sveučilište u splitu - fesb elearning plan nastave diplomskog studija automatika i sustavi za...

Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje

IZVEDBENI PLAN NASTAVE DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Automatika i sustavi

Split, 30. rujna 2011.

Sveučilište u Splitu

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Automatika i sustavi za 2011/12. ak. god. 1 / 5 1

1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar – Obvezni predmeti

Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+ L ECTS Nastavnici

FEMG01 Moderna fizika 30+0+30 5 Dr. sc. Nikola Godinović Dunja Polić, dipl. inž.

FELG01 Linearni regulacijski sustavi 45+0+15

4 Dr. sc. Tamara Šupuk

FELG02 Računalni sustavi 30+0+30 6 Dr. sc. Maja Štula

FELG03 Identifikacija sustava 30+0+30 5

Dr. sc. Jadranka Marasović Tea Marasović, dipl. inž. Ivo Stančić, dipl. inž.

Izborni predmet 1 5 * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

I. semestar – Izborni predmeti


FELG32 Telemedicina i biokibernetika 30+0+30 5

Dr. sc. Mojmil Cecić Dr. sc. Josip Musić Tea Marasović, dipl. inž. Vanjski suradnik

FELG05 Industrijska robotika 30+0+30 5 Dr. sc. Mojmil Cecić Hrvoje Jurić, dipl.inž. (VS)

FELH11 Umjetna inteligencija 30+0+30 5 Dr. sc. Darko Stipaničev Dr. sc. Ljiljana Šerić

Dr. sc. Toni Jakovčević,v.asist.

FETG01 Upravljanje projektima 30+30+0 5 Dr. sc. Ivica Veža Dr. sc. Nikola Gjeldum

* P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe


III. semestar – Obvezni predmeti


FELG21 Vođenje procesa 45+30+0 6 Dr. sc. Darko Stipaničev Dr. sc. Jadranka Marasović

FELG22 Praktikum iz vođenja procesa 15+0+30 4 Dr. sc. Jadranka Marasović

Ivo Stančić, dipl. inž.

FELG23 Optimizacija i optimalni sustavi 30+30+0 5 Dr. sc. Mirjana Bonković

FELG24 Mikroregulatori i ugradbeni mrežni sustavi 30+0+30 5

Dr. sc. Mirjana Bonković Ivo Stančić, dipl. inž.

Izborni predmeti Izborni predmet 1 30+0+30 5 Izborni predmet 2 30+0+30 5 * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

III. semestar – Izborni predmeti


FELG09 Digitalna obrada i analiza slike 30+0+30 5

Dr. sc. Darko Stipaničev Dr. sc. Damir Krstinić Maja Braović, dipl. inž.

FELG17 Bioelektrični sustavi i oprema 30+0+30 5 Dr. sc. Mirjana Bonković

Vanjski suradnik



II. semestar – Obvezni predmeti


FELG10 Digitalno vođenje 45+30+0 5 Dr. sc. Darko Stipaničev Dr. sc. Josip Musić

FELG11 Nelinearni regulacijski sustavi 30+30+0 5

Dr. sc. Mojmil Cecić Mr. sc. Ana Kuzmanić Skelin

FELG12 Praktikum iz automatske regulacije 15+0+45 6 Dr. sc. Tamara Šupuk

FELG13 Programabilni logički regulatori 30+0+30 5

Dr. sc. Slobodan M. Beroš Dr. sc. Joško Šoda

Izborni predmeti Izborni predmet 1 30+0+30 5 Izborni predmet 2 30+0+30 5 * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

II. semestar – Izborni predmeti


FELG15 CAD u automatici 30+0+30 5 Dr. sc. MojmilCecić Tomislav Pezelj,dipl.inž. (VS)

FELG16 Digitalna instrumentacija 2 30+0+30 5 Dr. sc. Slobodan M. Beroš Dr. sc. Joško Šoda

FELH35 Sunčane ćelije 30+0+30 5 Dr. sc. Ivan Zulim Dr. sc. Tihomir Betti

FELG29 Primjena računala u vođenju procesa 30+0+30 5 Dr. sc. S. M. Beroš

Dr. sc. Joško Šoda

FELG14 Operacijska istraživanja 30+0+30 5 Dr. sc. Jadranka Marasović Ivo Stančić, dipl. inž. Tamara Mijan, dipl.inž. (VS)


IV. semestar


DIPLOMSKI RAD 0+1+0+0 30


ISPITNE GRUPE - DIPLOMSKI STUDIJ AUTOMATIKA I SUSTAVI

Studij Šifra studija Predmet Sem. Ispitna

grupa AIS 210 Linearni regulacijski sustavi 1 11

AIS 210 Moderana fizika 1 12

AIS 210 Računalni sustavi 1 13

AIS 210 Identifikacija sustava 1 15

AIS 210 Industrijska robotika (izborni) 1 11

AIS 210 Mjerni pretvornici i izvršne sprave (izborni) 1 14

AIS 210 Umjetna inteligencija (izborni) 1

AIS 210 Nelinearni regulacijski sustavi 2 21

AIS 210 Digitalno vođenje 2 22

AIS 210 Praktikum iz automatske regulacije 2 23

AIS 210 Programabilni logički regulatori 2 24

AIS 210 CAD u automatici (izborni) 2 25

AIS 210 Energija i okoliš (izborni) 2 25

AIS 210 Vođenje procesa 3 11

AIS 210 Praktikum iz vođenja procesa 3 12

AIS 210 Optimizacija i optimalni sustavi 3 13

AIS 210 Mikroregulatori i ugradbeni mrežni sustavi 3 14


2. Izvedba nastave po predmetima

I semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Moderna Fizika

Kod FEMG01

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja, 15 sati laboratorijskih vježbi

Nastavnici i/ili suradnici

Dr. sc. Nikola Godinović (predavanja) Dunja Polić (vježbe)

Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje osnovnih zakona i koncepata kvantne fizike i njihova primjena u modernoj tehnologiji i informatici. je Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja kroz specijalizirane kolegije te kao priprema za usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.

Preporučena literatura

N. Godinović: On-line materijali na e-learning portalu A. Beiser: Concepts of Modern Physics, sixt edition, McGraw-Hill 2003. Knapp, V.; Colić, P.: Uvod u električna i magnetska svojstva materijala, Školska knjiga,

Zagreb, 1997.

Dopunska literatura

E.V. Wichmann: Kvantna Fizika, udžbenik fizike Sveučilišta u Berkeley, svezak 4., Tehnička knjiga, Zagreb, 1988. Bouwmeester, D. ; Ekert, A.; Zeilinger, A.; The Physics of Quantum Information, Springer 2004. Ho-Kim, Q.; Kumar, N.; Lam, C. S.: Invitation to Contemporary Physics, Worlds Scientific, 2004.

Nastava

(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011./12. Laboratorijske vježbe: 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011./12.

Ispit

(način polaganja, ispitni rokovi)

Ispiti će se održavati usmeno ili preko seminara kako bi se studenti osposobili samostalno usvajati nova znanja i izvještili u jasnom i prezentiranju. Ocjena(%)= 0,4L+ 0,6T/3 L-ocjena laboratorijskih vježbi. T-ocjena teorije Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: Ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011./12.


Nastavne jedinice Trajanje

Predavanja

1. Specijalna teorija relativnosti. 2 sata

2. Čestična svojstva valova. 2 sata

3. Valna svojstva čestica 2 sata

4. Uvod u valnu mehaniku: Schrodingerova jednadžba 2 sata

5. Primjene Schrodingerove jednadžbe 2 satat

6. Schropdingerova jednadžba za vodikov atom 2 sata

7. Električna svojstva materijala. 2 sata

8. Poluvodiči. 2 sata

9. Magnetska svojstva materijala. 2 sata

10. Supravodljivost 2 sata

11. Laseri 2 sata

12. Jezgra atoma 2 sata

13. Primjena nuklearne fizike u tehnici i medicini 2 sata

14. Uvod u fiziku elementarnih čestica 2 sata

15. Kozmologija 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi

1. Mjerenje Planckove konstante. 2 sata 2. Mjerenje ovisnosti otpora poluvodiča o temperaturi. (Mjerenje

zabranjenog područja u poluvodiču silicija) 2 sata

3. Hallov efekt. 2 sata

4. Mjerenje svojstava poluvodičkih fotodetektora 2 sata

5. Demonstracija supravodljivosti – Messnerov efekt 2 sata

6. Demonstracija relacija neodređenosti 2 sata

7. Mjerenje atenuacije gama-zračenja. 2 sata

8. Mjerenje spektra gama-zračenje. 2 sata


Naziv predmeta Linearni regulacijski sustavi

Kod FELG01

ECTS 6

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Tamara Šupuk, doc. (predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe)


Cilj kolegija je upoznavanje s analizom i sintezom linearnih regulacijskih sustava, s time da je naglasak na sintezi odnosno projektiranju regulacijskih sustava. Kolegij se nadovezuje na kolegije odslušane na preddiplomskom studiju. Nakom odslušanog kolegija student bi trebao znati kako projektirati regulacijski sustav uz specifikacije zadane u vremenskom, frekvencijskom i kompleksnom području. Pritom će se obraditi različiti pristupi sintezi regulacijskih sustava kao što su: sinteza temeljena na geometrijskom mjestu korijena, sinteza u prostoru stanja, sinteza u frekvencijskom području: serijska i paralelna kompenzacija, algebarski postupak sinteze.


1. J. J. D'Azzo, C. H. Houpis: ''Linear control system analysis and design'', McGraw – Hill International Editions, 4. edition, 1995. 2. M. Fogiel (Editor): ''The automatic control systems / Robotics; Problem solvers'', Research & Education Association, 2000. 3. P. Gugić: ''Teorija automatskog reguliranja, II dio'', FESB – Split, 1982.

Dopunska literatura

R. C. Dorf. R. H. Bishop: ''Modern control systems'', Addison – Wesley Publishing Company, 1995.

Nastava


Predavanja: 45 sati Datumi: početak semestra – kraj semestra 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati Datumi: početak semestra – kraj semestra 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: o 15 sati Datumi: početak semestra – kraj semestra 5 tjedana (po 3 sata tjedno), u drugoj polovici semestra – Laboratorijske vježbe izvode se

na računalu, u računalnom laboratoriju. Studentima će se zadavati domaći radovi (zadaci za samostalno rješavanje iz gradiva

prethodno obrađenog na auditornim i laboratorijskim vježbama)

Ispit


Tijekom semestra održat će tri međuispita (kolokvija), nakon čega slijede završni i popravni ispit. Prvi kolokvij je nakon 5. tjedna nastave i obuhvaća prvu trećinu gradiva. Drugi kolokvij bit će održan nakon 10. tjedana nastave i obuhvatit će drugu trećinu gradiva. Treći kolokvij održava se nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na prethodnim kolokvijima. Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Po završetku laboratorijskih vježbi polaže se kolokvij iz gradiva obuhvaćenog laboratorijskim vježbama. Provjera znanja odvija se na računalu. Uvjet za pozitivnu ocjenu jest 50% bodova na svakom međuispitu i pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz laboratorijskih vježbi jest 50% bodova na kolokviju iz laboratorijskih vježbi i predani svi izvještaji s laboratorijskih vježbi. Ocjena(%)= 0,3 (K1 + K2 + K2) + 0,1 L K1, K2, K2 - bodovi na međuispitima, izraženi u postocima. L – bodovi na kolokviju iz laboratorijskih vježbi, izraženi u postocima Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Automatika i sustavi za 2011/12. ak. god. 1 0 / 5 1

Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki kolokvij sastoji se od 7 pitanja podijeljenih u dvije skupine (4 zadatka i 3 teoretska pitanja). Uvjet za prolaznu ocjenu na ispitu jest 50% ostvarenih bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine. Ispitni rokovi (ispitna grupa br. 11): Prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe 1. Uvodni pojmovi: analiza i sinteza linearnih regulacijskih sustava (LR sustavi – skraćeno); Vremenska analiza LR sustava (specifikacije u vremenskom i kompleksnom području): vremenski odziv te apsolutna i relativna stabilnost LR sustava

3h 1h

2. Frekvencijska analiza LR sustava (specifikacije u frekvencijskom području): frekvencijski odziv LR sustava, polarni, Nyquistovi i Bode-ovi dijagrami; 3h 1h

3. Frekvencijska analiza sustava s negativnom povratnom vezom: kriterij stabilnosti u frekvencijskom području (Nyquistov kriterij stabilnosti), mjere relativne stabilnosti: amplitudna i fazna pričuva

3h 1h

4. Frekvencijska karakteristika sustava 1. i 2. reda, rezonantno nadvišenje, frekvencijski opseg sustava, M – kružnice. Nadomještanje sustava viših redova sustavima 1. i 2. reda, pomoću M kružnica.

3h 1h

5. Geometrijsko mjesto korijena (GMK): značenje GMK, pravila za crtanje GMK, crtanje grafova GMK za osnovne sustave 3h 1h

6. Sinteza (projektiranje) LR sustava na temelju geometrijskog mjesta korijena 3h 1h

7. Sinteza LR sustava u frekvencijskom području: kompenzatori s faznim zaostajanjem i prethođenjem 3h 1h

8. Projektiranje LR sustava serijskom kompenzacijom u frekvencijskom području, pomoću Bode-ovih dijagrama: kompenzacija s faznim zaostajanjem 3h 1h

9. Serijska kompenzacija s faznim prethođenjem i kompenzacija s faznim zaostajanjem i prethođenjem 3h 1h

10. Paralelna kompenzacija primjenom inverznih Nyquistovih dijagrama 3h 1h

11. PID regulatori; sinteza pomoću PID regulatora 3h 1h

12. Sinteza u prostoru stanja: općeniti slučaj, eliminiranje nula, povećanje viška polova 3h 1h

13. Sinteza u prostoru stanja: pomicanje nula, dodavanje nula 3h 1h

14. Sinteza u prostoru stanja uz djelomično dostupne varijable stanja 3h 1h

15. Algebarski postupak sinteze 3h 1h

Popis laboratorijskih vježbi L. vježbe 1. Nadomještanje sustava viših redova sustavima prvog i drugog reda 3h

2. Sinteza linearnih regulacijskih sustava temeljem geometrijskog mjesta korijena 3h 3. Kompenzatori s faznim zaostajanjem i prethođenjem: Sinteza linearnih regulacijskih sustava pomoću serijske kompenzacije i Bode-ovih dijagrama 3h

4. Sinteza u prostoru stanja: Kreiranje željene prijenosne funkcije pomoću varijabli stanja 3h

5. Primjena algebarskog postupka sinteze regulacijskih sustava 3h


Naziv predmeta Računalni sustavi

Kod FELG02

ECTS 5

Nastavnici i/ili suradnici Predavanja: Dr. sc. Maja Štula, izv. prof. (predavanja i laboratorijske vježbe)


Poznavanje arhitekture PC računala; rad sa perifernim jedinicama; tipovi sabirnica. Osnove RS232 i USB protokola za priključivanje perifernih uređaja. Korištenje PC računala za prikupljanje podataka (dana acquisition) i upravljanje. Osnove Windows operacijskih sustava. Razvoj programske podrške za periferne uređaje u C programskom jeziku. Pohrana prikupljenih podataka u datoteku i u bazu podataka.

Preporučena literatura 1. M. Štula: Vlastiti materijali

Dopunska literatura

1. Kevin James, PC Interfacing and Data Acquisition, Newnes An imprint of Butterworth-Heinemann, 2000.

2. Jan Axelson, Serial Port Complete: COM Ports, USB Virtual COM Ports, and Ports for Embedded Systems Second Edition, Lakeview Research, 2000.

3. H. Kopetz, Real-Time Systems: Design Principles for Distributed Embedded Applications, Spriger 2011

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra biti će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je u 12. tjednu nastave, a drugi nakon završetka nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= (M1 + M2)/2 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 10 pitanja, a završni ispit sastoji se od 20. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja L. vježbe

1. Arhitektura PC računala 3 sata

2. RS232 protokol, RS 485 protokol, FireWire protokol 3 sati

3. USB protokol 3 sata

4. Osnove operacijskih sustava (Windows, Real time OS) 2 sati

5. Razvoj programske podrške za periferne uređaje 4 sata


6. Komunikacija sa portovima PC računala 5 sata 7. .NET platforma za razvoj PC aplikacija 5 sati 8. Pohrana podataka u datoteku i bazu podataka 5 sati

Popis laboratorijskih vježbi:

1. Osnove rada sa Visual Studio razvojim alatom 2 sata

2. Razvoj osnovnih aplikacija u C# programskom jeziku 4 sata

3. Rad sa perifernim uređajima u C# (serijski port) 4 sata

4. Koverzija i formatiranje podataka prikupljenih sa perifernih uređaja 4 sata

5. Pohranjivanje podataka dohvaćenih sa različitih senzora u bazu podataka 3 sata

6. Uključivanje vanjski biblioteka različitih perifernih uređaja u vlastitu aplikaciju 3 sata

7. Upravljanje digitalnim ulazima StepperBee pločice 4 sata

8. Upravljanje digitalnim izlazima StepperBee pločice 3 sata

9. Upravljanje Step, DC motorom preko StepperBee pločice 3 sata


Naziv predmeta Identifikacija sustava

Kod FELG03

ECTS 5 ECTS: Predavanja: 30 sati (1,5 ECTS), Vježbe: 30 sati (1,5 ECTS), Priprema za ispit: 90 sati (2,0 ECTS)


Predavanja: dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof. Vježbe: Tea Marasović, dipl. inž., Ivo Stančić, dipl. inž.


Ostvaruju se nužna teorijska znanja o potrebama, primjeni i načinima identifikacije parametara različitih sustava. Ostvaruju se dijelom praktična znanja s ciljem samostalnog rješavanja jednostavnih zadataka u automatizaciji.


1. L. Ljung: System Identification - Theory for the User, Prentice Hall, 1998. 2. J. Nan-Yuang: Applied System Identification, Prentice Hall, 1993. 3. O. Nelles: Nonlinear System Identification: From Classical Approaches to Neural

Networks and Fuzzy Models, Springer –Verlag, 2000. Dopunska literatura 1. R. Pintelon, J. Schoukens: System Identification: A Frequency Domain Approach,

IEEE Press, 2001. 2. Stipaničev D.,Marasović J.: laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje, on-line lectures for

"Digital Control", 2004.

Nastava

(satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati 15 termina ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 10 termina ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu, nadoknada

preostalih termina izvršit će se kroz seminarske radove - Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 12. tjednu nastave, a drugi kolokvij održat će se nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjenjivat će se rezultati ostvareni na laboratorijskim vježbama. Ocjena(%)= (M1 + M2 + M3)/3 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima, M3 – bodovi na laboratorijskim vježbama. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od više pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Predavanja L. vježbe 1. Uvod: Sustavski pristup i svrha modeliranja (u analizi ili razumijevanju vladanja sustava i kod problema sinteze na "živim" susatvima). Model je aproksimacija sustava. - ponavljanje

2 sata

2. Kvantitativni modeli, podjele po značajkama sustava: deterministički, stohastički, statički, dinamički, kontinuirani, diskretni, linearni, nelinearni. Izbor ulaznih i izlaznih veličina i njihov utjecaj na složenost modela. Kvalitativni modeli. - ponavljanje

2 sata

3. Analiza i projektiranje sustava na temelju modela. Karakteristike odziva sustava. - ponavljanje

2 sata

4. Značenje i potreba za identifikacijom parametara sustava. Uvod u različite postupke identifikacije parametara determinističkih sustava.

2 sata

5. Utjecaj smetnji na kvalitetu rezultata identifikacije. Utjecaj nepoznatih (ponekad i neočekivanih) nelinearnosti na kvalitetu rezultata identifikacije.

2 sata

6. Identifikacija parametara upravljanog sustava koji je kroz odziv prepoznat kao sustav prvog reda sa jednim ulazom i jednim izlazom.

2 sata

6. Identifikacija parametara upravljanog sustava koji je kroz odziv prepoznat kao sustav drugog reda sa jednim ulazom i jednim izlazom.

2 sata

7. Identifikacija sustava sa jednim ulazom i jednim izlazom kada se sustav nalazi u regulacijskoj petlji.

2 sata

8. Primjena rezultata parametarske identifikacije postojećeg sustava u postupcima projektiranja novog složenijeg sustava.

2 sata

9. Identifikacija parametara upravljenog viševeličinskog sustava 2 sata 10. Identifikacija parametara sustava pomoću modela ekvivalentnog diskretnog sustava

2 sata

11. Identifikacija parametara sustava primjenom metode linearne regresije 2 sata

12. Potreba za identifikacijom sustava u zadacima pedviđanja (prognoziranja) I u zadacima adaptivnog i inteligentnog vođenja.

2 sata

13. Potrebna mjerna oprema i utjecaj njihove kvalitete na kvalitetu identificiranih parametara.

2 sata

14. Jednostavne informacije o identifikaciji stohastičkih sustava. Jednostavne informacije o identifikaciji sustava koji se modeliraju kvalitativnim modelima.

2 sata

Popis laboratorijskih vježbi: 1. Modeliranje sustava (prijenosna funkcija, diferencijalne jednadžbe – linearne /nelinearne, prostor stanja) – ponavljanje 2 sata

2. Analiza sustava na temelju modela, izdvajanje karakteristika korisnih za identifikaciju parametara – ponavljanje 2 sata

3. Identifikacija parametara upravljanog sustava prvog reda i sinteza novog složenijeg sustava 2 sata

4. Identifikacija parametara upravljanog sustava drugog reda 2 sata 5. Primjena rezultata sa vježbi 1. i 2. u zadacima kada je potrebno identificirane sustave uvesti u potpuno nove radne uvjete 2 sata

6. Identifikacija sustava drugog reda koji se nalazi u regulacijskoj petlji 2 sata

7. Sinteza jedinice za vođenje u regulacijskoj petlji za sustav identificiran u vježbi 4. 2 sata

8. Identifikacija parametara upravljenog viševeličinskog sustava 2 sata 9. Identifikacija parametara sustava pomoću modela ekvivalentnog diskretnog sustava 2 sata

10. Identifikacija parametara sustava primjenom metode linearne regresije 2 sata

Seminarski radovi 10 sati


I semestar - Izborni predmeti

Naziv predmeta Telemedicina i biokibernetika

Kod FELG32

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Mojmil Cecić, red. prof., Dr. sc. Josip Musić, doc. Vježbe: Tea Marasović, dipl. inž i vanjski suradnik.


Stjecanje temeljnih znanja iz područja telemedicine i biomehanike.


1. I. Klapan, I. Čikeš:; Telemedicina u Hrvatskoj, Medika, Zagreb, 2001. 2. Zanchi V., Cecić M., Grujić T., Kuzmanić A., Papić V. : Laboratory for

Identification of Human Movement with LaBACS Software Support, International Congress on Computational Bioengineering, ICCB’03, 24-26 September 2003., Zaragoza, Spain, p.p. 155-161.

3. Upute za laboratorijske vježbe

Dopunska literatura

1. Winter D.A.: The Biomechanics and Motor Control of Human Gait, University of Waterloo Press, Waterloo, 1991.

Nastava


Predavanja: 30 sati (kontinuirana predavanja, 2h tjedno) Laboratorijske vježbe: 30 sati (vježbe se odvijaju tijekom 7 tjedana, 7 vježbi po 4h tjedno + 2h uvodno

predavanje o načinu izvršavanja vježbi, mjernim sustavima i zadacima na vježbama)

Ispit


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (Izvješća s laboratorijskih vježbi, seminarski radovi) Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada


Predavanja A. vježbe

Uvod u telemedicine, razvoj telemedicine 2h

Računalna i telekomunikacijska osnovica telemedicine 2h

Telemedicinska oprema i telemedicinske usluge 2h

Učenje na daljinu, pretraživanje izvora medicinskjžih informacija 2h

Obrada slikovnih zapisa za potrebe telemedicine 2h

Etika i telemedicina 2h

Klinička primjena 2h Uvod u biomehaniku; Pregled tehničkih sustava za mjerenje biomehaničkih parametara čovjeka; Mjerne metode u biomehanici 2h

Identifikacija antropometrijskih parametara čovjeka ; Analiza hoda: terminologija i mjerenja 2h

Mjerenja parametara hoda; Kinematika i Kinetika; Položaj i ravnoteža tijela tijekom hoda; Sile reakcije podloge pri hodu 3h

Elektromiografija, mjerenje mišićne aktivnosti tijekom čovjekovog pokreta 3h

Inverzna kinematika u identifikaciji mišićnih sila 3h

Primjena računalnog vida u biomehanici 3h


Popis laboratorijskih vježbi L. vježbe 1. Uvodno predavanje o načinu izvršavanja vježbi, mjernim sustavima u laboratoriju i mjernim zadacima na vježbama 2h

2. Mjerenje antropometrijskih parametara čovjeka metodom konačnih elemenata 4h

3. Mjerenje kinematičkih parametara ljudskog hoda upotrebom brzih kamera 4h 4. Mjerenje sila reakcije podloge pri hodu pomoću platforme sila 4h

5. Mjerenje EMG signala mišića pri hodu 4h 6. Određivanje mišićnih sila i momenata pri hodu na temelju izmjerenih kinematičkih parametara hoda i sila reakcije podloge pri hodu, te usporedba s izmjerenim EMG signalima

4h

7. Mjerenje opsega pokreta vratne kralježnice upotrebom inercijskih senzora pokreta 4h

8. Primjena računalnog vida na prepoznavanje i automatsko prevođenje znakovne abecede gestikulacijskog jezika 4h


Naziv predmeta Industrijska robotika

Kod FELG05

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati laboratorijskih vježbi = 2 ECTS-a, samostalno učenje 3 ECTS-a


Dr. sc. Mojmil Cecić, red. prof. (predavanja) Hrvoje Jurić (vježbe)


Po završetku kolegija studenti bi trebali: 1. Opisati različite mehaničke konfiguracije robotskih manipulatora 2. Razumjeti funkcionalnost i ograničenja robotskih aktuatora i senzora 3. Napraviti kinematičku analizu robotskog manipulatora 4. Razumjeti zašto je važna dinamika robota 5. Znati kako primijeniti različite tehnike za rješavanje različitih problema vezanih

za vođenje robota i navigaciju 6. Programirati robota da izvede specifičan zadatak Razumjeti kako funkcioniraju simulacije, zašto su korisne i koji su im nedostaci


1. Saeed B. Niku: Introduction to Robotics: Analysis, Systems, Applications, Prentice Hall, 2001.

Dopunska literatura 1. Tadej Bajd: Osnove robotike, Fakulteta za elektrotehniko, Univerza v Ljubljani, 2000.

2. Kovačić, Laci, Bogdan, Osnove robotike, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb 1999.

Nastava


Predavanja: 30 sati 13 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu, dva tjedna

nadoknadi prema dogovoru sa studentima Laboratorijske vježbe 30 sati 13 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu, dva tjedna

nadoknadi prema dogovoru sa studentima

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 4. tjedana nastave, drugi nakon 8. tjedana nastave, a treći je ujedno i završni ispit koji će se održati u prvom ispitnom roku. Na završnom ispitu studenti polažu one dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži do 5 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Predavanja A. vježbe Uvod. Povijesni pregled. Klasifikacija robota. Robotske paradigme. 2 sata -

Komponente robota. Stupnjevi slobode. Koordinatni sustavi i konfiguracije robotskih sustava. Karakteristike robotskih sustava. Radni prostor. Primjena robota.

2 sata -

Kinematika robota: Robot kao mehanizam. Homogena matrica transformacije. Predstavljanje transformacija.

2 sata -

Karakteristični sustavi u robotskom radnom prostoru i njihovi odnosi. Inverzna transformacijska matrica. Koordinatni sustav kamere.

2 sata -

Direktna kinematika robota. Primjeri za različite robotske konfiguracije. 2 sata -

Rješenje inverzne kinematike robota. 2 sata -

Danavit-Hartenbergov prikaz direktne kinematike robota. 2 sata -

Diferencijalni pomaci i brzine: Odnosi među diferencijalnim veličinama. Jakobijan robota. Singulariteti.

2 sata -

Dinamička analiza i sile: Newton-Euler-ova formulacija dinamike. Lagrangian-ova formulacija sinamike manipulatora.

2 sata -

Generiranje trajektorije: Opis trajektorije. Način predstavljanja trajektorije pomoću unutrašnjih i vanjskih koordinata robotskog sustava.

2 sata -

Pogoni u robotici 4 sata -

Aktuatori i senzori robotskih sustava. 2 sata -

Linearno upravljanje robotskim sustavom. 2 sata -

Modeliranje i vođenje robotskog sustava vidom. 2 sata -


Izračun homogene transformacijske matrice. 2 sata

Direktna kinematika robotskog manipulatora. 2 sata

Inverzna kinematika robotskog manipulatora. 2 sata

Jakobijan robota. 2 sata

Dinamika robotskog manipulatora. 2 sata

Projekt kinematičkog i dinamičkog opisa konkretnog robotskog manipulatora. 4 sata

Programiranje robota. 2 sata

Programiranje mobilnog robota. 4 sata

Izračun i simulacija trajektorije. 2 sata

Vođenje mobilnog robota. 2 sata

Izračun i simulacija robotskih koordinata pomoću koordinata slike. 2 sata

Projekt vođenja vidom 4 sata


Naziv predmeta Umjetna inteligencija

Kod FELH11

ECTS 5


Predavanja: Prof. dr. sc.Darko Stipaničev, Doc. dr. sc.Ljiljana Šerić Vježbe: Dr sc. Toni Jakovčević, v. asist.


Cilj je kolegija naučiti studente osnovna znanja iz područja umjetne inteligencije, od načina prikupljanja i pohrane znanja, do postupaka i algoritama kojim se to znanje koristi u rješavanju kompleksnih zadatka. Osim uvoda u teorijske osnove umjetne inteligencije ilustriraju se i brojne primjene u znanosti i gospodarstvu.


1) D.Stipaničev, M.Štula, Lj. Bodrožić, Uvod u umjetnu inteligenciju, radni materijali, FESB, 2011. 2) A.Cawsey, The Essence of Artificial Intelligence, Prentice Hall, 1998. 3) R.Callan, Artificial Intelligence, Palgrave, MacMillman, 2003. 4) S.Russel, P.Norvig, Artificial Intelligence: A Modern Approach, Prentice Hall, 2nd Ed. 2002.

Dopunska literatura

1) AI on the Web (http://http.cs.berkeley.edu/%7Erussell/ai.html ) 2) American Association for Artificial Intelligence (www.aaai.org )

Nastava


Predavanja: 30 sata 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Ispit se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela. Teoretski dio obuhvaća teoretska znanja iz svih nastavnih cjelina uključujući gradivo sa predavanja i gradivo sa laboratorijskih vježbi (programski jezici LISP i Prolog, te ljuska ekspertnog sustava), a praktični dio ispita zahtjeva od studenta izradu svih laboratorijskih vježbi te samostatnu izradu domaćih radova. Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Student može putem kolokvija položiti teoretsko gradivo ispita. Na dva završna ispita u veljači 2011. godine, studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na kolokvijima polažu cjelokupno gradivo obuhvaćeno sa dva kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit je uspješno odrađen praktični dio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima ukupno najmanje 70 % bodova iz dijela teorije, 100% riješenih domaćih radova. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem terminu popravnog ispita. Samo studentima koji su prethodno predali sve domaće radove i položili kompletnu teoriju bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti samo teoriju uz uvjet da su prethodno predati sve domaće radove. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit.

Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 70% do 78% dovoljan (2) 79% do 85% dobar (3) 86% do 94% vrlo dobar (4) 95% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će maksimalno 15 teorijskih pitanja. Na završnim, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno 25 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju će se polagati gradivo odslušano u prvih 7 tjedana nastave i programski jezik LISP, a na drugom kolokviju gradivo iz ostatka odslušane nastave, programski jezik Prolog i ljuska ekspertnog sustava. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka koje dobije u okviru laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja L. vježbe Uvod u umjetnu inteligenciju – naziv, povijest, srodne discipline. 2 sata Biološka inteligencija, teorije višestrukih inteligencija. 2 sata Područje istraživanja umjetne inteligencije. 2 sata Tehnike umjetne inteligencije i kriteriji uspjeha. 2 sata Zadaci i njihovo postavljanje. 2 sata Znanje i pohrana znanja – I dio uvod, podaci, informacije, znanje. Sustavi temeljeni na znanju. 2 sata

Znanje i pohrana znanja – II dio matematička logika (standardne logike). 2 sata Znanje i pohrana znanja – II dio matematička logika (ne-standardne logike). 2 sata Logičko zaključivanje predikatnom logikom. 2 sata Logičko zaključivanje neizrazitom (fuzzy) logikom. Produkcijski sustavi. Primjena produkcijskih sustava u inteligentnom vođenju. 2 sata

Znanje i pohrana znanja – III dio struktura pohrana znanja (semantičke mreže, stereotipovi, scenarij, okviri, produkcijski sustavi). 2 sata

Rješavanje zadataka pretraživanjem – I dio slijepo pretraživanje 2 sata Rješavanje zadataka pretraživanjem – II dio usmjereno pretraživanje 2 sata Uvod u inteligentne sustave. Agenti i inteligentni agenti. 2 sata Primjeri primjene umjetne inteligencije. Stručni (ekspertni) sustavi. Obrada i razumjevanje govora. Računalni vid. 2 sata


Programski jezik LISP I dio 2 sata

Programski jezik LISP II dio 2 sata

Programski jezik LISP III dio 2 sata

Programski jezik LISP IV dio 2 sata

Programski jezik LISP V dio 2 sata

Programski jezik LISP VI dio 2 sata

Programski jezik LISP VII dio 2 sata

Programski jezik Prolog I dio 2 sata

Programski jezik Prolog II dio 2 sata Programski jezik Prolog III dio 2 sata Programski jezik Prolog IV dio 2 sata Programski jezik Prolog V dio 2 sata Programski jezik Prolog VI dio 2 sata Ljuska ekspertnog sustava I dio 2 sata Ljuska ekspertnog sustava II dio 2 sata


Naziv predmeta Upravljanje projektima

Kod FETG01

ECTS

5 ECTS boda (2+2+0+0) Predavanja: 30 sati: 1,5 ECTS boda Vježbe: 30 sati 1,5 ECTS boda Priprema za ispit: 75 sati 2,0 ECTS boda


Dr. sc. Ivica Veža, red. prof. Nikola Gjeldum, dipl. ing.


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja upravljanja projektima. Studenti se upoznaju s osnovama upravljanja projektima kod unikatnih projektnih zadataka. Na vježbama studenti se upoznaju s tehnikom mrežnog planiranja (CPM, PERT, MPM i dr.) , te softverom za upravljanje projektima MS Project.


I. Veža: Upravljanje projektima, FESB (interna skripta), Split, 2008. H. Kerzner: Project Management: A Systems Approach to Planning, Scheduling, and Controlling.- John Wiley & Sons, New York, ISBN: 0471225770, 2003

Dopunska literatura

A Guide to the Project Management Body of Knowledge, PMBOK Guide, Project Management Institute, Newtown Square, 2004.

R. K. Wysocki; R. McGary: Effective Project Management: Traditional, Adaptive, Extreme.- John Wiley & Sons, New York, ISBN: 0471432210, 2003

Nastava


Predavanja: 30 sati Vježbe 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno predavanja i 2 sata tjedno vježbe)

- prema rasporedu

Ispit


Tijekom predavanja i vježbi studenti u grupi po 2 ili 3 rade svoj projekt, koji prezentiraju na zadnjem satu predavanja. Znanje na vježbama se kolokvira na kraju nastave. Ocjena (5) = 0,5 (M1 + M2) M1, M2 - bodovi iz prezentacije i kolokvija s vježbi. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlodobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne sudjeluju u izradi programa, upisuju kolegij sljedeće akademske godine. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Nastavne jedinice Trajanje (sati)

Predavanja Vježbe

Upravljanje projektima. Uvod. 2 2

Upravljanje projektima. Uvod. 2 2

Upravljanje projektima razvoja inovacijskih proizvoda. 2 2

Projekti – vizija, strategija, ciljevi. 2 2

Analiza top-down, odnosno bottom-up. Radni paketi. 2 2

Metode upravljanja projektima. 2 2

Planiranje resursa (kapaciteta) 2 2

Planiranje i upravljanje vremenom. Rizici pri upravljanju projektima. 2 2

Upravljanje troškovima. Target Costing. 2 2

Controlling projekta. 2 2

Organizacijske strukture pri vođenju projekata (čista, utjecajna, matrična) 2 2

Timski rad. 2 2

Psihološko-socijalna komponenta upravljanja projektima 2 2

Case study. Projekti Fraunhofer društva) i nastavnika na kolegiju. 2 2

Case study. Prezentacija projekata studenata. 2 2


III semstar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Vođenje procesa

Kod FELG21

ECTS 6


Predavanja: Dr. sc. Darko Stipaničev, red. prof. Vježbe: Dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof.


Usvajanje osnovnih znanja o postupcima matematičkog modeliranja procesa i načina njihove analiza , kao i usvajanje znanja o osnovnim postupcima vođenja procesa.


1. Marlin, T.E.: Process Control, McGraw Hill, New York, 1995. 2. Patranabis, D.: Principles of Process Control, McGraw Hill, New Delchi, 1981.

Dopunska literatura

1) D.Stipaničev, J.Marasović, Digitalno vođenje on-line, on-line (Web) udžbenik, MZT – Informatički projekt, 2004. http://laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje

2) Web stranice na e-learning portalu http://laris.fesb.hr/Claroline-1.3.1/

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 2 sata tjedno - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati 15 tjedana raspoređeno u blokovima po 2 ili 3 sata - prema posebnom rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 12. tjednu nastave, a drugi kolokvij održat će se nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= (M1 + M2)/2 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od više kraćih pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit se sastoji od 10 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 %. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.



Predavanja A. vježbe 1. lekcija – Uvod. Procesi i objekti. Sustavni pristup vođenju procesa. Povratno vođenje (regulacija), unaprijedno vođenje i upravljanje. Ulazno – izlazne veličine. 3 sata

2.lekcija – Procesi i procesni uređaji. Operacije i tehnološke operacije. Podjela tehnoloških operacija: Operacije prijenosa, prijelaza i pretvorbe. 3 sata

3.lekcija – Fluidički sustavi – osnovni zakoni mehanike fluida, osnovne fluidičke komponente, modeliranje fluidičkih sustava. 3 sata

4.lekcija - Toplinski sustavi – osnovni zakoni termodinamike, osnovne toplinske komponente, modeliranje toplinskih sustava. 3 sata

5.lekcija – Složeniji procesi i procesni uređaji – miješanje, destilacija, kemijki reaktor 3 sata

6. lekcija – Mjerna osjetila (senzori) i izvršne sprave (aktuatori) – ulazne, izlazne i prijenosne značajke 3 sata

7.lekcija – Mjerenje temperature i protoka 3 sata 8. lekcija – Mjerenje razine, tlaka i ostalih procesnih veličina 3 sata 9.lekcija – Izvršne sprave (aktuatori) – ventili, pumpe 3 sata 10.lekcija - Izvršne sprave (aktuatori) – grijači i ventilatori 3 sata 11.lekcija – Osnovne sheme vođenja procesa: četverodjelni statički dijagrami , on-off i P vođenje. 3 sata

12.lekcija – Osnovne sheme vođenja: PD, PI i PID vođenje 3 sata 13.lekcija – Osnovne sheme vođenja: izborno vođenje, omjerno vođenje, unaprijedno vođenje 3 sata

14.lekcija – Složene sheme vođenja: Optimalno vođenje, adaptivno vođenje, inteligentno vođenje 3 sata

15.lekcija – Procesna industrija i automatsko vođenje, primjeri. 3 sata Popis auditornih vježbi: 1. Unutar procesa postoje izrazito nelinearne dinamičke veze. Rezultat su nelinearni matematički modeli. Linearizacija – ponavljanje 2 sata

2. Linearizacija. Statička karakteristika. Fazna krivulja. - ponavljanje 2 sata 3. Primjeri modeliranja fluidičkih sustava. 2 sata 4. Primjeri modeliranja toplinskih sustava. 2 sata 5. Primjeri modeliranja složenijih procesnih sustava. 2 sata 6. Računanje prijelaznog dijela odziva nelinearnih sustava zatvorenih u regulacijsku petlju. 2 sata

7. Analiza stabilnosti kod nelinearnih sustava. 2 sata 8. Analiza procesa sa više ulaznih i više izlaznih signala. Računanje stupnja međudjelovanja (interakcije). 2 sata

9. Priprema za uvođenje logičkih zakona vođenja: mogućnosti izvedbe pomoću releja, pomoću digitalno-analogne preklopke. 2 sata

10. Matematička priprema za optimalno vođenje – primjeri računa varijacija. 2 sata 11. Osnovne sheme vođenja procesa: četverodjelni statički dijagrami , on-off i P vođenje. 2 sata

12. Osnovne sheme vođenja: PD, PI i PID vođenje 2 sata 13. Osnovne sheme vođenja procesa: Samoreguliranje. 2 sata 14. Složene sheme vođenja: Optimalno vođenje 2 sata 15. Procesna industrija i automatsko vođenje, primjeri. 2 sata


Naziv predmeta Praktikum iz vođenja procesa

Kod FELG22

ECTS 4 ECTS


Predavanja: dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof. Vježbe: Ivo Stančić, dipl. inž.


Testiraju se i primjenjuju nužna teorijska znanja o modeliranju, analizi i projektiranju. procesa. Ostvaruju se znanja o različitim metodama vođenja procesa i utjecajima pojedinih metoda, ali i postavljenih ciljeva, na kvalitetu rezultata. Naglašavaju se očekivana odstupanja teorijskih rezultata od onih koji će se doista moći ostvariti u praksi. Ostvaruju se praktična znanja s ciljem samostalnog snalaženja u postavljenim zadacima.


1. Novaković, B.: Metode vođenja tehničkih sistema, Školska knjiga, Zagreb, 1990. 2. Patranabis, D.: Principles of Process Control, McGraw-Hill Pub. New Delhi 1981. 3. Wolowich, W.A.: Linear Multivariable Systems, Spriner-Verlag, New York-

Heidelberg- Berlin, 1984. Dopunska literatura 3. Stipaničev D., Marasović J. On-line udžbenik: Digitalno vođenje on-line, 2004.:

(http://laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje )

Nastava


Predavanja: 15 sati 7 termina ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 10 termina ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu, nadoknada

preostalih termina izvršit će se ili kroz seminarske radove ili posjete automatiziranim proizvodnim pogonima

- Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 12. tjednu nastave, a drugi kolokvij održat će se nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjenjivat će se rezultati ostvareni na laboratorijskim vježbama. Ocjena(%)= (M1 + M2 + M3)/3 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima, M3 – bodovi na laboratorijskim vježbama. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od više pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Predavanja

L. vježbe

1. Utjecaj "zanemarenih" elemenata matematičkog modela procesa (nelinearnosti) na kvalitetu rada vođenih sustava. Zašto zanemarujemo elemente modela?

2 sata

2. Kako projektirati regulatore (P, Dahlin i sl.) kod nelinearnih sustava (drugog reda)?

2 sata

3. Prednosti, ali i pogreške koje unosi digitalno računalo upotrijebljeno kao jedinica za vođenje (vrijeme diskretizacije, rad u realnom vremenu).

2 sata

4. Nelinearni modeli i efekti linearizacije. Fazna krivulja. Statička krivulja. -ponavljanje

2 sata

5. Osjetljivost sustava na promjene parametara. Utjecaj tih analiza na odluku o mjestu postavljanja regulatora u regulacijskoj petlji.

2 sata

6. Linearni statički modeli. Optimiranje parametara Simpleks algoritmom. Priprema za korištenje gotovog programa za linearno programiranje. Dualni Simpleks.

2 sata

7. Kako simulirati logičke zakone vođenja pomoću gotovih programskih paketa, vizualno orjentiranih?

2 sata

Popis laboratorijskih vježbi: 1. Simulacijsko testiranje vođenja sustava u realnim uvjetima (utjecaj "zanemarenih" elemenata matematičkog modela na kvalitetu rada vođenog sustava) 2 sata

2. Simulacijsko testiranje vođenja pomoću digitalnog računala u realnim uvjetima (utjecaj vremena diskretizacije na kvalitetu rada vođenog sustava). Primjer nužne primjene digitalnog računala u slučaju DDC (Direct Digital Control) vođenja.

2 sata

3. Modeliranje i simuliranje interaktivnih i neinteraktivnih spremnika sa tekućinom. Modeliranje nelinearnim modelima i efekti linearizacije. 2 sata

4. Modeliranje i simuliranje toplinskih sustava. Modeliranje nelinearnim modelima i efekti linearizacije. 2 sata

5. Simulacijska provjera vođenja procesa u stabilnim uvjetima rada (granica stabilnosti). Kako odlučiti gdje postaviti regulator, u izravnu ili povratnu granu? 2 sata

6. Linearni statički modeli – linearno programiranje. 2 sata

7. Optimalni uvjeti rada procesa u ustaljenom stanju – linearno programiranje. 2 sata

8. Optimalno vođenje P-regulatorom – minimum kvadrata pogreške (min IKP). 2 sata

9. Simulacijska provjera vođenja viševeličinskih procesa samoreguliranjem. 2 sata

10. Simulacijska provjera logičkih zakona vođenja procesa. 2 sata Ili seminarski radovi ili posjete automatiziranim proizvodnim pogonima (TLM, Cemex, Jadranska pivovara) 10 sati


Naziv predmeta Optimizacija i optimalni sustavi

Kod FELG23

ECTS 5 30 sati predavanja i 30 sati vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za projekt potrebno je 30 sati rada - 1 ECTS te za samostalno učenje 60 sati - 2 ECTS-a)

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Mirjana Bonković, red. prof.

Kompetencije koje se stječu Stjecanje naprednih znanja i učvršćivanje već stečenog znanja iz automatike


1. V. Zanchi, Optimizacija, Sveučilište u Splitu, 1983.

Dopunska literatura

1. D. Pierre, Optimization Theory With Applications, John Willey & Sons, New York, 1969.

2. B. Anderson, J. Moore, Linear Optimal Control, Prentice Hall Inc., Englewood Clifes, New Jersey, 1971.

Nastava


Predavanja: 30 sata 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po2 sata tjedno) - prema rasporedu Vježbe: 30 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 6(7) tjedana nastave, a drugi nakon 14 tjedana nastave. Tijekom laboratorijskih vježbi radi se na projektnim zadacima u manjim grupama Pozitivna ocjena se dobija na slijedeći način: 75% prisustva na laboratorijskim vježbama i ukupno 50% bodova prikupljenih na prva dva međuispita i dva kolokvija iz laboratorijskih vježbi. Ocjena(%)=0.3(M1 +M2) +0.4*PROJEKTNI ZADATAK M1, M2- bodovi na kolokvijima sa predavanja izraženi u postocima PROJEKTNI ZADATAK – ocjena u postocima očekivane vrijednosti Konačna se ocjena, bez obzira na opisane način dobivanja bodova se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži do 20 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i riješena barem dva zadatka iz programiranja. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Predavanja L. vježbe Linearno programiranje. Transportni problem.

Cjelobrojno programiranje. Primjeri primjene linearnog programiranja. 2 sata 2 sata

Nelinearno programiranje. Iterativni postupci za izračunavanje optimalnih vrijednosti. 8 sati 8 sati

Kriteriji optimalnosti regulacijskih sustava. 2 sata 2 sata

Upravljivost i mjerljivost regulacijskih sustava. 2 sata 2 sata

Statičko optimalno upravljanje. 2 sata 2 sata

Varijacioni račun. 2 sata 2 sata

Dinamičko programiranje. 2 sati 2 sati

Optimalno vođenje dinamičkih procesa. 2 sati 2 sati

Princip maksimuma u optimalnom vođenju. 2 sati 2 sati Optimalno vođenje složenih procesa: decentralizirano i hijerarhijsko optimalno vođenje. 2 sati 2 sati

Uvodne informacije o stručnim sustavima - primjeri. 2 sati 2 sati

Problem optimalnog vođenja beskonačno dimenzionalnih procesa. 2 sati 2 sati


Naziv predmeta Mikroregulatori i ugradbeni mrežni sustavi

Kod FELG24

ECTS 5 30 sati predavanja i 30 sati vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za projekt potrebno je 30 sati rada - 1 ECTS te za samostalno učenje 60 sati - 2 ECTS-a)


Dr. sc. Mirjana Bonković, red. prof. - predavanja Ivo Stančić, dipl. inž. – laboratorijske vježbe


Predmet ima za cilj upoznati studente sa projektiranjem i programiranjem ugrađenog sustava koji komunicira preko lokalnih Ethernet mreža i Interneta.


1) Michael Predko , Handbook of Microcontrollers, Tab Books, 1998. 2) Dan Eisenreich, Brian DeMuth: Designing embedded Internet devices, Newnes (Elsevier Science), ISBN: 1-878707-98-1.

Dopunska literatura

1) Claus Kuhnel, Klaus Zahnert, BASIC Stamp : An Introduction to Microcontrollers, Newnes, 2000. 2) Han-Way Huang, PIC Microcontroller, Thomson Delmar Learning, 2004. 2) Jan Axelson: Embedded Ethernet and Internet complete, Lakeview Research LLC, 2003., ISBN: 1-931448-00-0 3) Microcontroller links http://people.westminstercollege.edu/faculty/rerickson/control/stamplinks.html 4) Paralax stamp microcontroller http://www.parallax.com/ 5) TINI page http://www.maxim-ic.com/TINIplatform.cfm

Nastava


Predavanja: 30 sata 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 6(7) tjedana nastave, a drugi nakon 14 tjedana nastave. Tijekom laboratorijskih vježbi radi se na projektnim zadacima u manjim grupama Pozitivna ocjena se dobija na slijedeći način: 75% prisustva na laboratorijskim vježbama i ukupno 50% bodova prikupljenih na prva dva međuispita i dva kolokvija iz laboratorijskih vježbi. Ocjena(%)=0.3(M1 +M2) +0.4*PROJEKT M1, M2- bodovi na kolokvijima sa predavanja izraženi u postocima PROJEKT – ocjena u postocima očekivane vrijednosti Konačna se ocjena, bez obzira na opisane način dobivanja bodova se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži do 20 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i riješena barem dva zadatka iz programiranja. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave




Osnove mikrokontrolera: Mikroračunala (Modeli programiranja. Karakteristike) 4 sata 4 sata

Instrukcije i modovi adresiranja. Sistemski pozivi. Interapti. 4 sata 4 sata

Sat realnog vremena. Tajmeri. Periferne jedinice. 4 sata 4 sata

A/D i D/A pretvarači. Serijski interface. 2 sata 2 sata Primjeri različitih arhitektura mikrokontrolera. Projekti s nekim od komercijalnih mikrokontrolera (na primjer Parallax PIC mikrokontrolerom, ATMEL). 4 sata 4 sata

Osnove rada na mreži. Pregled ugradbenih mrežnih uređaja. 2 sata 2 sata Pristup projektiranju. Korištenje IP-a kod lokalnih i Internet komunikacija. Razmjenjivanje poruka korištenjem UDP i TCP-a. Implementacija ugrađenog sustava na TINI i/ili Picoweb kontroleru. Elementi i funkcionalnost hardverskih komponenti. Softver za ugradbene mrežne uređaje. Spajanje i korištenje uređaja.

10 sati 10 sati


III semestar - Izborni predmeti

Naziv predmeta Digitalna obrada i analiza slike

Kod FELG09

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Darko Stipaničev, red. prof., dr. sc.Damir Krstinić Vježbe: Maja Braović, dipl.inž.


Usvajanje osnovnih znanja i osnovnih postupaka iz digitalne obrade i analize slike, od dobivanja digitalne slike, preko njenog poboljšavanja ili izmjene do osnovnih algoritama analize digitalne slike.


1. D.Stipaničev, D.Krstinić, Uvod u digitalnu obradu i analizu slike, materijali s predavanja, FESB 2011.

2. A.K.Jain, Fundamentals of Digital Image Processing, Prentice Hall Int., London, 1989. 3. B.Jahne, Digital Image Processing, Springer-Verlag, Berlin, 1991. 4. L.J.Galbiati, Machine Vision and Digital Image Processing Fundamentals, Prentice-

Hall, London, 1990.

Dopunska literatura

1. Digital Image Analysis and Processing http://www.ph.ed.ac.uk/~wjh/teaching/dia/ 2. CVIPtools http://www.ee.siue.edu/CVIPtools/ Stranice kolegija na e-learning portalu

Nastava


Predavanja: 30 sata 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Ispit se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela. Teoretski dio obuhvaća teoretska znanja iz svih nastavnih cjelina, a praktični dio ispita zahtjeva od studenta izradu svih laboratorijskih vježbi te samostatnu izradu seminarskog rada. Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Student može putem kolokvija položiti teoretsko gradivo ispita. Na dva završna ispita u veljači 2011. godine, studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na kolokvijima polažu cjelokupno gradivo obuhvaćeno sa dva kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit je uspješno odrađen praktični dio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima ukupno najmanje 70 % bodova iz dijela teorije, te izrađen seminarski rad koji je pozitivno ocjenjen. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem terminu popravnog ispita. Samo studentima koji su prethodno predali seminarski rad i položili kompletnu teoriju biti će priznato da su položili gradivo. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupnu teoriju. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit.

Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 70% do 78% dovoljan (2) 79% do 85% dobar (3) 86% do 94% vrlo dobar (4) 95% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će maksimalno 15 teorijskih pitanja. Na završnim, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno do 25 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju će se polagati gradivo iz prvih 7 tjedana nastave, a na drugom kolokviju gradivo iz ostalog dijela gradiva. Seminarski rad se treba predati prije prijave ispita.


Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka koje dobije u okviru laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja L. vježbe Uvod u digitalnu obradu i analizu slike s ilustracijom primjena. 2 sata Biološki i strojni vid. Slika i dobivanje slike. Osnovni pojmovi teorije vida. 2 sata CCD kamera i pretvorba slike u analogni električni signal. Standardi: RGB, Y-C (SuperVHS), kompozitni VBS video signal (NTCS, PAL) 2 sata

Komponente sustava za digitalizaciju i dobivanje digitalne slike . Optimizacija slike za vrijeme digitalizacije. 2 sata

Teorija digitalne slike. Elementi digitalne slike (pixels). Vrste digitalne slike. Kolor slika u RGB i HSI prikazu. Matematički prikaz digitalne slike. 2 sata

Pohrana digitalne slike. Histogrami. 2 sata Obrada digitalne slike: optimizacija, rekonstrukcija i transformacija. 2 sata Unarne operacije i LUT-ovi. Geometrijeke operacije na slici. 2 sata Binarne i multimodalne operacije - aritmetičke i logičke operacije na digitalnim slikama. 2 sata

Konvolucija i filtriranje. 2 sata Analiza digitalne slike: Ekstrakcija značajki slike. Izdvajanje objekata postupkom segmentacija i dobivanje binarne slike. 2 sata

Obrada binarne slike (matematička morfologija). 2 sata Analiza oblika (morfometrijska analiza). 2 sata Analiza slike temeljena na morfometrijskim značajkama objekata (prebrojavanje, klasifikacija, prepoznavanje, sortiranje). 2 sata

Analiza svjetline (luminiscentna analiza) i analiza boja (kolorimetrijska analiza). 2 sata


Programi za obradu i analizu digitalne slike I dio 2 sata

Programi za obradu i analizu digitalne slike II dio 2 sata

Histogrami, RGB i HSI dijagrami. 2 sata

Transformacije prostora boja. 2 sata

Unarne operacije i LUT-ovi (svjetlina, kontrast, inverzija tonova). 2 sata

Geometrijeske operacije na slici. 2 sata

Binarne operacije na slikama (aritmetičke i logičke) 2 sata

Konvolucija i filtriranje (zamučivanje, izoštravanje) 2 sata

Izdvajanje rubova na slici 2 sata

Segmentacija i dobivanje binarne slike 2 sata Analiza binarne slike – matematička morfologija 2 sata Analiza oblika – morfometrijska analiza objekata na slici 2 sata Prebrojavanje i sortiranje. 2 sata Prepoznavanje osnovnih oblika. 2 sata Analiza svjetline i analiza boja. 2 sata


Naziv predmeta Bioelektrični sustavi i oprema

Kod FELG17

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati laboratorijskih vježbi = 2 ECTS-a, samostalno učenje 3 ECTS-a


Dr.sc. Mirjana Bonković, red.prof. Vanjski suradnik – lab. vježbe


Cilj je upoznati studente sa temeljima biomedicinskog inženjerstva. Tijekom evolucije biomedicinskog inženjerstva kroz posljednjih 50 godina, postalo je jasno da to područje zadire u različite znanstvene discipline kao što je biomehanika, biomaterijali, medicinske slike, rehabilitacijsko inženjerstvo, biotehnologija i inženjerstvo tkiva. Cilj je kolegija predstaviti glavna područja koja uključuju aktivnost biomedicinskog inženjerstva.


J.D.Enderle, S.M.Blanchard, J.D.Bronzino: Introduction to biomedical engineering, Academic Press, 1999.

Dopunska literatura Ante Šantić: Biomedicinska elektronika, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati Dio laboratorijskih vježbi radi se na fakultetu, a dio u okviru dogovorenih posjeta

medicinskim institucijama

Ispit


Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju redovitog pohađanja predavanja i vježbi (20%), kvalitete seminarskog rada (50%) i rezultata pismenog ispita u obliku testa (30%).



Biomedicinsko inženjerstvo: povijesna perspektiva. 2

Anatomija i fiziologija. 4

Bioelektrični fenomen. 2

Biomedicinski senzori. 4 8

Bioinstrumentacija. 2 4

Obrada biosignala. 4 4

Fiziološko modeliranje. 2 4

Biomehanika 2 2

Obrada medicinskih slika. 6 8

Ultrazvuk. 2

Nuklearna magnetska rezonancija. 2


II semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Digitalno vođenje

Kod FELG10

ECTS 6


Predavanja: Dr. sc. Darko Stipaničev, red. prof. Vježbe: dr.sc. Josip Musić, doc.


Usvajanje znanja o postupcima analize i projektiranja sustava digitalnog vođenja.


3) D.Stipaničev, J.Marasović, Digitalno vođenje on-line, on-line (Web) udžbenik, MZT – Informatički projekt, 2004. http://laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje

Dopunska literatura

1) Aström, K.J.; Wittenmark, B.Computer controlled systems - theory and design, Prentice-Hall Int. series, London, 1996.

2) J.R.Vaccaro, Digital Control – A State Space Approach, McGrawHill, 1995. 3) J.A.Borrie, Modern Control Systems – A Manual of Design Methods, Prentice Hall

Int., 2000

Nastava


Predavanja: 45 sata 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 2 sata tjedno - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 12. tjednu nastave, a drugi kolokvij održat će se nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= (M1 + M2)/2 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od više kraćih pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit se sastoji od 10 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 %. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.



Predavanja A. vježbe 1. lekcija - Uvod i povijesni razvoj digitanog vođenja 3 sata 2.lekcija - Kontinuirani i diskretni signali i sustavi 3 sata 3.lekcija - Uzorkovanje i obnavljanje 3 sata 4.lekcija - Modeliranje diskretnih sustava - jednadžbe diferencija, Z transformacija i modificirana Z transformacija 3 sata

5.lekcija - Impulsna prijenosna funkcija i ekvivalentna impulsna prijenosna funkcija - definicija i dobivanje (teorijski i eksperimentalno) 3 sata

6. lekcija - Opis diskrenog sustava varijablama stanja 3 sata 7.lekcija - Analiza diskternih sustava u vremenskoj i kompleksnoj domeni (GMK) 3 sata 8. lekcija - Analiza diskretnih sustava u frekvencijskoj domeni, analiza diskretnih sustava opisanih varijablama stanja 3 sata

9.lekcija - Projektiranje diskretnog regulatora - diskretizacija kontinuiranog regulatora 3 sata

10.lekcija - Projektiranje diskretnog regulatora - Diskretni PID regulator 3 sata 11.lekcija - Projektiranje regulatora u diskretnom području na temelju kontinuiranih podataka (I dio) 3 sata

12.lekcija - Projektiranje regulatora u diskretnom području na temelju kontinuiranih podataka (II dio) 3 sata

13.lekcija - Postupci vođenja temeljeni na povratnoj vezi po varijablama stanja (I dio) 3 sata

14.lekcija - Postupci vođenja temeljeni na povratnoj vezi po varijablama stanja (II dio) 3 sata

15.lekcija - Realizacija i implementacija (primjena) digitalnog vođenja 3 sata Popis auditornih vježbi: 1. Modeliranje diskretnih sustava – jednadžbe diferencija 2 sata 2. Modeliranje diskretnih sustava – teorija Z transformacije 2 sata 3. Rježšavanje jednadžbi diferencija pomoću Z transformacije 2 sata 4. Modificirana Z transformacija 2 sata 5. Impulsana prijenosna funkcija i ekvivalentna impulsan prijenosna funkcija 2 sata 6. Diskretni sustavi opisani varijablama stanja, veza između opisa varijablama stanja i prijenosne funkcije 2 sata

7. Analiza stabilnosti i točnosti (pogreške ustaljenog stanja) 2 sata 8. Analiza diskretnog sustava u vremenskom području 2 sata 9. Analiza diskretnog sustava u kompleksnom području (GMK) 2 sata 10. Analiza diskretnog sustava u frekvencijskom području 2 sata 11. Diskretizacija kontunuiranih regulatora 2 sata 12. Projektiranje diskretnog regulatora PI i PD tipa 2 sata 13. Diskretni PID regulator 2 sata 14. Diskretno povratno vođenje po varijablama stanja 2 sata 15. Realizacija impulsne prijenosne funkcije 2 sata


Naziv predmeta Nelinearni regulacijski sustavi

Kod FELG11

ECTS 5


Dr. sc. Mojmil Cecić, red. prof. – predavanja Mr. sc. Ana kuzmanić Skelin – auditorne vježbe


Produbljivanje temeljnog znanja iz teorije automatskog upravljanja nelinenearnim regulacijskim sustavima.


1. Horacio J. Marquezz, Nonlinear Control Systems : Analysis and Design , Wiley-Interscience 2003.

2. Jean-Jacques Slotinee, Weiping Li, Applied Nonlinear Control, Pearson Education, 1990.

3. Mojmil Cecić, Nelinearni regulacijski sustavi, interna skripta, FESB Split, 2007. Dopunska literatura

1. Henk Nijmeijer, Arjan Van Der Schaft, Nonlinear Dynamical Control Systems, Springer Verlag, 1990.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedna nastave, a treći nakon 15 tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= 0,33(M1 + M2 +M3) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 4 pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od 6 pitanja podijeljenih u tri skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja.



Predavanja Auditorne vježbe

1. Temeljne postavke nelinearnih regulacijskih sustava 2 2

2. Nekontinuirane nelinearnosti, relejni sustavi 2 4

3. Prijelazne pojave 4 6

4. Linearizacija nelinearnih dinamičkih sustava 2 2

5. Metoda harmoničke ravnoteže, opisna funkcija 4 2

6. Stabilnost relejnih sustava (Ljapunov, Nyquist) 6 6

7. Fazni portreti 4 4

8. Analiza nelinearnih regulacijskih sustava u faznoj ravnini 6 6


Naziv predmeta Praktikum iz automatske regulacije

Kod FELG12

ECTS 4

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Tamara Šupuk, doc. (predavanja i laboratorijske vježbe)


Primjena stečenog teoretskog znanja iz automatske regulacije na praktičke zadatke.


1. Šupuk, T.: ''Razvoj, izrada i testiranje tiskane pločice'', Upute za laboratorijske vježbe (interna upotreba), FESB, 2008.

Dopunska literatura

1. Zanchi, V.: Automatika I, FESB-Split, 1989 2. Stipaničev, D.; Marasović, J.: Digitalno vođenje on-line, Web udžbenik http://laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje

3. Gugić, P.: Teorija automatskog reguliranja I i II, FESB-Split, 1981. 4. R.C. Dorf, R. H. Bishop: Modern Control Systems, Addison-Wesley Publishing Company, 1995.

Nastava


Predavanja: 15 sati Datumi: početak semestra – kraj semestra 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: o 45 sata Datumi: početak semestra – kraj semestra 15 tjedana (po 3 sata tjedno), Studentima će se zadavati domaći radovi koji će sadržavati pripremu za laboratorijske

vježbe i pisanje izvještaja nakon odrađene svake pojedine laboratorijske vježbe

Ispit


Tijekom semestra student se potiče na kontinuirani rad koji uključuje pripreme za laboratorijske vježbe, odrađivanje laboratorijskih vježbi, kao i pisanje izvještaja nakon svake odrađene vježbe. Ispit se sastoji od 2 dijela: usmenog dijela ispita te izvršenih priprema i predanih izvještaja s laboratorijskih vježbi. Ukupna ocjena formira se na slijedeći način: Ocjena(%)= 0,6 * LV + 0,4 * UI LV (laboratorijske vježbe) – bodovi ostvareni na temelju domaćih radova (priprema za laboratorijske vježbe te predanih izvještaja nakon odrađenih laboratorijskih vježbi) UI (usmeni ispit) – bodovi ostvareni na usmenom ispitu Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi (ispitna grupa br. 23): Prema kalendaru nastave




Uvod: Projektiranje kontinuiranih sustava automatske regulacije. 1h 3h

Uvod: Kontinuirani regulacijski sustavi za pozicioniranje i regulaciju brzine. 1h 3h Projektiranje analognog modela kontinuiranog regulacijskog sustava s PID regulatorom (izrada modela u EWB – u i provjera valjanosti modela simulacijom) 1h 3h

Prvi dio projektiranja tiskane pločice modela kontinuiranog regulacijskog sustava: Izrada električne sheme i definiranje elemenata sheme pomoću programskog paketa Ki-CAD

1h 3h

Drugi dio projektiranja tiskane pločice: Izrada sheme vodljivih staza na tiskanoj pločici pomoću programskog jezika Ki-CAD 1h 3h

Foto postupak izrade tiskane pločice i bušenje rupica na pločici 1h 3h Lemljenje elektroničkih elemenata na pločicu i testiranje rada sklopa (snimanje vremenskog i frekvencijskog odziva i usporedba izmjerenih odziva s odzivima simuliranim u Simulinku)

1h 3h

Primjena izrađenih tiskanih pločica, 1. dio: Realiziranje modela regulacijskog sustava za regulaciju brzine motora. Mjerenje vremenskih i frekvencijskih odziva sustava. Odabir parametara PID regulatora za poboljšanje vremenskog odziva sustava, za različita opterećenja motora

1h 3h

Primjena izrađenih tiskanih pločica, 2. dio: Realiziranje modela regulacijskog sustava za pozicioniranje. 1h 3h

Identifikacija parametara istosmjernog motora upravljanog strujom magnetiziranja na temelju izmjerenog vremenskog odziva i frekvencijske karakteristike motora. 1h 3h

Određivanje i analiza prijelaznih pojava, točnosti i osjetljivosti diskretnih sustava opisanih diskretnom prijenosnom funkcijom (VisSIM, Simulink) 1h 3h

Određivanje granica stabilnosti diskretnih regulacijskih sustava opisanih diskretnom prijenosnom funkcijom (VisSIM, Simulink) 1h 3h

Identifikacija impulsne prijenosne funkcije 1h 3h Projektiranje i izrada diskretnog regulacijskog sustava za pozicioniranje i regulaciju brzine. 1h 3h


Naziv predmeta Programabilni logički regulatori

Kod FELG 13

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Slobodan Marko Beroš, red. prof. (predavanja) Dr. sc. Joško Šoda, v. asist. (lab. vježbe)


Razumijevanje sklopovske i programske potpore PLC uređaja. Temeljna znanja o industrijskim mrežama; PROFIBUS struktura i hijerarhija. Znanje razvoja programske potpore i uporaba kriterija priključka sa različitim U/I standardima PLC uređaja. Čitanje i prepoznavanje industrijskih shematskih procesa (osjetila, aktuatori, pretvornici i procesi).


Beroš, Slobodan Marko: PROGRAMIBILNI LOGIČKI REGULATORI, Bilješke za pripremu predavanja, FESB, Split, 2010.,

Kilian, T. Christopher: MODERN CONTROL TECHNOLOGY: COMPONENTS AND SYSTEMS, 2nd Ed., Delmar Thomson Learning, XII., 2000.,

Božičević, J.: TEMELJI AUTOMATIKE: MJERNI PRETVORNICI I MJERENJE, II knjiga, Školska knjiga Zagreb, 1980.

Siemens, AS Interface, Instruction manual, 2005.,

Dopunska literatura

Hackworth, R. John, Hackworth, D. Federick Jr.; PROGRAMMABLE LOGIC CONTROLLERS: PROGRAMMING METHODS AND APPLICATIONS, Prentice-Hall, USA, 2003.,

Bryan, L. A., Bryan A. E.: PROGRAMMABLE CONTROLLERS: THEORY AND IMPLEMENTATION, 2nd Ed., An Industrial Text Company Publication, Atlanta, Georgia, USA, 1997.

Scott, D. M.: INDUSTRIAL PROCESS SENSORS, CRC Press, 2008.

Nastava


Predavanja: 30 sati, 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 2 sata tjedno – prema rasporedu. Laboratorijske vježbe: 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 2 sata tjedno – prema rasporedu, Nastava na hrvatskom/engleskom jeziku.

Ispit


Način polaganja ispita Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi, projekti) Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave.



1. Uvod. Mjerno upravljački sustavi. 2 sata

2. Komunikacijske procesne mreže. 4 sata

3. Programska potpora projektiranja mjernog sustava 4 sata

4. Sklopovska podrška PLC uređaja. 3 sata

5. Temelji programske podrške PLC uređaja. 4 sata

6. Ulazno/izlazne veličine procesa. Standardne razine. 4 sata

7. Programska potpora procesnih sustava. 4 sata

8. Primjeri realizacije upravljanja procesa PLC uređajima. 4 sata

9. Programska potpora projektiranja instalacija e plan 2 sata



1. Uvod, upoznavanje s laboratorijskom opremom. 1 sat

2. Sklopovska podrška S7-200 PLC uređaja tvrtke Siemens. 2 sata 3. Programska potpora S7-200 PLC uređaja; ljestvično programiranje i osnovne naredbe, uporaba MicroWIN 32 v4.0. programskog alata. 2 sata

4. Realizacija projekta: Vođenje procesa miješanja dviju tekućina i transportiranje mješavine. Priprema projektne dokumentacije, programiranje PLC uređaja, testiranje i simulacija projekta.

3 sata

5. Realizacija projekta: Automatsko zalijevanje travnatih površina. 3 sata

6. Realizacija projekta: Automatsko upravljanje garažnim vratima. 3 sata

7. Realizacija projekta: Automatski nadzor objekta (hotelska soba) 3 sata

8. Realizacija projekta: Automatsko upravljanje transportnim kolicima 3 sata 9. Realizacija projekta: Sustav automatskog upravljanja protokom vode kod vezanih bazena. 3 sata

10. Realizacija projekta: Automatsko upravljanje raskršćem semaforima. 3 sata

11. Realizacija projekta: Automatsko upravljanje radom dizala u trokatnici 4 sata


II semestar – Izborni predmeti

Naziv predmeta CAD u automatici

Kod FELG15

ECTS 5


Dr. sc. Mojmil Cecić, red. prof. – predavanja Tomislav Pezelj,dipl.inž.(VS) – laboratorijske vježbe


1. Stjecanje osnovnih znanja o mogućnostima primjene računala u automatici 2. Samostalno korištenje računala u projektiranju i analizi sustava automatskog

upravljanja Preporučena literatura

1. VISSIM, User Guide 2. MATLAB-Simulink, User Guide 3. Electronics Workbench, User Guide 4. Cecić, M.: PROTEL, Interna skripta, FESB, Split, 2001.

Dopunska literatura 1. Zanchi, V.; Cecić, M.; Cecić, M.: Programska podrška linearnoj teoriji automatske regulacije, FESB-Split, 1990.

2. Zanchi, V., Raguž, A.: Simulacija u MATLABu, FESB-Split, 1998.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit (način polaganja)

Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave a drugi nakon 15 tjedana nastave. Kolokviji se polažu na računalu. Na oba kolokvija studenti dobivaju dva programska zadatka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i uspješno riješeni programski zadaci na oba međuispita. Ocjena se formira na slijedeći način: za jedan točno riješeni programski zadatak ocjena je dovoljan, za dva dobar, za tri vrlodobar i za sva četiri riješena zadatka ocjena je izvrstan. Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu ispit na računalu koji sadrži 4 programska zadatka. Način ocjenjivanja je isti kao i kod kolokvija Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe

Uvod, primjena računala u automatici 2 sata -

VISSIM: osnove, predstavljanje osnovnih blokova i njihovih karakteristika 2 sata - VISSIM: operacije sa blokovima, postavljanje simulacijskih parametara, osnovne računske operacije 2 sata -

VISSIM: napredne računske operacije, deriviranje, integriranje, rješavanje diferencijalnih jednadžbi 2 sata -

VISSIM: rad sa složenim sustavima, kreiranje nadomjesnih blokova, animacija 2 sata -

Primjena VISSIMa u analizi različitih sustava 2 sata - MATLAB-Simulink: osnove, predstavljanje osnovnih blokova i njihovih karakteristika 2 sata -

MATLAB-Simulink: operacije sa blokovima, postavljanje simulacijskih parametara, osnovne računske operacije, napredne računske operacije, deriviranje, integriranje, rješavanje diferencijalnih jednadžbi

2 sata -

ELECTRONIC WORKBENCH (EWB): osnove, predstavljanje osnovnih elemenata i njihovih karakteristika 2 sata -

ELECTRONIC WORKBENCH (EWB): simulacija analognih elektroničkih sklopova 2 sata -


ELECTRONIC WORKBENCH (EWB): simulacija digitalnih elektroničkih sklopova (TTL) 2 sata -

ELECTRONIC WORKBENCH (EWB): simulacija digitalnih elektroničkih sklopova (CMOS) 2 sata -

PROTEL (Schematic Editor): osnove, predstavljanje osnovnih elemenata 2 sata - PROTEL (PCB Editor): osnove, predstavljanje osnovnih elemenata i njihovih karakteristika 2 sata -

PROTEL: simulacija analognih i digitalnih sklopova 2 sata -


VISSIM: osnovne operacije sa blokovima, rješavanje diferencijalnih jednadžbi 2 sata

VISSIM: simulacija jednostavnih sustava 2 sata

VISSIM: simulacija složenih sustava 2 sata MATLAB-Simulink: osnovne operacije sa blokovima, rješavanje diferencijalnih jednadžbi 2 sata

MATLAB-Simulink: simulacija jednostavnih sustava 2 sata

MATLAB-Simulink: simulacija složenih sustava 2 sata

EWB: simulacija analognih sklopova 4 sata

EWB: simulacija digitalnih sklopova 4 sata

PROTEL (Schematic Editor): crtanje sheme el. sklopa 4 sata

PROTEL (PCB Editor): crtanje tiskane pločice za prethodno nacrtani sklop 4 sata


Naziv predmeta Digitalna instrumentacija 2

Kod FELG16

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Slobodan Marko Beroš, red. prof. Auditorne i laboratorijske vježbe: Joško Šoda, zn. novak


Preuzimanje mjerenog signala. Razvoj programske potpore niske razine. Prepoznavanje problema digitalne obrade signala i razvrstavanje signala. Odabir pogodne metoda za digitalnu obradu iz prikupljenih mjerenih signala. Poznavanje frekvencijske i vremensko-frekvencijske transformacije za analizu signala.


Beroš, Slobodan Marko: DIGITALNA INSTRUMENTACIJA 2, Bilješke za pripremu predavanja, FESB, Split, 2010.,

Šantić, A.: ELEKTRONIČKA INSTRUMENTACIJA, Školska knjiga, Zagreb, 1993.,

Derenzo, S.E.: INTERFACING: A LABORATORY APPROACH USING THE MICROCOMPUTER FOR INSTRUMENTATION, DATA ANALYSIS, AND CONTROL, Prentice Hall, Englewood Cliffs, New Jersey, 1990.,

Oppenheim, A. V., Willsky, A.S., Buck, J. R.: SIGNALS AND SYSTEMS, Prentice-Hall, Upper Sadler River, NY, 1997.,

Dopunska literatura

Oppenheim, A.V., Schafer, R.W.: DISCRETE-TIME SIGNAL PROCESSING, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey, 1989.,

John G. Proakis, Dimitris K. Manolakis: DIGITAL SIGNAL PROCESSING, Prentice-Hall, Fourth Edition, 2007.

Antoniou, Andreas: DIGITAL SIGNAL PROCESSING – SIGNALS, SYSTEMS AND FILTERS, McGraw-Hill Inc. 2006.,

Candy, J.M.: SIGNAL PROCESSING: THE MODERN APPROACH, McGraw-Hill Book Company, New York, 1988.

Mallat, S.: A WAVELET TOUR OF SIGNAL PROCESSING, THE SPARSE WAY, 3rd Ed. ACADEMIC PRESS, 2009.,

Strang, G., Nquyen, T.: WAVELETS AND FILTER BANKS, Wellesley-Cambridge Press, MA, USA, 1997.,

Nastava


Predavanja: 30 sati, 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 2 sata tjedno – prema rasporedu. Laboratorijske vježbe: 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 2 sata tjedno – prema rasporedu, Nastava na hrvatskom/engleskom jeziku.

Ispit


Način polaganja ispita Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi, projekti) Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave



1. Uvod. Vremenska i frekvencijska slika mjerenih signala. 2 sata

2. Preuzimanje digitalnih mjerenih podataka 2 sata

3. Vremenska T i jakosna q kvanitiziranost signala 2 sata


4. Prekrivanje i filtriranje preuzetih digitalnih signala 2 sata

5. Rekonstrukcija signala 2 sata

6. Matematički zapis diskretnog signala 2 sata 7. Temelji analize signala u frekvencijskom području 2 sata 8. Algoritmi analize spektra signala. Prozori i spektri 2 sata 9. Praktični aspekti DFT/FFT analize 2 sata 10. Korelacija i spektralna analiza 2 sata 11. Vremensko frekvencijska analiza 2 sata 12. Temelji analize nestacionarnog mjerenog signala pomoću valića 2 sata 13. Dekompozicija signala primjenom CWT i DWT algoritama 2 sata 14. Adaptivna analiza signala s valićima 2 sata 15. Prilagodbena analiza 2 sata


1. Uvod i upoznavanje sa razvojnom programskom potporom MATLAB 2 sata 2. Tipovi mjerenih signala i matrični zapis signala. Osnovne matematičke

funkcije za rad sa signalima 2 sata

3. Temelji frekvencijska analize jednodimenzionalnih signala. Primjeri analize stacionarnih i nestacionarnih signala primjenom Fourierove transformacije

2 sata

4. Temelji vremenske analize. Uporaba korelacije i autokorelacije u analizi signala 2 sata

5. Signal šuma i spektar signala šuma 2 sata

6. Temelji vremensko frekvencijske analize signala. 2 sata 7. Osnovni digitalni filtri, nisko propusni filtar, visoko propusni filtar i

pojasno propusni filtar 2 sata

8. Uporaba kontinuirane valićne analize u analizi jednodimenzionalnih mjerenih signala. Primjer otkrivanja veličine meteora koji udaraju o površinu planeta

2 sata

9. Uporaba diskretne valićne transformacije u analizi jednodimenzionalnih mjerenih signala. Temeljni valići, haar, db, morlet, coifman, simlet, meyer 2 sata

10. Primjer: otkrivanje diskontinuiteta u mjerenom signalu 2 sata

11. Primjer: otkrivanje trenda u mjerenom signalu 2 sata

12. Primjer: tehnika potiskivanja šuma u mjerenom signalu 2 sata 13. Signal slike i primjer primjene valićne transformacije kod digitalne

obrade slikovnih signala 2 sata

14. Uvod u statističku obradu mjerenih signala 2 sata 15. Projekt: signal vibracija dobiven mjerenjem kod strojne obrade metala

tokarenjem i tehnike obrade signala. 2 sata


Naziv predmeta Sunčane ćelije

Kod FELH35

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 3 ECTS-a, samostalno učenje 2 ECTS-a


Dr. sc. Ivan Zulim (predavanja) Dr. sc. Tihomir Betti (lab. vježbe)


Upoznavanje karakteristika Sunčevog zračenja. Upoznavanje fizikalnih principa rada i različitih vrsta sunčanih ćelija. Sposobnost proračuna jednostavnog fotonaponskog sustava.


1. J. Vuletin, P. Kulišić, I. Zulim: Sunčane ćelije, Školska knjiga Zagreb 1994. 2. C. Honsberg, S. Bowden: Photovoltaics: Devices, Systems and Applications, CDROM,

University of New South Wales, 1998. Dopunska literatura 1. M. A. Green: Solar Cells, Prentice-Hall 1982.

Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i dr.)

Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij B418): 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit (način polaga-nja, ispitni rokovi)

Ispit: prezentacija seminarskog rada Ispitni rokovi (ispitna grupa 23): Prema kalendaru nastave.


Predavanja L. vježbe Uvod. Sunčevo zračenje. Ozračenje i ozračenost. Osnovni parametri solarne geometrije. 2 sata 2 sata

Komponente Sunčeva zračenja. Mjerenje komponenata Sunčeva zračenja. Analitički izrazi za određivanje raspršene komponente Sunčeva zračenja. 2 sata 2 sata

Fizikalne osnove rada sunčane ćelije. Poluvodički materijali s direktnim i indirektnim zabranjenim pojasom. I-U karakteristika i osnovni parametri sunčane ćelije.

2 sata 2 sata

Djelotvornost sunčane ćelije i gubici koji utječu na smanjenje djelotvornosti. Definicija serijskog i paralelnog otpora sunčane ćelije. 2 sata 2 sata

Modeli sunčane ćelije (osnovni nadomjesni model, empirijski model, Singerov model, Swartzov model). Ovisnost osnovnih parametara sunčane ćelije o temperaturi i ozračenju.

2 sata 2 sata

Sunčane ćelije od amorfnog silicija. Osnovna svojstva amorfnog silicija. Staebler-Wronski efekt. 2 sata 2 sata

Postupak proizvodnje sunčanih ćelija od amorfnog silicija. 2 sata 2 sata Sunčane ćelije od kristaliničnog silicija: monokristalne i polikristalne silicijske sunčane ćelije. Czochralski postupak. Izvedbe kristaliničnih sunčanih ćelija. 2 sata 2 sata

Hibridne sunčane ćelije. Drugi materijali za izradu sunčanih ćelija (GaAs, CIS, CdTe). 2 sata 2 sata

Koncepti sunčanih ćelija 3. generacije. Materijali temeljeni na nanotehnologiji (kvantne točke, nanožice, nanocjevčice) kao elementi za izgradnju sunčanih ćelija 3. generacije.

2 sata 2 sata

Fotonaponski sustavi: samostojni i umreženi fotonaponski sustavi. Osnovne komponente fotonaponskog sustava. Statistička analiza proizvodnja električne energije u fotonaponskom sustavu. Utjecaj zasjenjenja i efekt vruće točke.

2 sata 2 sata

Komponente fotonaponskog sustava: pretvarači (inverteri), regulatori punjenja, baterije, sustavi nosača, kabeli.

2 sata 2 sata

Projektiranje fotonaponskih sustava: samostojni i sustavi spojeni na mrežu.Primjeri.

2 sata 2 sata

Testiranje fotonaponskih modula i sustava. 2 sata 2 sata

Utjecaj fotonaponskih sustava na okoliš. 2 sata 2 sata


FELG29 - Primjena računala u vođenju procesa (S.M. Beroš)


Naziv predmeta Operacijska istraživanja

Kod FELG14

ECTS 5


Dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof. - (predavanja) Ivo Stančić, dipl. inž. i Tamara Mijan, dipl. inž.(VS) – (laboratorijske vježbe)


Ostvaruju se nužna teorijska znanja o različitim pristupima optimiranja, matematičkim i heurističkim metodama, o najbržem i organiziranom traženju optimalnih rješenja. Ostvaruju se osnovna praktična znanja, korisnički usmjerena, o organizaciji korisničkog sučelja i samog programiranja u cilju samostalnog rada na dobivanju optimalnih rješenja. Koriste se primjeri iz svakodnevnice.


1. T.B. Boffey: “Graph Theory in Operations Research”, McMillan Press, Hong Kong, 1982.

2. R. Bronson, G. Naadimuthu: “Operations Research”, Schaum’s Outline of Operations Research, McGraw Hill, 1998.

3. H.A. Taha: “Operations Research: An Introduction”, Prentice Hall, 1997 Dopunska literatura 1. J.Marasović: “Uvod u operacijska istraživanja”, Interna skripta, FESB, Split, 2000.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređene vježbe, dijelom tipa auditornih, dijelom tipa

laboratorijskih (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 12. tjednu nastave, a drugi kolokvij će se održati nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjenjivat će se rezultati ostvareni na laboratorijskim vježbama. Ocjena(%)= (M1 + M2 + M3)/3 M1, M2- bodovi na međuispitima izraženi u postocima, M3 – bodovi sa laboratorijskih vježbi. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od više pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Nastavne jedinice

Trajanje

Predavanja

L. vježbe

1. Uvod: Sustavski pristup i svrha i snaga modeliranja (u analizi ili razumijevanju vladanja sustava i kod problema sinteze na "živim" sustavima). Model je aproksimacija sustava. Modeliranje je iterativan postupak u toku kojeg se rješava kompromis između presloženog modela i kvalitetne aproksimacije.

2 sata

2. Kvantitativni modeli, podjele po značajkama sustava: deterministički, stohastički, statički, dinamički, kontinuirani, diskretni, linearni, nelinearni. Izbor ulaznih i izlaznih veličina i njihov utjecaj na složenost modela. Fizikalni, ekonomski i drugi zakoni kao temelj izgradnje modela. Kvalitativni modeli.

2 sata

3. Utjecaj ograničenja na vladanje sustava i njihovo dodavanje izvornom modelu – prostor rješenja. Funkcija cilja kao pokazatelj optimalnosti.

2 sata

4. Optimalno nije savršeno. Optimalno ovisi o funkciji cilja, ograničenjima, metodama rješavanja i o količini aproksimacija u svim koracima rješavanja, uključujući i način korištenja digitalnog računala i programskih rješenja. Multidisciplinarnost kao glavna značajka svih zadataka optimiranja.

2 sata

5. Operacijska istraživanja, povijest i način razmišljanja kod zadataka optimiranja. Matematičke pretvorbe i matematički postupci – temeljni nositelji ideja kod snalaženja po prostoru rješenja i traženja optimuma.

2sata

6. Linearni statički modeli. Standardizacija zapisa. Problemi sa neomeđenim prostorima rješenja (beskonačne granice).

2 sata

7. Simpleks algoritam – jedan od 10. najboljih algoritama 20. stoljeća. Primjeri rješavanja. Značenje kriterija optimalnosti i kriterija izvedivosti.

2 sata

8. Kvalitativni modeli – loše strukturirani modeli. Heuristika. Pretraživanje. Grananje (Branch and Bound metode).

2 sata

9. Osnovni transportni problem. Metode traženja osnovnog mogućeg rješenja i metode traženja poboljšanih rješenje do optimalnog – osnove pretraživanja.

2 sata

10. Transportni problem sa višeznačnim skladištima (transshipment problem) 2 sata

11. 0-1 Programiranje. Problem ranca (utovar/istovar). Trgovački putnik. 2 sata

12. Teorija igara i optimalno strateško odlučivanje. 2 sata

13. Nelinearno programiranje: matematički postupci koji mogu stvoriti probleme kod rješavanja i traženja optimuma. Nužno je karakteristično pretraživanje, koje može postati složeno, ali i može neočekivano divergirati. Osnovne informacije što, zašto i kako treba držati pod nadzorom.

2 sata

14. Teorija grafova. Modeliranje pomoću događaja i aktivnosti. 2 sata

15. Prilagodba modela primjeni digitalnog računala i načini optimiranja zadataka modeliranih pomoću teorije grafova: metoda kritičnog puta (CPM – Critical Path Method).

2 sata

Popis vježbi tipa auditornih i laboratorijskih: 1. Značaj dodatne analize tj, analize osjetljivosti na promjene parametara u zadacima traženja optimalnih rješenja. Ilustracija značaja kod primjera linearnog programiranja. 2 sata

auditorne 2. Analiza osjetljivosti optimalnih rješenja u ovisnosti o promjeni koeficijenata funkcije cilja. Primjeri. 2 sata

auditorne 3. Analiza osjetljivosti optimalnih rješenja u ovisnosti o promjeni koeficijenata desne strane ograničenja. Primjeri. 2 sata

auditorne 4. Priprema za korištenje gotovog programskog rješenja kod primjera linearnog programiranja, podaci za digitalno računalo: ulazni i izlazni. 2 sata

auditorne 5. Cjelobrojno programiranje: potreba i načini traženja rješenja kod linearnog programiranja. Primjeri. 2 sata

auditorne 6. Jednostavan primjer rješavanja zadatka linearnog programiranja - rješavanje pomoću gotovog programa na digitalnom računalu i "ručno matematički". 2 sata

laboratorijske


7. Testiranje problema osjetljivosti na promjene parametara, rješavanje zadataka pomoću gotovog programa na digitalnom računalu i "ručno matematički". 2 sata

laboratorijske 8. Rješavanje jednostavnog primjera za dualni Simpleks, pomoću programa za digitalno računalo i grafički. 2 sata

laboratorijske 9. Primjena dualnog Simpleksa u praksi na primjeru optimalnog rezanja oblika, minimizacija bačenog materijala. 2 sata

laboratorijske

10. Primjena linearnog programiranja u zadacima automatizacije. 2 sata laboratorijske

11. Rješavanje primjera optimalnog transporta robe između više gradova u Hrvatskoj – osnovni transportni problem i gotovi program za digitalno računalo. 2 sata

laboratorijske 12. Rješavanje primjera optimalnog transporta robe između više gradova u Hrvatskoj – višeznačna skladišta i gotovi program za digitalno računalo. 2 sata

laboratorijske 13. Ilustracija "snage modela" na primjeru rješavanja problema rasporeda (učenici – učionice). Problem rasporeda, u osnovi 0-1 programiranje, praktično se prevodi u oblik transportnog problema i rješava se pomoću "njegovog" programa.

2 sata laboratorijske

14, Rješavanje zadataka trgovačkog putnika, optimalno obilaženje više gradova u Hrvatskoj- primjena gotovog programa za digitalno računalo. 2 sata

laboratorijske

sveučilište u splitu - fesb elearning plan nastave diplomskog studija automatika i sustavi za...

Documents