sveučilište u rijeci • university of rijeka · program cjeloživotnog obrazovanja zdravstvenih...

I. OBRAZAC ZA OPIS PROGRAMA CJELOŽIVOTNOG UČENJA

NAPOMENA: Neka polja u obrascima su označena simbolima a, b, c, d

. Ta polja nisu obavezna za sve

programe. Potrebno ih je ispuniti jedino ako se prijavljuje odgovarajući program prema polju Vrsta

programa u Obrascu I – dio Opće informacije.

Polja koja nisu posebno označena su obavezna za sve.

Opće informacije

Naziv programa

Program cjeloživotnog obrazovanja

zdravstvenih djelatnika za podršku obiteljima i dobrobit djece

Nositelj programa Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci

Izvoditelj programa Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci

Vrsta programa

a) Razlikovna edukacija u postupku stjecanja akademskog naziva

b) Stjecanje znanja, vještina i kompetencija u okviru akreditiranog studijskog

programa

c) Programi usavršavanja s ECTS bodovima

d) Programi usavršavanja bez ECTS bodova

e) Programi ovlaštenih tijela

1. UVOD

1.1. Razlozi za pokretanje programa

Globalni interes za promicanje sveobuhvatnog zdravlja i razvoja djece porastao je tijekom posljednjih godina. Nalazi

istraživanja neuroznanosti, razvojne psihologije, rizici negativnih iskustava iz djetinjstva i učinci pozitivnog roditeljstva

pružaju dokaze o prednostima ulaganja u obitelj u najranijim godinama djetetovog razvoja. Desetljeća istraživanja su

pokazala da programi podrške specijaliziranih stručnjaka kroz kućne posjete mogu povećati roditeljsko blagostanje i

učinkovitost te pozitivne efekte na razvoj djeteta. To je rezultiralo, u velikom broju zemalja ( Americi, Europi i Aziji),

povećanjem kapaciteta programa kućnih posjeta obiteljima, posebno obiteljima djece u riziku. Osim toga, nedavna svjetska i

regionalna izvješća pokazuju porast broja obitelji djece u riziku (WHO 2014, WHO / Euro 2014) koji već sad postaje javno

zdravstveno problem. Istraživanja također, pokazuju da sustavi kućnih posjeta još uvijek nisu učinkoviti i djelotvorni. Procjene

UNICEF – a u većem broju zemalja regije su pokazale da su ove usluge usko usmjerene na fizičko zdravlje, dok u mnogim

kritičnim pitanjima u obitelji, procijeni odgovarajućeg roditeljstva, poticajnog i sigurnog okruženja doma i rano otkrivanje

rizika ili ranjivosti još uvijek nisu dostatni zbog nedovoljnoj educiranosti stručnjaka koji rade s takvim obiteljima. Novi

Program za unapređenje znanja i vještina o dobrobiti i zaštiti djece - Program cjeloživotnog obrazovanja zdravstvenih

djelatnika za podršku obiteljima i dobrobit djece - oblikovan je sa svrhom da se ponude oni nastavni sadržaji, koji će

polaznicima osigurati kvalitetniju procjenu odgovarajućeg roditeljstva, poticajnog i sigurnog okruženja doma i rano otkrivanje

rizika ili ranjivosti što do sada nije bilo dostatno radi nedovoljne educiranosti stručnjaka koji rade s takvim obiteljima. Pritom

je potrebno imati u vidu činjenicu da zadovoljenje različitih potreba obitelji djece u riziku zahtjeva sustavan, sveobuhvatan i

participativni pristup, kako bi se izbjegle (još uvijek prečesto prisutne) nepodudarnosti postojećeg sustava podrške i stvarnih

potreba obitelji djece u riziku što predstavlja dodatan izazov za stručnjake koji rade u obiteljima. Naglasak je na stjecanju

znanja o vlastitim mogućnostima, sagledanih u okvirima unutarnjeg i vanjskog okruženja. Okruženje čine dionici sa kojima se

ostvaruje neposredna suradnja. Suradnja će biti uspješna ako se temelji na segmentaciji potreba, pri čemu se orijentacija na

ciljni segment najčešće temelji na „miksu“ potreba. Mora se slijediti vizija, misija i ciljevi, a program zadovoljavanja potreba

zathjeva djelovanje koje treba prilagoditi tipu potreba i zahtjevima ciljne populacije ili segmenata populacije, vodeći računa

o specifičnostima djelatnosti u globalnim razmjerima, kao i trendovima koje treba slijediti. Iskustvo dugogodišnjeg

obrazovanja visokoškolskih kadrova za zdravstvo, koje sustavno provodi Fakultet zdravstvenih studija Rijeka kao nasljednik

Medicinskog fakulteta Rijeka jamstvo je da će se navedena polazišta kvalitetno implementirati u strukturu novog nastavnog

plana i programa. Program je koncipiran da polaznicima nudi uravnotežen odnos teorijskih i praktičnih znanja, vještina i

kompetencija. U realizaciji ovog programa, koristiti će se stečena iskustva u vrednovanju opterećenja polaznika (broj ECTS

bodova), vodeći računa da se osigura optimalno opterećenje polaznika tijekom semestra.

U kreiranju ovog nastavnog programa korišteni su kriteriji UNICEF–a te vodećih obrazovnih institucija u Europi, koje

korisnicima nude programe sa sadržajima iz područja cjeloživotnog obrazovanja.Završetkom ovog obrazovnog programa

izrađenog prema smjernicama International step by step association (ISSA) polaznici će dobiti potvrdu o stečenim

Sveučilište u Rijeci • University of Rijeka

Trg braće Mažuranića 10 • 51 000 Rijeka • Croatia

T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091

W: www.uniri.hr • E: [email protected]

mailto:[email protected]

kompetencijama. ISSA ( International Step by Step association) je udruga koja provodi uspješno učenje zajednica gdje

članovi dijele svoje znanje i rad u cilju razvoja najbolje prakse u ranom djetinjstvu i njegovom razvoju. Članovi Issa su vodeći

stručnjaci u ranom djetinjstvu širom Europe i središnje Azije te nastojati ostati najbolji informirani i najinovativnijih

stručnjaka u tom polju.

Ovim obrazovnim programom biti će specijalizirani za sveobuhvatnu procjenu i rad sa obiteljima i djecom u razvoju

1.2. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru a, b, c, e

Program je namjenjen stručnjacima koji u svom radu dolaze u doticaj sa obiteljima i djecom te kroz postojeće radne zadatke

mogu pružiti dodatne specijalizirane usluge postojećim klijentima. Poseban naglasak je potreba za pružanjem dodatnih

oblika podrške u sustavu zdravstvene zaštite kao i ostvarivanja podrške iz sustava socijalnog prava. Umrežavanjem sustava u

zajednici na osnovu potreba klijenta omogućuje kvalitetnu i sveobuhvatnu skrb za obitelj i djecu kao i interdisciplinarni

pristup pružanja usluga.

1.2.1. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo) a, b, c, e

Kao i svi stručni studiji koji se izvode na Fakultetu zdravstvenih studija, Sveučilišta u Rijeci program je povezan sa interesima

i potrebama Kliničkog bolničkog centra Rijeka, Primarne zdravstvene zaštite, Udrugama civilnog društva koje se bave

problematikom obitelji i djece u razvoju, strukovnim komorama, kao i sa interesima i potrebama lokalne i nacionalne

zajednice kao i usklađenost sa zadacima i aktivnostima dokumenata Europske unije.

1.2.2. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja (preporuke) a, b, c, e

Strukovna udruženja (Komora medicinskih sestara, Komora primalja, Udruge patronažnih sestara, Udruge socijalnih radnika)

preporučuju i podržavaju programe cjeloživotnog obrazovanja i ostale oblike obrazovanja koji omogućuju napredak u

stručnom znanju.

1.2.3. Navesti moguće partnere izvan visokoškolskog sustava koji su iskazali interes za program

Program se ne može u cijelosti provesti sa kadrovima unutar Sveučilišta u Rijeci. Partner u programu je Regionalni ured

UNICEF-a u Hrvatskoj. Mogući partneri i suradnici u programu su Domovi zdravlja, odgojno obrazovne ustanove, Udruge

civilonog društva, Centri za socijalnu skrb, lokalna zajednica

1.3. Usklađenost s programom cjeloživotnog učenja Sveučilišta u Rijeci

Program je usklađen s naputcima Sveučilišta u Rijeci o organiziranju i izvođenju cjeloživotnog obrazovanja unutar sastavnica.

1.4. Institucijska strategija razvoja programa cjeloživotnog učenja (usklađenost s misijom i strateškim ciljevima institucije)

Ovaj je program u cijelosti usklađen sa misijom i vizijom Sveučilišta u Rijeci, pošto ovako koncipiran program pridonosi

lokalnoj, nacionalnoj i međunacionalnoj zajednici kroz obrazovanje i znanstveno - istraživački rad na najvišoj razini kvalitete i

izvrsnosti, podiže obrazovnu razinu nastavnog osoblja, polaznicima nudi međunarodnu prepoznatljivosti kompetencija svih

sudionika u ovom složenom interdisciplinarnom obrazovnom, istraživačkom i praksi orijentiranom procesu.

Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci je u cijelosti program uskladio i sa ostalim odredbama definiranim

Strategijom Sveučilišta u Rijeci, kojom se posebno ističe potreba ustrojavanja kvalitetnog i učinkovitog obrazovanja

temeljenog na ishodima učenja i fleksibilnim akademskim profilima.

1.5. Ostali važni podaci – prema mišljenju predlagača

Program ima svoju vrijednost jer omogućava prvostupnicima/cama usvajanje specifičnih znanja i vještina te završetkom i

zadovoljavanjem obaveza polaznici će dobiti certifikat iz područja podrške obiteljima u razvoju djece. Jedna od vizija ovog

programa cjeloživotnog obrazovanja je i pružanje obrazovanja zdravstvenim djelatnicima i djelatnicima koji u sklopu svojih

profesionalnih kompetencija (socijalni radnici) ulaze u obitelj iz cijele regije.

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv programa cjeloživotnog učenja

Program cjeloživotnog obrazovanja zdravstvenih djelatnika za podršku obiteljima i dobrobit djece

2.1.1. Vrsta programa

a) Razlikovna edukacija u postupku stjecanja akademskog naziva

b) Stjecanje znanja, vještina i kompetencija u okviru akreditiranog studijskog programa

c) Programi usavršavanja s ECTS bodovima

d) Programi usavršavanja bez ECTS bodova

e) Programi ovlaštenih tijela

2.1.2. Razina studijskog programa a, b

2.1.3. Područje programa (znanstveno/umjetničko)-navesti naziv a, b, c

Interdisciplinarno područje biomedicine i zdravstvstva, društvenih i humanističkih znanosti

2.2. Nositelj/i programa

Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci

2.3. Izvoditelj/i programa

Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci, Sveučilište u Rijeci

2.4. Trajanje programa

Program u trajanju od dva semestara, koji se izvodi kao izvanredni (part-time) pri Fakultetu za zdravstvene studije Sveučilišta

u Rijeci.

2.4.1. ECTS bodovi – minimalni broj bodova potrebnih da bi polaznik završio program a, b, c

30 ECTS bodova

2.5. Uvjeti upisa na program

Završen stručni ili sveučilišni studij sestrinstva, primaljstva, fizioterapije, socijalnog rada te stečenih najmanje 180 ECTS

bodova.

2.6. Ishodi učenja programa (kompetencije koje polaznik stječe završetkom programa)

Nakon završenog jednogodišnjeg programa (30 ECTS) polaznici će steći specijalizirana znanja i kompetencije:

- Procjeniti uredan razvoj djeteta i eventualna odstupanja od urednog razvoja;

- Pomoći roditeljima identificirati svoje vlastite snage i odrediti koje interakcije najbolje promoviraju zdrav razvoj;

- Planirati specifične poticaje za rast i razvoj potencijala djeteta do 6. god i dati prijedloge za njihovu implementaciju

u radu s roditeljima/skrbnicima;

- Odrediti ključne elemente patronažnog profesionalnog rada ključnog za uspješno pružanje skrbi za podršku djece;

- Objasniti ulogu sigurne privrženosti za zdravlje, razvoj i sveukupnu dobrobit djeteta;

- Podržati roditelje kao partnere u ostvarivanju najboljih interesa djeteta i obitelji;

- Prepoznati različite vrste perinatalnih mentalnih bolesti i faktore koji doprinose njihovom javljanju;

- Prepoznati i prevenirati najčešće rizične situacije ozljeđivanja djece u kućnom okruženju ;

- Provesti postupke u cilju edukacije roditelja o značaju prevencije, rane intervencije i intervencija sa djecom s

razvojnim teškoćama rane dobi;

- Pružiti podršku obiteljima djece s teškoćama suočavaju u programima rane intervencije;

- Povezivati postojeće resursa podrške obiteljima i djeci s teškoćama u zajednici u interesu obitelji i djeteta;

- Primjeniti temeljna prava djeteta u obitelji i u društvu;

- Prepoznati u konkretnom slučaju ovlasti i dužnosti ciljane skupine radi ostvarivanja djetetovog najboljeg interesa;

- Prepoznati i predvidjeti utjecaj predrasuda i diskriminacije na obitelj;

- Razlikovati vrste obitelji, objasniti društveni utjecaj na obitelj i obrazložiti suvremene probleme obitelji;

- Isplanirati nepristrane načine rada s obiteljima fokusirane na snagu obitelji i izabrati najbolju intervenciju za obitelj

s kojom se radi;

- Primjeniti primjerene komunikacijske vještine u radu sa oditelji i specifičnostima pristupa;

- Prevenirati zlostaljanje;

- Prepoznati zanemarivanje djece i moguće simptome i primjeniti korake u postupanju prijave obitelji/roditelja zbog

zlostavljanja i zanemarivanja djeteta;

2.7. Kod prijave programa navesti studijske programe predlagača ili drugih institucija u RH s kojih je moguć upis na

predloženi program a

Stručni i sveučilišni studij sestrinstva, fizioterapije, primaljstva, socijalnog rada te stečenih najmanje 180 ECTS bodova.

3. OPIS PROGRAMA

1. 3.1. Struktura programa, ritam pohađanja i obveze polaznika

Ritam pohađanja i obveze polaznika određeni su Pravilnikom o studijima Sveučilišta u Rijeci te programima pojedenih

predmeta (syllabus). Program traje ukupno 1 godinu i nosi ukupno 30 ECTS bodova.

U okviru programa se izvodi deset obveznih predmeta. Predmeti nose temeljna obilježja struke, usko su usmjereni teorijskim

spoznajama i postignućima prakse u tom specifičnom području, također daju polaznicima mogućnost usmjeravanja u uža

područja u kojima žele stjecati specifična znanja, vještine i kompetencije.

Uz raspored predmeta po semestrima, utvrđena je i bodovna vrijednost predmeta, broj sati seminara, načini izvođenja

nastave i usvajanja znanja, obveze polaznika i načina polaganja ispita. Svi predmeti osiguravaju dinamiku i fleksibilnost u

izvođenju njihova sadržaja. Obaveza je polaznika ispuniti sve nastavne sadržaje obaveze.

3.2. Popis predmeta i/ili modula (ukoliko postoje) s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu (i brojem ECTS

– bodova za vrste programa a, b, ili c) (prilog: Tablica 1)

Tablica 1. u prilogu

3.3. Opis svakog predmeta (ukoliko postoji) (prilog: Tablica 2)

Tablica 2. u prilogu

3.3.1. Uvjeti upisa u sljedeći semestar ili trimestar (naziv predmeta) a

Nema uvjeta.

3.4. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku (navesti koji jezik)

Izvođenje nastave predviđeno je na hrvatskom jeziku, ali svi kolegiji se mogu izvoditi na engleskom jeziku.

3.5. Multidisciplinarnost/interdisciplinarnost programa

Program je multidisciplinaran je obuhvaća područja zdravstvene njege, socijane skrbi, prava, edukacijske rehabilitacije,

psihologije i organizaacije

3.8 Način završetka programa

Položeni ispiti iz svih kolegija.

Tablica1.

3.1. Popis predmeta i/ili modula (ukoliko postoje) s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem

ECTS bodova

POPIS MODULA / PREDMETA

Semestar a:

MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS a, b, c

Rani razvoj djeteta

Prof. dr. sc. Daniela Malnar

Martina Šendula Pavelić,

predavač, prof. psihologije

10 15 3

Nova uloga patronažne sestre Angela Lovrić, predavač 15 15 3

Roditeljstvo Izv. prof.dr.sc. Sanja Smojver Ažić 15 45 5

Zlostavljanje i zanemarivanje

djece Izv. prof. dr. sc. Goran Palčevski 10 15 3

Okruženje i sigurnost djeteta Izv. prof. dr. sc. Goran Palčevski 10 15 3

Komunikacijske vještine Doc. dr. sc. Vesna Šendula Jengić 5 20 3

Podrška obiteljima djece s

teškoćama u razvoju

Doc.dr.sc. Sanja Skočić Mihić

Dr.sc. Sandra Bošković, viši

predavač

25 25 4

Promoviranje jednakosti/inkluzija Dr.sc. Sandra Bošković, viši

predavač 5 15 2

Obitelj i djeca u sustavu

socijalnog prava Doc dr. sc Vanja Smokvina 15 1

Mentalno zdravlje obitelji Radoslav Kosić, viši predavač 15 30 3

UKUPNO 125 195 30



T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091


Tablica 2.

**

3.2. Opis predmeta / predavanja

NAPOMENA: Ukoliko u programu nema predmeta (npr. kod kratkih tečajeva), ispuniti polja koja su relevantna za program

Opće informacije

Nositelj predmeta Radoslav Kosić

Naziv predmeta Mentalno zdravlje obitelji

Semestar a

Bodovna vrijednost i način

izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja polaznika a, b, c 3

Broj sati (P+V+S) P 15 + S 30

1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

Ciljevi predmeta Mentalno zdravlje obitelji su:

- Upoznavanje polaznika s temeljnim pojmovima, polazištima i teorijama

- Razumijevanje i uvažavanje osobitosti obiteljskih zajednica i psihodinamike odnosa među članovima obitelji

- Proučavanje i razumijevanje načina kako se mentalno zdravlje u obitelji percipira, definira te kako se pristupa

ovom problemu u društvu

- Osposobljavanje polaznika za usmenu i pismenu komunikaciju, prezentiranje vlastitih uradaka te za timski rad

- Osposobljavanje polaznika da rade na stjecanju vještina za vođenje radionica za roditelje i djecu kao i za

samostalno znanstveno istraživanje obiteljskog odgoja.

1.2. Uvjeti za upis predmeta a

Nema posebnih uvjeta za upis predmeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Po završetku predmeta, polaznici će biti u stanju:

- Kritički prosuđivati o problemu mentalnog zdravlja u obitelji u kontekstu društva u kojem žive ali i šire

- Klasificirati biopsihosocijalne razvojne potrebe koje utječu na mentalno zdravlje obitelji

- Objasniti primjenu razvojnog integrativnog pristupa u svrhu procjene, dijagnostike i tretmana osoba s

poremećajima mentalnog zdravlja

- Provesti procjenu i planiranje intervencija u obiteljima u kojima postoji poremećaj mentalnog zdravlja

- Definirati teorijska utemeljenja intervencija u obitelji.

- Primijeniti teoriju u konkretnom radu s obitelji

- Razumjeti, analizirati i argumentirati potrebu primjene intervencija u obiteljima

- Prepoznati, procijeniti i predložiti programe rada s obiteljima usklađene s potrebama obitelji i zajednice

- Procijeniti i planirati neposredni rad s obiteljima

- Analizirati i usporediti korisničku i stručnjačku perspektivu o intervencijama u obitelji

- Vrednovati učinkovitost intervencija u obitelji

- Razumjeti povezanost rizičnih i zaštitih čimbenika u obiteljskom okruženju s razvojnim ishodima za djecu i mlade

- Prepoznati, objasniti i analizirati značajke učinkovitih programa u obiteljskom okruženju


- Analizirati i objasniti različite pristupe programa u obiteljskom okruženju

- Razumjeti i objasniti specifične principe uspješnog postavljanja programa u obiteljsko okruženje

- Prepoznati ključne komponente partnerstva obitelji-škole-zajednice

- Primijeniti osnovna znanja o bazičnim biopsihosocijalnim razvojnim potrebama i o specifičnostima interakcije i

ponašanja osoba s mentalnim teškoćama

- Planirati savjetodavne ili praktične postupke za stimulaciju psihički zdravog razvoja osobe

- Primijeniti metode procjene, dijagnostike i tretmana osoba s poremećajima mentalnog zdravlja

- Ovladati tehnikama pružanja podrške osobama kod kojih su prisutni mentalni poremećaji i poremećaji

ponašanja

- Znati uspostaviti vezu sa ostalim stručnjacima koji mogu skrbiti za osobe s mentalnim poremećajima

- Znati izbjegavati negativne primjedbe i štetnost kritiziranja

1.4. Sadržaj predmeta

TEME PREDAVANJA:

1. Uvod u kolegij, način izvođenja/procjenjivanja rada polaznika. Prevencija temeljena na obitelji (family-focused

prevention). Pojmovi mentalno zdravlje, pozitivno mentalno zdravlje, promocija mentalnog zdravlja u obitelji

2. Obitelj i mentalno zdravlje

3. Procesi koji vode zdravom psihičkom razvoju i zdravom mentalnom životu u obitelji

4. Čimbenici i procesi koji dovode do mentalnih oboljenja

5. Razvojna dimenzija u bio-psiho-socijalnom sistemu mentalnog zdravlja obitelji

6. Odnosi i veze (što je odnos, značajke međuljudskih odnosa, značajke kvalitetne bliske veze, očekivanja, uvjerenja i

stereotipi o bliskim vezama)

7. Komunikacijsko sustavni modeli obiteljskog funkcioniranja

8. Teorijska polazišta prevencije: koncept promocije mentalnog zdravlja

9. Otporne obitelji, Principi/komponente programa namijenjenih obitelji

10. Planiranje intervencija s visokorizičnim obiteljima. (Socijalnopedagoški) obiteljski intervju, genogram, ekomapa

11. Assessment, procjena bazičnih psihosocijalnih potreba te određivanje adekvatne stimulacije zdravog mentalnog

razvoja u obitelji

12. Najučinkovitiji pristupi programa namijenjenih obiteljima, Izazovi programa namijenjenih roditeljima/obitelji

13. Uloga socijalne mreže i lokalne zajednice u radu s obitelji. Procjena stanja i resursa lokalne zajednice.

14. Procjena i planiranje neposrednog rada s obitelji u obitelji.

15. Organizacijski aspekti adekvatne stručne pomoci pri poremećajima mentalnog zdravlja u obitelji

TEME SEMINARA:

1.Spolni/rodni stereotipi i mentalno zdravlje obitelji (film - Boli me - promocija mentalnog zdravlja; Antoine De

Saint Exupéry - Mali Princ - Audio kniga)

2. Stres i vještine suočavanja sa stresom u obitelji (film - Kako se nositi sa stresom?)

3. Analiza kriznog događaja u obitelji– intervencija u krizi (prikaz slučaja)

4. Obitelj s psihoorganskom simptomatologijom (film - Ja to ne radim namjerno)

5. Obitelj s ovisničkom simptomatologijom (Ovisnosti o alkoholu, cigaretama i drogi – spot)

6. Obitelji s psihotičnom simptomatologijom (film - Elyn Saks - Priča o mentalnoj bolesti - osobna ispovijest)

7. Obitelji sa simptomatologijom poremećaja raspoloženja (film - Andrew Solomon - Depresija, tajna svih nas)

8. Obitelji s psihosomatskom simptomatologijom (film – Patnja duše je put do bolesti tijela)

9. Obitelji sa simptomatologijom poremećaja prehrane (film - Što sam si to učinila?)

10. Rano traumatsko iskustvo člana obitelji (film - Na Rubu Znanosti - Rana trauma (Tomislav Kuljiš)

11. Poteškoće u obitelji čiji član boluje od rijetke bolesti (film - Dan po dan - Dokumentarni film o rijetkim bolestima)

12. Kronična bolest i promjene u obiteljskim odnosima (bolest djeteta, bolest roditelja, bolest brata ili sestre, bolest

partnera) (tumačenje ABCX modela – Kronična bolest: obiteljski stres i modeli suočavanja)

13. Principi produktivnog razrješenja konflikta u obitelji – Morton Deutsch (analiza djela „Romeo i

Julija)

14.Savjetovanje u obitelji; Samozaštitne grupe roditelja; Udruge roditelja

15.Inovativni pristupi osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja i njihovim obiteljima (film - „Uzmi ova slomljena krila",

dokumentarni film o shizofreniji, oporavak bez lijekova (Croatian))

1.5. Vrste izvođenja

nastave

predavanja

seminari i radionice

vježbe

obrazovanje na daljinu

terenska nastava

samostalni zadaci

X multimedija i mreža

laboratorij

mentorski rad

ostalo

___________________

1.6. Komentari Klasičnih 15 ex-katedra predavanja s uključivanjem polaznika i 30 seminarskih sati

interaktivne nastave temeljene na primjerima upotrebom metode razgovora, igranja uloga,

radionica te rasprave o projiciranim filmovima.

1.7. Obveze polaznika

Polaznici su obvezni prisustvovati nastavi, aktivno sudjelovati na seminarskoj nastavi, izraditi seminarski rad u skladu s

uputama koje će dobiti od voditelja kolegija na uvodnom predavanju i položiti pismeni ispit.

1.8. Praćenje1 rada polaznika a, b, c

Pohađanje

nastave 10% Aktivnost u nastavi 20% Seminarski rad 40%

Eksperimentalni

rad

Pismeni ispit 30% Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera

znanja Referat Praktični rad

Portfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada polaznika a, b, c

Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci (odobrenog od Senata).

Rad studenata na predmetu vrednuje i ocjenjuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan postotak uspješnosti

studenta tijekom nastave čini do 70% ocjene, a na završnom ispitu 30% ocjene. Tijekom nastave vrednuje se: a) usvojeno

znanje, b) aktivnost u nastavi, c) samostalni rad, d) pohađanje nastave.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)a, b, c, d

1. Janković, J. (2008): Obitelj u fokusu, ETCETRA

2. Janković, J. (2003): Pristupanje obitelji – sustativni prisup

3. Ferić, M. (2002): Obitelj kao čimbenik rizika i zaštitite za razvoj poremećaja u ponašanju djece i mladih. Hrvatska revija

za rehabilitacijska istraživanja, 38,1,13-24.

4. Ferić, M. (2002): Intervencije usmjerene obiteljima - pregled programa. Kriminologija i socijalna integracija. 10,1-2,

1-

13.

5. Ferić, M., Žižak, A. (2004): Komunikacija u obitelji - percepcija djece i mladih.Hrvatska revija za rehabilitacijska

istraživanja,40,1, 25-38

6. Ferić, M. (2003): "Partnerstvo" programa usmjerenih obitelji i zajednice (u)Bašić, J. Janković, J. (ur.) Lokalna zajednica

– Izvorište nacionalne strategije prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih, Državni zavod za zaštitu obitelji,

materinstva i mladeži, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih,

74-83.

7. Ferić, M., Kranželić Tavra, V. (2005): Rizici u obiteljskom okruženju za zlouporabu sredstva ovisnosti: vide li mladi i

njihovi roditelji isto? Ured za suzbijanje zlouporaba opojnih droga Vlade RH.

8. Marangunić, M., Nikolić, S., Vidović, V., Bujas-Petković, Z. (2008): Obitelj – podrška mentalnom zdravlju pojedinca,

Naklada slap, Zagreb

9. Nikolić, S., i sur. (1996.): Osnove obiteljske terapije – podrška mentalnom zdravlju obitelji, Medicinska naklada, Zagreb

10. Nastavni tekstovi - Prezentacije s predavanja

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)a, b, c

1. Ajduković, M. i dr. (2010.): Priručnik o provedbi Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, Društvo za

psihološku pomoć, Zagreb

2. Ajduković, M., Pavleković, G. (2004.): Nasilje nad ženom u obitelji, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb

3. Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2003): Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Marko M. usluge d.o.o.,

Zagreb

4. Cassidy, J., Shaver, R. P. (eds.) (1999.): Handbook of Attchement, Theory, Research and Clinical Applications,

The Guilford Press, New York, London

5. Cirillo, S. i dr. (1989.): La famiglia maltrattante, Diagnosi e terapia, Raffaello Cortina Editore, Milano

6. Cleghorn, J. M., Lou Lee, B. (1991.): Understanding & Treating Mental Illness, The Strengths & Limits of Modern

Psychiatry, Hogrefe & Huber Pulishers, Toronto,Lewiston, 1991.

7. Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006.): Psihologija braka i obitelji, Golden marketing-Tehnička knjiga,

Zagreb

8. Jusupović, D. i dr. (2008.): Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji, Priručnik za voditelje tretmana,

Društvo za psihološku pomoć, Zagreb

9. Kazneni zakon RH, NN 110/97.

10. Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja 2009. - 2013., MZS RH

11. Obiteljski zakon Republike Hrvatske, NN 116/03., 17/04., 136/04., 107/07.

1 VAŽNO:Uz svaki od načina praćenja rada polaznika unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara

bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.

12. Pećnik, N. (2006.): Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece, Naklada Slap, Jastrebarsko

13. Pelzer, D. (2004.): Dijete zvano „Ono“, Extrade, Rijeka

14. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, NN 137/09., 14/10., 60/10.

15. WHO (2001.) Strengthening mental health promotion, Geneve, World Health Organization u Herrman Helen,

Saxena Shekhar, Moodie Rob eds.

1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj polaznika koji trenutno pohađaju nastavu na

predmetu a, b

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

Nikolić, S., i sur. (1996.): Osnove obiteljske terapije – podrška

mentalnom zdravlju obitelji, Medicinska naklada, Zagreb 5 30

Prezentacije s predavanja Dostupno on-line

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Anonimni upitnici o kvaliteti održane nastave. Ocjena korisnosti predavanja iz perspektive studenata, nastavni sadržaj,

pripremljenost nastavnika, jasnoća izlaganja, količina novih sadržaja i kvaliteta prezentacije. Analize rezultata postignutih

na pismenim ispitima. Evaluacija kvalitete nastave i ispita od strane nastavnika Katedre. Analiza nazočnosti studenata

predavanjima i seminarima te najčešći razlozi izostanaka.





T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091


Tablica 2.

**



Opće informacije

Nositelj predmeta Angela Lovrić,prof.reh., predavač

Naziv predmeta Nova uloga patronažne sestre

Semestar a


izvođenja nastave



1. OPIS PREDMETA


Cilj kolegija je ;

-Upoznati polaznike s mogućnostima prikupljanja, procjene, analize i interpretacije podataka potrebnih za provođenje

intervencija patronažno-zdravstvene skrbi u domu korisnika, u zdravstveno socijalnim institucijama kao i ostalim

zdravstvenim i nezdravstvenim institucijama koje sudjeluju u skrbi djece i obitelji u zajednici;

-Upoznati polaznike s novom ulogom patronažne sestre u prenatalnoj,perinatalnoj i postnatalnoj skrbi za trudnicu, u skrbi

za babinjaču ,novorođenče,dojenče i malo dijete.

- Upoznati polaznike s intervencijama patronažne medicinske sestre, a koje su usmjerene na provođenje zdravstvene

njege u obitelji i zajednici; promicanje zdravlja, provođenje zdravstvenog odgoja i zdravstvenog prosvjećivanje djece i

obitelji te rad u multidisciplinarnom timu i intersektorskoj suradnji.

-Unaprijediti komunikacijske vještine polaznika

-Unaprijediti profesionalnost i učinkovitost patronažne sestre u radu s obiteljima.

-Osposobiti polaznike za osnaživanje roditelja i unapređenje roditeljskih vještina.

-Osposobiti polaznike za povezivanje marginaliziranih i socijalno isključenih obitelji sa širom zajednicom .





- Shvatiti i osvjestiti važnost uloge patronažne sestre u životima djece i obitelji

- Razlikovati emocionalno, kognitivno i ponašajno zasnovane stavove

- Usvojiti i ojačati profesionalan pristup tijekom provođenja patronažno-zdravstvene skrbi

- Odrediti ključne elemente patronažnog profesionalnog rada ključnog za uspješno pružanje skrbi.

- Identificirati principe za uspješnu suradnju i povezanost između stručnih službi iz područja zdravstva i drugih

sektora

- Zastupati obitelj i upućivati

- Uočiti i razlikovati nacionalne i sociokulturalne čimbenike koji utječu na zdravlje djece i obitelji.

- Usvojiti holistički pristup u patronažnoj skrbi

- Prepoznati i predvidjeti utjecaj predrasuda i diskriminacije na zdravlje djece i obitelji

- Definirati socijalnu isključenost, obrazložiti kako djeluje na zdravlje pojedinca i obitelj

- Razumjetii kako stereotipi, predrasude i diskriminacija stručih osoba utječu na obitelj i na vlastitu profesionalnu

ulogu


- Razumjeti karakteristike koje koče sudjelovanje obitelji

- Razlikovati vrste obitelji, objasniti društveni utjecaj na obitelj i obrazložiti suvremene probleme obitelji

- Isplanirati nepristrane načine rada s obiteljima fokusirane na snagu obitelji i izabrati najbolju intervenciju za

obitelj s kojom se radi

- Identificirati razinu potreba i djelovati s ciljem smanjenja rizika i ranjivosti


TEME PREDAVANJA:

1. Uvodno predavanje: značaj, ciljevi i ishodi kolegija

2. Profesionalnost i sveobuhvatna nova uloga patronažne sestre

3. Procijena obitelji

4. Obitelj pred bolešću,siromaštvom,socijalnom isključenosti

5. Trudnice, babinjače u socijalno i kulturno depriviranim sredinama

6. Djeca u socijalno i kulturno depriviranim sredinama

7. Gdje i na koji način pružati podršku

8. Skrb za malu djecu u svim obiteljima i povećanje otpornosti djece

9. Holistički pristup

10. Komunikacijske vjestine i interakcija s drugima

11. Ranjivost i otpornost

12. Detektiranje jakih strana obitelji i pristup utemeljen na prednostima

13. Umrežavanje u zajednici

14. Sestrinska dokumentacija

15. Zastupanje obitelji i upućivanje

TEME SEMINARA:

1. Dijete u središtu obitelji

2. Crtanje eko mape

3. Obitelj i struktura obitelji u suvremenom društvu

4. Nepristran pristup u radu s obiteljima

5. Asertivna komunikacija (radionica)

6. Samoprocijena komunikacijskih vještina

7. Patronažna služba u suvremenom zdravstvu i uloga patronažne sestre u promicanju zdravlja

8. Patronažna sestrinska skrb dojenčeta i malog djeteta

9. Praćenje razvoja djece i rano otkrivanje poremećaja;

10. Prevencija ozljeda u dječjoj dobi:

11. Mjere za očuvanje i unapređenja zdravlja trudnice

12. Mjere za očuvanje i unapređenja zdravlja babinjače i novorođenčeta

13. Mjere za očuvanje i unapređenja zdravlja dojenčeta

14. Mjere za očuvanje i unapređenja zdravlja malog i predškolskog djeteta

15. Samozbrinjavanje

1.5. Vrste

izvođenja

nastave

predavanja


vježbe


x terenska nastava

samostalni zadaci

X multimedija i mreža

laboratorij

mentorski rad

ostalo

___________________

1.6. Komentari

Klasičnih 15 ex-katedra predavanja s uključivanjem polaznika i 15 seminarskih sati


radionica te rasprave o projiciranim dokumentarnim filmovima., parlaonice i debate.



uputama koje će dobiti od voditeljice kolegija na uvodnom predavanju i položiti pismeni ispit.


Pohađanje


Eksperimentalni

rad






Portfolio







1)Nastavni materijali,

2)Prezentacije s predavanja.

3) Z Mojsović i sur; Sestrinstvo u zajednici I dio Visoka zdravstvena škola, Zagreb 2005

4) Z.Mojsović i sur.; Sestrinstvo u zajednici II dio Visoka zdravstvena škola, Zagreb 2006

5) HKMS Smjernice za provođenje zdravstvene njege u patronažnoj djelatnosti ,2013

6)HKMS Smjernice za postupke u zdravstvenoj njezi u kući, Zagreb 2013

7) International step by step association (ISSA) ,Modul 2: The new role of the home visitor

(Dostupan prijevod i na hrvatski jezik)


1) Astuto J & Allen L.(2009)Home Visitation and Youn Chlindren: An Approach Worth Investing

2) Chlamers K. (2012) Approaches to Supporting Families : Pages 120-160

3) Day C, Morton C, Ibbeson A,Maddison S,Peas R,Smith K. (2014) Antenatal/Postnatal Guide,Journal of Health

Visiting. 2(12) 658-669

4) Rhodes,H (2007)How to help families in trouble:a short guide-Family & Parenting Institut,London


predmetu a, b


30







Tablica 2. **



Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Vanja Smokvina

Dr. sc. Sandra Winkler

Naziv predmeta Obitelj i djeca u sustavu socijalnog prava

Semestar a


izvođenja nastave


Broj sati (P+V+S) P 15 + V 0 + S 0

1. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta Obitelj i djeca u sustavu socijalnog prava su:

- Upoznavanje ciljane skupine polaznika programa s pravnim okvirom sustava socijalne zaštite djece i obitelji u RH

- Upoznavanje s pravima i ovlastima te osposobljavanje polaznika za rad u kućnoj njezi

- Upoznavanje polaznika s pravima djeteta u međunarodnom i nacionalnom pravnom okviru

- Upoznavanje polaznika s obiteljskopravnim propisima i sudskom praksom

- Upoznavanje polaznika s pravima iz sustava socijalnog prava i s odgovarajućom sudskom praksom





- Definirati i nabrojati temeljna prava djeteta u obitelji i u društvu

- Definirati i objasniti osnovna obilježja socijalnog prava u RH

- Definirati i objasniti osnovna obilježja obiteljskog prava u RH

- Prepoznati u konkretnom slučaju ovlasti i dužnosti ciljane skupine radi ostvarivanja djetetovog najboljeg interesa

- Isplanirati načine rada s obiteljima i djecu na temelju stečenih teorijskih znanja


TEME PREDAVANJA:

1.Uvodno predavanje: značaj, ciljevi i ishodi kolegija

2. Izvori prava: međunarodni i nacionalni

3. Sustav socijalnoga prava u RH

4. Sustav obiteljskog prava u RH

5. Pravni odnosi roditelja i djece

6. Prava djeteta

7. Djeca i obitelj u sustavu socijalnoga prava

8. Prevencija nasilja nad djecom

1.5. Vrste

izvođenja

nastave

predavanja

x seminari i radionice

vježbe


terenska nastava

samostalni zadaci

x multimedija i mreža

laboratorij

mentorski rad

ostalo

___________________

1.6. Komentari


Polaznici su obvezni prisustvovati nastavi, aktivno sudjelovati na nastavi, izraditi esejski rad u skladu s uputama koje će

dobiti od nastavnika na uvodnom predavanju, položiti kolokvij i položiti pismeni ispit.


Pohađanje

nastave 10% Aktivnost u nastavi 20% Seminarski rad

Eksperimentalni

rad

Pismeni ispit 30% Usmeni ispit Esej 20% Istraživanje


znanja 20% Referat Praktični rad

Portfolio







International step by step association (ISSA) , Module 11:Working_against_stigma_discrimination

Alinčić, Mira i dr., Obiteljsko pravo, treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, 2007. (izabrana

poglavlja)

Hrabar, Dubravka (ur.), Prava djece. Multidisciplinarni pristup, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2016.

(izabrana poglavlja),

Cvjetko, Božica, Singer, Mladen, Kaznenopravna zaštita djece, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2013. (izabrana

poglavlja)

Puljiz Vlado, Bežovan Gojko, Matković Teo, Šućur Zoran, Zrinščak Siniša; Socijalna politika Hrvatske, Pravni

fakultet Zagreb, Zagreb, 2008. (izabrana poglavlja),

Zakon o obveznim zdravstvenom osiguranju, Narodne novine br. 80/2013., 137./2013.

Zakon o socijalnoj skrbi, Narodne novine br. 157/2013., 152/2014., 99/2015.

Obiteljski zakon, Narodne novine br. 103/2015.

Ostali odgovarajući pravni propisi sukladno programu kolegija.

Prezentacije s predavanja.



predmetu a, b


Alinčić, Mira i dr., Obiteljsko pravo, treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje,

Narodne novine, 2007. 20 30

Hrabar, Dubravka (ur.), Prava djece. Multidisciplinarni pristup, Pravni

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2016. (izabrana poglavlja) 20 30

Cvjetko, Božica, Singer, Mladen, Kaznenopravna zaštita djece, Nakladni

zavod Globus, Zagreb, 2013. (izabrana poglavlja) 20 30

Puljiz Vlado, Bežovan Gojko, Matković Teo, Šućur Zoran, Zrinščak Siniša;

Socijalna politika Hrvatske, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 2008.

(izabrana poglavlja),

20 30

Obiteljski zakon Dostupno on-line

Zakon o obveznim zdravstvenom osiguranju Dostupno on-line

Zakon o socijalnoj skrbi Dostupno on-line

Ostali odgovarajući pravni propisi sukladno programu kolegija Dostupno on-line







Tablica 2.

**



Opće informacije

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Goran Palčevski

Naziv predmeta Okruženje i sigurnost djeteta

Semestar a


izvođenja nastave


Broj sati (P+V+S) P 10+ S 15

1. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta

- usvajanje znanja i vještina iz područja hitnih stanja i ozljeđivanja u dječjoj dobi

- usvajanje znanja i vještina za edukaciju roditelja iz područja hitnih stanja i ozljeđivanja u dječjoj dobi te njihove

prevencije

- unapređenje profesionalnosti i učinkovitosti u radu s obiteljima





- imenovati i prepoznati težinu i posljedicu nenamjernih ozljeda kod djece

- objasniti problematiku nenamjernog ozljeđivanja, njegovu učestalost i utjecaj na dijete, obitelji društvo

- prepoznati najčešće rizične situacije ozljeđivanja djece u kućnom okruženju

- podijeliti s obiteljima bitne informacije o ozljeđivanju, prvoj pomoći i prevenciji

- procijeniti rizike u obiteljskom okruženju, educirati i pomoći roditeljima u njihovu sprečavanju


TEME PREDAVANJA:


2. Hitna stanja u dječjoj kirurgiji ( respiratorni, gastrointestinalni, urogenitalni sustav)

3. Hitna stanja u dječjoj kirurgiji (traume, krvarenja, politraume)

4. Reanimacijski postupci kod djece

5. Padovi kod djece

6. Utapanje kod djece

7. Opekotine kod djece

8. Trovanja kod djece

9. Gušenje i davljenje kod djece

10. Hitna stanja u dječjoj neurologiji (epilepsije, epileptički status i sindrom iznenadne dojenačke smrti)

TEME SEMINARA:

1. Sigurnost u kući i oko nje

2. Prevencija padova kod djece

3. Prevencija ozljeđivanja u vodi kod djece

4. Prevencija ozljeđivanja od vatre kod djece

veučilište u Rijeci • University of Rijeka


T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091




T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091




5. Prevencija ozljeđivanja od oparina kod djece

6. Prevencija ozljeđivanja od ekspolozivnih naprava, oružja i električne struje kod djece

7. Prevencija ozljeđivanja od ljekova i različitih kemijskih sredstava kod djece

8. Prevencija gušenja sitnim predmetima i hranom kod djece

9. Prevencija ozljeđivanja djece u prometu

10. Prevencija ozljeđivanja po dobi djetea ( od novorođenačke dobi do 9 mjeseci )

11. Prevencija ozljeđivanja po dobi djetea ( od 9 do 18 mjeseci )

12. Prevencija ozljeđivanja po dobi djetea ( od 18 mjeseci do 3 godine)

13. Prevencija ozljeđivanja po dobi djetea ( od 3 do 6 godina)

14. Uloga patronažne sestre u prevenciji ozljeđivanja djece

15. Procjena rizika u obitelji

1.5. Vrste

izvođenj

a

nastave

predavanja


vježbe


terenska nastava

samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij

mentorski rad

ostalo

___________________

1.6. Koment

ari Deset predavanja s uključivanjem polaznika i 15 seminarskih sati interaktivne nastave.





Pohađanje


Eksperimentalni

rad




Portfolio







1.) Audy-Kolarić Lj. i sur. (2001). Hitna stanja u djece. Zagreb: Školska knjiga.

2.) Prezentacije s predavanja.

3.)International step by step association (ISSA), Module 9:Home safety.

(Dostupan prijevod na hrvatski)


1.) Sethi D, Towner E, Vincenten J, Segui-Gomez M & Racioppi F (2008). Europsko izvješće o promicanju sprečavanja

ozljeda kod djece. Ured SZO za Europu.

http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0003/83757/E92049.pdf

2.) UNICEF i WHO (2008.). “Zabavljajte se, budite sigurni” verzija Globalnog izvješća prilagođena djeci

http://www.who.int/violence_injury_prevention/child/injury/world_report/child_friendly/en/index.html

3.) Konvencija UN-a o pravima djeteta http://www.unicef.org/crc/

4). Europsko udruženje za sigurnost djece – Vodič za dobru praksu

http://www.childsafetyeurope.org/publications/goodpracticeguide/index.html

5.) Europsko udruženje za sigurnost djece – Činjenice i praktični savjeti o prevenciji ozljeda

http://www.childsafetyeurope.org/publications/alliance-fact-and-tip-sheets.html



http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0003/83757/E92049.pdf

http://www.who.int/violence_injury_prevention/child/injury/world_report/child_friendly/en/index.html

http://www.unicef.org/crc/

http://www.childsafetyeurope.org/publications/goodpracticeguide/index.html

http://www.childsafetyeurope.org/publications/alliance-fact-and-tip-sheets.html

6.) Europsko udruženje za sigurnost djece – Vodič o sigurnosti dječjih proizvoda

http://www.childsafetyeurope.org/publications/info/product-safety-guide.pdf

7.) SZO (2013.) – Priručnik za bolničku njegu djece, drugo izdanje

http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/81170/1/9789241548373_eng.pdf?ua=1

8.) Odgoj djece – australska internetska stranica o roditeljstvu

http://raisingchildren.net.au/safety/toddlers_safety.html

9.) Globalno izvješće SZO-a o utapanju: sprečavanje vodećeg ubojice

http://www.who.int/violence_injury_prevention/publications/drowning_global_report/en/

1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj polaznika koji trenutno pohađaju nastavu

na predmetu a, b


30







http://www.childsafetyeurope.org/publications/info/product-safety-guide.pdf

http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/81170/1/9789241548373_eng.pdf?ua=1

http://www.who.int/violence_injury_prevention/publications/drowning_global_report/en/

Tablica 2.

**



Opće informacije

Nositelj predmeta Dr. sc. Sandra Bošković prof.reh. , viši predavč

Doc. dr. sc. Sanja Skočić MihićSandra Bošković

Naziv predmeta Podrška obiteljima djece s teškoćama u razvoju

Semestar a


izvođenja nastave



1. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta:

- Objasniti značaj ranog razvoja u prevenciji razvojnih teškoća

- Upoznati polaznike s ulogom/doprinosom patronažne sestre u prevenciji razvojne teškoće i poticanju optimalnog

razvoja

- Osposobiti patronažnu sestru za otkrivanje razvojnih teškoća opservacijom djeteta i podacima dobivenim od

roditelja, te na temelju razvojnih miljokaza tipičnog razvoja

- Upoznati polaznike s faktorima koji mogu poboljšati rad u sektorima

- Upoznati polaznike s dostupnošću resursa u lokalnoj zajednici, državnim službama / privatnom sektoru

(nevladine organizacije, civilna društva, dobrotvorne organizacije, crkva) koje mogu biti dostupne obiteljima

djece

- Proučiti primjereno komuniciranje sa drugim sektorima





- Opisati uzroke razvojnih teškoća u ranoj dobi

- Opisati značaj prevencije, rane intervencije i intervencija sa djecom s razvojnim teškoćama rane dobi

- Interpretirati odnos učestaluh teškoća s kojima se obitelji djece s teškoćama suočavaju i podršku patronažne

sestre

- Argumentirati načine povezivanja postojećim resursa podrške obiteljima i djeci s teškoćama u zajednici, i ulogu

patronažne sestre u njihovom povezivanju

- Oformiti i voditi tim za umrežavanje usluga u zajednici na osnovu individualne potrebe obitelji i djece

- Primjeniti primjerene komunikacijske vještine unutar tima

- Pružiti podršku roditeljima djece s teškoćama u prihvaćanju i nošenju s razvojnim teškoćama djece osnažujući ih

za interakcije s djecom

- Unapreditiv profesionalnu učinkovitosti patronažnih sestara u pružanju podrške obitelji djece s teškoćama u

- Razviti vještine praćenja razvoja male djece



T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091



- Pružiti psihosocijalnu podršku obitelji s ciljem aktivnog uključivanja roditelja u rad s djetetom

- Educirati roditelje o procesu scrininga i praćenja razvoja djeteta


TEME PREDAVANJA:

1. Prevalencija razvojnih teškoća

2. Definicije i klasifikacije teškoća u razvoju

3. Socijalni model tumačenja razvojne teškoće i značaj rane intervencije

4. Uloga patronažne sestre u prevenciji razvojnih teškoća

5. Uloga patronažne sestre u pružanju podrške obiteljima s djecom s teškoćama u razvoju

6. Novi koncepti u radu s obiteljima djece s teškoćama

7. Važnost praćenja i uključivanja roditelja u praćenje razvoja djeteta

8. Praćenje razvoja prilikom kućnih posjeta

9. Alati za praćenje i skrining razvoja

10. Praćenje drugih faktora koji utiču na rani razvoj djeteta

11. Formalna procjena

12. Razgovor s roditeljima o kašnjenju u razvoju

13. Podrška obiteljima nakon procjene djeteta

14. Ekološki pristup ranom razvoju djeteta

15. Sustav prespektive u ranom razvoju djeteta

16. Holistički pristup razvoju djeteta

17. Servisi podrške

18. Univerzalni progresivni model kućnih posjeta

19. Modeli rada s drugim sustavima

20. Strategije I aktivnosti u kreiranju sustava podrške obitelji I djeci s teškoćama u razvoju

21. Zdravstveni sustav u podršci obitelji I djeci s teškoćama u razvoju

22. Umrežavanje sustava u podršci obitelji I djeci s teškoćama u razvoju

23. Supervizija

24. Zastupanje obitelji

SEMINARI:

1. Tko su djeca s teškoćama-definicije u različitim sustavima, termini, klasifikacije, prevalencija

2. Credo podrške-potaknimo drugačije razmišljanje

3. Česti razvojni poremećaji i teškoće u razvoju ( 2 seminara)

4. „Priča iz Nizozemske’’, Invaliditet u obitelji - pristup i očekivanja

5. Životni ciklusi obitelji djeteta s teškoćama i uloge unutar obitelji

6. Roditeljski stres u obitelji djece s teškoćama - modeli prorađivanja krize

7. “Kako je hodati u mojim cipelama”- interaktivna radionica sa roditeljima djece s teškoćama (2-3 seminara)

8. „Djeca ljubavi“ dokumentarni film o obiteljima djece s Sy Down

9. Uloga patronažne sestre u pružanju podrške obitelji djece s teškoćama

1.5 Vrste

izvođenja

nastave

predavanja


vježbe


terenska nastava

samostalni zadaci


laboratorij

mentorski rad

ostalo

___________________

1.6. Komentari



radionica te rasprave o projiciranim dokumentarnim filmovima.


Polaznici su obvezni prisustvovati nastavi, aktivno sudjelovati na seminarskoj nastavi, izraditi praktičan rad u skladu s



Pohađanje


Eksperimentalni

rad





znanja Referat Praktični rad 40%

Portfolio







International step by step association (ISSA), Modul 12, 13, 15 : Children who develop differently- Children with

disabilities or Developmental Difficulties, Working with other sectors, Developmental Monitoring and Screening,



Kostelnik, M.J. i sur. (2004). Djeca s posebnim potrebama. Zagreb-Educa

Greenspan, S.E., Wieder S. (2003). DIJETE S POSEBNIM POTREBAMA - Poticanje intelektualnog i emocionalnog razvoja.

Lekelnik: Ostvarenje.

Ljubešić, M.: Biti roditelj- Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranog dječjeg razvoja i podrške obitelji s malom

djecom, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb, 2003.

Leutar, Z., Ogresta, J., Milić Babić, M.: Obitelj osoba s invaliditetom i mreže podrške, Zagreb, 2008.

Janković, J.: Pristupanje obitelji- sustavni pristup, Alineja, Zagreb, 2004.

Juul, J.: Razgovori s obitelji; perspektive i procesi, Alinea, Zagreb, 1995.


predmetu a, b


5 30







Tablica 2.

**



Opće informacije

Nositelj predmeta Dr.sc. Sandra Bošković, prof.reh., viši predavač

Naziv predmeta Promoviranje jednakosti i inkluzije

Semestar a


izvođenja nastave



1. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta Promoviranje jednakosti i inkluzije su:

- Unaprijediti profesionalnostii učinkovitost u radu s obiteljima

- Osposobiti polaznika za nepristrani pristup u radu s obiteljima

- Proučiti dekonstrukciju predrasuda radi postizanja inkluzivnog razmišljanja

- Osposobiti polaznika za osnaživanje roditelja i unapređenje roditeljskih vještina

- Osposobiti polaznika za povezivanje marginaliziranih i socijalno isključenih obitelji sa širom zajednicom

- Osposobiti polaznika za poticanje obitelji da potraže usluge koje doprinose njenoj dobrobiti i dobrobiti djeteta





- Definirati stavove i nabrojati glavne komponente stavova

- Razlikovati emocionalno, kognitivno i ponašajno zasnovane stavove

- Objasniti glavne teorijske modele povezanosti stavova i ponašanja

- Definirati, prepoznati i razlikovati stereotipe, predrasude, diskriminaciju i internalizirano ugnjetavanje

- Identificirati i razlikovati nacionalne i kulturne stereotipe

- Objasniti i razlikovati uzroke i izvore stereotipa i predrasuda

- Prepoznati i predvidjeti utjecaj predrasuda i diskriminacije na obitelj

- Prepoznati medijske stereotipe i objasniti ulogu medija u podržavanju stereotipa i predrasuda

- Definirati socijalnu isključenost, obrazložiti kako djeluje na pojedinca i obitelj te identificirati socijalno isključene

skupine u Hrvatskoj

- Definirati etiketiranje i stigmatizaciju

- Objasniti ciklus ugnjetavanja i razlikovati faze ciklusa ugnjetavanja

- Definirati samoispunjavajuće proročastvo i isplanirati scenarij prekidanja samoispunjavajućeg proročanstva

- Objasniti kako stereotipi, predrasude i diskriminacija stručnih osoba utječu na obitelj i na vlastitu profesionalnu

ulogu

- Nabrojati i prepoznati faze u procesu pripisivanja krivnje žrtvi

- Razlikovati činjenice, tumačenja i sudove radi dekonstrukcije predrasuda

- Nabrojati karakteristike koje koče sudjelovanje obitelji

- Nabrojati i objasniti principe perspetkive zasnovane na prednostima obitelji

- Razlikovati vrste obitelji, objasniti društveni utjecaj na obitelj i obrazložiti suvremene probleme obitelji

- Isplanirati nepristrane načine rada s obiteljima fokusirane na snagu obitelji i izabrati najbolju intervenciju za

obitelj s kojom se radi


TEME PREDAVANJA:


2. Stavovi i odnos stavova i ponašanja

3. Stereotipi, predrasude i diskriminacija

4. Uzroci i izvori stereotipa i predrasuda

5. Utjecaji i posljedice predrasuda i diskriminacije

TEME SEMINARA:

1. Prepoznavanje stereotipa, predrasuda i diskriminacije (radionica „Vlak“)

2. Nacionalni i kulturni stereotipi (radionica „Kulturnica“)

3. Uloga medija u stvaranju i podržavanju stereotipa i predrasuda (analiza sadržaja medija)

4. Socijalna isključenost i utjecaj na pojedinca i obitelj (radionica „Korak naprijed“)

5. Socijalno ugrožene društvene skupine i inkluzija (dokumentarni film)

6. Ciklus ugnjetavanja i sprečavanje samoispunjavajućeg proročanstva

7. Pripisivanje krivnje žrtvi

8. Inkluzivno mišljenje i dekonstrukcija predrasuda

9. Suvremeni problemi i struktura obitelji

10. Nepristran pristup u radu s obiteljima

1.5. Vrste

izvođenj

a

nastave

predavanja


vježbe


terenska nastava

samostalni zadaci


laboratorij

mentorski rad

ostalo

___________________

1.6. Koment

ari








Pohađanje


Eksperimentalni

rad



znanja Referat Praktični rad 30%

Portfolio







International step by step association (ISSA), Module 11: Working against stigma and discrimination. Promoting equity,

inclusion and respect for diversity. International Step by Step Association.



1. Aronson, E., Wilson, T.D., Akert, R.M. (2002) Socijalna psihologija. Četvrto izdanje. Zagreb: MATE d.o.o.

Poglavlje 7. Stavovi i promjena stava. str. 214-237., Poglavlje 12. Predrasude. Kako nastaju i kako ih smanjiti.

str. 454-504.Brown, R. (2006). Grupni procesi: Dinamika unutar i između grupa. Zagreb: Naklada Slap. Poglavlje

8. Socijalni identitet i međugrupni odnosi. str. 311-360.

2. Čipin I., Akrap A. (2008). Stambeni problemi, produženi život s roditeljima i odgoda ulaska u brak u Hrvatskoj,



Revija za socijalnu politiku, 15(3), str. 415-434.

3. Čorkalo Biruški, D., Ajduković, D. (2008). Promjene međuetničke diskriminacije u djece i međuetnički stavovi i

ponašanja njihovih roditelja. Ljetopis socijalnog rada, 15 (3), str. 377-400.

4. Čudina, M., Obradović J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga.

5. Laklija M., Dobrotić I. (2009). Korelati sukoba obiteljskih i radnih obveza u Hrvatskoj, Revija za socijalnu politiku,

16 (1), str. 45-63.


predmetu a, b


ISSA. Module 11: Working against stigma and discrimination. Promoting

equity, inclusion and respect for diversity. International Step by Step

Association.

Dostupno on-line 30

Nastavni materijali s predavanja. Dostupno on-line 30










T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091


Tablica 2.

**



Opće informacije

Nositelj predmeta Pred. Martina Šendula-Pavelić, prof. psihologije

Prof. dr. sc. Daniela Malnar

Naziv predmeta Rani razvoj djeteta

Semestar a


izvođenja nastave



1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta Rani razvoj djeteta je unaprijediti poznavanje važnosti razvoja u prvim godinama života djeteta s naglaskom

na spoznajama o razvoju mozga koji ima ključni utjecaj na neurobiološke puteve koji utječu na zdravlje, učenje i

ponašanje tijekom cijelog životnog ciklusa te razvijati vještine podrške roditeljima/skrbnicima u osiguravanju

pravovremenog poticanja kvalitetnog psihofizičkog razvoja i stvaranju sigurnog i poticajnog okruženja na dobrobit djeteta.




Očekuje se da će polaznici nakon položenog ispita iz predmeta moći:

- definirati glavne odrednice ranog razvoja djeteta do 6. godine života

- objasniti važnost prvih godina života u razvoju pojedinca

- objasniti povezanost ranih iskustava, zdravog razvoja mozga i zdravlja u odrasloj dobi

- objasniti fenomen plastičnosti mozga

- nabrojati razvojne zadatke i objasniti karakteristike fizičkog, kognitivnog, emocionalnog i socijalnog razvoja u

pojedinoj razvojnoj dobi djeteta do 6. godina

- objasniti posljedice nedovoljne stimulacije, deprivacije, zlostavljanja i zanemarivanja na razvoj mozga

- objasniti važnost i implikacije brižnih, sigurnih, poticajnih, predvidivih i uzvratnih odnosa s malom djecom

- prepoznati čimbenike rizika i čimbenike otpornosti u razvoju djeteta do 6. godine života

- pomoći roditeljima identificirati svoje vlastite snage i odrediti koje interakcije najbolje promoviraju zdrav razvoj

- planirati specifične poticaje za rast i razvoj potencijala djeteta do 6. god i dati prijedloge za njihovu

implementaciju u radu s roditeljima/skrbnicima


TEME PREDAVANJA:

1. Uvod u kolegij: svrha, ciljevi i ishodi kolegija

2. Razdoblje ranog djetinjstva

3. Razvoj i razvojne potrebe djeteta u prvim godinama života

4. Razvoj mozga

5. Motorički i kognitivni razvoj

6. Razvoj govora

7. Emocionalni razvoj i razvoj privrženosti


8. Socijalni i moralni razvoj

9. Okoliš i okruženje djeteta

10. Zaštitni i rizični čimbenici u razvoju djeteta

TEME SEMINARA:

1. Indikatori ranog razvoja djeteta i razvojni zadaci

2. Poticanje razvoja djeteta u pojedinoj razvojnoj dobi/razvojnom području

3. Arhitektura i razvoj mozga

4. Rana iskustva i razvoj mozga

5. Uloga stresnih čimbenika u razvoju mozga

6. Rana iskustva i razvoj privrženosti

7. Razvoj pojma o sebi

8. Uloga igre i uloga glazbe u ranom razvoju

9. Razvoj spolnih razlika i rodnih uloga

10. Obiteljske okolnosti i obilježja roditelja/skrbnika kao čimbenika razvojnog rizika djeteta

11. Interakcije roditelja/skrbnika koje promoviraju zdrav razvoj

12. Stvaranje uvjeta za optimalni rast i razvoj djeteta

13. Poticanje emocionalnog razvoja djeteta, prepoznavanja, razumijevanja i izražavanja emocija

14. Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije

15. Smanjivanje rizičnih i jačanje zaštitnih čimbenika u svakodnevnoj interakciji

1.5. Vrste

izvođenja

nastave

predavanja


vježbe


terenska nastava

samostalni zadaci


laboratorij

mentorski rad

ostalo

___________________

1.6. Koment

ari

U seminarskom dijelu nastave očekuje se aktivni angažman polaznika u radu u radionicama

i analizi tekstova i filmova na zadane teme.


Polaznici su obvezni prisustvovati nastavi, aktivno sudjelovati u realizaciji seminara, izraditi seminarski rad u skladu s

uputama koje će dobiti od voditeljice kolegija na uvodnom predavanju i položiti pisani ispit.


Pohađanje


Eksperimentalni

rad




Portfolio







1. International step by step association (ISSA), Module 1:ECD_Endless_Oportunities.


2. „Rano djetinjstvo – razdoblje neograničenih mogućnosti“ – materijali UNICEF-a

3. Materijali s predavanja


1. Ajduković, M. (2015). Pomoć roditeljima u zaštiti dobrobiti djeteta. Priručnik za socijalne radnike, druge stručnjake i

suradnike centara za socijalnu skrb. Društvo za psihološku pomoć. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.

2. Ajduković, M., Rajter, M. (2014). Obiteljski ekonomski stres kao čimbenik rizika za nasilne odgojne postupke i

psihosocijalnu dobrobit djece. U: Brajša-Žganec, A., Lopižić, J., Penezić, Z. (ur.), Psihološki aspekti suvremene

obitelji, braka i partnerstva. Naklada Slap i Hrvatsko psihološko društvo. Jastrebarsko, 353-375.

3. Berk, L. E. (2015). Dječja razvojna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.



4. McCain MN, Mustard JF, & McCuaig K. (2011). Early Years Study 3: Making Decisions, Taking Action. Toronto:

Margaret & Wallace McCain Family Foundation.

5. Pećnik, N., Starc, B. (2010). Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta i podrška roditeljima najmlađe djece. Zagreb:

Ured UNICEF-a za Hrvatsku.

6. Pećnik, N., Radočaj, T. i Tokić, A. (2011.) Uvjerenja javnosti o ispravnim roditeljskim postupcima prema djeci

najmlađe dobi. Društvena istraživanja, 20 (3), str. 625. – 646.

7. Pećnik, N. ur. (2013). Kako roditelji i djeca brinu o djeci najmlađe dobi u Hrvatskoj, Zagreb: Ured UNICEF-a za

Hrvatsku.

8. Sheridan, M. D., Howard, J., Alderson, D. (2011). Play in Early Childhood: From Birth to Six Years, 3rd Edition Volume:

New York, Routledge.

9. Starc, B., Čudina-Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B. i Letica, M. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta

predškolske dobi. Zagreb: Golden market.

10. Šućur, Z., Kletečki Radović, M., Družić Ljubotina, O., Babić, Z. (2015). Siromaštvo i dobrobit djece predškolske dobi

u Republici Hrvatskoj. Zagreb: UNICEF.

11. Vasta, R., Haith, M. M. i Miller, S. A. (1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

12. UNICEF (2011). Early Childhood Development. What Parliamentarians Need to Know and Do. UNICEF Regional Office

for the Central and Eastern Europe and the Commonwealth of Independent States: Geneva.

13. UNICEF (2013). Keeping Our Promise to Children: An agenda for action. Geneva: UNICEF.

14. UNICEF, WHO, UNESCO, UNFPA, UNDP, UNAIDS, WFP and the World Bank (2010). Facts for Life. Fourth Edition. New

York: UNICEF.

15. Oates J., Karmiloff-Smith A, Johnson MH, Eds. (2012). Developing Brains. Early Childhood in Focus 7.

16. Vlastelica, M. (2014). Rani odnos majka-dijete u svjetlu neuroznanstvenih spoznaja. Zagreb: Medicinska naklada.

17. Walker SP, Wachs TD, Grantham-McGregor S, Black MM, Nelson CA, Huffman SL, Baker-Henningham H, Chang SM,

Lozoff B, Meeks-Gardner JM, Powell CA, Rahman A, and Richter L. (2011) Child Development 1: Inequality in early

childhood: risk and protective factors for early child development. Lancet, 378: 1325-1338.


predmetu a, b


30







bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti

Tablica 2.

**3.2. Opis predmeta / predavanja


Opće informacije

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Goran Palčevski

Naziv predmeta Zlostavljanje i zanemarivanje djece

Semestar a


izvođenja nastave


Broj sati (P+S) P 10 + S 15

1. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta Zlostavljanje i zanemarivanje djece su:

- Unapređenje profesionalne učinkovitosti patronažnih sestara u radu s obiteljima

- Upoznati polaznika s vrstama zlostavljanja djece

- Osposobiti polaznike da prepoznaju simptomatologiju mogućeg zlostavljanja i zanemarivanja kod djece

- Osposobiti polaznika da prepoznaje krizna stanja u obitelji koja bi mogla dovesti do mogućeg zlostavljanja i

zanemarivanja djece

- Osposobiti polaznika za osnaživanje roditelja i unapređenje roditeljskih vještina kako bi se izbjeglo moguće

zlostavljanje ili zanemarivanje djece

- Osposobiti polaznika za osnaživanje marginaliziranih, socijalno isključenih obitelji i obitelji u kriznim stanjima

- Upoznati polaznike sa rizičnim skupinama djece na zlostavljanje i zanemarivanje

- Upoznati polaznike kada treba reagirati i poduzeti korake u zaštiti djece od zlostavljanja i zanemarivanja





- Objasnitii prava i potrebe djece razne kronološke dobi

- Definirati zlostavljanje i zanemarivanje

- Razlikovati i definirati tjelesno, emocionalno i seksualno zlostavljanje

- Definirati razne oblike tjelesnog, emocionalnog i spolnog zlostavljanja

- Objasniti simptome pojedinih oblika zlostavljanja kod djece

- Prepoznati zanemarivanje djece i moguće simptome

- Definirati uzroke i izvore za zlostavljanje i zanemarivanje djece

- Objasniti posljedice do kojih mogu dovesti razni oblici zlostavljanja i zanemarivanja na tjelesni razvoj djece

- Objasniti posljedice do kojih mogu dovesti razni oblici zlostavljanja i zanemarivanja na mentalni razvoj djece

- Objasniti posljedice do kojih mogu dovesti razni oblici zlostavljanja i zanemarivanja na ponašanje i

funkcioniranje djece

- Objasniti koja krizna stanja obitelji mogu pogodovati razvoju preduvjeta za zlostavljanje i zanemarivanje djece

- Prepoznati zaštitne čimbenike u obitelji koji mogu pomoći obitelji u sprječavanju zlostavljanja i zanemarivanja

djece

- Objasniti kako socio-ekonomski status obitelji(socijalno ugrožene isključene i marginalizirane društvene

skupine) može dovesti do zlostavljanja i zanemarivanja djece


Trg braće Mažuranića 10 • 51 000 Rijeka • Croatia Th v

- Objasniti koje poteškoće funkcioniranja obitelji i poremećaje u funkcioniranju obitelji se dešavaju u današnjim

suvremenim obiteljima

- Objasniti gdje se i kome obitelji u pojedinim slučajevima i potrebama trebaju uputiti na traženje pomoći kako bi

se podigla razina funkcioniranja obitelji

- Prepoznati djecu s teškoćama u razvoju i drugačijim potrebama

- Objasniti koji su mogući uzroci zbog kojih su djeca s teškoćama i drugačija djeca rizična skupina na zlostavljanje i

zanemarivanje

- Razlikovati činjenice od sumnji na zlostavljanje i zanemarivanje

- Definirati opravdanu sumnju i činjenicu na zlostavljanje i zanemarivanje kao obavezu za prijavu obitelji/ roditelja

- Objasniti korake u postupanju prijave obitelji/roditelja zbog zlostavljanja i zanemarivanja djeteta


TEME PREDAVANJA:

1. Uvodno predavanje: značaj, ciljevi i ishodi kolegija Zlostavljanje i zanemarivanje djece

2. Incidencija zlostavljanja i zanemarivanja djece kod nas i u svijetu

3. Razvojne potrebe i prava djece predškolske i školske dobi. Obiteljsko okružje.

4. Tjelesno zlostavljanje djece

5. Emocionalno zlostavljanje djece

6. Seksualno zlostavljanje djece

7. Zanemarivanje djece

8. Posljedice zlostavljanja i zanemarivanja djece na tjelesni razvoj te psiho-socijalni razvoj djeteta

9. Rizične skupine djece za zlostavljanje i zanemarivanje

10. Potpora ugroženim obiteljima – što možemo učiniti, koraci u postupanju od sumnje do prijave nasilja

TEME SEMINARA:

1. Suvremeni problemi i struktura obitelji/ opis suvremene obitelji

2. Rizični i zaštitni čimbenici u obitelji na zlostavljanje i zanemarivanje djece / interaktivna radionica

3. Tjelesne, emocionalne i socijalne potrebe dojenčeta, djeteta do 3 godine, djeteta vrtićkog i predškolskog uzrasta

te školskog uzrasta/ radionice po grupama

4. Uzroci zlostavljanja i zanemarivanja djeteta u obiteljskom okružju, karakteristike i potrebe djeta u pojedinoj dobi,

karakteristike i potrebe roditelja/ radionica po grupama

5. Simptomatologija ozlijeda tjelesno zlostavljanog djeteta/ video filmovi

6. Simptomatologija emocionalno zlostavljanog djeteta/ video filmovi

7. Simptomatologija seksualno zlostavljanog djetata/ video filmovi

8. Pripisivanje krivnje žrtvi/ Igranje uloga

9. Posljedice zlostavljanja i zanemarivanja djece – socijalni aspekt

10. Posljedice zlostavljanja i zanemarivanja djece – psihološki aspekt

11. Opis slučaja – čitanje opisanoga slučaja zlostavljanja djeteta

12. Opis pripremljenog slučaja iz prakse polaznika cjeloživotnog obrazovanja

13. Razlike između sumnje i činjenice na zlostavljanje i zanemarivanje i važnost oba segmenta/ integrativan pristup

s obzirom na simptomatologiju

14. Prijava zlostavljanja i zanemarivanja djeteta.

15. Kako pomoći obitelji s obzirom na obiteljske probleme ili potrebe, institucije za pružanje pomoći djetetu ili

obitelji/ istraživanje u više manjih grupa

1.5. Vrste

izvođenj

a

nastave

predavanja


vježbe


terenska nastava

samostalni zadaci


laboratorij

mentorski rad

ostalo

___________________

1.6. Koment

ari

10 ex-katedra predavanja u komunikaciji i interakciji s polaznicima i 15 seminarskih sati

interaktivne nastave temeljene na primjerima iz prakse ili primjerima iz različitih dijelova

svijeta. Upotreba metode razgovora, demonstracije, igranja uloga, radionica te rasprave o

projiciranim dokumentarnim filmovima.


- Prisustvovanje nastavi

- Aktivno sudjelovanje na seminarskoj nastavi i izrađivanje seminarskih zadatka u skladu s uputama na uvodnom

predavanju

- Položiti pismeni ispit


Pohađanje


Eksperimentalni

rad




Portfolio







International step by step association (ISSA), Module 13:Developmental Monitoring and Screening


-Ajduković, M. (2001). Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo. Vol. 3, broj 1-2. Zagreb

-Buljan-Flander G., Kocijan-Hercigonja D.(2003). Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Marko M usluge d.o.o.

-Dulčić, A.(2001). Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvena zaštita, Dijete i društvo, Vol 3, broj 1-2.

Zagreb

-Prezentacije s predavanja.


-Ajduković, M.(2001). Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece, Dijete i društvo,

Zagreb

-Buljan-Flander G., Ćosić I.(2003). Prepoznavanje i simptomatologija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Medix, God. IX,

broj 51

-Bulatović, A. (2012). Posljedice zlostavljanja i zanemarivanja djece predškolskog uzrasta, Život i škola. God. 58, br.27,

str. 211. – 221. Novi Sad

-Butchart, A. Phinney, A. Furness, T. (2006). Preventing child maltreatment: A guide to taking action and generating

evidence. Geneva, World Health Organization

http://whqlibdoc.who.int/publications/2006/9241594365_eng.pdf

-Hrabar, D. (2001) Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Killen, K. (2001). Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb.

-Konvencija o pravima djeteta, UNICEF. (2001). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb

-Obiteljski zakon (2015). Narodne novine, 103/2015.

-Pečnik, N.(2001). Teorijski pristupi objašnjenju zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb

-Suton, V. (2011). Zlostavljanje djece u obitelji. Hrvatski časopis javnog zdravstva, Vol 7, broj 28.

-Sethi, D., Bellis, M, Hughes, K., Gilbert, R., Mitis, F., & Galea, G. (2014). European report on preventing child

maltreatment. WHO Europe.

http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0019/217018/European-Report-on-Preventing-Child-

Maltreatment.pdf?ua=1

Sethi, D., Bellis, M, Hughes, K., Gilbert, R., Mitis, F., & Galea, G. (2014). European report on preventing child


na predmetu a, b


Buljan-Flandet, Kocijan-Hercigonja – moguće kupiti Internet prodajom

Dijete i društvo, vol 3, broj 1-2 dostupan na Internet adresi:

https://psychologija.files.wordpress.com/2011/01/dijete-i-

drustvo.pdf

Po potrebi 30









http://whqlibdoc.who.int/publications/2006/9241594365_eng.pdf

http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0019/217018/European-Report-on-Preventing-Child-Maltreatment.pdf?ua=1

http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0019/217018/European-Report-on-Preventing-Child-Maltreatment.pdf?ua=1

Tablica 2.

**



Opće informacije

Nositelj predmeta Izv.prof. dr.sc. Sanja Smojver-Ažić

Naziv predmeta Roditeljstvo

Semestar a


izvođenja nastave



1. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta Roditeljstvo su:

Upoznavanje s izazovima roditeljstva

Osposobljavanje polaznika za pružanje podrške i osnaživanje roditelja i unapređenje roditeljskih vještina

Osposobljavanje polaznika za poticanje obitelji da potraže usluge koje doprinose njenoj dobrobiti i dobrobiti djeteta





1. Objasniti ulogu sigurne privrženosti za zdravlje, razvoj i sveukupnu dobrobit djeteta

2. Prepoznati obrasce sigurne ili nesigurne privrženosti

3. Objasniti važnost uloge očeva u razvoju djece, u odnosu s majkom i utjecaj uloge oca na osobni razvoj

4. Prepoznati negativne stavove koji ometaju uspješno uključivanje očeva u roditeljstvu i potaknuti očeve na

uključivanje u roditeljsku ulogu

5. Opisati osnovne aspekte pozitivnog roditeljstva.

6. Objasniti važnost različitih aktivnosti (pričanje priča, čitanje, igra i sl.) u razvoju djece

7. Predložiti roditeljima aktivnosti s djecom različitih razvojnih razdoblja

8. Opisati uobičajene brige roditelja ovisno o razdobljima razvoja djeteta

9. Podržati roditelje kao partnere u ostvarivanju najboljih interesa djeteta i obitelji

10. Podržati očeve i majke u poticanju razvoja samoregulacije djece

11. Infomirati roditelje o načinima razvojno prikladnog suočavanja s uobičajenim roditeljskim brigama

12. Informirati roditelje o poticanju optimalnog socio-emocionalnog razvoja

13. Prepoznati različite vrste perinatalnih mentalnih bolesti i faktore koji doprinose njihovom javljanju

14. Opisati utjecaj perinatalnih mentalnih bolest na roditelje i djecu


1. Privrženost; stadiji razvoja privrženosti i obrasci privrženosti roditelja i djeteta

2. Neuroznanost emocija i afektivna vezanost roditelja i deteta

3. Transgeneracijski obrasci privrženosti



T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091



4. Očevi i roditeljstvo;

5. Odnos oca i majke, utjecaj oca na majku

6. Očev utjecaj na dijete

7. Podrška ocu u obitelji i aktivnosti za angažiranje oca

8. Poticanje pozitivnih interakcija roditelja i djece

9. Poticanje razvoja govora, uloga igre i igračaka, važnost čitanja

10. Uobičajene brige oko novorođene djece (plakanje, spavanje)

11. Uobičajene brige oko male djece (spavanje, odvikavanje od pelena)

12. Tjelesno kažnjavanje

13. Pretjerana stimulacija

14. Roditeljske reakcije na snažne emocije djeteta

15. Poticanje pozitivnog ponašanja

16. Roditeljski stilovi i disciplina; pozitivna disciplina

17. Perinatalne mentalne bolesti

18. Simptomi postporođajne depresije

1.5. Vrste

izvođenj

a

nastave

predavanja


vježbe


terenska nastava

samostalni zadaci


laboratorij

mentorski rad

ostalo

___________________

1.6. Koment

ari








Pohađanje


Eksperimentalni

rad




Portfolio







1. International step by step association (ISSA), Module 4,5,6,7, Folling in love promoting perent-chilld attachment,

Engaging fathers, Love talk play read, Parental wellbeing,.

(Dostupan prijevod na hrvatskom)

2. Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing. (poglavlje o

roditeljstvu: 199-388; 575-594)

3. Prezentacije s predavanja.


1. Ajduković, M., Kregar Orekšović, K., & Laklija, M. (2007). Teorija privrženosti i suvremeni socijalni rad. Ljetopis

socijalnog rada, 14(1), 59-91.

2. Fazlagić, A. (2011). Psihološki korelati postpartalne depresije. Acta Medica Medianae, 50,

3. Lacković-Grgin, K. (2010). Doživljaj i praksa roditeljstva u različitim životnim razdobljima. Društvena istraživanja, 4

(114), 1063-1083

4. Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: Mali profesor.

5. Pećnik, N., & Starc, B. (2010). Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta i podrška roditeljima najmlađe djece.



Zagreb:UNICEF


na predmetu a, b


Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji.

Zagreb: Golden marketing. (poglavlje o roditeljstvu: 199-388; 575-594) 5 30









T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091


Tablica 2. **


NAPOMENA: Ukoliko u programu nema predmeta (npr. kod kratkih tečajeva), ispuniti polja koja su

relevantna za program

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Vesna Šendula Jengić

Naziv predmeta Komunikacijske vještine

Semestar a


izvođenja nastave



1. OPIS PREDMETA


- Upoznati polaznika s različitim vrstama i procesima komunikacije od značaja u profesionalnom radu,

- Osposobiti polaznika za učinkovitu komunikaciju

- Upoznavati i uvježbati polaznika s temeljnim psihološkim procesima uključenih u komunikaciju

- Upoznavati i uvježbati polaznika u komunikaciji s različitim sociološkim faktorima koji značajno utječu na

komunikaciju

- Upoznati polaznike s osnovama krizne komunikacije i rješavanja konflikta u obitelji

- Naučiti polaznika osnove terapijske komunikacije

- Osposobiti polaznika za učinkovitu komunikaciju s obiteljima, u cilju osnaživanja njezinih članova u procesu

brige o djetetu

- Osposobiti polaznike za komunikaciju u patronaži vulnerabilnih skupina





- Primjeniti dobre komunikacijske vještine u patronažniim posjetama.

- Verbalno i neverbalno utjecati na komunikacijski proces.

- Raspoznati razliku između otvorenih i zatvorenih pitanja te utjecaja na komunikaciju.

- Primjeniti primjerene komunikacijske vještine s obzirom na kulturalni utjecaj na komunikacijski proces.

- Primjeniti vještine efikasnog slušanja i empatije.

- Obrazložiti koje su karakteristike pružatelja patronažnih usluga usmjerenih na obitelj i mogućnost integracije u

osobnu patronažnu praksu.

- Opisati rezultate efikasne komunikacije s obiteljima.


TEME PREDAVANJA:

1.Sastavnice ljudske komunikacije

2. Verbalna i neverbalna komunikacija

3. Intervju i screening u patronaži

4. Slušanje i empatija

5. Krizna komunikacija i konflikt

TEME SEMINARA:

1. Blokade u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji

2. Izvori blokada u neverbalnoj komunikaciji

3. Obilježja usluge usmjerene na obitelj

4. Empatično slušanje i odgovaranje

5. Transkulturalnost i komunikacija

6. Obiteljska komunikacija

7. Komunikacija s obitelji

8. Disfunkcionalna komunikacija i konflikt

9. Terapijska komunikacija

10. Interpretacija komunikacije

11. Komunikacija s vulnerabilnim skupinama:

a. osobe s invaliditetom

b. osobe s mentalnom retardacijom

c. azilanti

d. socijalno ugroženi

e. ovisnici

f. udomiteljske obitelji

g. samohrani roditelji

h. istospolne zajednice

12. Komunikacija i dob

13. Persuazija

14. Emocije u komunikaciji

1.5. Vrste

izvođenj

a

nastave

predavanja


vježbe


terenska nastava

samostalni zadaci


laboratorij

mentorski rad

ostalo

___________________

1.6. Koment

ari








Pohađanje


Eksperimentalni

rad




Portfolio







1. International step by step association (ISSA), MODULE 10:Communication


2. Lučanin D i Despot Lučanin J, Komunikacijske vještine u zdravstvu. Jastrebarsko : Naklada slap, 2010





1. Šendula-Jengić, V (2009). Unaprjeđenje kvalitete rada u domovima za stare i nemoćne. Rab : Psihijatrijska

bolnica Rab.

2. Đorđević V, Braš M, Miličić D (ur) Person in medicine and healthcare. From bedside to community. Zagreb :

Medicinska naklada. 2012

3. Štifanić M. Komunikacija liječnik – pacijent. Uvod u medicine usmjerenu osobi. Rijeka : Hrvatski pokret za

prava pacijenata. 2012

4. Knapp ML, Hall JA. Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji. Jastrebarsko : Naklada slap. 2010

5. Šegota, I. i sur. (2010) Gluhi i znakovno medicinsko nazivlje. Kako komunicirati s gluhim pacijentom. Zagreb

: Medicinska naklada

6. Klain E., Gregurek R. i sur. (2007) Grupna psihoterapija za medicinske sestre i tehničare. Zagreb :

Medicinska naklada

Trenholm S, Jensen A. Interpersonal Communication. (Sixth ed.) New York-Oxford : Oxford University Press, 2008


na predmetu a, b


30







sveučilište u rijeci • university of rijeka · program cjeloživotnog obrazovanja zdravstvenih...

Documents