokazatelje uspješnosti realizacije tih ciljeva.

Obrazloženje cilja nekog programa mora odgovoriti na sljedeća pitanja:

što se ovim programom želi postići

kako se nastoji realizirati program

tko je korisnik ili primatelj usluge

U opisu programa i njihovih ciljeva treba istaknuti uštede do kojih će dovesti realizacija

utvrđenih ciljeva, a mogu se dodati i objašnjenja posljedica koje bi nastale u slučaju

neprovedbe ovoga programa ili neprovedbe u predloženom obuhvatu ili predviđenom

razdoblju.

U okviru procjene potrebnih sredstava potrebno je navesti ishodište i pokazatelje na kojima

se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, odnosno

aktivnosti/projekata.

Za praćenje ostvarenje ciljeva programa za trogodišnje razdoblje i podlogu za mjerenje

učinkovitosti provedbe programa potrebno je definirati pokazatelje uspješnosti. Pokazatelji

34

uspješnosti predstavljaju podlogu za mjerenje učinkovitosti provedbe programa. Dobri

pokazatelji uspješnosti trebaju biti:

specifični – da zaista mjere ono što treba mjeriti,

mjerljivi – u pogledu kvalitete i/ili količine,

dostupni – u okviru prihvatljivih troškova,

relevantni – u odnosu na definirani cilj i

vremenski određeni – da se definirani ciljevi izvrše u zadanom

vremenskom roku.

Glavna karakteristika pokazatelja uspješnosti je mjerljivost stoga ih je potrebno brojčano

iskazati ili jasno i nedvosmisleno izraziti. Isti će omogućiti praćenje i izvještavanje o

napretku i ostvarenju zadanih programa.

U obrazloženju financijskog plana koriste se dvije vrste pokazatelja: pokazatelj učinka

(outcome) i pokazatelj rezultata (output). Budući da je pokazatelje učinka koji trebaju dati

informaciju o učinkovitosti, dugoročnim rezultatima te društvenim promjenama koje se

postižu ostvarenjem cilja teže utvrditi (primjerice: postizanje višeg stupnja pismenosti)

preporučeno je utvrđivanje pokazatelja rezultata koji se odnose na proizvedena dobra i

usluge unutar aktivnosti/projekta i orijentirani su prema konkretnom rezultatu.

3.2.4. Prijedlog plana razvojnih programa

Plan razvojnih programa obuhvaća programe koji doprinose razvoju države, odnosno

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, povećanju ili održavanju imovine,

imaju obilježje dugoročnog ulaganja, izvedivi su po predviđenoj dinamici, a utvrđeni su

dokumentom o srednjoročnom planu razvoja, posebnim zakonima ili drugim propisima.

Plan razvojnih programa (s objašnjenjima) proračunskog korisnika mora biti usklađen s

prijedlogom njegova financijskog plana (Jakir – Bajo I. i suradnici, 2009:27).

35

Pri njihovoj izradi lokalne jedinice najprije planiraju sredstva za već započete programe, a

preostala sredstva u sljedećim godinama mogu planirati za nove, prioritetne razvojne

programe. Plan razvojnih programa temelji se na planovima proračunskih korisnika

utvrđenima u srednjoročnom planu razvitka lokalne jedinice.

Zakonom o proračunu u sustav planiranja uveden je trogodišnji proračunski okvir što znači

da Hrvatski sabor, odnosno predstavničko tijelo usvaja proračun za 2013. godinu s

projekcijama za sljedeće dvije godine, 2014. i 2015. godinu.

Tako postavljen trogodišnji proračunski okvir ima dva glavna cilja (Jakir – Bajo I. i dr.,

2009:69):

postavljanje fiskalnih ciljeva koji su važni za postizanje fiskalne discipline,

alokacija raspoloživih sredstava prema razvojnim prioritetima lokalne jedinice.

U skladu s Zakonom o proračunu utvrđena je obveza izrade plana razvojnih programa

proračunskih korisnika. Upravno tijelo nadležno za proračunskog korisnika izrađuje

zajednički prijedlog plana razvojnog programa koji mora biti usklađen s prijedlogom

proračuna JLP(R)S i dostavlja ga upravnom tijelu za financije.

Planirani rashodi proračuna JLP(R)S vezani uz provođenje investicija, davanje kapitalnih

pomoći i donacija za trogodišnje razdoblje iskazuju se u planu razvojnih programa, koji su

razrađeni:

po pojedinim programima,

po godinama u kojima će rashodi za programe teretiti proračune sljedećih godina,

po izvorima financiranja za cjelovitu izvedbu programa.

36

3.3. Metodologija financijskog planiranja proračunskih korisnika decentraliziranih

funkcija

Proces decentralizacije, a posebno fiskalne iznimno je složen proces javnih financija u

svakoj zemlji. Primjena fiskalne decentralizacije u teoriji i praksi pojedinih zemalja veoma

je različita, a ovisna je o sustavu vlasti, teritorijalnom ustroju, ekonomskoj i društvenoj

razvijenosti, povijesnim i političkim okolnostima koji u konačnici određuju cjelokupni

ustroj javnih financija.

Postoji određeni broj zadaća države koje se mogu ostvariti samo na centralnoj razini vlasti,

zbog toga što bi njihova ponuda na decentraliziranoj razini bili preskupa ili nemoguća, no s

druge strane postoji čitav niz javnih dobara koje se mogu zadovoljiti na najefikasniji i

najbolji način upravo na lokalnoj razini. Niže razine vlasti tako postaju agenti središnje

države koji pružaju javne usluge stanovnicima na svom području.

Decentralizirane funkcije su rashodi koji su po posebnim zakonima za osnovno i srednje

školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo preneseni na jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave, a financiraju se iz dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći

izravnanja za decentralizirane funkcije ( Uredba o načinu izračuna pomoći izravnanja,

2013:2).

Republika Hrvatska 2001. godine započinje fiskalnu decentralizaciju, čime prenosi

odgovornost za financiranje školstva, zdravstva, socijalne skrbi te vatrogastva na lokalne

jedinice. Središnja država prenijela je ovlasti za financiranje samo dijela troškova zdravstva

i obrazovanja odnosno materijalnih rashoda i rashoda za nabavu nefinancijske imovine, dok

su pune ovlasti za financiranje vatrogastva i socijalne skrbi prenesene su na lokalne

jedinice. Lokalna vlast ustanovljena je zato jer daleko bolje od državne vlasti može

ustanoviti potrebe stanovništva na svom području, što je i jedan od razloga provođenja

fiskalne decentralizacije.

37

Zbog nejednakog razvitka lokalne i područne (regionalne) samouprave neke

decentralizirane funkcije prenose se na razinu županije, a neke na razinu grada.

Financiranje decentraliziranih funkcija preuzele su lokalne jedinice s najvećim fiskalnim

kapacitetima. Od 570 lokalnih jedinica njih 53 (20 županija, Grad Zagreb i 32 općine i

grada) preuzelo je obvezu financiranja decentraliziranih funkcija. Sve županije (i Grad

Zagreb) te 32 općine i grada preuzele su financiranje svih decentraliziranih funkcija. Od

2002. godine financiranje vatrogastva preuzele su 83 lokalne jedinice (općine i gradovi), a

ukupni proračun 53 lokalne jedinice koje su preuzele financiranje decentraliziranih funkcija

čini oko 70% konsolidiranog proračuna svih lokalnih jedinica. (Bajo A., Bronić M.,

2004:447)

Ustavom Republike Hrvatske, propisano je da jedinice lokalne samouprave obavljaju

poslove iz lokalnog djelokruga, kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a odnose

se prvenstveno na poslove uređenja naselja i stanovanja, prostornog i urbanističkog

planiranja, komunalne djelatnosti, brige o djeci, socijalne skrbi, primarne zdravstvene

zaštite, odgoja i osnovnog obrazovanja, kulture, tjelesne kulture i sporta, zaštite potrošača,

zaštite i unapređenja prirodnog okoliša, protupožarne i civilne zaštite. Jedinice područne

odnosno regionalne samouprave obavljaju poslove iz područnog (regionalnog) djelokruga,

a odnose se prvenstveno na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje,

gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, te planiranje i razvoj mreže

obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Posebnim zakonima iz područja osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i

vatrogastva propisane su decentralizirane funkcije, a odlukama Vlade Republike Hrvatske

propisani su kriteriji i mjerila za osiguranje minimalnih financijskih standarda za određenu

godinu.

38

Propisi koje Vlada donosi svake godine za decentralizirane funkcije su:

Odluke o minimalnim financijskim standardima,

Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

3.3.1. Odluka o minimalnim financijskim standardima

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su u

svojim financijskim planovima, kod planiranja sredstava (bilančnih prava) za osiguranje

minimalnih financijskih standarda za decentralizirane funkcije primjenjivati indekse dane u

tablici u nastavku:

Tablica 5: Kretanje indeksa rasta za izračun sredstava (bilančnih prava) za financiranje

decentraliziranih funkcija u razdoblju 2013. – 2015.

VRSTE RASHODA Indeks

2012./2011.

P r o j e k c i j a

Indeks

2013./2012.

Indeks

2014./2013.

Indeks

2015./2014.

Rashodi za zaposlene 92,6 95,9 100,2 105,1

Materijalni rashodi 92,6 90,6 98,1 101,8

Rashodi za nabavu nefinancijske

imovine 92,6 98,9 101,6 109,5

Izvor: Ministarstvo financija

Centri za socijalnu skrb izrađuju svoje prijedloge financijskih planova u skladu sa Zakonom

o proračunu i prema modelu prijedloga financijskog plana danom u Uputama za izradu

proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. – 2015.

godine. Centri za socijalnu skrb svoje prijedloge financijskih planova dostavljaju

nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u

rokovima koje utvrdi nadležna lokalna jedinica u svojim uputama o načinu i rokovima

izrade i dostave financijskih planova, a nadležnom ministarstvu u rokovima koje će

Ministarstvo socijalne politike i mladih utvrditi prema svojim uputama.

39

Osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove svoje prijedloge financijskih planova izrađene

prema modelu prijedloga financijskog plana danog u Uputama za izradu proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. – 2015. godine dostavljaju

samo svojim osnivačima – jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u

rokovima koje utvrdi nadležna lokalna jedinica u svojim uputama o načinu i rokovima

izrade i dostave financijskih planova.

Zdravstvene ustanove izrađuju svoje prijedloge financijskih planova u skladu sa Zakonom

o proračunu i prema modelu prijedloga financijskog plana danom u Uputama za izradu

proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. – 2015.

godine. Zdravstvene ustanove u izvoru financiranja: opći prihodi i primici odvojeno

planiraju sredstva koja dobivaju iz državnog proračuna, iz HZZO – a i iz lokalnog

proračuna. Svoje prijedloge financijskih planova zdravstvene ustanove u vlasništvu jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju nadležnom upravnom tijelu

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u rokovima koje utvrdi nadležna

lokalna jedinica u svojim uputama o načinu i rokovima izrade i dostave financijskih

planova, a zdravstvene ustanove u vlasništvu države pridržavati će se uputa nadležnog

Ministarstva zdravlja.

Domovi za starije i nemoćne osobe i javne vatrogasne postrojbe izrađuju svoje prijedloge

financijskih planova u skladu sa Zakonom o proračunu i prema modelu prijedloga

financijskog plana danom u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave za razdoblje 2013. – 2015. godine, dostavljaju samo svojim

osnivačima – jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, u rokovima koje

utvrdi nadležna lokalna jedinica u svojim uputama o načinu i rokovima izrade i dostave

financijskih planova (www.mfin.hr) (22.5.2013.).

40

3.3.2. Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ovom Uredbom se utvrđuje način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane

funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu iz Državnog

proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, prema posebnim zakonima i odlukama o

kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog financijskog standarda javnih potreba u

djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva

(Narodne novine, br. 29/2013.).

Uredba se odnosi na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su preuzele

financiranje decentraliziranih funkcija, i to na županije, Grad Zagreb, gradove i općine.

Korisnici pomoći izravnanja, u skladu s odredbama članka 45. Zakona o financiranju

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostvaruju prihode iz dodatnog udjela

poreza na dohodak za decentralizirane funkcije, i to:

Osnovno školstvo 3,1%

Srednje školstvo 2,2%

Socijalna skrb

– centri za socijalnu skrb 0,5%

– domovi za starije i nemoćne osobe 1,7%

Zdravstvo 3,2%

Vatrogastvo

– javne vatrogasne postrojbe 1,3%.

41

4. VATROGASNA DJELATNOST

Područje vatrogastva u Republici Hrvatskoj po prvi puta je sustavno uređeno Zakonom o

vatrogastvu donesenim 1993. godine. Tim je Zakonom profesionalno vatrogastvo

ustrojstveno ušlo u sustav Ministarstva unutarnjih poslova i financiralo se iz državnog

proračuna. Namjera tog Zakona bila je centralizacija profesionalnog vatrogastva, jasna

hijerarhijska linija zapovijedanja u akcijama gašenja požara i jedno nadležno tijelo državne

uprave - Ministarstvo unutarnjih poslova.

Centralizirani sustav zapovijedanja omogućio je optimalno korištenje postojećih kadrovskih

i tehničkih resursa, posebno u akcijama gašenja velikih požara priobalnog i otočnog

područja u ljetnim mjesecima. Uz to, postojanje jednog resornog tijela za vatrogastvo

uvelike je olakšalo i unaprijedilo koordinaciju i organizaciju rada državnih tijela u području

zaštite od požara i vatrogastva.

Međutim, kroz duže vremensko razdoblje postaju sve izraženiji nedostaci prihvaćene

organizacije, koja je dovela to toga da su jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave nastojale svoje obveze u području zaštite od požara i vatrogastva prebaciti na

državu i tijela državne uprave, izbjegavajući poduzeti mjere potrebne za osiguravanje

učinkovite organizacije zaštite od požara na svome području. To je rezultiralo povećanjem

broja profesionalnih vatrogasnih postrojbi koje su se financirale iz državnog proračuna, te

se nije ostvarila težnja da se centralizacijom vatrogastva smanji ukupan broj profesionalno

zaposlenih djelatnika u vatrogasnim postrojbama i vatrogasnim zajednicama općina i

gradova. Dakle centralizacijom se po dvije linije povećao broj profesionalno uposlenih

osoba u vatrogastvu i to u profesionalnoj i dobrovoljnoj vatrogasnoj strukturi.

Do prvih izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu došlo je 1996. godine (Narodne novine,

br. 87/96.) kojima je uspostavljena dvostruka linija zapovijedanja u vatrogastvu -

profesionalna i dobrovoljna, čime je narušeno jedinstveno rukovođenje u akcijama gašenja

požara.

42

Novim Zakonom o vatrogastvu iz 1999. (Narodne novine, br. 106/99.), profesionalne

vatrogasne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova s danom 1. siječnja 2000. godine

prešle su u nadležnost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno

nastavile obavljati vatrogasnu djelatnost kao javne ustanove tih jedinica. Prijelaznim i

završnim odredbama navedenog Zakona utvrđeno je postepeno smanjenje financiranja

redovite djelatnosti zaposlenika profesionalnih vatrogasnih postrojbi iz državnog proračuna

u prijelaznom razdoblju od 5 godina. Tako su u 2003. godini financijska sredstva iz

državnog proračuna smanjena za 50% u odnosu na početak primjene Zakona, odnosno

2000. godinu, što nije bilo dovoljno za redovan rad javnih (profesionalnih) vatrogasnih

postrojbi.

S druge strane, prema odredbama važećeg Zakona, značajna financijska sredstva

prikupljaju i raspoređuju vatrogasne zajednice - udruge građana u koje se profesionalne

vatrogasne postrojbe moraju udruživati, usmjeravajući ih u pravilu prema dobrovoljnim

vatrogasnim društvima. Uzimajući u obzir nesrazmjer broja vatrogasnih intervencija koje

tijekom godine obave profesionalne vatrogasne postrojbe u odnosu na dobrovoljna

vatrogasna društva, postojeći način financiranja vatrogastva trebalo je mijenjati.

U cilju poboljšanja cjelokupnog stanja u vatrogastvu te usklađivanja vatrogastva sa

Ustavom Republike Hrvatske predlaže se donošenje novog Zakona o vatrogastvu koji bi

trebao kvalitetnije i ekonomski racionalnije riješiti probleme u vatrogastvu. Uz nekoliko

izmjena i dopuna 2001. i 2003. godine, konačno 2004. godine dolazi do proglašenja novog

Zakona o vatrogastvu, koji je uz nekoliko izmjena i dopuna i danas na snazi.

43

4.1. Financiranje vatrogastva

U proračunu općine, grada ili Grada Zagreba osiguravaju se sredstva za:

financiranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi

financiranje redovne djelatnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava i vatrogasnih

zajednica, te za opremanje njezinih članica, čije područje pokrivaju

U proračunu Grada Zagreba i županija osiguravaju se sredstva za:

financiranje djelatnosti vatrogasnih zajednica županija i Grada Zagreba

troškove intervencije vatrogasnih postrojbi koje interveniraju po nalogu županijskog

vatrogasnog zapovjednika

U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za:

financiranje intervencijskih vatrogasnih postrojbi

troškove intervencije vatrogasnih postrojbi koje interveniraju po nalogu glavnog

vatrogasnog zapovjednika

financiranje djelatnosti Hrvatske vatrogasne zajednice

financiranje djelatnosti Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje

požara

Člankom 45. st. 2 Zakona o vatrogastvu propisana je osnovica proračuna iz koje se

osiguravaju sredstva za financiranje funkcije vatrogastva, a čine ju prihodi proračuna

općine, grada i županije umanjeni za (Brkić N., 10/2011:17):

dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije,

pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, a kod općina i gradova na otocima

udio u porezu na dohodak za zajedničko financiranje kapitalnog projekta od interesa

za razvoj otoka,

vlastite prihode

namjenske prihode i primitke

44

U osnovicu proračuna za izračun postotka iz čl. 45. st. 2. Zakona ulaze sljedeće podskupine

računa Računskog plana za proračune i proračunske korisnike (Brkić N., 10/2011:17):

611 Porez i prirez na dohodak umanjeni za dodatni udio u porezu na dohodak za

decentralizirane funkcije;

613 Porezi na imovinu

614 Porezi na robu i usluge

616 Ostali prihodi od poreza

641 Prihodi od financijske imovine umanjeni za 6415 Prihode od pozitivnih tečajnih

razlika i razlika zbog primjene valutne klauzule;

643 Prihodi od kamata na dane zajmove

681 Kazne i upravne mjere;

683 Ostali prihodi.

Sredstva iz proračuna za financiranje poslova vatrogastva koja općine, gradovi i županije

moraju izdvojiti za poslove vatrogastva utvrđuju se prema sljedećim mjerilima (Zakon o

vatrogastvu, 2010:45):

1. općina, grad ili županija s proračunom do 5.000.000,00 kuna izdvaja 5% sredstava iz

proračuna, a svakim povećanjem proračunskih sredstava za 1.000.000,00 kuna izdvajanje

se smanjuje za 0,1% do 25.000.000,00 kuna ukupne vrijednosti proračuna,

2. općina, grad ili županija s proračunom od 25.000.000,00 kuna izdvaja 3% sredstava iz

proračuna, a svakim povećanjem proračunskih sredstava za 2.000.000,00 kuna izdvajanje

se smanjuje za 0,1% do 45.000.000,00 kuna ukupne vrijednosti proračuna,

3. općina, grad ili županija s proračunom od 45.000.000,00 kuna izdvaja 2% sredstava iz

proračuna, a svakim povećanjem proračunskih sredstava za 10.000.000,00 kuna izdvajanje

se smanjuje za 0,1%, s tim da smanjenje ne može biti manje od 1% ukupnih proračunskih

sredstava općine, grada ili županije, a Grad Zagreb izdvaja 0,35% iz proračuna Grada

Zagreba.

45

Prema mjerilima utvrđenima stavkom 3. ovoga članka, općine, gradovi i županije uplaćuju

sredstva na račun vatrogasnih zajednica ili dobrovoljnih vatrogasnih društava gdje nema

vatrogasne zajednice. Sredstva koja javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna

društva i vatrogasne zajednice ostvare vlastitom djelatnošću, sukladno Zakonu, mogu se

koristiti samo za materijalne troškove, investicijsku izgradnju i nabavu opreme i sredstva za

vatrogasnu intervenciju.

Predstavničko tijelo općine, grada i Grada Zagreba može za financiranje redovne djelatnosti

javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava donijeti odluku o uvođenju

ili povećanju komunalne naknade, a visina komunalne naknade mora se uskladiti sa Planom

zaštite od požara jedinice lokalne samouprave. Dobrovoljna vatrogasna društva i

vatrogasne zajednice kod plaćanja komunalnih usluga utvrđenih Zakonom o komunalnom

gospodarstvu snose troškove kao domaćinstva te raspolažu samostalno deviznim

sredstvima koje ostvare prilozima pravnih i fizičkih osoba.

Općine, gradovi i Grad Zagreb koji imaju javnu vatrogasnu postrojbu, dobrovoljna

vatrogasna društva, vatrogasne zajednice te pravne osobe koje imaju profesionalne

vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu, oslobođena su od

plaćanja pristojbi na kupljena ili darovana vatrogasna vozila, vatrogasnu opremu i sredstva

za gašenje te zamjenske dijelove. Sredstva za financiranje nabave opreme i sredstva za

gašenje požara dobrovoljnih vatrogasnih društava osiguravaju se u državnom proračunu

sukladno Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za

Republiku Hrvatsku koji Vlada donosi na temelju Zakona o zaštiti od požara i Plana

intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske

sukladno članku 13. Zakona o vatrogastvu.

Što se tiče financijskih sredstava za školovanje, usavršavanje i osposobljavanje

vatrogasaca, ona se na temelju planiranih programa koje donosi nadležno tijelo Hrvatske

vatrogasne zajednice uz suglasnost s Ministarstvom unutarnjih poslova, osiguravaju u

državnom proračunu, sukladno posebnim propisima.

46

Društva za osiguranje izdvajaju sredstva u visini 5% od premije osiguranja od požara koja

se uplaćuju u iznosu od 30% na poseban račun Hrvatske vatrogasne zajednice, u iznosu od

30% na poseban račun vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasne zajednice Grada

Zagreba na području kojih se nalazi osigurana imovina, te 40% na račun vatrogasne

zajednice jedinice lokalne samouprave, odnosno područne vatrogasne zajednice na

području na kojem se nalazi osigurana imovina.

Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj

dužno je izdvajati 5% od ukupnih sredstava koja su prikupljena od naknade za korištenje

opće korisnih funkcija šuma, a uplaćuju ih vatrogasnim zajednicama jedinice lokalne

samouprave s područja krša sukladno površinama pod šumom i šumskim zemljištem.

4.2. Sustav vatrogastva u Republici Hrvatskoj

Zakon o vatrogastvu definira vatrogasnu djelatnost kao sudjelovanje u provedbi

preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i spašavanje ljudi i

imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama i

opasnim situacijama te obavljanje i drugih poslova u nesrećama, ekološkim i inim

nesrećama. To je također i stručna i humanitarna djelatnost od interesa za Republiku

Hrvatsku.

Vatrogasnu djelatnost obavljaju: (Lukeš – Petrović M., 11/2006:12)

vatrogasne postrojbe

dobrovoljna vatrogasna društva

vatrogasne zajednice

Vatrogasna postrojba može biti:

javna vatrogasna postrojba osnovana za područje općine ili grada, dobrovoljna ili

profesionalna,

47

postrojba dobrovoljnoga vatrogasnog društva,

profesionalna vatrogasna društva,

postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva u gospodarstvu,

postrojba za brzo djelovanje – intervencijska postrojba

Zadaće i područje djelovanja svih javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih

društava utvrđuje se Planom zaštite od požara općine, grada, županije, Grada Zagreba, a

posebno zadaće javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava koje imaju

definirano područje odgovornosti.

Bitno je razlikovati područje djelovanja koje obuhvaća dio teritorija lokalne samouprave na

kojem djeluje jedna ili više javnih vatrogasnih postrojbi ili dobrovoljnih društava, od

područja odgovornosti, odnosno teritorija jedne ili više jedinica lokalne samouprave na

kojem javne vatrogasne postrojbe ili dobrovoljna društva imaju odgovornost dolaska na

mjesto intervencije u roku i na način propisan u Planu zaštite od požara.

Na području općine, grada i Grada Zagreba obvezan je djelovati onoliki broj javnih

vatrogasnih postrojbi ili dobrovoljnih vatrogasnih društava koliki je utvrđen njihovim

Planom zaštite od požara.

Mjerila za ustroj, razvrstavanje i način djelovanja vatrogasnih postrojbi propisuje ministar

unutarnjih poslova, na prijedlog Hrvatske vatrogasne zajednice.

4.2.1. Vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice

Vatrogasne postrojbe obavljaju vatrogasnu djelatnost na području za koje su osnovane, bez

obzira čija je imovina odnosno čiji su ljudski životi ugroženi. Svaka vatrogasna postrojba

obvezna je sudjelovati u vatrogasnoj intervenciji i izvan područja djelovanja, na zapovijed

nadležnog vatrogasnog zapovjednika, sukladno odredbama Zakona i propisa donesenih na

temelju njega.

48

Javna vatrogasna postrojba osniva se odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne

samouprave, sukladno Planu zaštite od požara, kao javna ustanova jedinice lokalne

samouprave. Zadaća predstavničkog tijela je utvrđivanje poslova i broja profesionalnih

odnosno dobrovoljnih vatrogasaca javne vatrogasne postrojbe.

Ukoliko na području općine ili grada nema dovoljnog broja javnih vatrogasnih postrojbi ili

dobrovoljnih vatrogasnih društava koji je predviđen općinskim ili gradskim Planom zaštite

od požara, načelnik ili gradonačelnik dužni su poduzeti mjere za osnivanje i opremanje

potrebnog broja javnih vatrogasnih postrojbi ili dobrovoljnih vatrogasnih društava.

Dobrovoljna vatrogasna društva osim djelatnosti vatrogastva, mogu se baviti i društvenim

djelatnostima, kao što je najam poslovnog prostora, organizacija sportskih i kulturnih

priredbi, ukoliko to ne utječe na intervencijsku spremnost postrojbe dobrovoljnog

vatrogasnog društva.

Uz suglasnost Ministarstva financija, jedna ili više pravnih osoba mogu osnivati i

profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu za obavljanje vatrogasne djelatnosti na

objektima i drugim prostorima osnivača, odnosno drugih pravnih osoba. Također pravna

osoba može organizirati profesionalnu vatrogasnu postrojbu u gospodarstvu, za obavljanje

vatrogasne djelatnosti za vlastite potrebe, kao posebnu ustrojstvenu cjelinu, bez svojstva

pravne osobe.

Na razini Republike Hrvatske osnivaju se i intervencijske vatrogasne postrojbe u sastavu

kojih su i zračne snage, radi brzog djelovanja u gašenju požara, prvenstveno na području

Jadrana i pružanja pomoći susjednim državama u izvršavanju obveza koje su utvrđene

međudržavnim ugovorima. Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva unutarnjih

poslova, Ministarstva obrane i Hrvatske vatrogasne zajednice donosi i Plan intervencija kod

velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske.

Javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva, dobrovoljna vatrogasna

društva u gospodarstvu i profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu udružuju se u

49

vatrogasnu zajednice, općine, odnosno grada. Ukoliko na području općine ili grada ne

postoji vatrogasna zajednica, odnosno nije osnovana područna vatrogasna zajednica, javne

vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva, dobrovoljna vatrogasna društva u

gospodarstvu i profesionalne vatrogasne postrojbe u vatrogastvu izravno se udružuju u

vatrogasnu zajednicu županije odnosno vatrogasnu zajednicu Grada Zagreba.

Vatrogasna zajednica općine, grada, županije i Grada Zagreba te područna vatrogasna

zajednica ima predsjednika i zapovjednika vatrogasnih postrojbi. Predsjednik vatrogasne

zajednice predstavlja vatrogasnu zajednicu, te skrbi o razvoju i promidžbi vatrogastva na

području djelovanja vatrogasne zajednice, a bira se na način propisan općim aktom

vatrogasne zajednice. Zapovjednik vatrogasnih postrojbi odgovoran je nadležnom

vatrogasnom zapovjedniku za stanje organiziranosti, osposobljenosti i opremljenosti

vatrogastva na području djelovanja vatrogasne zajednice. Zapovjednika i zamjenika

zapovjednika vatrogasnih postrojbi imenuje nadležno tijelo vatrogasne zajednice, a

potvrđuje ga općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba,

odnosno poglavarstvo udruženih jedinica lokalne samouprave (Zakon o vatrogastvu

2010:17).

Hrvatska vatrogasna zajednica je krovna vatrogasna organizacija koja objedinjava sve

vatrogasne organizacije i postrojbe na području Hrvatske. To je ujedno i stručna,

humanitarna, nestranačka udruga vatrogasnih zajednica županija i Grada Zagreba, koje

predstavljaju interese u njima udruženih vatrogasnih zajednica općine ili grada, odnosno

područnih vatrogasnih zajednica Republike Hrvatske. Uz vatrogasne postrojbe Hrvatska

vatrogasna zajednica okuplja preko 1700 vatrogasnih društava u jedinicama lokalne

samouprave i gospodarstvu s oko 150.000 članova koji su udruženi u preko 200

vatrogasnih zajednica općina, područja i gradova te 20 vatrogasnih zajednica županija i

Vatrogasnu zajednicu Grada Zagreba. Zajednica okuplja i preko 60 dobrovoljnih

vatrogasnih društava u gospodarstvu sa oko 1000 vatrogasaca.

50

Ciljevi Hrvatske vatrogasne zajednice jesu: (www.hvz.hr) (22.05.2013.)

aktivno sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara, gašenju

požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom, eksplozijom i drugim

prirodnim i tehničko – tehnološkim nesrećama;

razvijanje i poboljšavanje stručnog rada članica Hrvatske vatrogasne zajednice,

sukladno tehničko – tehnološkim postignućima i razvoju zaštite okoliša u zemlji i

inozemstvu;

postizanje optimalne razine zaštite ljudi i imovine od požara te prirodnih nepogoda i

civilizacijskih katastrofa;

zaštita i promicanje zajedničkih strukovnih i drugih legitimnih interesa članica

Hrvatske vatrogasne zajednice;

promicanje digniteta vatrogasne struke.

4.2.2. Nacionalni odbor za preventivnu zaštitu i gašenje požara

Nacionalni odbor za preventivnu zaštitu i gašenje požara osnovan je Zakonom o

vatrogastvu iz 1993. godine, a ima funkciju pratiti stanje zaštite od požara, organiziranosti,

opremljenosti i osposobljenosti vatrogastva, skrbi o unapređenju zaštite od požara, ustroju i

strukovnom napretku vatrogastva Republike Hrvatske, te surađuje s Međunarodnim

tehničkim odborom za preventivnu zaštitu i gašenje požara (CTIF). Nacionalni odbor za

preventivnu zaštitu i gašenje požara čini devet članova, od kojih su četiri predstavnika

Hrvatske vatrogasne zajednice, tri predstavnika Ministarstva unutarnjih poslova i dva

predstavnika Ministarstva obrane.

51

5. FINANCIJSKI PLANOVI JVP

Javne vatrogasne postrojbe kao proračunski korisnici lokalnog proračuna pri izradi

financijskih planova trebaju se pridržavati Uputa upravnog tijela za financije JLP(R)S za

izradu proračuna za trogodišnji proračunski okvir. Pravovremeno dostavljene Upute s

utvrđenim limitima odnosno visinom financijskog plana olakšavaju i omogućuju realno

planiranje i izradu prijedloga financijskog plana JVP u pogledu procjene prihoda i

primitaka, plana rashoda i zadataka, obrazloženja financijskog plana, te plana razvojnih

programa.

5.1. JVP Grada Senja kao proračunski korisnik

Javna vatrogasna postrojba Grada Senja (u daljnjem tekstu: JVP Grada Senja) osnovana je

23. studenog 2005. godine na temelju Odluke Gradskog poglavarstva Grada Senja

(„Službeni glasnik Grada Senja“ broj 18/2005.), a sukladno odredbama Zakona o zaštiti od

požara (Narodne novine, 58/93), Zakona o vatrogastvu (Narodne novine, 106/99, 117/01,

96/03, 174/04) i Zakona o ustanovama. Započela je sa radom 1. siječnja 2007. godine kao

javna ustanova jedinice lokalne samouprave, koja u okviru vatrogasne djelatnosti skrbi o

potrebama i interesima građana na svom području, organizira i djeluje u cilju učinkovite

vatrogasne službe.

JVP Grada Senja djeluje na cjelokupnom području Grada Senja površine 658 km2, s

dužinom uz obalu do 50,7 km zračne linije, na kojem prema popisu stanovništva iz 2011.

godine živi 7.165 stanovnika. Osnovana je s ciljem pružanja vatrozaštite, i to na način da

sudjeluje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenju požara i

spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanju tehničke pomoći u

nezgodama i opasnim situacijama, te obavlja i druge poslove, kao što su održavanje i

servisiranje vatrogasnih aparata za gašenje požara, održavanje vatrogasne tehnike za

52

dobrovoljna vatrogasna društva, usluge ispumpavanja vode te usluge prijevoza vode za

domaćinstva, fizičke i pravne osobe.

JVP Grada Senja upravlja upravno vijeće koje ima pet članova, od kojih četiri imenuje

osnivač i jednog imenuje vatrogasna postrojba. Statut JVP donijelo je upravno vijeće u

veljači 2006. godine, uz prethodnu suglasnost osnivača.

JVP Grada Senja na dan 31. prosinca 2012. godine broji 14 zaposlenika, koji su temeljem

Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Javnoj vatrogasnoj

postrojbi Grada Senja raspoređeni na radna mjesta.

Gradsko vijeće Grada Senja donijelo je 2008. godine Procjenu ugroženosti od požara i

tehnološke eksplozije i Plan zaštite od požara Grada Senja prema kojoj postrojba treba

imati ukupno 22 zaposlenika, od čega 20 vatrogasaca.

Budući da dostignuti nivo protupožarne zaštite na području Grada Senja ne zadovoljava u

potpunosti aktualne potrebe za rješavanje ukupne problematike zaštite od požara

(nepokrivenost cjelokupnog područja vodovodnom i hidrantskom mrežom, teško

pristupačni teren, tehničko – prometni nedostaci postojećih prometnica), Grad Senj je po

nalazu Državne uprave za zaštitu i spašavanje u obvezi do 1. rujna 2013. godine izraditi

izmjene prethodno navedenih dokumenata.

5.2. Financijsko planiranje u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Senja

Sredstva za financiranje redovne djelatnosti JVP Grada Senja osiguravaju se u Proračunu

Grada Senja i Proračunu RH (Zakon o vatrogastvu, 2008:58).

Temeljem Uputa Odjela za financije i gradski proračun Grada Senja od 28. kolovoza 2012.

godine za izradu proračuna i financijskih planova za razdoblje 2013. – 2015. JVP Grada

Senja izradila je financijski plan za navedeno trogodišnje razdoblje. Utvrđeni limit odnosno

53

okvirni opseg financijskog plana za 2013. godinu planiran je na razini I. Izmjena i dopuna

proračuna Grada Senja za 2012. godinu.

Rashodi za osiguranje minimalnih financijskih standarda za decentraliziranu funkciju

vatrogastva planirani su sukladno kretanju indeksa rasta za izračun sredstava (bilančnih

prava) za financiranje decentraliziranih funkcija u razdoblju 2013. - 2015. navedenim u

Uputama Ministarstva financija, a koji se u konačnici usklađuju sa Uredbom i Odlukom

Vlade RH o rasporedu sredstava za decentralizirane funkcije.

Odlukom su utvrđeni minimalni financijski standardi za decentralizirano financiranje

rashoda za zaposlene, te materijalne i financijske rashode, a sredstva osigurava osnivač iz

dodatnog udjela u porezu na dohodak po stopi od 1,3%.

Ukoliko osnivač iz dodatnog udjela u porezu na dohodak ne osigura potrebna sredstva za

financiranje rashoda decentraliziranih funkcija vatrogastva, razliku sredstava ostvaruju s

pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna Republike

Hrvatske za 2013.

Sukladno Odluci i Zakonu o financiranju JLP(R)S, prihodi ostvareni temeljem dodatnog

udjela poreza na dohodak od 1,3% i sredstva pomoći izravnanja za decentralizirane

funkcije iz državnog proračuna RH uplaćuju se na račun proračuna jedinice lokalne

samouprave koja ih temeljem dokumentiranog zahtjeva doznačuje JVP Grada Senja.

Na temelju prethodno navedenog procijenjeni iznos pomoći za redovitu djelatnost JVP

Grada Senja iznosi 1.837.744,00 kuna. Projekcija za 2014. godinu iznosi 1.836.183,00

kuna, a za 2015. godinu iznosi 1.920.608,00 kuna. (www.senj.hr) (29.5.2013.)

Prilikom izrade prijedloga financijskog plana JVP Grada Senja za razdoblje 2013. – 2015.

primijenjene su odredbe Zakona o proračunu i podzakonski akti kojima se regulira

provedba Zakona, ponajprije Pravilnik o proračunskim klasifikacijama i Pravilnik o

proračunskom računovodstvu i Računskom planu.

54

Sukladno Pravilniku o proračunskim klasifikacijama jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave djelatnost JVP Grada Senja utvrđena je u okviru programa Civilne

zaštite i zaštite od požara, kroz aktivnosti financiranja redovne djelatnosti sukladno

procijenjenom minimalnom standardu i planiranih prihoda iznad minimalnog standarda za

decentralizirano financiranje vatrogasne postrojbe te za tekući projekt nabave

protupožarnog vozila.

Predviđene procjene prihoda/primitaka i rashoda/izdataka za 2013. godinu JVP sukladno

Uputama Odjela za financije i gradski proračun Grada Senja planirane su na petoj razini

računskog plana (razina osnovnog računa), a projekcije za naredne dvije godine na drugoj

razini računskog plana (razina skupine).

Prijedlog financijskog plana Javne vatrogasne postrojbe Grada Senja za razdoblje 2013. -

2015. u skladu s člankom 29. Zakona o proračunu sadrži:

1. procjene prihoda i primitaka iskazane po vrstama za 2013. - 2015. godinu,

2. plan rashoda i izdataka za 2013. - 2015. godinu, razvrstane prema proračunskim

klasifikacijama,

3. obrazloženje prijedloga financijskog plana i

4. plan razvojnih programa.

5.2.1. Procjena prihoda i primitaka

Prijedlog financijskog plana JVP Grada Senja sadrži procjenu prihoda i primitaka koji se

iskazuju po izvorima financiranja za trogodišnje razdoblje.

Osnovni izvori financiranja JVP Grada Senja:

1) Opći prihodi i primici

2) Vlastiti prihodi

3) Prihodi za posebne namjene

55

4) Donacije

Izvor financiranja: Opći prihodi i primici čine prihodi koje JVP ostvaruje sukladno Odluci

Vlade RH o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje redovite

djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, za financiranje rashoda poslovanja, te prihodi iz

proračuna Grada Senja za financiranje redovne djelatnosti iznad minimalnih financijskih

standarda za rashode poslovanja i rashoda za nabavu nefinancijske imovine.

Izvor financiranja: Vlastiti prihodi čine kamate na depozite po viđenju.

Izvor financiranja: Donacije čine donacije trgovačkih društava i donacije neprofitnih

organizacija. JVP Grada Senja planirala je donacije od Vatrogasne zajednice Grada Senja

za financiranje rashoda poslovanja.

U 2013. godini pored navedenih izvora financiranja JVP Grada Senja je svojim

financijskim planom u isti uključila i raspoloživa sredstva iz prethodnih godina. Radi se o

iznosu povrata poreza na dodanu vrijednost za nabavu vatrogasne opreme u 2010. godini,

koji je izvršen na temelju Naputka o povratu plaćenog poreza na dodanu vrijednost za

nabavljenu opremu za obavljanje vatrogasne djelatnosti u 2010. godini (Narodne novine,

br. 33/2010.), a u skladu s člankom 35. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna

Republike Hrvatske za 2010. godinu.

Obzirom da se sredstva ostvarena od povrata poreza na dodanu vrijednost mogu koristiti

samo za investicijsku izgradnju i nabavu opreme za obavljanje vatrogasne djelatnosti, a ista

nisu utrošena u 2012. godini, koristit će se za nabavu nefinancijske imovine JVP Grada

Senja sukladno planu rashoda i izdataka za 2013. godinu.

U nastavku je dan prikaz procjene prihoda i primitaka za 2013. godinu te projekcije za

2014. i 2015. godinu.

56

Tablica 6: Procjena prihoda i primitaka JVP Grada Senja za 2013. godinu

Izvor

prihoda i primitaka

Oznaka rač.iz

računskog plana

641 Prihodi od financijske imovine1.000

6413 Kamate na oročena sredstva i

depozite po viđenju 1.000

64131 Kamate na depozite po viđenju 1.000

663 Donacije od pravnih i fizičkih

osoba izvan općeg proračuna 318.000

6631 Tekuće donacije 318.000

66312 Tekuće donacije od neprofitnih

organizacija 318.000

671 Prihodi iz proračuna za

financiranje redovne djelatnosti

proračunskih korisnika 2.096.109

6711 Prihodi za financiranje rashoda

poslovanja 2.096.109

67111 Prihodi za financiranje rashoda

poslovanja 2.096.109

672 Prihodi za financiranje rashoda

za nabavu nefinancijske imovine 1.525.000

6721 Prihodi za financiranje rashoda za

nabavu nefinancijske imovine 1.525.000

67212 Prihodi za financiranje rashoda

za nabavu nefinancijske imovine 1.525.000

Ukupno (po izvorima) 3.621.109 1.000 0 0 318.000 0 0

Raspoloživa sredstva iz prethodne

godine 266.120

Ukupno prihodi i primici za 2013. 4.206.229

u kunama

Opći prihodi

i primici

Vlastiti

prihodi

Prihodi za

posebne

namjene

Prihodi od

prodaje ili

zamjene

nefinancijjske

imovine i

naknade s

naslova

osiguranja

Namjenski

primici

2013.

Pomoći Donacije

Izvor: Odjel za financije i gradski proračun Grada Senja

57

Iz Tablice 6 vidljivo je da ukupno planirani prihodi JVP Grada Senja za 2013. godinu

iznose 4.206.229 kuna, od čega se iznos od 3.940.109 kuna odnosi na planirane prihode

2013. godine, a iznos od 266.120 kuna na raspoloživa sredstva iz prethodnog razdoblja,

odnosno na sredstva povrata poreza na dodatnu vrijednost za nabavu vatrogasne opreme.

Vrijednosno najznačajniji udio od 86,1% u ukupnim prihodima imaju prihodi iz proračuna

planirani u iznosu od 3.621.109 kuna, koji uključuju procijenjene prihode financiranja po

minimalnim standardima u iznosu 1.837.744 kuna i prihode iznad minimalnih standarda u

ukupnom iznosu od 1.783.365 kuna.

Financiranje rashoda planiranim prihodima iznad minimalnih financijskih standarda

uključuje planirane prihode za pokriće rashoda za zaposlene u iznosu od 258.365 kuna i

1.525.000 kuna za nabavu nefinancijske imovine – vatrogasnog vozila.

58

Tablica 7: Procjena prihoda i primitaka JVP Grada Senja za 2014. i 2015. godinu

Izvor

prihoda i primitaka

Oznaka računa iz

računskog plana

64 Prihodi od financijske imovine 1.500 1.597

641 Prihodi od financijske imovine 1.500 1.597

65 Prihodi od upravnih i

administrativnih pristojbi, pristojbi po

posebnim propisima i naknada 43.697

652 Prihodi po posebnim propisima 43.697

66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe

te pruženih usluga i prihodi od donacija305.000 284.600

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba

izvan općeg proračuna 305.000 284.600

67 Prihodi iz proračuna 2.094.548 2.178.973

671 Prihodi iz proračuna za financiranje

redovne djelatnosti proračunskih korisnika 2.094.548 2.178.973

Ukupno (po izvorima) 2.094.548 1.500 43.697 0 305.000 0 0 2.178.973 1.597 0 0 284.600 0 0

Ukupno prihodi i primici za 2014. i 2015. 2.444.745,00 2.465.170,00

Opći

prihodi i

primici

Donacije

2015.2014.

Namjenski

primiciDonacije

Vlastiti

prihodi

Prihodi od

prodaje ili

zamjene

nefinancijske

imovine

i naknade s

naslova

osiguranja

Opći

prihodi i

primici

PomoćiVlastiti

prihodi

Prihodi za

posebne

namjene

Prihodi od

prodaje ili

zamjene

nefinancijske

imovine

i naknade s

naslova

osiguranja

Namjenski

primiciPomoći

Prihodi

za

posebne

namjene

Izvor: Odjel za financije i gradski proračun Grada Senja

59

Analizirajući kretanje prihoda u navedenom trogodišnjem razdoblju razvidno je smanjenje

ukupnih prihoda u 2014. godini u odnosu na plan 2013. godine i to za 1.761.484 kuna ili 41,9%.

Razlog navedenog smanjenja je manje izdvajanje sredstava iz gradskog proračuna za financiranje

JVP Grada Senja iznad minimalnih standarda. Nadalje, postupno se smanjuju prihodi tekućih

donacija Vatrogasne zajednice Grada Senja. Tekuće donacije Vatrogasne zajednice se smanjuju u

2014. godini za 13.000 kuna ili za 4,1%, a u 2015. godini procijenjeni iznos tekućih donacija

iznosi 284.600 kuna ili 93,3% plana 2014. godine. Pored navedenog, a vezano za povećanje

prihoda evidentno je da je u 2014. godini planiran prihod s naslova osiguranja, refundacije štete i

totalne štete u iznosu od 43.697 kuna.

U 2015. godini projicirani prihodi od 2.465.170 kuna se planiraju s rastom od svega 0,8% u

odnosu na plan 2014. godine koji iznosi 2.444.745 kuna.

Od vlastitih prihoda JVP Grada Senja planira samo ostvarenje prihoda od financijske imovine

odnosno kamata na depozite po viđenju i ista će se kroz trogodišnje razdoblje povećavati s

indeksom rasta od 50% u 2014. godini te 6,5% u 2015. godini.

5.2.2. Plan rashoda i izdataka za 2013. - 2015. godinu

Rashodi i izdaci Javne vatrogasne postrojbe Grada Senja za razdoblje 2013. – 2015. planirani su

prema Pravilniku o proračunskim klasifikacijama jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave, a u okviru programa Civilne zaštite i zaštite od požara, kroz aktivnosti financiranja

redovne djelatnosti sukladno procijenjenom minimalnom standardu i planiranih prihoda iznad

minimalnog standarda za decentralizirano financiranje vatrogasne postrojbe te za tekući projekt

nabave vatrogasnog vozila.

U nastavku je prikaz planiranih rashoda i izdataka za 2013. godinu na detaljnijoj (petoj) razini

računskog plana te projekcije za 2014. i 2015. godinu na trećoj razini računskog plana.

60

Tablica 8: Financijski plan – Plan rashoda i izdataka JVP Grada Senja za 2013. - 2015.

(proračunski/izvanproračunski)

Prihodi i primici

Plan

2013.

Procjena

2014.

Procjena

2015.Indeks

14/13

Indeks

15/14

3.621.109 2.094.548 2.178.973 57,8 104,0

1.000 1.500 1.597 150,0 106,5

266.120 43.697 0 16,4 0,0

0 0 0 0,0 0,0

318.000 305.000 284.600 95,9 93,3

0 0 0 0,0 0,0

0 0 0 0,0 0,0

Ukupno 4.206.229 2.444.745 2.465.170 58,1 100,8

Brojčana oznaka i naziv aktivnosti: A 1020 04 JVP Grada Senja - iznad minimalnh standarda

Brojčana oznaka i naziv tekućeg projekta: T 1020 05 Nabava protupožarnog vozila

JAVNA VATROGASNA POSTROJBA GRADA SENJAKorisnik proračuna

Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijjske imovine i

naknade s naslova osiguranja

Namjenski primici

Brojčana oznaka i naziv aktivnosti: A 1020 03 JVP Grada Senja - minimalni standard

Brojčana oznaka programa : P1020

Naziv programa: Civilna zaštita i zaštita od požara

Opći prihodi i primici

Vlastiti prihodi - Prihodi ostvareni obavljanjem osnovnih i

ostalih poslova vlastite djelatnosti

Prihodi za posebne namjene

Pomoći

Donacije

61

Račun

rashoda/

izdataka

Naziv računaPLAN

2013.

Opći prihodi i

primici

minimalni

standard

Opći prihodi i

primici iznad

minimalnog

standarda

Vlastiti

prihodi

Prihodi za

posebne

namjene

Pomoći Donacije

Prihodi od

prodaje ili

zamjene

nefin.

imovine i

naknade s

naslova osig.

Namjenski

primici

PROCJENA

2014.

PROCJENA

2015.

Indeks

14/13

Indeks

15/14

3 RASHODI POSLOVANJA 2.415.109 1.837.744 258.365 1.000 0 0 318.000 0 0 2.444.745 2.465.170 101,2 100,8

31 Rashodi za zaposlene 2.086.415 1.575.136 258.365 0 0 0 252.914 0 0 2.119.137 2.139.262 101,6 100,9

311 Plaće (bruto) 1.697.640 1.286.000 206.640 0 0 0 205.000 0 0 1.697.640 1.697.640 100,0 100,0

3111 Plaće za redovan rad 1.621.640 1.215.000 206.640 200.000

31111 Plaće za zaposlene 1.621.640 1.215.000 206.640 200.000

3113 Plaće za prekovremeni rad 76.000 71.000 0 5.000

31131 Plaće za prekovremeni rad 76.000 71.000 0 5.000

312 Ostali rashodi za zaposlene 9.200 9.200 0 0 0 0 0 0 0 38.345 46.700 416,8 121,8

3121 Ostali rashodi za zaposlene 9.200 9.200 0 0

31212 Nagrade 0 0 0 0

31215Naknade za bolest, invalid. i

smrtni slučaj5.000 5.000 0 0

31216 Regres za godišnji odmor 0 0 0 0

31219Ostali nenavedeni rashodi

za zaposlene4.200 4.200 0 0

313 Doprinosi na plaće 379.575 279.936 51.725 0 0 0 47.914 0 0 383.152 394.922 100,9 103,1

3131 Doprinosi za mirovinsko osig. 124.954 95.256 16.184 13.514

31311 Doprinosi za mirovinsko osig. 124.954 95.256 16.184 13.514

3132 Dopr.za obvezno zdrav osig. 227.054 164.025 32.029 31.000

31321 Dopr.za obvezno zdrav osig. 218.946 157.950 30.996 30.000

31322Dopr.za obvezno zdrav osig.

zaštite zdravlja na radu8.108 6.075 1.033 1.000

3133Dopr.za obvezno osiguranje

u slučaju nezaposlenosti27.567 20.655 3.512 3.400

31332Dop.za obv.osiguranje u

slučaju nezaposlenosti27.567 20.655 3.512 3.400

u kunama

62

32 MATERIJALNI RASHODI 324.694 262.608 0 0 0 0 62.086 0 0 321.608 321.908 99,0 100,1

321 Naknade troš.zaposlenima 44.386 30.600 0 0 0 0 13.786 0 0 40.100 40.100 90,3 100,0

3211 Službena putovanja 3.200 3.200

32111 Dnevnice za sl.put u zemlji 1.200 1.200

32113Naknade za smještaj na

službenom putu u zemlji2.000 2.000

3212Naknade za prijevoz za rad

na terenu i odvojeni život8.400 8.400

32121Naknade za prijevoz na pos

i s posla8.400 8.400

3213 Struč.osoposob. zaposlenika 32.786 19.000 13.786

32131 Seminari, savjetovanja,simp. 2.000 2.000

32132 Tečajevi i stručni ispiti 30.786 17.000 13.786

322Rashodi za materijal i

energiju130.500 130.500 0 0 0 0 0 0 0 132.500 131.500 101,5 99,2

3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 9.500 9.500

32211 Uredski materijal 3.500 3.500

32212 Literatura (publ.časop.glasila) 1.000 1.000

32214Materijal i sredstva za

čišćenje i održavanje4.000 4.000

32219 Ost.mat.za potrebe red.posl. 1.000 1.000

3223 Energija 63.000 63.000

32231 Električna energija 12.000 12.000

32232 Ogrijev 6.000 6.000

32234 Motorni benzin i gorivo 45.000 45.000

3224Materijal i dijelovi za tekuće

i investicijsko održavanje14.000 14.000

63

32241

Materijal i dijelovi za tekuće

i investicijsko održavanje građevinskih

objekata

5.000 5.000

32242

Materijal i dijelovi za tekuće

i investicijsko održavanje postrojenja i

opreme

4.000 4.000

32243

Materijal i dijelovi za tekuće

i investicijsko održavanje transpotrnih

sredstva

5.000 5.000

3225 Sitan inventar i auto gume 14.000 14.000

32251 Sitan inventar 4.000 4.000

32252 Auto gume 10.000 10.000

3227Službena, radna i zaštitna

odjeća i obuća30.000 30.000

323 Rashodi za usluge 78.500 78.500 0 0 0 0 0 0 0 77.700 79.000 99,0 101,7

3231Usluge telefona, pošte i

prijevoza13.300 13.300

32311 Usluge telefona , telefaksa 12.000 12.000

32312 Usluge interneta 800 800

32313 Poštarina (pisma, tiskan.i sl.) 500 500

3232Usluge tekućeg

i investicijskog održavanja60.500 60.500

32321Usluge tekućeg i invest.

održavanja građ.objekata4.500 4.500

32322Usluge tekućeg i inv.održavanja

opreme10.000 10.000

32323Usluge tekućeg i inv.održav.

prijevoznih sredstava40.000 40.000

32329Ostale usl.tek.i investicijskog održavanja

(period.pregledi)6.000 6.000

3234 Komunalne usluge 4.700 4.700

32341 Opskrba vodom 4.700 4.700

329Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

71.308 23.008 0 0 0 0 48.300 0 0 71.308 71.308 100,0 100,0

3291Naknade za rad pred. i izvrš.tijela,

povjerenstava i sl.48.300 0 48.300

64

32911 Nak.za rad čl.upr.vijeća 48.300 0 48.300

3292 Premije osiguranja 23.008 23.008

32921 Premije osiguranja prijev.sred. 15.000 15.000

32922 Premije osiguranja imovine 5.000 5.000

32923 Premije osiguranja zaposlenih 3.008 3.008

34 Financijski rashodi 4.000 0 0 1.000 0 0 3.000 0 0 4.000 4.000 100,0 100,0

343 Ostali financijski rashodi 4.000 0 1.000 3.000 0 0 4.000 4.000 100,0 100,0

3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 4.000 0 1.000 3.000

34312 Usluge platnog prometa 4.000 0 1.000 3.000

4Rashodi za nabavu

nefinancijske imovine1.791.120 0 1.525.000 0 266.120 0 0 0 0 0 0 0 0

42Rashodi za nabavu proiz.

Dugotrajne imovine1.541.120 0 1.525.000 0 16.120 0 0 0 0 0 0 0 0

422 Postrojenja i oprema 16.120 0 0 0 16.120 0 0 0 0 0 0 0 0

4222 Komunikacijska oprema 6.120 6.120

42229 Ostala komun.oprema 6.120 6.120

4223 Oprema za održ.i zaštitu 10.000 10.000

42233Oprema za protupožarnu

zaštitu (osim vozila)10.000 10.000

423 Prijevozna sredstva 1.525.000 0 1.525.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4231 Prijevozna sred.u cest.prome. 1.525.000 1.525.000

42316 Terenska vozila (protupožerna, vojna, i sl.) 1.525.000 1.525.000

45Rashodi za dodatna ulaganja na

nefinancijskoj imovini250.000 0 0 250.000 0 0 0 0 0 0 0 0

453Dodatna ulaganja na prijevoznim

sredstvima250.000 0 0 0 250.000 0 0 0 0 0 0 0 0

4531Dodatna ulaganja na prijevoznim sredstvima

250.000 250.000

45311Dodatna ulaganja na prijevoznim sredstvima

250.000 250.000

Sveukupno 4.206.229 1.837.744 1.783.365 1.000 266.120 0 318.000 0 0 2.444.745 2.465.170 58,1 100,8

Izvor: Odjel za financije i gradski proračun Grada Senja

65

Iz prethodnog tabelarnog prikaza vidljivo je da su rashodi i izdaci JVP Grada Senja za 2013.

godinu planirani u iznosu od 4.206.229 kuna, a odnose se na rashode poslovanja planirane u

iznosu od 2.415.109 kuna i rashode za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 1.791.120

kuna.

Rashode poslovanja čine rashodi za zaposlene, materijalni rashodi i financijski rashodi, dok

rashodi za nabavu nefinancijske imovine obuhvaćaju nabavu opreme, vatrogasnog vozila i

dodatna ulaganja na postojećim vatrogasnim vozilima.

Prema planu za trogodišnje razdoblje rashodi za zaposlene u 2014. godini će rasti 1,6%, a u

2015. godini se očekuje rast od 0,9%. Povećanje rashoda za zaposlene u 2014. godini u

odnosu na plan 2013. godine ne znači i povećanje bruto plaća zaposlenih, već ostvarivanje

prava sukladno članku 50. i 62. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u

pogledu isplate naknada za regres za godišnji odmor i planiranih isplata jubilarnih nagrada.

Naime, u planu 2013. godine, a sukladno članku 2. i 6. Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za

državne službenike i namještenike nisu planirani rashodi za isplatu regresa i godišnje nagrade

za božićne blagdane.

Rashodi za zaposlene 2013. godini planirani su u iznosu od 2.086.415 kuna, a obuhvaćaju

plaće zaposlenih, iznos od 1.697.640 kuna, koje uključuju redovne plaće u iznosu od

1.621.640 kuna i plaće za prekovremeni rad, iznos od 76.000 kuna, ostale rashode za

zaposlene (naknade za bolest, invalidnost i smrt, te isplata svakom službeniku i namješteniku

djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini, isplata dara

prigodom dana Sv. Nikole) u iznosu od 9.200 kuna i doprinose na plaće planirane u iznosu od

379.575 kuna.

Obračun plaća zaposlenika uređen je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i

Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Financiranje rashoda za

zaposlene planirano je sukladno procijenjenim prihodima iz proračuna, a sukladno indeksu

kretanja rashoda decentraliziranih funkcija i to u iznosu od 1.575.136 kuna, financiranjem iz

gradskog proračuna iznad minimalnih standarda u iznosu od 258.365 kuna te putem donacija

Vatrogasne zajednice u iznosu od 252.914 kuna.

66

Materijalni rashodi JVP Grada Senja za 2013. godinu planirani su u iznosu od 324.694 kuna.

Obuhvaćaju naknade troškova zaposlenima, rashode za materijal i energiju, rashode za usluge

i ostale nespomenute rashode poslovanja. Procjena materijalnih rashoda za 2014. godinu

iznosi 321.608 kuna ili 99% plana 2013. godine, dok su materijalni rashodi 2015. godine

planirani sa neznatnim rastom od 0,1% i iznose 321.908 kuna.

Najznačajniji rashodi unutar skupine materijalnih rashoda čine rashodi za materijal i energiju,

s udjelom od 40,2% u ukupno planiranim materijalnim rashodima 2013. godine. Zatim slijede

rashodi za usluge, s udjelom od 24,2%, ostali nespomenuti rashodi poslovanja s udjelom od

22% te naknade troškova zaposlenicima s udjelom od 13,6%.

Financijski rashodi kroz trogodišnje razdoblje planiraju se na istoj razini i iznose 4.000 kuna.

JVP Grada Senja planira u 2013. godini nabavu nefinancijske imovine i to: komunikacijske

opreme, opreme za zaštitu i spašavanje i vatrogasnog vozila. Pored navedenog planiraju se i

rashodi za dodatna ulaganja na postojećim vatrogasnim vozilima. Za navedene rashode

planiran je ukupan iznos od 1.791.120 kuna, čiji izvor financiranja čine prihodi iz gradskog

proračuna za nabavu vatrogasnog vozila u iznosu od 1.525.000 kuna i izvor prihoda za

posebne namjene od 266.120 kuna za nabavu ostale nefinancijske imovine.

U 2014. i 2015. godini nisu planirani rashodi za nabavu nefinancijske imovine.

5.2.3. Obrazloženje prijedloga financijskog plana

Obrazloženje prijedloga financijskog plana JVP Grada Senja sastavni je i iznimno važan

element financijskog plana. Predstavlja podlogu za analiziranje rezultata (učinaka) i

oblikovanje budućih ciljeva, utvrđivanje odgovornosti te usmjeravanje djelovanja

proračunskog korisnika.

Djelovanje JVP Grada Senja usmjereno je na stalne aktivnosti koje se provode u cilju

preventivnih djelatnosti i svih radnji koje proizlaze iz toga, a prije svega na sprječavanju

nastanka požara, eksplozije ili nekog drugog neočekivanog događaja koji je štetan za ljude i

materijalna dobra.

Razvojem vatrogasne tehnike i vatrogastva uopće, postavljeni su i veći zahtjevi, obveze i

odgovornosti, te se nameće potreba realizacije niže navedenih prioritetnih zadataka:

67

Izgradnja novog vatrogasnog doma zbog nedostatka vatrogasnog poligona za

izvođenje vježbi, teretane, skladišnog prostora, praonice cijevi, radionice,

kompresorske stanice, stanice za napajanje el. energijom, učionice i sl.

Adekvatno opremanje tehnikom i opremom sukladno Pravilniku o minimumu

tehničke opremljenosti za Javne postrojbe u Republici Hrvatskoj

Program kontrole nad provedbom propisanih mjera zaštite od požara, obilazak

objekata na području Grada Senja (škole, dječji vrtić, industrijski pogoni i sl.) s

ciljem boljeg upoznavanja istih te ukazivanje na uočene nedostatke

Obuka i usavršavanje zaposlenika za poboljšanje interveniranja kroz školovanje

kadrova, specijalizirana savjetovanja, seminare i tečajeve

Edukacija mladih (Dječji vrtić Travica i Osnovna škola S. S. Kranjčevića Senj)

Realizacija zacrtanih zadataka ima za cilj razvoj svih komponenti vatrogasnog sustava i to:

osiguranje spremnosti i pripravnosti vatrogasne postrojbe, unapređenje protupožarne

preventive, razvoj djelotvornog sustava obnavljanja tehničko – tehnološke opremljenosti i

djelotvornog sustava praćenja rada, dojave i uzbunjivanja vatrogasnih postrojbi kao i

kontinuirani rad s mladeži pomlađivanjem vatrogasne postrojbe i djelovanje na edukaciji

mladeži i djece.

Osiguranje spremnosti i pripravnosti vatrogasne postrojbe za učinak ima veći omjer

školovanih, osposobljenih i usavršenih vatrogasaca u odnosu na ukupni broj vatrogasaca, što

dovodi do veće djelotvornosti na vatrogasnim intervencijama.

Unapređenje protupožarne preventive putem zakonskih i podzakonskih akata ima za učinak

veću djelotvornost vatrogasne postrojbe.

Razvoj djelotvornog sustava obnavljanja tehničko – tehnološke opremljenosti i djelotvornog

sustava praćenja rada, dojave i uzbunjivanja vatrogasnih postrojbi nabavkom nove opreme za

učinak ima povećanje sigurnosti vatrogasne intervencije.

Kontinuirani rad s mladeži pomlađivanjem vatrogasne postrojbe i djelovanje na edukaciji

mladeži i djece ima za učinak veću bazu za buduće operativno članstvo.

68

5.2.4. Plan razvojnih programa

U skladu s Zakonom o proračunu utvrđena je obveza izrade plana razvojnih programa

proračunskih korisnika. Prijedlog plana razvojnog programa mora biti usklađen s prijedlogom

financijskog plana proračunskog korisnika.

U planu razvojnih programa rashodi vezani uz provođenje investicija, davanje kapitalnih

pomoći i donacija iskazuju se po programskoj klasifikaciji, odnosno po programima,

aktivnostima i projektima te po izvorima financiranja, s tim da svi izvori financiranja moraju

u potpunosti pokrivati predviđene rashode i izdatke za investicije, kapitalne pomoći i

donacija.

Upravno tijelo nadležno za proračunskog korisnika izrađuje zajednički prijedlog plana

razvojnog programa koji mora biti usklađen s prijedlogom proračuna JLP(R)S i dostavlja ga

Odjelu za financije i gradski proračun do roka utvrđenog u Uputama JLP/R)S odnosno do 15.

rujna 2012. za izradu proračuna za razdoblje 2013. – 2015.

JVP Grada Senja je u okviru razvojnog programa za navedeno trogodišnje razdoblje planirala

investicije za nabavu nefinancijske imovine, odnosno investiranje u nabavu vatrogasne

tehnike i opreme, vatrogasnog vozila, kao i dodatna ulaganja na vatrogasnim vozilima.

Člankom 7. i 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (Narodne novine , br

136/2012) ukida se obveza izrade razvojnih programa za proračunske korisnike JLP(R)S od 1.

siječnja 2013. godine odnosno za donošenje financijskih planova za 2014. godinu i projekcija

za 2015. i 2016. godinu iz razloga što su financijski planovi proračunskih korisnika u osnovi

posebni dio proračuna jedinice.

69

6. ZAKLJUČAK

Ministarstvo financija temeljem strategije vladinih programa izrađuje nacrt smjernica

ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje proračunsko razdoblje. Temeljem donesenih

Smjernica Vlade, Ministarstvo financija dostavlja proračunskim korisnicima državnog

proračuna Upute za izradu prijedloga državnog proračuna te ujedno i izrađuje Upute za izradu

proračuna JLP(R)S, temeljem kojih upravno tijelo za financije sastavlja upute za izradu

financijskih planova svojih proračunskih korisnika, uzimajući u obzir vlastite gospodarske i

društvene specifičnosti.

Od korisnika lokalnog proračuna očekuje se planiranje vlastite aktivnosti za trogodišnje

proračunsko razdoblje sukladno propisanoj metodologiji i rokova utvrđenih Uputama

JLP(R)S, primjenjujući odredbe Zakona o proračunu, Pravilnika o proračunskim

klasifikacijama i Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom te Zakona o

fiskalnoj odgovornosti.

Vatrogastvo je primjer javne funkcije koja je zadnjih godina u Hrvatskoj skoro u potpunosti

decentralizirana, te su nadležnosti u provođenju te funkcije na razini općina i gradova

osnivača javnih vatrogasnih postrojbi. Decentralizacija u području vatrogastva ne znači samo

prijenos sredstva nego i prijenos odlučivanja o prihodima i rashodima s razine državnog

proračuna na JLP(R)S, uz odgovornost za osiguranje ne samo standardne razine, već i

racionalnosti i učinkovitosti u obavljanju funkcija i zadaća vatrogastva.

Uspješno funkcioniranje JVP Grada Senja kao proračunskog korisnika, pored profesionalnog

angažiranja svih sudionika, zahtjeva i značajna financijska sredstva za plaće vatrogasaca,

materijalne troškove i kapitalna ulaganja u vatrogasnu tehniku i vatrogasne domove.

Smanjivanje decentraliziranih sredstava za financiranje redovnog rada javnih vatrogasnih

postrojbi, sve više opterećuje gradski proračun, odnosno financiranje iznad minimalnog

standarda.

Teško je prihvatiti pokazatelje kretanja rashoda za decentraliziranu funkciju vatrogastva za

2013. godinu ne samo za plaće zaposlenih koji su ispod projekcija navedenih rashoda za

70

državni proračun, već i za materijalne rashode i investicije s obzirom na rast cijena energenata

i investicije u tijeku u uvjetima zahtjeva koji proizlaze iz zakonskih okvira.

Za uspješno provođenje svih aktivnosti JVP Grada Senja kao nositelja vatrogasne djelatnosti,

ali i najznačajnijeg subjekta sustava zaštite i spašavanja, biti će potrebno da Grad Senj kao

osnivač osigura dodatna financijska sredstva za podmirivanje svojih obveza sukladno

zakonskim propisima i Kolektivnom ugovoru.

POPIS LITERATURE

KNJIGE

1. Bajo A. i Jurlina Alibegović D., Javne financije lokalnih jedinica vlasti, Školska

knjiga: Ekonomski institut Zagreb: Institut za javne financije, Zagreb, 2008.

2. Dremel N., Glavota M., Jakir-Bajo I., Maletić I., Milić A., Računovodstvo proračuna i

proračunskih korisnika, III. izmijenjena i dopunjena naklada, RRiF, Zagreb, 2011.

3. Jakir-Bajo I., Maletić I., Rubčić B., Zakon o proračunu s komentarom, Hrvatska

zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2008.

4. Keser i suradnici, Sustav proračuna – Računovodstvo, financije, revizija i porezi,

Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2000.

5. Vašiček D., Računovodstvo proračuna – predavanja za internu upotrebu studenata,

Rijeka, 2011./2012.

ČLANCI

1. Bajo A., Bronić M., Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj: problemi fiskalnog

izravnanja, Institut za javne financije, Zagreb, 2004.

2. Brkić N., Visina sredstava za vatrogastvo, Računovodstvo revizija i financije, br.

10/2011.

3. Jakir - Bajo I., Proračunsko planiranje za razdoblje 2013. - 2015. za lokalne i

regionalne jedinice, Računovodstvo, revizija i financije, Zagreb, br. 10/2012.

4. Jakir – Bajo I., Maletić I., Planiranje u sustavu proračuna za razdoblje 2009. – 2011.

godine, Riznica, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, br.

8/9/2008.

5. Jakir – Bajo I. i dr., Planiranje u sustavu proračuna 2010. - 2012., Riznica, Hrvatska

zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2009.

6. Lukeš – Petrović M., Vatrogastvo – financiranje na lokalnoj i državnoj razini,

Riznica, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, br. 11/2006.

7. Maletić I., Jakir - Bajo I., Planiranje u sustavu proračuna za razdoblje 2013.- 2015.,

Riznica, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, br. 8/9/2012.

8. Serdar K., Lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj - razvoj i perspektiva, Riznica,

Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, br. 6/2011.

OSTALI IZVORI

1. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, Narodne novine, br. 89/2012.

2. Naputak o povratu plaćenog poreza na dodanu vrijednost za nabavljenu opremu za

obavljanje vatrogasne djelatnosti u 2010. godini, Narodne novine, br. 33/2010.

3. Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Narodne novine, br. 26/2010.

4. Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu, Narodne, br. 114/2010.

5. Službeni glasnik Grada Senja, br. 18/2005.

6. Uredba o načinu izračuna pomoći izravnanja, Narodne novine br. 29/2013.

7. Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Narodne

novine br. 117/1993., 69/1997., 33/2000., 73/2000., 127/2000., 59/2001., 107/2001.,

117/2001., 150/2002., 147/2003., 132/2006., 26/2007. , 73/2008. i 25/2012.

8. Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu,

Narodne novine, br. 151/2009.

9. Zakon o proračunu, Narodne novine, br. 87/2008. i 136/2012.

10. Zakon o vatrogastvu, Narodne novine br. 58/1993., 87/1996., 106/1999., 117/2001.,

96/2003., 139/2004., 174/2004., 38/2009., 80/2010.

11. www.ijf.hr

12. www.mfin.hr

13. www.senj.hr

14. www.tim4pin.hr

15. www.vlada.hr

POPIS TABLICA

BROJ

TABLICE NAZIV TABLICE STRANICA

1 Proces planiranja državnog proračuna 5

2 Projekcija makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske 11

3 Kretanje prihoda državnog proračuna u razdoblju 2011. – 2015. 12

4 Kretanje rashoda državnog proračuna u razdoblju 2011. – 2015. 14

5 Kretanje indeksa rasta za izračun sredstava (bilančnih prava) za

financiranje decentraliziranih funkcija u razdoblju 2013. – 2015. 38

6 Procjena prihoda i primitaka JVP Grada Senja za 2013. godinu 56

7 Procjena prihoda i primitaka JVP Grada Senja za 2014. i 2015.

godinu 58

8 Financijski plan – Plan rashoda i izdataka JVP Grada Senja za

2013. – 2015. 60

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom FINANCIJSKO PLANIRANJE U

SUSTAVU VATROGASTVA izradila samostalno pod vodstvom prof. dr. sc. Davora

Vašičeka. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila

literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada.

Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući

navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika. Suglasna sam s objavom

diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

______________________

Silva Katalinić