sveučilište u splitu - fesb elearning · pdf filestrojarstvo 430 mehanika fluida 3 11...

Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje

IZVEDBENI PLAN NASTAVE STRUČNOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Strojarstva

Split, 05. rujna 2011.

Sveučilište u Splitu

1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+L+K ECTS Nastavnici

FEMY03 Matematika 45+45+0+0 7 I. Mirošević A. Trabarić G.Lovrić

FESY01 Informatika 30+0+30+0 5 G. Petrović R. Gudelj

FESR12 Tehničko crtanje i nacrtna geometrija 1 30+0+0+15 4 Ž. Domazet

J. Bonači

FETR01 Materijali 45+0+30+0 6 N.Mišina

D.Živković B.Lela

FESR02 Tehnička mehanika 1 45+30+0+0 6 V.Cvitanić F. Vlak

FEOR02 Engleski jezik 1 30+0+0+0 2 D. Matić UKUPNO: 225+75+60+15=375 30 *P= predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe, K=konstrukcijske vježbe **Ispit se polaže na kraju drugog semestra

II. semestar


FEMY02 Primjenjena matematika 30+30+0+0 5 I. Mirošević A.Tarabarić

G.Lovrić FESR03 Tehnička mehanika 2 45+45+0+0 7 Ž.Lozina

FESR13 Tehničko crtanje i nacrtna geometrija 2 15+0+0+30 4 T.Piršić

FESR04 Mehanika materijala 45+30+0+0 6 F.Vlak V. Cvitanić

FETR02 Zavarivanje i srodni postupci 45+0+15+0 5 N.Mišina

FEOR03 Engleski jezik 2 30+0+0+0 3 D.Matić UKUPNO: 210+105+15+30=360 30

*P= predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe, K=konstrukcijske vježbe

III. semestar


FESY03 Uvod u poduzetništvo 30+15+0+0 3 M.Šiško-Kuliš FESR05 Mehanika fluida 30+30+0+0 5 B. Klarin

FESR06 Termodinamika 45+30+0+0 6 F.Barbir I.Tolj

FETR03 Obrada rezanjem i alatni strojevi 45+0+30+0 6 D.Bajić

S. Jozić

FESR07 Metalne konstrukcije 30+0+0+30 5 Ž. Domazet L.Krstulović-Opara

FESR14 Elementi strojeva 1 30+0+0+30 5 D.Jelaska T. Piršić

UKUPNO: 210+105+30+30=375 30 *P= predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe, K=konstrukcijske vježbe

**Ispit se polaže na kraju drugog semestra

IV. semestar


FESR15 Elementi strojeva 2 30+0+0+45 7 D. Jelaska M. Perkušić

FETR04 Oblikovanje deformacijom 30+0+30+0 5 I.Duplančić

B.Lela FETR05 Hidraulika i pneumatika 30+0+15+15 5 J.Barle

FESR09 Toplinski i hidraulički strojevi 45+45+0+0 7 G. Radica

M. Grljušić

FETR06 Planiranje i priprema proizvodnje 45+0+0+30 6 B.Bilić

N.Gjeldum UKUPNO: 180+30+60+90=360 30


V. semestar


FETR07 Mjerenja u tehnici 30+0+30+0 5

Frano Barbir Boženko Bilić

Jakša Galić Ivan Tolj

FETR08 Održavanje 30+30+0+0 5 J.Barle Izborni predmet 1 30+30+0+0 5 Izborni predmet 2 30+30+0+0 5

FEYY01 Završni rad 0+15+0+0 10

UKUPNO: 120+30+30+60+15=255 30


ISPITNE GRUPE - STRUČNI STUDIJ STROJARSTVA

Studij Šifra studija Kolegij Sem. Ispitna

grupa Strojarstvo 430 MATEMATIKA 1 11 Strojarstvo 430 ENGLESKI JEZIK 1 1 12 Strojarstvo 430 INFORMATIKA 1 12 Strojarstvo 430 MATERIJALI 1 13

Strojarstvo 430 TEHNIČKO CRTANJE I NACRTNA GEOMETRIJA 1 14

Strojarstvo 430 TEHNIČKA MEHANIKA 1 1 15 Strojarstvo 430 PRIMIJENJENA MATEMATIKA 2 21 Strojarstvo 430 ENGLESKI JEZIK 2 2 22 Strojarstvo 430 MEHANIKA MATERIJALA 2 22 Strojarstvo 430 ZAVARIVANJE I SRODNI POSTUPCI 2 23

Strojarstvo 430 TEHNIČKO CRTANJE I NACRTNA GEOMETRIJA 2 24

Strojarstvo 430 TEHNIČKA MEHANIKA 2 2 25 Strojarstvo 430 Mehanika fluida 3 11 Strojarstvo 430 Uvod u poduzetništvo 3 12 Strojarstvo 430 Termodinamika 3 13 Strojarstvo 430 Elementi strojeva 1 3 14 Strojarstvo 430 Obrada rezanjem i alatni strojevi 3 14 Strojarstvo 430 Metalne konstrukcije 3 15 Strojarstvo 430 Oblikovanje deformacijom 4 21 Strojarstvo 430 Hidraulika i pneumatika 4 22 Strojarstvo 430 Toplinski i hidraulički strojevi 4 23 Strojarstvo 430 Elementi strojeva 2 4 24 Strojarstvo 430 Planiranje i priprema proizvodnje 4 25 Strojarstvo 430 Grijanje i klimatizacija 5 11 Strojarstvo 430 Održavanje 5 12 Strojarstvo 430 Ekonomika i organizacija proizvodnje 5 13 Strojarstvo 430 Mjerenja u tehnici 5 14

2. Izvedba nastave po predmetima

Naziv predmeta Matematika

Kod FEMY03

ECTS 7

Nastavnici i/ili suradnici

Mr. sc. Ivančica Mirošević (predavanja) Ana Tarabarić, Gordan Lovrić (auditorne vježbe)

Kompetencije koje se stječu

Temeljna znanja i formule vezane uz realne i kompleksne brojeve, linearnu algebru, vektorski račun, matematičku analizu funkcija jedne varijable, numeričke nizove, numeričke i funkcionalne redove, te integralni račun i analizu funkcija više varijabli.

Preporučena literatura

Bradić T., Pečarić J., Roki R., Strunje M.: Matematika za tehnološke fakultete, Element Zagreb, 1998. Rivier K.: Zbirka riješenih zadataka I, II, III, Veleučilište u Splitu 2003. Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a

Dopunska literatura

I. Slapničar, Matematika 1, FESB, Split, http://lavica.fesb.hr/mat1 I. Slapničar, Matematika 2, FESB, Split, http://lavica.fesb.hr/mat2 B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. Dž. Lugić, Matematika II (metodički riješeni zadaci) B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb S. Pavasović i ostali, Matematika - riješeni zadaci, Građevinski fakultet, Split

Nastava

(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 45 sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.

Auditorne vježbe: 45 sati sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.

Ispit

(način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra održat će se 1 inicijalni test, 5 domaćih zadaća i 3 međuispita (kolokvija). Inicijalni test je nakon 2 tjedna nastave. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Domaće zadaće prate gradivo i zadaju se svaka 3 tjedna. Po završetku nastave održat će se Završni i Popravni ispit. Na Završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima, a na Popravnom ispitu cijelo gradivo. Na svakom međuispitu te iz svakog dijela na Završnom ispitu može se ostvariti po 25 bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje na sljedeći način: 10 bodova na inicijalnom testu, 10 bodova kroz domaće zadaće i 5 bodova aktivnošću tijekom nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je namanje 12 bodova na svakom međuispitu, ili iz svakog dijela gradiva na Završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu ni nakon Završnog ispita, a položili su inicijalni test i ostvarili su barem 10 bodova na međuispitima ili završnom ispitu, smiju pristupiti Popravnom ispitu. Na Popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu nakon Popravnog ispita je najmanje 36 bodova na Popravnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.: 15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3(dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan).

Međuispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.

Nastavne jedinice Trajanje

Predavanja A. vježbe

Skupovi realnih brojeva. Kompleksni brojevi 3 sata 3 sata

Determinante. Matrice 3 sata 3 sata

Matrice. Sustavi linearnih jednadžbi 3 sata 3 sata

Vektorski račun 3 sata 3 sata

Funkcije (definicija i osnovni pojmovi) 3 sata 3 sata

Elementarne funkcije. 3 sata 3 sata

Limesi funkcije. Asimptote 3 sata 3 sata

Derivacija i diferencijal 3 sata 3 sata

Primjene diferencijalnog računa (tangenta i normala, L'Hospitalovo pravilo) 3 sata 3 sata

Primjene diferencijalnog računa (lokalni ekstremi) 3 sata 3 sata

Primjene diferencijalnog računa (ispitivanje toka funkcije) 3 sata 3 sata

Nizovi realnih brojeva. Numerički i funkcionalni redovi 3 sata 3 sata

Neodređeni integral 3 sata 3 sata

Određeni integral i primjena 3 sata 3 sata Funkcije više varijabli 3 sata 3 sata

Naziv predmeta Informatika

Kod FESY01

ECTS 5 ECTS


Dr. sc. Goran Petrović, doc. (predavanja) Ruža Gudelj, prof. (laboratorijske vježbe)


Stječu se temeljna znanja o građi i primjeni računala. Studenti se osposobljavaju za rad na računalu u Windows okruženju i upotrebu MS uredskih aplikacija te korištenje Interneta i izradu web stranica. Osnove rada Matlab-u.


D. Grundler, D. Franulić-Šarić, T. Rolich: "Primijenjeno računalstvo - izabrani primjeri" Graphis, Zagreb , 2002. M. B. Karbo: "Word 2000" Egmont Zagreb, 2007 B.Blagojević: "Visio", upute za rad (online, www.fesb.hr/informatika) G. Petrović: Online predavanja, e-learning portal

Dopunska literatura

Nastava

(satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 320B): 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita. Prvi kolokvij je nakon 9 tjedana nastave, drugi na kraju semestra (završni ispit). Studenti imaju mogućnost izrade semestralnih radova umjesto međuispita. Uvjet za pozitivnu ocjenu je je 50% bodova na međuispitima ili pozitivno ocjenjeni semestralni radovi. Ocjena(%)=0,5M1 + 0,5M2 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko međuispita ili semestralnih radova polažu pismeni ispit koji sadrži 5 zadataka koji se izvode na računalu. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Predavanja L. vježbe

Sklopovlje računala, veza sklopovlja i programske potpore 2 sata 2 sata

Internet: www, elektronička pošta 2 sata 2 sata

Operativni sustav MS Windows. Windows Explorer. Sistemski alati 2 sata 2 sata

MS Word. Opis programa i osnove rada u Wordu. Uređivanje teksta 2 sata 2 sata

MS Word.. Simboli. Oblikovanje teksta. Postavke stranice i ispis. 2 sata 2 sata

MS Word. Tabulatori. Tablice. Umetanje slika. Objekti. Formule. 2 sata 2 sata

MS Word. Stilovi. Pravopis. Veliki dokumenti. 2 sata 2 sata

MS Excel. Opis programa i oblikovanje tablica. 2 sata 2 sata

MS Excel. Reference i funkcije. Grafovi. Pivot tablice. 2 sata 2 sata

MS Visio. Opis programa i osnove rada u Visiu. 2 sata 2 sata

MS Visio. Crtanje: Nacrti. Dijagrami. Sheme. 2 sata 2 sata

MS Power Point. Opis programa i osnove rada u PPointu. 2 sata 2 sata

Izrada i postavljanje web stranica 2 sata 2 sata

Programski alati za inženjere: Matlab. 2 sata 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi

www, e-mail. 2 sata

Windows. Control Panel. Podešavanje sustava. 2 sata

Windows Explorer. Paint. Word Pad. 2 sata

Word: Uređivanje teksta. 2 sata

Word: Oblikovanje teksta. Postavke stranice i ispis 2 sata

Word: Tabulatori. Tablice. Umetanje slika. Objekti. Formule. 2 sata

Word: Stilovi. Pravopis. Veliki dokumenti. 2 sata

Excel: Opis programa i oblikovanje u Excelu 2 sata

Excel: Oblikovanje tablica u Excelu. 2 sata

Excel: Reference i funkcije. Grafovi. 2 sata

Visio: Namještanje radnog okruženja i osnove crtanja 2 sata

Visio: Crtanje: Nacrti. Dijagrami. Sheme 2 sata

Power Point. Osnove izrade prezentacije 2 sata

Izrada i postavljanje web stranica 2 sata

Naziv predmeta Tehničko crtanje i nacrtna geometrija 1

Kod FESR12

ECTS 4 ECTS


Dr. sc. Ž. Domazet, red. prof. Mr. sc. Juraj Bonači, viši predavač (predavanja i konstrukcijske vježbe)


Osposobljenost za izradu i čitanje nacrta tehničkih predmeta u ortogonalnim projekcijama i kosoj aksonometriji.

Preporučena literatura Ksenija Horvatić - Baldasar, Ivanka Babić: Nacrtna geometrija, Sand d.o.o. – Zagreb, 1997.

Dopunska literatura ...................................................... .....................................................

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema kalendaru nastave i

važećem rasporedu sati. Konstrukcijske vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema kalendaru nastave i važećem

rasporedu sati. Prisustvo na konstrukcijskim vježbama je obvezatno i nesmije biti manje od 75%. Studenti su tijekom vježbi dužni ispuniti 10 radnih listova, svaki s po 2 grafička zadatka.

Opravdani izostanak s konstrukcijskih vježbi studenta ne oslobađa navedene obveze.

Ispit


Tijekom semestra, u terminu konstrukcijskih vježbi, organiziraju se dva kolokvija. Prvi je kolokvij nakon 8-mog tjedna nastave (27. studenoga do 2. prosinca 2006.), a drugi na kraju semestra (29. siječnja do 3.veljače 2007). Ako student uspješno položi oba kolokvija oslobođen je polaganja ispita iz nastavnog gradiva 1. semestra. Student koji nije položio oba kolokvija, u zimskom ispitnom roku polaže međuispit. Na međuispitu student polaže onaj dio gradiva koji nije uspješno položio na kolokviju. Uvjet za dobivanje pozitivne ocjene je izrada svih propisanih grafičkih zadataka. Ocjena za prvi semestar (%) = 0,2*G + 0,4*(K1 + K2) G - ocjena grafičkih radova izraženi u postocima, K1, K2 - bodovi na kolokviju izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na kraju drugog semestra, kao prosjek ocjena iz prvog i drugog semetra. Student, koji ne položi ispit prvog semestra putem kolokvija, polaže pismeni ispit s 3 grafička zadatka iz nastavnog gradiva prvog semestra. Ispiti: Popravni ispit : Komisijski ispit:


Predavanja A. vježbe Način i vrste projiciranja. Ortogonalno projiciranje točke. Ortogonalne projekcije dužine; prava veličina dužine. 2 sata

Projekcije pravca; probodišta pravca s ravninama projekcija i prikloni kutevi. Projiciranje ravnih likova. Projiciranje ravnine. 2 sata

Međusobni odnosi točke, pravca i ravnine; pravac i točka u ravnini (sutražnice i priklonice); presječnica dviju ravnina; probodište pravca i ravnine; pravac okomit na ravninu; udaljenost točke od ravnine.

2 sata

Rotacija (prelaganje) ravnine; prelaganje točke, pravca i likova u ravnini; perspektivna afinost. Projekcije pravilnih geometrijskih likova (trokut, kvadrat, kružnica)

2 sata

Projekcije pravilnih geometrijskih tijela (piramida, stožac valjak) 2 sata

Kosa aksonometrija i kosa projekcija 2 sata Presjeci rotacijskih ploha. Presjek rotacijskog valjka projicirajućom i općom ravninom; plašt valjka i presječna krivulja. 2 sata

Presjeci rotacijskog stošca (kružnica, elipsa, parabola, hiperbola); razvijeni plašt i presječne krivulje, 2 sata

Presjek kugline plohe.Presjeci torusa. 2 sata

Presjeci tehničkih predmeta (viličasta glava ojnice) 2 sata Prodori rotacijskih ploha: metoda presječnih ravnina.; prodor dvaju rotacijskih valjaka 2 sata

Prodor rotacijskog valjka i rotacijskog stošca. Prodori torusa i kugle 2 sata Prodor torusa i rotacijskog valjka. Prodori rotacijskih ploha: metoda koncentričnih kugli; prodor dvaju rotacijskih stožaca. 2 sata

Prodor torusa i rotacijskog stošca. Prodor kugle i rotacijskog stošca. 2 sata

Prodori rotacijskih ploha: metoda kliznih kugli. 2 sata

Konstrukcijske vježbe Ortogonalno projiciranje točke, dužine i ravnog lika. probodišta dužine s ravninama projekcija. Određivanje prave veličine dužine. 1 sat Radni list 1.

Određivanje udaljenosti točke od ravnine. Udaljenost točke od pravca. 1 sat Radni list 2. Projekcije pravilnih uglatih tijela piramida, kocka) s osnovicom u projicirajućoj i općoj ravnini. 1 sat Radni list 3.

Projekcije rotacijskih tijela (valjak, stožac) s osnovicom u općoj ravnini. 1 sat Radni list 4.

Kosa projekcija i kosa aksonometrija tehničkih predmeta. 2 sata Radni list 5. Presjeci rotacijskog stošca projicirajućim ravninama druge skupine; presječne krivulje: kružnica, elipsa, parabola., hiperbola. 2 sata Radni list 6.

Presjeci rotacijskih tijela općom ravninom (valjak, koglina ploha). 2 sata Radni list 7.

Prodor dvaju rotacijskih valjaka. Prodor rotacijskog valjka i rotacijskog stošca. 2 sata Radni list 8.

Prodor dvaju rotacijskih stožaca. Prodor kugline plohe i rotacijskor stošca. 2 sata Radni list 9.

Prodor torusa i rotacijskog stošca. 1 sat Radni list 10.

Naziv predmeta Materijali

Kod FETR01

ECTS 6


Dr. sc. Nedjeljko Mišina, red. prof. ( predavanja 30 sati ) Dr. Dražen Živković, red. prof. ( predavanja 15 sati ) Lela Branimir, dipl. ing. ( laboratorijske vježbe )


Stječu se osnovna znanja iz materijala koja su temelj za studij. Proučava se građa materijala, kristalizacija metala i slitina, dijagrami slijevanja, ispitivanje materijala te osnove toplinske obrade.


R. Deželić: Materijali I, FESB, Split

R. Deželić : Materijali II, FESB, Split Dopunska literatura Internet - WEB stranice o materijalima

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij C308): 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i dva završna ispita. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnim ispitima polaže se gradivo koje nije položeno na kolokvijima. Uvjet za pozitivnu ocjenu su uredno odrađene laboratorijske vježbe i 50% bodova na svakom međuispitu. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija, odnosno završnih ispita, polažu kompletno gradivo u dva jesenska ispitna roka, s tim da je drugi rok komisijski ispit. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave



Uvod, građa materijala: atomi, rešetke, kristali. Kristalizacija čistih metala i slitina 3 sata 2 sata Nepravilnosti kristalnih rešetki. Raspodjela slitina prema rastvorivosti. Dijagram potpune rastvorivosti u krutnini. Zakon suprotnih poluga 3 sata 2 sata

Sistem slijevanja komponenata koje su djelomično rastvorive u krutnini. Eutektički i peritektički dijagram slijevanja. 3 sata 2 sata

Dijagram potpune nerastvorivosti u krutnini. Mikrorazlučivanje, makrorazlučivanje. Plastična deformacija metala i utjecaj na njegova svojstva. Mehanizam i posljedice deformacije

3 sata 2 sata

Željezne slitine. Krivulja hlađenja čistog željeza. Stabilni dijagram slijevanja Fe-C 3 sata 2 sata

Metastabilni dijagram slijevanja Fe-Fe3C. Dobivanje čelika i čeličnog lijeva. 3 sata 2 sata

Obojeni metali. Ležajne slitine. Srasline: dobivanje, svojstva i primjena. Lemovi: meki i tvrdi

3 sata 2 sata

Ispitivanje materijala: ispitivanje rastezne čvrstoće (Hook-ov zakon), savijanje, sabijanje, odrezivanje, uvijanje. Ispitivanje trajne rastezne čvrstoće. 3 sata 2 sata

Ispitivanje: udarne žilavosti, dinamičke izdržljivosti, tvrdoće po Rockwellu B i C, Vickersu, Brinellu, Shoreu i Poldyu. Magnetsko ispitivanje. Ispitivanje kemijskog sastava. Tehnološka ispitivanja.

3 sata 2 sata

Ispitivanje bez razaranja: penetrirajuće tekućine, ultrazvuk, RTG, izotopi, magnetsko ispitivanje 3 sata 2 sata

Uvod u toplinsku obradu metala, temeljne toplinske obrade željeznih legura, Pojave pri bržem hlađenju austenita. 3 sata 2 sata

TTT dijagrami - osnovni tipovi, Kaljenje, Gašenje 3 sata 2 sata

Popuštanje, Poboljšavanje, 3 sata 2 sata Žarenje (normalizacija, omekšavajuće žarenje, žarenje za popuštanje napetosti, visoko-temperaturno žarenje, homogenizacijsko žarenje) 3 sata 2 sata

Postupci površinske toplinske obrade (površinsko kaljenje, difuzijski postupci, kemijsko-difuzijski postupci) 3 sata 2 sata


Snimanje krivulje hlađenja čistog metala 2 sata

Dobivanje dijagrama slijevanja iz krivulja hlađenja 2 sata

Dijagram potpune rastvorivosti. Alotropske modifikacije. 2 sata

Eutektički dijagram slijevanja. Curieva točka. 2 sata

Fe-C dijagram - faze i krivulje hlađenja, grafički odnos faza 2 sata Fe-Fe3C dijagram – faze i krivulje hlađenja, grafički odnos faza 2 sata

Ispitivanje rastezne čvrstoće 2 sata Ispitivanje udarne žilavosti po Charpy-u. Ispitivanje dinamičke izdržljivosti. Ispitivanje iskrenjem 2 sata

Ispitivanje tvrdoće po metodama: Brinell, Poldy, Rockwell B i C, Vickers i Shore. 2 sata

RTG, izotopi, magnetsko ispitivanje, ultrazvuk, penetrirajuće tekućine 2 sata

Tvrdoća nakon kaljenja. 2 sata

Ispitivanje prokaljivosti po metodi Jominy. 2 sata

Normalizacija, Poboljšavanje 2 sata

Toplinska obrada aluminijevih legura 2 sata

Metalografija toplinski obrađenih čelika 2 sata

Naziv predmeta Tehnička mehanika 1

Kod FESR02

ECTS 6


Dr.sc. Vedrana Cvitanić, docent (predavanja) Dr.sc. Frane Vlak, docent (predavanja)


Stječu se temeljna znanja iz mehanike krutih tijela, a koja se odnose na mirovanje tijela. Student se upoznaje s pojmom sile u mehanici, momentom, spregom sila, te sustavima sila, od sučeljenog do prostornog sustava paralelnih sila. Proučavaju se uvjeti ravnoteže tijela i sustava tijela. Definiraju se unutarnje sile i primjena kod punih i rešetkastih nosača.


Pavazza, R.: Tehnička mehanika, Statika, Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2007

Dopunska literatura

1. Bazjanac, D.: Tehnička mehanika, Statika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1974.

2. Muftić, O.: Mehanika I, Statika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. 3. Meriam, J. L., Kraige, L. G.: Engineering Mechanics-Statics, John Wiley & Sons, 2003.

Nastava


Predavanja: 45 sati 03.10.2011. – 27.01.2012. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 03.10.2011. – 27.01.2012. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održavaju se tri međuispita (kolokvija) a po završetku semestra dva završna ispita. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći nakon 15 tjedna nastave. Na dva završna ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima dok na popravnom i komisijskom ispitu polažu cjelovito gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu jest 50% bodova na svakom međuispitu. Konačna ocjena utvrđuje se sljedeći način: Ocjena(%)= (M1 + M2 +M3)/3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: Završni ispiti (obavezni): -.02.2012. i -.02.2012. Popravni ispit: -.09.2012. Komisijski ispit: -.09.2012.



Zadatak statike. Sila. Aksiomi statike. Veze. Reakcije veza. Aksiom o vezama. 3 sata 1 sat Slaganje sučeljenih sila. Rezultanta. Razlaganje sile. Komponente sile. Projekcija sile na os. Projekcija sile na ravninu. Analitički način definiranja sile. 3 sata 1 sat

Uvjeti ravnoteže sučeljenog sustava sila. Moment sile u odnosu na točku. Varignonov teorem o momentu rezultante ravninskog sustava sučeljenih sila. Posebni oblici uvjeta ravnoteže ravninskog sustava sučeljenih sila.

3 sata 3 sata

Slaganje dviju paralelnih sila. Spreg sila. Moment sprega sila. Ekvivalentnost spregova sila. Slaganje spregova sila koji djeluju u jednoj ravnini. Uvjeti ravnoteže spregova sila koji djeluju u jednoj ravnini. Teorem o redukciji sile na točku. Redukcija općeg ravninskog sustava sila na točku.

3 sata 3 sata

Svođenje općeg ravninskog sustava sila na jednostavniji oblik. Uvjeti ravnoteže općeg ravninskog sustava sila. 3 sata 3 sata

Uvjeti ravnoteže ravninskog sustava paralelnih sila. Ravnoteža ravninskog sustava krutih tijela. Trenje klizanja. Reakcija hrapave veze. Kut trenja i konus trenja. 3 sata 2 sata

Ravnoteža pri trenju. Trenje užeta o cilindričnu površinu. Trenje kotljanja. 3 sata 3 sata

Ravninski puni nosači. Komponente unutarnjih sila ravninskih punih nosača. 4 sata 2 sata

Neki primjeri ravninskih nosača. 5 sati 6 sati Ravninski rešetkasti nosači. Ravninski lučni nosači. Neki primjeri ravninskih lučnih nosača. 3 sata 2 sata

Moment sile u odnosu na os. Ekvivalentnost spregova sila koji djeluju u paralelnim ravninama. Slaganje prostornog sustava spregova sila. Uvjeti ravnoteže prostornog sustava spregova sila.

3 sata 1 sat

Slaganje prostornog sustava paralelnih sila. Svođenje prostornog sustava paralelnih sila na jednostavniji oblik. Uvjeti ravnoteže prostornog sustava paralenih sila. Varignonov teorem o momentu rezultante prostornog sustava paralelnih sila u odnosu na os.

3 sata 1 sat

Prostorno-ravninski puni nosači. Komponente unutarnjih sila prostorno-ravninskih nosača. Neki primjeri prostorno-ravninskih nosača. Središte sustava paralelnih sila.

3 sata 1 sat

Težište krutog tijela. Težište nekih homogenih tijela. Težište homogenih tijela složenog oblika. Određivanje težišta pokusom. Pappus-Gouldinova pravila. 3 sata 1 sat

Naziv predmeta Engleski jezik 1

Kod FEOR02

ECTS 2

Nastavnici i/ili suradnici Daniela Matić, viši predavač


Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke, te savladavanje vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.


Glendinning, Eric H., N. Glendinning. (2001). Oxford English for Electrical and Mechanical English. Oxford: OUP.

Dopunska literatura Newby, David. (1996). Grammar for Communication. Zagreb: Školska knjiga

Nastava


Nastava: 30 sati neposredne nastave - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema

kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12. Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove. Obrada svake cjeline uključuje čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe te upotrebu dodatnih materijala kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.

Ispit


Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Pri kraju semestra održat će se jedan međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni ispit. U konačnu ocjenu ulazi ocjena postignuta na pismenome ispitu (70%), ocjena izlaganja (20%), redovno pohađanje nastave (5%), aktivnost na nastavi (5%). Termini kolokvija:. prema rasporedu nastavnika i grupe studenata Termini ispita: prema kalendaru nastave akademske godine 2011/2012.


Predavanja

Uvod, opis kolegija. Unit 1 –Engineering –what's it all about?- reading 2 sata

Language study 2 sata

Word study, writing, listening 2 sata

Unit 2 – Choosing a course - reading 2 sata

Writing – letter writing 2 sata

Unit 3 – Engineering materials - reading 2 sata

Language study – making definitions 2 sata

Writing – adding information to a text 2 sata

Unit 4 – Mechanisms - reading 2 sata

Writing – ways of linking ideas 2 sata

Language study – dealing with technical terms; speaking practice 2 sata

Unit 5 – Forces in engineering - reading 1, 2 2 sata

Language study – the present passive 2 sata

Listening – listening to lectures 2 sata

Međuispit 1 2 sata

Naziv predmeta Primijenjena matematika

Kod FEMY02

ECTS 5

Nastavnici i/ili suradnici Mr. sc. Ivančica Mirošević (predavanja) Ana Tarabarić, Gordan Lovrić (auditorne vježbe)


Upoznavanje studenata s teoretskim osnovama i metodama primjenjene matematike te njihovom primjenom na realne probleme.

Preporučena literatura predavanja i vježbe na e-learning portalu FESB-a

Dopunska literatura T. Bradić, J. Pečarić, R. Roki, M. Strunje: Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb, 1998. B. P. Demidovič: Zbirka zadataka iz više matematike, Školska knjiga, Zagreb 1998. Ivo Pavlić, Statisticka teorija i primjena, Zagreb, 1971

Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.

Auditorne vježbe: 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.

Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra bit će 5 domaćih zadaća i tri međuispita (kolokvija). Inicijalni test je nakon 2 tjedna nastave. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Domaće zadaće prate gradivo i zadaju se svaka 3 tjedna. Po završetku nastave bit će završni i popravni ispit. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima, a na popravnom ispitu cijelo gradivo. Na svakom međuispitu te iz svakog dijela na završnom ispitu može se ostvariti po 25 bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje aktivnošću tijekom nastave (10 bodova kroz aktivnosti tijekom nastave i 15 bodova kroz domaće zadaće ). Uvjet za pozitivnu ocjenu je namanje 12 bodova na svakom međuispitu, ili iz svakog dijela gradiva na završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu, a ostvarili su barem 10 bodova na međuispitima ili završnom ispitu, mogu pristupiti popravnom ispitu. Na popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom ispitu je najmanje 36 bodova na popravnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.: 15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3(dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan).

Međuispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja A. vježbe

Diferencijalne jednadžbe: Obična diferencijalna jednadžba. Red diferencijalne jednadžbe. Opće, partikularno i singularno rješenje diferencijalne jednadžbe. Diferencijalna jednadžba prvog reda. Geometrijska interpretacija općeg i partikularnog rješenja. Geometrijska interpretacija singularnog rješenja diferencijalne jednadzbe prvog reda. Ovojnica. Vrste DJ prvog reda. Diferencijalna jednadžba y’=f(x). Primjer. Postupak rješavanja. Diferencijalna jednadzba prvog reda sa separiranim varijablama. Primjer. Postupak rješavanja.

2 sata 2 sata

Diferencijalna jednadžba prvog reda y’=f(y/x) (homogena po x i y). Primjer. Postupak rjesavanja. Linearna DJ prvog reda. Nacini rješavanja. Izvod za opće rješenje diferencijalne jednadžbe y’+p(x)y=0. Izvod za opće rješenje diferencijalne jednadžbe y’+p(x)y=q(x). Ostale DJ prvog reda.

2 sata 2 sata

Diferencijalna jednadzba drugog reda. Opće i partikularno rješenje. Cauchyev problem. Opće rješenje diferencijalne jednadžbe y’’=f(x). Linearna zavisnost i nezavisnost funkcija. Homogena LDJ drugog reda s konstantnim koeficijentima. Način rješavanja. Nehomogena LDJ drugog reda s konstantnim koeficijentima. Varijacija konstanti. Drugi postupci rješavanja. Primjena u strojarstvu i elektrotehnici.

2 sata 2 sata

Operatorski račun: Pojam Laplaceove transformacije. Pojam funkcije f(t), funkcije pomaka i prigušenja. Tablica osnovnih transformata. Svojstva Laplaceove transformacije. Teoremi Laplaceove transformacije. Inverzna Laplaceova transformacija i njena svojstva. Teoremi inverzne Laplaceove transformacije.

2 sata 2 sata

Deriviranje i integriranje originala. Deriviranje i integriranje slike. Rješavanje diferencijalnih jednadzbi pomocu Laplaceove transformacije. Rješavanje strujnih krugova. 2 sata 2 sata

Numerička matematika: Približna vrijednost broja. Pogreške. Graficka metoda rjesavanja jednadžbi f(x)=0. Metoda polovljenja (bisekcije) za rješavanje jednadžbi f(x)=0. Metoda iteracije. Ostale metode.

2 sata 2 sata

Interpolacioni polinomi. Lagrangeov interpolacioni polinom. 2 sata 2 sata Metoda najmanjih kvadrata za aproksimaciju empiričkih (eksperimentalnih) podataka konstantnom, linearnom ili kvadratnom funkcijom. 2 sata 2 sata

Numerička integracija: Pravokutna formula (lijeva i desna), opća pravokutna formula. Osnovna trapezna formula, opća trapezna formula. Osnovna i opća Simpsonova formula. 2 sata 2 sata

Numeričko rješavanje Cauchyevog problema Eulerovom i Taylorovom metodom. 2 sata 2 sata Deskriptivna statistika: Niz statističkih podataka. Vrste statističkih podataka. Diskretno statističko obilježje. Tablica frekvencija, relativne frekvencije, poligon frekvencija, srednja vrijednost, disperzija. Kontinuirano statističko obilježje. Grupiranje u razrede, tablica frekvencija, histogram frekvencija, srednja vrijednost, disperzija.

2 sata 2 sata

Teorija vjerojatnosti: Pojam slučajnog događaja. Elementaran, siguran, nemoguć događaj. Klasična definicija vjerojatnosti, statistička definicija vjerojatnosti. Kombinatorika. Osnovne formule za računanje vjerojatnosti složenog događaja.

2 sata 2 sata

Diskretna slučajna varijabla. Zakon razdiobe. Funkcija vjerojatnosti. Numeričke karakteristike (očekivana vrijednost, varijanca, standardna devijacija). Binomna razdioba, Poissonova razdioba. Aproksimacija binomne razdiobe Poissonovom.

2 sata 2 sata

Kontinuirana slučajna varijabla. Funkcija gustoće vjerojatnosti, funkcija razdiobe, numeričke karakteristike (očekivana vrijednost, varijanca, standardna devijacija). Uniformna, eksponencijalna, normalna razdioba. Aproksimacija binomne razdiobe normalnom razdiobom.

2 sata 2 sata

Inferencijalna statistika: Prilagođavanje teoretskih razdiobi (binomne, Poissonove i normalne razdiobe) empirijskim podacima. 2 sata 2 sata

Naziv predmeta Tehnička mehanika 2

Kod FESR03

ECTS 7 (90 predavanja i vježbe = 3 ECTS, 120 projekt i samostalno učenje = 4 ECTS)

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Željan Lozina (predavanja)

Kompetencije koje se stječu Razumijevanje kinematike i kinetike gibanja.

Preporučena literatura Stjepan Jecić: Mehanika II: kinematika i dinamika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.

Dopunska literatura Željan Lozina: Kinematika, Sveučilište u Splitu, Split, 2003. Željan Lozina: Dinamika, Sveučilište u Splitu, Split, 2006.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana po 2 sata tjedno u - prema rasporedu, Auditorne vježbe: 45 sati 15 tjedana po 2 sata tjedno - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (M1, M2 - kolokvija) i završni ispit (M3). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu treći dio gradiva te dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je minimalno 40% bodova na svakom međuispitu i završnom ispitu (ali ukupno, svi međuispiti i završni ispit zajedno, moraju biti barem 50% ukupnih bodova). Ocjena(%) = 0,1L + 0,3*(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz domaćeg rada i projekta izražena u postotcima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne položi ispit preko kolokvija polaže pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka te 2 teoretska pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i riješen po jedan zadatak iz svakog dijela gradiva (dinamikaika čestice, dinamika tijela i vibracije). Ispitni rokovi prema kalendaru nastave.


Predavanja vježbe Uvod. Pravocrtno gibanje. Tipovi problema pravocrtnog gibanja; ovisnost ubrzanja o vremenu, brzini i položaju. 3 sata 3 sata

Krivocrtno gibanje. Pravokutni koordinatni sustav. Polarni i prirodni koordinatni sustav. 3 sata 3 sata

Relativno gibanje čestice. Vezano gibanje čestice. 3 sata 3 sata

Dinamika čestice: Direktna primjena Newtonovih zakona 3 sata 3 sata

Rad sile i kinetička energija čestice. Zakon o očuvanju mehaničke energije. 3 sata 3 sata Impuls i količina gibanja. Moment impulsa i moment količine gibanja čestice. Zakon očuvanja količine gibanja i momenta količine gibanja čestice. 3 sata 3 sata

Dinamika sustava čestica. 3 sata 3 sata

Kinematika krutog tijela. Ravninsko gibanje krutog tijela: Zakret, kutna brzina i ubrzanje. Vrtnja oko nepočine osi. 3 sata 3 sata

Opće gibanje tijela u ravnini. Apsolutni i relativni prikaz. Trenutni pol brzina. 3 sata 3 sata Količina gibanja i moment količine gibanja tijela. Moment tromosti tijela. Primjeri računanja tromosti tijela. Dinamika translacije i vrtnje oko nepomične osi. 3 sata 3 sata

Momentne jednadžbe gibanja. Rješavanje problema dinamike općeg gibanja tijela u ravnini. 3 sata 3 sata

Rad sila koje djeluju na tijelo i kinetička energija tijela. Zakon očuvanja mehaničke energije tijela. 3 sata 3 sata

Sudari. 3 sata 3 sata

Vibracije čestice. 3 sata 3 sata

Princip virtualnog rada. Virtualni rad potencijalnih sila i stabilnost ravnoteže. 3 sata 3 sata


Slobodni pad i klatno*

Coriolisovo ubrzanje /Giroskop*

Impuls i količina gibanja *

Rad i energija*

Vlastita frekvencija i Rezonancija *

Prenosna funkcija*

* Pokusi se izvode kao demonstracije na predavanjima i vježbama

Naziv predmeta Tehničko crtanje i nacrtna geometrija 2

Kod FESR01

ECTS 4

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Tonči Piršić (predavanja)


Sposobnost samostalne izrade dvodimenzionalnih tehničkih crteža iz područja strojarstva, klasičnim postupkom i korištenjem računala.


M. Opalić, M. Kljajin, S. Sebastijanović: “Tehničko crtanje”, Zrinski d. d. Čakovec, 2003. Grupa autora: Inženjerski Priručnik, IP1 – Temelji inženjerskih znanja (Poglavlje “Inženjerska grafika”), Školska knjiga, Zagreb, 1999.

Dopunska literatura R. Jakšić: “Tehničko crtanje”, Sveučilična naklada Liber, Zagreb, 1985. E. Finkelstein: AutoCAD 2002 Biblija, MIŠ, Zagreb, 2003.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po dva sata tjedno) - prema rasporedu Konastrukcijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po dva sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon 15 tjedana nastave. Uvjeti za pozitivnu ocjenu su pozitivne ocjene programa i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena (%) = 0.5 (S1 + S2) S1 - ocjena u postotcima iz prvog semestra S2 = 0.4 (P1 + P2 + P3) + 0.6 (M1 + M2) P1, P2, P3 - ocjene pojedinih programa izaražene u postotcima M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži tri zadatka: Prvi zadatak: Skicirajte priloženi strojni dio u potrebnom broju projekcija / presjeka. Skicu kotirajte bez unošenja brojčanih vrijednosti, te označite stanje površine, tolerancije dužinskih mjera i geometrijske tolerancije unoseći brojčane vrijednosti prema vlastitoj procjeni (30 bodova). Drugi zadatak: Skicirajte u potrebnom broju projekcija pozicije označene na sklopnom crtežu. Skice kotirajte bez unošenja brojčanih vrijednosti, te označite stanje površine, tolerancije dužinskih mjera i geometrijske tolerancije, unoseći brojčane vrijednosti prema vlastitoj procjeni (30 bodova). Treći zadatak: Numerički zadatak iz područja tolerancija dužinskih mjera, dosjeda i utjecaja temperature na dosjede (40 bodova). Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od svakog zadatka (15 + 15 + 20) Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja K. vježbe Uvod. Ciljevi kolegija. Prikazivanje predmeta u ravnini. Načini projiciranja. Središnja projekcija. Kosa projekcija. Ortogonalna projekcija. Perspektiva. Aksonometrijske projekcije. Pravila ortogonalnog projiciranja.

2 sata 2 sata

Raspored projekcija. Pomoćna projekcija. Načini projiciranja. Iznimke od pravilonog razmještaja projekcija. Položaj u kojem se predmet crta. Veza među projekcijama.

2 sata 2 sata

Zaokrenuta projekcija. Detalji. Zaobljeni prijelazi. Razvijeno stanje. Pojednostavljenja pri crtanju: utori za pero, ljevački nagibi, korištenje simbola. Označavanje ravnih površina.

2 sata 2 sata

Vrste presjeka i njihovo označavanje. Izlomljeni presjek. Zakretanje u ravninu crtanja. Zaokrenuti presjek. Djelimični presjek. 2 sata 2 sata

Iznimke od pravila presjeka. Vrste šrafure i pravila šrafiranja. Crtanje prekida. 2 sata 2 sata Normizacija. Normni brojevi. Osnovni nizovi normnih brojeva. Vrste i podjela tehničkih crteža. Formati crteža. Zaglavlje, okvir, sastavnica. Pozicioni brojevi. 2 sata 2 sata

Mjerila. Vrste crta i njihova primjena. Skupine crta. Primjeri upotrebe pojedinih vrsta crta. Tehničko pismo. 2 sata 2 sata

Pravila kotiranja. Lančano i uporedno kotiranje. Kotiranje kutova, skošenih rubova i polumjera. Kotiranje krivulja, nagiba, suženja i konusa. Kotiranje provrta. Pojednostavljeno označavanje zavara.

2 sata 2 sata

Osnove AutoCAD - a: prinicipi rada vektorskih programa, korisničko sučelje, podešavanje i mjerne jedinice, načini zadavanja naredbi, koordinatni sustavi, apsolutne i relativne koordinate, naredbe za pregled ekrana, pogledi. Osnovne naredbe za crtanje (line, multiline, circle, arc, rectang, polygon, spline, pline).

2 sata 2 sata

Osnovne naredbe za modifikaciju objekata (copy, move, offset, rotate, stretch, trim, extend, mirror, array, fillet, chamfer). Pomagala za parecizno crtanje (orho, otrack, object snap) . Rad s tekstom. Slojevi: namjena, definiranje slojeva, vrste crta, izmjena značajki slojeva. Blokovi, atributi, vanjske reference.

2 sata 2 sata

Kotiranje: podešavanje stila kotiranja, kotiranje duljina, krugova, lukova, lančano i uporedno kotiranje. Korištenje posebnih oznaka na kotama, unošenje tolerancija. Izmjena značajki kota. Šrafiranje. Priprema crteža za ispis: mjerilo, formati, orijentacija, debljine i vrste crta.

2 sata 2 sata

Hrapavost tehničkih površina - osnovne definicije i načini označavanja, principi korištenja simbola.. 2 sata 2 sata

Tolerancije dužinskih mjera. ISO - tolerancijski sustav. Dosjedi. Sustavi dosjeda. Primjeri proračuna dosjeda. Tolerancije slobodnih mjera. 2 sata 2 sata

Utjecaj temperature na dosjede. Numerički primjeri. 2 sata 2 sata Tolerancije oblika, orijentacije, smještaja i vrtnje (geometrijske tolerancije) - definicije osnovnih pojmova, principi označavanja, primjeri upotrebe simbola. 2 sata 2 sata

Napomena: tijekom konstrukcijskih vježbi studenti izrađuju tri programa: 1. program: skiciranje modela, ortogonalno projiciranje, presjeci, primjena različitih vrsta crta, kotiranje (skiciranje olovkom na formatima A4, ukupno 10 sati) 2. program: crtanje sklopova, označavanje zavara, označavanje hrapavosti površine, tolerancija i dosjeda (korištenje crtaćeg pribora, na formatima A3, ukupno 10 sati). 3. program: crtanje priloženih modela pomoću računala, ispis na formatima veličine A4, ukupno 10 sati.

Naziv predmeta Mehanika materijala

Kod FESR04

ECTS 6 ECTS-a 45 sati predavanja i 30 sati vježbi = 3 ECTS-a, samostalno učenje, 3 ECTS-a


Dr. sc. Frane Vlak, doc. (predavanja) Dr. sc. Vedrana Cvitanić, doc. (predavanja) Mr. sc. Majana Sansević Novaković, pred. (auditorne vježbe) Dipl. ing. Branka Bužančić Primorac, zn. novak (auditorne vježbe)


Stječu se temeljna znanja iz mehanike čvrstih deformabilnih tijela. Student se upoznaje s čvrstoćom. krutosti i elastičnom stabilnosti čvrstih derformabilnih tijela. Proučava se štap opterećen na rastezanje, uvijanje, savijanje, smicanje i izvijanje. Složeno opterećenje proučava se pomoću teorija čvrstoće.

Preporučena literatura Alfirević, I: Nauka o čvrstoći I, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.

Dopunska literatura Craig, R., R.: Mechanics of Materals, John Wiley & Sons, New York, 2000.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit se održava nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedna nastave, a treći nakon 15 tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu . Ocjena(%)= (M1 + M2 +M3)/3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit i ispit se sastoji od teorijske skupine pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja bodova iz svake skupine. Ispitni rokovi: Završni ispiti (obavezni): Popravni ispiti: Komisijski ispit:


Predavanja A. vježbe Uvod, naziv i sadržaj mehanike materijala, zadaci i metode, proračunske sheme konstrukcije. 1 sat

Geometrijske karakteristike ravnih presjeka , statički moment površine, momenti tromosti. Promjena momenata tromosti pri translaciji koordinatnog sustava. Mohrova kružnica tromosti. Polumjer tromosti.

3 sata 3 sata

Vektor naprezanja, normalno i posmično naprezanje. Tenzor naprezanja. Transformacija naprezanja. Glavna naprezanja. Mohrova kružnica naprezanja. 3 sata 2 sata

Deformacija, dužinska, kutna i obujamna. Tenzor deformacije. Transformacija deformacije. Mohrova kružnica deformacije. 2 sata 1 sat

Međusobna ovisnost naprezanja i deformacije. Eksperimentalni podaci o tehničkim materijalima. Hookeov zakon za jednoosno stanje naprezanja. Dvoosno stanje naprezanja. Veza među konstantama elastičnosti. Veza između komponenata unutarnjih sila i naprezanja. Opći pristup rješavanju problema u mehanici materijala.

3 sata 1 sat

Rastezanje štapova. Ravni prizmatični štapovi. Štapovi promjenljivog presjeka. Plan pomaka. Koncentracija naprezanja. 3 sata 3 sata

Uvijanje ravnih štapova okruglog presjeka. Prepostavke o deformiranju i ograničenja. Naprezanja i deformacije. Dimenzioniranje. 3 sata 2 sata

Savijanje ravnih štapova. Pretpostavke i ograničenja. Naprezanja i deformacije pri čistom savijanju. 3 sata 2 sata

Naprezanja i deformacije pri poprečnom savijanju . Dimenzioniranje. Idealni moment otpora. 3 sata 2 sata

Diferencijalna jednadžba elastične linije. Metoda analogne grede. 4 sata 3 sata

Naprezanja i deformacije štapa promjenljivog presjeka. Smicanje. 2 sata 1 sat

Statički neodređeni zadaci pri rastezanju. Toplinska i početna naprezanja 4 sata 3 sata

Statički neodređeni zadaci pri uvijanju. Statički neodređeni zadaci pri savijanju. 4 sata 3 sata Energija deformiranosti. Teorije čvrstoće. Primjena teorija čvrstoće pri složenom opterećenju. 4 sata 2 sata

Izvijanje. Stabilno, labilno i indiferentno stanje ravnoteže. Izvijanje štapa u elastičnom području. Izvijanje štapa u plastičnom području. Dimenzioniranje. 3 sata 2 sata

Naziv predmeta Zavarivanje i srodni postupci

Kod FETR02

ECTS 5

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Nedjeljko Mišina, red. prof. ( predavanja i laboratorijske vježbe )


Stječu se osnovna znanja iz zavarivanja, navarivanja, lemljenja, lijepljenja i naštrcavanja. Studente se upoznaje s izvorima struje za zavarivanje, postupcima zavarivanja i toplinskog rezanja, zavarljivosti materijala, te greškama u zavarenim spojevima.


N. Mišina: Predavanja

S. Kralj, Š. Andrić: Zavarivanje i srodni postupci, FSB, Zagreb, 1999.

M. Gojić: Tehnika spajanja i razdvajanja materijala, Metalurški fakultet Sisak, 2003. Dopunska literatura Internet - WEB stranice o zavarivanju

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij za zavarivanje-C315): 15 sati 5 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i dva završna ispita. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnim ispitima polaže se gradivo koje nije položeno na kolokvijima. Uvjet za pozitivnu ocjenu su uredno odrađene laboratorijske vježbe i 50% bodova na svakom međuispitu. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija, odnosno završnih ispita, polažu kompletno gradivo u dva jesenska ispitna roka, s tim da je drugi rok komisijski ispit. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave

Nastavne jedinice – predavanja Trajanje

Uvod. Osnovni pojmovi. Podjela postupaka zavarivanja. 3 sata

Svojstva zavarenih spojeva. Izvori energije. 3 sata

Izvori struje za zavarivanje. Transformatori. Ispravljači. Generatori. Invertori. 3 sata

Deformacije i zaostala naprezanja zavarenih spojeva. 3 sata

Električni luk. Uspostava luka. Prijenos metala u električnom luku. 3 sata

REL postupak zavarivanja. 3 sata

TIG postupak zavarivanja. Plazma. MIG/MAG postupak zavarivanja. 3 sata

EPP postupak zavarivanja. EO zavarivanje. 3 sata

Specijalni postupci zavarivanja. 3 sata

Plinsko zavarivanje. Naprave za zavarivanje. Roboti. 3 sata

Greške u zavarenim spojevima. Tvrdo i meko lemljenje. 3 sata

Plinsko i plazma rezanje. Oxyarc. Arcair. 3 sata

Atestacija postupaka zavarivanja i zavarivača. Propisi u zavarivanju. Tehnologija zavarivanja.

3 sata

Metalurgija zavarivanja. Predgrijavanje zavarenih spojeva. 3 sata

Zavarljivost čelika, lijevova, Al i Ti slitina, nehrđajućih čelika. 3 sata

Popis laboratorijskih vježbi Trajanje Statička karakteristika električnog luka. Statička karakteristika izvora za zavarivanje. Prijenos metalnih kapi.

3 sata

Utjecaj obloge elektrode na stabilnost električnog luka. REL postupak zavarivanja. MIG/MAG postupak zavarivanja.

3 sata

EPP postupak zavarivanja. EO zavarivanje. Zavarivanje trenjem. 3 sata

TIG postupak zavarivanja. Plinsko zavarivanje. Tvrdo i meko lemljenje. 3 sata

Plinsko i plazma rezanje. Oxyarc. Arcair. Naštrcavanje 3 sata

Naziv predmeta Engleski jezik 2

Kod FEOR03

ECTS 3


Daniela Matić, viši predavač


Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke, te savladavanje vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.


Glendinning, Eric H., N. Glendinning. (2001). Oxford English for Electrical and Mechanical English. Oxford: OUP. Bartolić, Ljerka (1975). Technical English for Naval Architects and Marine Engineers. Zagreb: Školska knjiga.

Dopunska literatura Newby, David. (1996). Grammar for Communication. Zagreb: Školska knjiga

Nastava


Nastava: 30 sati neposredne nastave - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema

kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12. U ovome semestru obradit će se 4 cjeline iz područja stojarstva i 4 cjeline iz područja brodogradnje. Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove. Obrada svake cjeline uključuje čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe, te upotrebu dodatnih materijala kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.

Ispit


Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Pri kraju semestra održat će se jedan pismeni međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni i usmeni ispit. U konačnu ocjenu ulazi ocjena postignuta na pismenome ispitu (70%), ocjena izlaganja (20%), redovno pohađanje nastave (5%), aktivnost na nastavi (5%). Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.


Predavanja Ponavljanje i utvrđivanje vokabulara i gramatike iz prethodnih cjelina 2 sata

Unit 12 – Racing bicycle – reading 2 sata

Language study, writing, word study, speaking practice, technical reading 2 sata

Unit 13 – Lasers – reading 2 sata

Language study, word study, writing, technical reading 2 sata

Unit 15 – Refrigerator – reading 2 sata

Language study, word study, writing 2 sata

Unit 22 – Corrosion – reading 2 sata

Language study, word study, writing, technical reading 2 sata

Section I – Introducing naval architecture; pasiv 2 sata

Section II – Types of ships and boats; definiranje pojmova – usmena i pismena vježba; tvorba riječi

2 sata

Section III – Tonnage of ships; Reducirane relativne rečenice 2 sata

Section IV – Some notions from geometry; množina stranih riječi, upotreba participa, infinitiva i gerunda

2 sata

Priprema za međuispit, ponavljanje vokabulara i utvrđivanje gramatičkih struktura 2 sata

Međuispit 2 2 sata

Naziv predmeta Uvod u poduzetništvo

Kod FESY03

ECTS 3

Nastavnici i/ili suradnici Dr.sc. Marija Šiško-Kuliš, doc.


Poznavanje osnovnih naćela poduzetništva, osnova računovodstva i trgovačkog prava, izrada poslovnog plana,


1.M.Šiško-Kuliš, Uvod u poduzetništvo– Preslika predavanja- interna skripta 2006 (u pripremi za tisak). 2.N.Kuvačić, Počela poduzetništva, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu ,Split,1999. 3.N.Kuvačić , Poduzetnički projekt ili kako sačiniti biznis plan , Veleučilište u Splitu, Split, 2001.

Dopunska literatura Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske,grupa autora, Poslovni plan poduzetnika, Masmedia,Zagreb,2005.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Konstrukcijske vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) – prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave i drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz poslovnog plana i 45% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%) = 0,33PP + 0,33(M1 + M2) PP - ocjena iz Poslovnog plana izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni teoretski ispit.


Predavanja

Uvodno predavanje 2 sata

Poduzetništvo i poduzetničke osobine 2 sata

Poslovni plan_poslovni projekt 2 sata

Prilike u poduzetništvu 2 sata

Mogućnosti ulaska u novi posao 2 sata

Pravni oblici organiziranja poduzeća 2 sata

Hodogram osnivanja obrta i trgovačkog društva 2 sata

Franšizno poslovanje 2 sata

Počela menadžmenta/1.kolokvij 2 sata

Marketing 2 sata

Osvrt na računovodstvo trgovačkog društva i obrta 2 sata

Osvrt na financijska izvješća 2 sata

Slobodne zone 2 sata Poduzetnička infrastruktura, poduzetničke zone, centri i inkubatori 2 sata

Osiguranja/2.kolokvij 2 sata

Popis vježbi

Uvod –poduzetnički test/kviz 1 sat

Sažetak poslovnog plana i opći prikaz za izradu poslovnog plana 1 sat

Informacije o poduzetniku-investitoru 1 sat

Analiza tržišta 1 sat

Tehnološko-tehnička analiza i organizacija poslovanja 1 sat

Lokacijska analiza 1 sat

Financijska priprema 1 sat

Ocjena učinkovitosti i osjetljivosti 1 sat

Gost-predavač uspješni poduzetnik elektro struke 1 sat

Gost-predavač uspješni poduzetnik strojarske struke 1 sat

Gost-predavač uspješni poduzetnik trgovac 1 sat

Posjeta poduzetničkom centru Pomak 1 sat

Analiza radova najuspješnijih studenata 1 sat

Analiza radova najuspješnijih studenata 1 sat

Kolokvij br.2 1 sat

Naziv predmeta Mehanika fluida

Kod FESR05

ECTS 5 ECTS-a (=2,5 ECTS praćenje nastave+ 2,5ECTS samostalno učenje) 30 sati predavanja i 30 sati vježbi

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Branko Klarin, doc. (auditorne vježbe)


Stječu se temeljna znanja o zakonima strujanja fluida, koji su temelj za stručne kolegije iz inženjerstva fluida. Stječe se sposobnost primjene tih zakona na rješavanje slijedećih problema: raspodjele tlaka i sila tlaka mirujućeg fluida na proizvoljne površine, raspodjele protoka i tlaka u strujnoj mreži cijevi-kanala, opterećenja stijenki silama fluida koji struji duž i/ili oko stijenki, korištenja rezultata modelskog ispitivanja.


-Virag Z. : Mehanika fluida-odabrana poglavlja, primjeri i zadatci, FSB, Zagreb, 2002. -Pilić-Rabadan Lj. : Mehanika fluida, Sveučilište u Splitu, 1993

Dopunska literatura

Nastava


-Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu -Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu -Pokazne vježbe uz predavanja (Laboratorij za hidrauličke strojeve i mehaniku fluida). -Zadatci koje studenti samostalno rješavaju.

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) na kojima će se pismeno provjeravati sposobnost rješavanja numeričkih primjera i teorijsko znanje. Prvi međuispit je 6 tjedana nakon početka nastave, drugi nakon 12 tjedana, a treći u terminu prvog završnog ispita. Uvjet za pozitivnu ocjenu međuispita je 50% bodova na numeričkom i 50% bodova na teorijskom dijelu. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima i zaključno se usmeno provjerava znanje . Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 4-5 numeričkih zadataka i do 15 pitanja iz teorije. Dovoljan uvjet za polaganje ispita je: 50% bodova iz numeričkog dijela (uz nužan uvjet da je riješen barem jedan zadatak iz statike i dinamke) i 50% iz teorijskog dijela uključujući i završnu usmenu provjeru znanja. . Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe Uvod: Sile i naprezanja u fluidu. Svojstva fluida:gustoća i ovisnost gustoće o tlaku i temperaturi. 2 sata 2 sata

Newton-ov zakon viskoznosti, dinamička i kinematička viskoznost, ovisnost viskoznosti o temperaturi i tlaku, ne-Newton-ovi fluidi. 2 sata 2 sata

Usporedba deformacije krutog i fluidnog tijela. Površinska napetost i kut kvašenja, Laplace-ova jedn. površinske napetosti. 2 sata 2 sata

Statika: Pascal-ov zakon, Euler-ova jedn statike, izobara. 2 sata 2 sata Sila tlaka mirujućeg fluida na ravnu površinu, položaj sile. Komponente sile tlaka na zakrivljenu površinu i njihov položaj 2 sata 2 sata

Sila uzgona. Kinematika: Euler-ov opis gibanja, ubrzanje u Euler-ovim koord., strujnica-strujna cijev i strujna nit, podjela strujanja. 2 sata 2 sata

Volumenski i maseni protok. Dinamika:jednadžba kontinuiteta u diferencijalnom i integralnom obliku, posebni oblici j.k. 2 sata 2 sata

Eulerova jedn, Bernoulli-jeva jedn. , energetsko tumačenje B.j., 2 sata 2 sata

B.j. za rotirajući koord. sustav, primjeri primjene B.j.. 2 sata 2 sata

Jednadžba količine gibanja i jedn momenta količine gibanja, sila fluida na obstrujavane površine 2 sata 2 sata

Teorija sličnosti, kriteriji sličnosti (Re, Fr, Eu, We, Gr), potpuna i nepotpuna sličnost. 2 sata 2 sata

Strujanje realnog fluida. Gubitak mehaničke energije i podjela gubitaka 2 sata 2 sata Laminarno i turbulentno strujanje, kritičan Re broj, intenzitet turbulencije, graničan sloj, 2 sata 2 sata

Raspodjela tangencijalnog naprezanja u razvijenom cijevnom toku, profili brzine za laminarno i turbulentno strujanje 2 sata 2 sata

Darcy –Weisbachov formula, koeficijent trenja, Nikuradse-ov i Moody-jev dijagram, složeni cjevovod. Nestacionarni efekti. 2 sata 2 sata

Naziv predmeta Termodinamika

Kod FESR06

ECTS 6


Dr. sc. Frano Barbir Ivan Tolj, dipl.ing.


Razumijevanje teoretskih osnova pretvorbi energije, te proračun bilanci energije i termodinamičkih procesa.

Preporučena literatura O. Fabris: Osnove inženjerske termodinamike, Pomorski fakultet u dubrovniku 1994.

Dopunska literatura F. Bošnjaković: Nauka o toplini I i II, Tehnička knjiga, Zagreb 1978. N.Ninić: Uvod u termodinamiku i njene tehničke primjene, FESB – Split, u pripremi za izdavanje.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) – prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15.. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz zadataka i iz teoretskog dijela pismenog ispita na međuispitu i ispitu. Konačna se ocjena utvrđuje prema dobivenom postotku sa jednakom težinom za riješene zadatke i za teoretski dio. Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni teoretski ispit. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja Predmet termodinamike, dva vanjska utjecaja, te tlak, volumen i temperatura kao veličine stanja. Termička jednadžba stanja idealnih plinova. 3 sata

Dva načina izražavanja količine tvari. Smjese idealnih plinova. Temperaturne dilatacije čvrstih tijela i tekučina. 3 sata

Prvi zakon termodinamike, veza unutarnje energije sa mjerljivim veličinama stanja. Kalorička jednadžba stanja idealnih plinova. Primjena prvog zakona na idealne plinove. Politrope – uvodno.

3 sata

Politrope. Kružni procesi. Otto ov, Dieselov i Carnotov ciklus. Unutarnji i vanjski neravnotežni procesi. 3 sata

Drugi zakon termodinamike. Dvije posljedice Drugog zakona. Analitički izraz Drugog zakona za ravnotežne procese. Veza entropije sa mjerljivim veličinama stanja za idealne plinove. Analitički izraz Drugog zakona za neravnotežne procese

3 sata

Protočni sustavi. Pojam entalpije i tehničkog rada. Prvi zakon termodinamike za protočne sustave. Izraz za rad ravnotežnog protočnog procesa. Prigušivanje. Karakteristični tehnički protočni procesi sa izmjenom topline bez rada. Procesi sa radom bez topline.

3 sata

Realni plinovi – p-v dijagrami stanja umjesto jednadžbi stanja. Molierov h – s dijagram i T – s dijagram. Upotreba dijagrama i tablica. 3 sata

Rankine Clausiusov ciklus bez i sa pregrijanja pare. Pojam o regeneraciji topline, stupnjevi djelovanja i pojednostavljene sheme parno – energetskih postrojenja.. Ciklusi parnih rashladnih postrojenja i koeficijenti hlađenja.

3 sata

Utjecaj pothlađenja kondenzata i odvajača kapljica. Glavna svojstva rashladnih fluida. 3 sata

Toplinske pumpe (dizalice topline). Vlažan zrak kao radno tijelo. h-x dijagram.

Karakteristični procesi vlažnog zraka. Izgaranje goriva. Brojčana karakterizacija goriva i izgaranja: toplinska moć goriva, temperatura adijabatskog izgaranja i temperatura zapaljenja goriva. Potrebna količina zraka..

3 sata

Određivanje pretička zraka iz sastava produkata izgaranja. Prijenos topline: tri različita mehanizma prijenosa. Prijenos topline provođenjem. 3 sata

Prijenos topline provođenjem. Prijenos topline prijelazom (konvekcija). Fizikalni mehanizam konvekcije, koeficijent prijelaza topline i Nu – značajka. Uvjeti sličnosti konvektivnih procesa. Postupak određivanja koeficijenta prijelaza topline.

3 sata

Posebni slučajevi: prirodna konvekcije, prijelaz topline vrenjem i prijelaz kondenzacijom. Prolaz topline, orebrenja površina stijenki. Izmjenjivači topline.. 3 sata

Proračun izmjenjivača topline. Prijenos topline zračenjem. Pojam crnog tijela i «crnog» zračenja.. 3 sata

Posebni slučajevi prijenosa topline zračenjem. 3 sata

Naziv predmeta Obrada rezanjem i alatni strojevi

Kod FETR03

ECTS 6 ECTS-a 45 sati predavanja i 30 sati vježbi = 3 ECTS-a, samostalno učenje 3 ECTS-a


Dr. sc. Dražen Bajić, red.prof. Sonja Jozić, dipl.ing., asistent


Cilj kolegija je naučiti studente znanjima o tehnologiji obrade odvajanjem čestica i alatnim strojevima. Studenti se upoznaju s osnovnim obilježljima niza različitih postupaka temeljenim na oblikovanju izradaka odvajanjem čestica kao i sa strojevima na kojima se te obrade odvijaju.


Šavar, Š.: Obrada metala odvajanjem čestica I i II, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Ekinović, S.: Obrada rezanjem, Dom štampe, Zenica, 2001. Ekinović, S.: Postupci obrade rezanjem, Dom štampe, Zenica, 2002. Cebalo, R.: Alatni strojevi – Odabrana poglavlja, Vlastito izdanje, Zagreb, 2001.

Dopunska literatura Cebalo, R.: Fleksibilni obradni sustavi, Vlastito izdanje, Zagreb, 2000. Pahole, I., Balič, J.: Obdelovalni stroji, Univerza v Mariboru, Maribor 2003.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna ocjena se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka. Uvjet za prolaznu ocjenu je 50% bodova od ukupnog broja bodova.



Uvod i podjela postupaka obrade metala odvajanjem čestica. 3 sata

Gibanje alata i obratka, osnovna geometrija. 3 sata

Nastajanje i oblici odvojenih čestica. 3 sata

Toplinske pojave pri obradi odvajanjem čestica. 3 sata

Trošenje alata. 3 sata

Materijali za rezne alate. 3 sata

Kvaliteta obrađene površine. 3 sata

Klasifikacija alatnih strojeva. Struktura i tehničke značajke alatnih strojeva. 3 sata Tipični dijelovi i mehanizmi alatnih strojeva. Nosivi elementi, vodilice, uležištenja, pogonski sustavi alatnih strojeva. 3 sata

Klasični alatni strojevi za obradu alatima definirane geometrije oštrice: tokarilice, bušilice. 3 sata

Klasični alatni strojevi za obradu alatima definirane geometrije oštrice: glodalice, blanjalice, provlačilice, pile. 3 sata

Klasični alatni strojevi za obradu alatima nedefinirane geometrije oštrice. 3 sata

Strojevi za izradu zupčanika. 3 sata Osnove računalom upravljanih alatni strojeva: vrste upravljanja, načini programiranja, sustavi za prihvat alata i obradaka, izvedbe. 3 sata

Višeoperacijski računalom upravljani alatni strojevi, prilagodljive obradne čelije, prilagodljivi obradni sustavi. Značajke strojeva za visokobrzinske obrade. 3 sata


Upoznavanje s alatnim strojevima u laboratoriju. 2 sata

Geometrija alata i obratka, tokarenje. 2 sata

Vrste odvojenih čestica, materijali za rezne alate, tokarenje. 2 sata

Blanjanje i dubljenje. Mjerenje koeficijenta sabijanja. 2 sata Postupci za izradu uvrta i provrta: bušenje, upuštanje i razvrtavanje. Mjerenje aksijalne sile i momenta kod bušenja. 2 sata

Mjerenje glavne sile rezanja kod tokarenja pomoću utroška snage. 2 sata

Postupci završne fine obrade: brušenje, honovanje, superfiniš. 2 sata

Piljenje, provlačenje. 2 sata

Određivanje proizvodnog stupnja dimenzijskog iskorištenja. 2 sata

Određivanje proizvodnog stupnja iskorištenja brzine. 2 sata

Utjecaj odabira stroja na točnost obrade. 2 sata

Izrada programa za CNC tokarilicu. 2 sata

Ispitivanje geometrijske točnost tokarilice. 2 sata

Prednamještanje obratka i alata kod vertikalnog obradnog centra. 2 sata

Izrada programa za vertikalni obradni centar. 2 sata

Naziv predmeta Metalne konstrukcije

Kod FESR07

ECTS 5

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Lovre Krstulović-Opara, red. profesor


Konstruiranje i održavanje jednostavnijih metalnih konstrukcija. Koncipiranje i projektna dokumentacija putem CAD programskog SolidWorks. Proračun konstrukcije putem metode konačnih elemenata i programskog paketa ADINA.


1. Ž. Domazet, L. Krstulović-Opara, Skripta iz Metalnih konstrukcija (online skripta u pripremi, nerecenzirani tiskani materijal dostupan na e-learning portalu)

2. Ž. Domazet, L. Krstulović-Opara, Skirpta iz Osnova strojarstva (online skripta dostupna na www.ktf-split.hr)

3. EUROCODE 1 4. EUROCODE 3

Dopunska literatura

1. B. Androić, D. Dumović, I. Džeba, Metalne konstrukcije I, Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb 1994.

2. A. Vukov, Uvod u metalne konstrukcije, Fakultet građevinskih znanosti Sveučilišta u Splitu, Split 1998.

Nastava


30 sati predavana. 30 sati konstrukcijskih vježbi. Nastava se održava u zimskom semestru prema kalendaru nastave. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno ( 4 sata tjedno) . Predavanja i vježbe održavaju se u računalnoj učioni C-706. Nastava uključuje rad na

računalima. Po potrebi moguće je organizirati i predavanja na engleskom jeziku.

Ispit


Tijekom semestra bit će organizirana dva kolokvija koja uključuju teorijski dio te predaja programskih zadataka koji s teorijskim dijelom sačinjavaju ukupnu ocjenu. Prvi kolokvij je u šestom tjednu nastave, drugi u šesnaestom tjednu nastave, a predaja programskih zadataka u posljednjem tjednu. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova iz teorijskog dijela, 70% prisustvovanja ukupno održanoj nastavi te predaja programskog zadatka. Prvi kolokvij obuhvaća pismenu provjeru teorijskog dijela uključujući vijčani spoj, drugi dio obuhvaća ostatak teorijskog dijela. Predaja programskog zadatka obuhvaća usmenu prezentaciju programskog projekta. Ocjena teorijskog dijela se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ocjena programskog zadatka se ocjenjuje ocjenama od dovoljan (2) do izvrstan (5). Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave.

Nastavne jedinice – predavanje Trajanje

Uvod u konstrukcije i konstruiranje 2 sata

Ugovaranje metalnih konstrukcija. 2 sata

Materijali za metalne konstrukcije (čelici) 2 sata

Materijali za metalne konstrukcije (aluminijeve legure) 2 sata Opterećenja konstrukcija prema HRN, DIN, EUROCODE 3 2 sata Oblikovanje metalnih konstrukcija 4 sata Spajanje metalnih konstrukcija (vijčani spojevi) 2 sata

Proračun vijčanog spoja 2 sata Spajanje metalnih konstrukcija zavarivanjem 2 sata

Proračun zavarenog spoja 2 sata

Oblikovanje vijčanih i zavarenih spojeva obzirom na zamor 2 sata

Antikorozivna zaštita 2 sata

Antikorozivna zaštita 2 sata

Ugovaranje i obnavljanje antikorozivne zaštite 2 sata

Konstrukcijske vježbe Trajanje Uvod u programski paket CATIA i koncipiranje konstrukcije u programskom paketu CATIA 6 sati

Rješavanje primjera dimenzioniranja vijčanog spoja 4 sati Rješavanje primjera dimenzioniranja zavarenog spoja 6 sati Uvod u programski paket ADINA i dimenzioniranje konstrukcije u programskom paketu ADINA 6 sati

Finalizacija programskog zadatka 8 sati

Naziv predmeta Elementi strojeva 1

Kod FESR13

ECTS 5


Dr. sc. Damir Jelaska, red. prof. Dr.sc. Tonći Piršić, izv.prof.

Kompetencije koje se stječu Poznavanje principa rada ES i osnova konstruiranja

Preporučena literatura 1. D. Jelaska: Elementi strojeva, I dio, Sveučilište u Splitu, 2006 (u pripremi za tisak).

Dopunska literatura

1. K. H. Decker: Elementi strojeva, Tehnička knjiga, Zagreb, 1985. 2. D. Jelaska: Cilindrični zupčanici, uputstvo za proračun, FESB, Split, 2003 3. D. Jelaska, S. Podrug: Uputstvo za proračun zavarenog i steznog spoja, FESB, Split, 2003. 4. D. Jelaska, S. Podrug, T. Piršić: Uputstvo za proračun ručne dizalice, FESB, Split, 2002. 5. D. Jelaska: Uputstvo za proračun elastičnog vijčanog spoja, FESB, Split, 2001. 6. D. Jelaska: Uputstvo za proračun radijalnog kliznog ležaja, FESB, Split, 2001. 7. D. Jelaska, T. Piršić: Vratilo, uputstvo za proračun, FESB, Split, 2003.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Konstrukcijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) – prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija za provjeru teoretskog znanja i dva kolokvija za provjeru znanja i vještina u konstruiranju. Završni ispit je na kraju IV semestra, kada se daje i konačna ocjena predmeta:

Ocjena(%) = 0,2V + 0,35Z + 0,45T uz uvjete: V ≥ 50% Z ≥ 50% T ≥ 50%

V - ocjena iz konstrukcijskih vježbi izražena u postocima, Z - ocjena iz pismenog dijela ispita (zadaci), izražena u postocima, T - ocjena iz znanja teorije, izražena u postocima, Ocjena iz konstrukcijskih vježbi:

V = 0,5(V1+V2) + 0,5V3 Uz uvjete: V1 ≥ 45% V2 ≥ 45% V3 ≥ 45%

V1, V2, V3 – ocjene konstrukcijskih programa i kolokvija, u postocima. Dva programa, tj. dva kolokvija su u III semestru, a jedan (V3) u IV semestru. Ocjena znanja teorije:

T = 0,5K + 0,5U uz uvjete: K ≥ 45% U ≥ 45%

K – ocjena iz kolokvija za provjeru teoretskog znanja, u postocima

K = 0,167(K1 + K2 + K3 + K4 + K5 + K6)

K1, K2, K3, K4, K5, K6 - bodovi na kolokvijima izraženi u postocima. Tri kolokvija su u III semestru, i tri u IV semestru. U terminu zadnjeg kolokvija u IV semestru piše se i kolokvij (pismeni ispit) na kojem se rješavaju zadaci iz čitavog gradiva. U – ocjena iz usmenog dijela ispita, u postocima. Usmenom dijelu ispita nisu dužni pristupiti studenti koji su već prikupili barem 50% ukupne ocjene, tj. koji ispunjavaju uvjet:

0,2V + 0,35Z + 0,225K ≥ 50%

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4)

88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja Pojam i podjela elemenata strojeva. Opterećenja i naprezanja. Čvrstoća, stupanj sigurnosti i dopuštena naprezanja. 2 sata

Statička čvrstoća – dijagram rastezanja. Dinamička čvrstoća, Woehlerova krivulja i Smithov dijagram. 2 sata

Uticaji na dinamičku čvrstoću. Koncentracija naprezanja. Dinamička čvrstoća strojnog dijela. . Dinamička čvrstoća pri naprezanjima promjenjive amplitude. Pouzdanost elemenata strojeva. Indeks pouzdanosti.

2 sata

Zavareni spojevi. Pojam i vrste zavarivanja, zavarivi materijali. Vrste zavarenih spojeva i zavara, označavanje. Kvaliteta zavarenih spojeva, oblikovanje. Osnove proračuna. 2 sata

Čvrstoća zavarenih spojeva pri složenom opterećenju. 1 sat

Vijčani spojevi. Vrste vijaka i navoja i podjela. 1 sat Oblikovanje vijčanog spoja. Materijali i izrada vijaka i matica. Moment ključa, moment vijka, moment podloge. 2 sata

Proračun vijčanih spojeva. Prednapregnuti vijčani spojevi. Poprečno opterećeni vijci. Vretena za prijenos i pretvorbu gibanja. 2 sata

Svornjaci i zatici. Klinovi i pera, žlijebljeni spojevi. Konstrukcija i proračun. 2 sata

Stezni spojevi: oblikovanje i proračun. Rastavljivi i nerastavljivi stezni spojevi. 2 sata Opruge. Podjela opruga, vrste, karakteristika opruge. Oblikovanje i proračun opruga. Lisnate opruge. Fleksijske opruge. Zavojne torzijska opruga. 2 sata

Osovine i vratila. Pojam, materijali, izrada i oblikovanje. Proračun čvrstoće i krutosti. 2 sata

Vibracije osovina i vratila. 1 sat

Ležajevi.Podjela. Trenje i podmazivanje. 1 sat Osnovi hidrodinamičke teorije podmazivanja.Radijalni klizni ležaj. Sommerfeldov broj. Proračun i konstrukcija radijalnog kliznog ležaja. 2 sata

Osnove konstruiranja radijalnih kliznih ležajeva. Ležajni materijali. 1 sat

Aksijalni klizni ležajevi (Michellov ležaj). Proračun i konstrukcija. 1 sat

Valjni ležajevi: vrste; dinamička i statička nosivost. Izbor ležaja. 2 sata

Popis konstrukcijskih vježbi

Proračun i konstrukcija ručne dizalice 16 sati

Proračun i konstrukcija zavarenog i steznog spoja 14 sati

Naziv predmeta Elementi strojeva 2

Kod FESR15

ECTS 7


Dr. sc. Damir Jelaska, red. prof. Mr. sc. Milan Perkušić, dipl. ing.


Poznavanje osnova prijenosa snage, tj. mehaničke energije; poznavanje zupčaničkih prenosnika i zupčanika, njihova konstrukcija i proračun; ovladavanje problematikom ugradnje, konstruiranja i proračuna čvrstih, kompenzacijskih, elastičnih, tarnih i hidrauličkih spojki.


1. D. Jelaska: Zupčanici i zupčani prijenosi, FESB, Split, 2011. 2. D. Jelaska: Elementi strojeva, I dio, Sveučilište u Splitu, 2007. 3. D. Jelaska: Cilindrični zupčanici, Uputstvo za proračun, FESB, Split, 2010.

Dopunska literatura 1. K. H. Decker: Elementi strojeva, Goldemarketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2006. 2. D. Jelaska: Tarna spojka, Uputstvo za proračun, FESB, Split, 2001.

Nastava


Predavanja: 30 sati 8 tjedana po 4 sata tjedno i 7 tjedana po 2 sata tjedno - prema rasporedu Konstrukcijske vježbe: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) – prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija za provjeru znanja i jedan kolokvij za provjeru znanja i vještina u konstruiranju- prilikom predaje konstrukcijskog programskog zadatka- u zadnjem tjednu održavanja nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na prethodnim kolokvijima. Uvjet za izlazak na završni ispit je uspješno izrađen, tj. predan i obranjen konstrukcijski programski zadatak. Konačna ocjena predmeta je:

Ocjena(%) = (0,4T + 0,3V + 0,3Z) ≥ 50% uz uvjete: V ≥ 45% T ≥ 45% Z ≥ 45%

V – ocjena (%) iz konstrukcijskih vježbi koja se dobije na kraju semestra nakon predaje i obrane programskog zadatka, a temeljem kvalitete njegove izrade i obrane na kolokviju, te zalaganja na vježbama. Programske zadatke studenti su dužni predati i obraniti u zadanim rokovima. Z – ocjena (%) iz pismenog ispita na kojem se provjerava sposobnost rješavanja numeričkih zadataka. Piše se u terminu završnog ispita. T – ocjena (%) iz teorije, izražena u postocima:

T = 0,333(K1 + K2 + K3) uz uvjet: K1,2,3 ≥ 45%

K1, K2, K3 – ocjene iz tri kolokvija za provjeru teoretskog znanja izražena u postocima. Na završnom ispitu se polažu nepoloženi kolokviji.

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50 % do 60 % dovoljan (2) 61 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5)

Završni ispit polaže se u ispitnim rokovima u veljači, u terminima s kojima će studenti biti na vrijeme upoznati.

U slučaju da se ispit ne položi u regularnom roku, u rujnu mjesecu polaže se popravni ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pozitivna ocjena iz konstrukcijskih vježbi (V), te pozitivno ocijenjen pismeni dio (Z) na kojem se rješavaju numerički zadaci, uvjet je za izlazak na usmeni dio ispita. Ocjena na popravnom ispitu je:

Ocjena(%) = 0,2V + 0,3Z + 0,5T ≥ 50% uz uvjete: V ≥ 45% Z ≥ 45% T ≥ 45%

Z – ocjena numeričkog dijela ispita (rješavanje zadataka ) T – ocjena usmenog (teoretskog) dijela ispita


Predavanja Mehanički prijenosi snage. Vrste i podjela. Prijenosni omjer. Stupanj djelovanja. Višestupanjski prenosnici snage. 2 sata

Zupčani prijenosi, karakteristike i podjela. 1 sat

Geometrija cilindričnih zupčanika. Glavno pravilo zupčanja. Evolventa i evolventna funkcija. 1 sat

Evolventno ozubljenje. 1 sat

Izrada zupčanika. Pomak profila. Podrezivanje korijena zuba. 1 sat

Dimenzije zupčanika. Kontrolne mjere. Sparivanje zupčanika. 1 sat

Stupanj prekrivanja. 1 sat

Helikoidni zupčanici: nastanak, izrada, profil. 1 sat

Ekvivalentni broj zubi. Dimenzije. 1 sat

Prekrivanja para helikoidnih zupčanika 1 sat

Sile u ozubljenju. Dodatna dinamička opterećenja. 1 sat

Čvrstoća u korijenu zuba. 1 sat

Čvrstoća bokova 1 sat

Podmazivanje zupčanika 1 sat

Konstrukcija i materijali zupčanika 1 sat

Konični zupčanici. Osnove geometrije. Prijenosni omjer. 1 sat

Planetni prijenosi. Pojam i podjela. Kinematika planetnih prijenosa. Prijenosni omjer. 1 sat

Svojstva planetnih prijenosa. Uvjeti sprezanja. 1 sat

Sile, momenti i snaga. Stupanj iskoristivosti. 1 sat

Diferencijal s koničnim zupčanicima. 1 sat

Spojke. Podjela spojki. Čvrste spojke. 1 sat

Kompenzacijske spojke. 1 sat

Kardanske spojke. 1 sat

Elastične spojke. 1 sat

Tarne spojke. Dinamika uključivanja. 1 sat

Moment trenja. Dimenzioniranje tarnih spojki. Temperatura tarne površine. 1 sat

Hidrodinamičke spojke. 1 sat

Spojke za upuštanje u rad. Centrifugalna spojka. 1 sat

Popis konstrukcijskih vježbi

Proračun i konstrukcija zupčanog reduktora 45 sati

Naziv predmeta Oblikovanje deformacijom

Kod FETR04

ECTS 5


Dr. sc. Igor Duplančić (predavanja) Branimir Lela (laboratorijske vježbe)


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja o tehnologijama obrade metala deformiranjem. Studenti se upoznaju s osnovnim obilježljima niza različitih postupaka temeljenim na oblikovanju izradaka bez skidanja strugotine. Kolegijom se stječu stručna znanja o mogućnostima primjene ovih postupaka. .


1. Duplančić, I.: “Obrada deformiranjem”, Sveučilište u Splitu, FESB, Split 2007.

Dopunska literatura 1. Povrzanović, A. “Obrada metala deformiranjem – odabrana poglavlja”, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1996.

2. Math M., “Uvod u tehnologiju oblikovanja deformiranjem”, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999.

3. Lange K.: "Lehrbuch der Umformtechnik I, II, III", Springer - Verlag Berlin, Heidelberg, New York, 1974.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu treći dio gradiva te dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena (%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži opisna 3 pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% od ukupnog broja bodova Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Uvod; Podjela postupaka OD; 2 sata 2 sata

Pojam plastične deformacije; 2 sata 2 sata

Pokazatelji plastičnosti materijala; 2 sata 2 sata

Promjene u materijalu izazvane deformacijom 2 sata 2 sata

Anizotropija; Stupanj i brzina deformacije; 2 sata 2 sata

Naprezanje plastičnog tečenja i krivulje tečenja; 2 sata 2 sata

Uvjeti plastičnog tečenja; 2 sata 2 sata

Postupci obrade sabijanjem; 2 sata 2 sata

Postupci obrade kovanjem; 2 sata 2 sata

Postupci provlačenja; 2 sata 2 sata

Postupci istiskivanja; 2 sata 2 sata

Postupci valjanja; 2 sata 2 sata

Postupci obrade limova savijanjem; 2 sata 2 sata

Obrada limova dubokim vučenjem i tiskanjem; 2 sata 2 sata

Postupci obrade limova odrezivanjem; 2 sata 2 sata


Utjecaj deformiranja na mehanička svojstva materijala 2 sata

Ispitivanje tečenja materijala 2 sata

Određivanje faktora trenja sabijanjem valjčića 2 sata

Određivanje faktora trenja sabijanjem prstena 2 sata

Određivanje naprezanja plastičnog tečenja rastezanjem 2 sata

Određivanje naprezanja plastičnog tečenja sabijanjem valjčića 2 sata

Određivanje naprezanja plastičnog tečenja sabijanjem trake 2 sata

Ispitivanje sposobnosti oblikovanja materijala sabijanjem 2 sata

Ispitivanje sposobnosti oblikovanja materijala slobodnim kovanjem 2 sata

Ispitivanje sposobnosti oblikovanja materijala provlačenjem 2 sata

Ispitivanje sposobnosti oblikovanja materijala istiskivanjem 2 sata

Ispitivanje sposobnosti oblikovanja materijala dubokim vučenjem 2 sata

Oblikovanje limova savijanjem s pravocrtnim i rotacijskim gibanjem alata 2 sata

Određivanje elastičnog povrata materijala kod savijanja 2 sata

Ispitivanje sposobnosti oblikovanja materijala tiskanjem 2 sata

Naziv predmeta Hidraulika i pneumatika

Kod FETR05

ECTS 5 ECTS (2+0+1+1): Predavanja: 30 sati (1 ECTS), Laboratorijske vježbe 15 sati (0,5 ECTS), Konstrukcijske vježbe 15 sati (1 ECTS), Priprema za ispit i vježbe: 75 sati: (2,5 ECTS),

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Jani Barle, izv.prof.


Poznavanje načela rada industrijske primjene hidrauličkih i pneumatičkih sustava. Nakon položenog ispita studenti bi trebali: Poznavati značajke hidraulikih i pneumatičkih sustava. Prepoznavati elemente sustava te objasniti njihovo djelovanje. Postaviti i objasniti jednostavne hidrauličke i pneumatičke krugove. Pokazati sposobnost pronalaženja i otklanjanja pogrešaka u hidrauličkim i pneumatičkim uređajima


- G. Nikolić: Pneumatika, Školske novine, Zagreb, 1994. - V. Koroman, R.Mirković: Hidraulika i pneumatika, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

Dopunska literatura - J. Barle: Hidraulika i pneumatika, FESB podloge za predavanj (udženik u pripremi). - Schmitt, A.: Hidraulik Trener, G.L.Rexroth, Lohr am Main, 1981

Nastava


-Predavanja (30 sati): 15 tjedana (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

-Laboratorijske vježbe (15 sati): 7,5 tjedana (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu.

-Konstrukcijske vježbe (15 sati): 7,5 tjedana (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu.

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija (međuispita). Prvi kolokvij je nakon 5. tjedna nastave, drugi nakon 10. tjedna nastave, treći nakon završetka nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo i rad na laboratorijskim vježbama i minimalno 40% bodova na svakom međuispitu Konačna ocjena(%)= (M1 + M2)/2, gdje je: M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži teoretska pitanja i zadatake. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Student polaže ispit pismenim i, porema potrebi, usmenim putem, sukladno rasporedu ispitnih grupa utvrđenom na početku akademske godine


Predavanja Vježbe Razvoj i uloga hidrauličkih i pneumatičkih sustava i njihove podjele Uvod u pneumatiku. Fizikalne značajke stlačenog zraka kao radnog medija. 2 sata 2 sata

Dobivanje, priprema i razvod stlačenog zraka. Standardno označavanje elemenata. 2 sata 2 sata Osnovni pneumatički elementi (cilindri, zaporni ventili, razvodnici, načini aktiviranja ventila, regulatori tlaka, pomoćni elementi). 2 sata 2 sata

Električni ventili i elektropneumatički uređaji. Proporcionalni pneumatički ventili. 2 sata 2 sata

Metode rješavanja i vrste vođenja pneumatičkih sustava (prvi dio). 2 sata 2 sata

Metode rješavanja i vrste vođenja pneumatičkih sustava (drugi dio) 2 sata 2 sata Uvod u hidrauliku. Fizikalne značajke ulja pod tlakom kao radnog medija. Iskorištenje energije u hidrauličkim krugovima. Temeljni problemi (čistoća, zgrijavanje, kavitacija - odvođenje plinova).

2 sata 2 sata

Hidraulički elementi za pretvorbu energije, konstrukcijska rješenja - prvi dio (hidrauličke crpke konstantnog i udesivog volumena). 2 sata 2 sata

Hidraulički elementi za pretvorbu energije, konstrukcijska rješenja - drugi dio (hidraulički motori konstantnog i udesivog volumena, hidraulički cilindri). 2 sata 2 sata

Hidraulički upravljanjački elementi - prvi dio (zaporni ventili, ventili za ograničenje tlaka - direktno upravljani i predupravljani). 2 sata 2 sata

Hidraulički upravljanjački elementi - drugi dio (razvodnici, regulatori protoka - direktno upravljani i predupravljani). 2 sata 2 sata

Osnovni hidraulički krugovi i njihove podjele. Serijska i paralelna veza cilindara. Rasterećenje crpke, kočenje, pridržavaje. Hidrauličke čeljusti. Hidrauličke prese. Korištenje h. akumulatora

2 sata 2 sata

Hidraulički krugovi sa regulatorima protoka. Korištenje ventila za ograničenje tlaka. 2 sata 2 sata

LS hidraulički sustavi i sustavi sa zatvorenim optokom ulja. 2 sata 2 sata Proporcionalni i servohidraulički ventili, značajke konstrukcija i područja primjene. 2 sata 2 sata

Naziv predmeta Toplinski i hidraulički strojevi

Kod FESR09

ECTS 7 ECTS-a 45 sati predavanja i 30 sati auditornih vježbi, 15 sati laboratorijskih vježbi = 4 ECTS-a, samostalno učenje 3 ECTS-a


Dr. sc. Gojmir Radica, izv. prof. (nosioc predmeta) Mr. sc. Mirko Grljušić, viši predavač


Temeljna znanja o motorima s unutrašnjim izgaranjem, kompresorima, pumpama i ventilatorima. Objašnjava se način rada te mogućnosti primjene, daju osnove za proračun radnih parametara te osnove konstrukcije.


- Grljušić Mirko: Motori s unutrašnjim izgaranjem, Sveučilište u Splitu, FESB, 2000. - Fabris Orest, Grljušić Mirko: Kompresori, Sveučilište u Splitu, FESB 2010. - Ninić Neven: Osnovi pumpi i ventilatora, FESB Interna skripta, Split, 1994.

Dopunska literatura

- Stone Richard: Introduction to Internal Combustion Engines, University of Oxford, PALGRAVE, N.Y., 1999. - Jeras Dušan: Klipni motori-uređaji, Školska knjiga, Zagreb, 1992. - Andrassy Mladen: Kompresori, FSB, Sveučilište u Zagrebu, 2004.

- Pilić-Rabadan Ljiljana: Vodne turbine i pumpe, vjetroturbine, FESB Split, 2000.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu

Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe: 15 sati 5 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedna nastave, a treći nakon 15 tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu i pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ocjena (%)= 0,25L+ 0,25(M1 + M2 +M3) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 3 pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od 6 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe Definicija motora s unutrašnjim izgaranjem. Vrste i podjela. Opis rada. Konstrukcijski dijelovi i tehnički podaci Diesel motora. 3 sata 2 sata

Konstrukcijski i radni parametri. Snaga i moment na kočnici. Indicirani rad. Mehanička efikasnost. Snaga cestovnog opterećenja. 3 sata 2 sata

Srednji efektivni tlak. Specifična potrošnja goriva i efikasnost. Omjer zrak/gorivo i gorivo/zrak. Volumetrijska efikasnost. Emisija polutanata. Specifična snaga. 3 sata 2 sata

Tekuća i plinovita goriva. Motorni benzini. Diesel goriva. Alternativna goriva i goriva budućnosti. 3 sata 2 sata

Priprema smjese i izgaranje u motorima s kompresijskim paljenjem. Direktno i indirektno ubrizgavanje. Uređaji za stvaranje smjese kod Diesel motora. 3 sata 2 sata

Uređaji za stvaranje smjese kod Otto motora. Rasplinjači i način rada. Ubrizgavanje benzina kod Otto motora. Motori na etanol. Stvaranje gorive smjese kod plinskog Otto motora.

3 sata 2 sata

Primjena kompresora. Podjela kompresora. Idealni rad kompresora. Višestupanjska kompresija. Analiza rada stvarnog kompresora. 3 sata 2 sata

Kapacitet kompresora. Izbor broja stupnjeva. Odnosi radnih volumena i tlakova pojedinih stupnjeva. Snaga kompresora. Efikasnost kompresora. 3 sata 2 sata

Konstruktivna rješenja klipnih kompresora. Regulacija kapaciteta. Ulja za podmazivanje. Komprimiranje vlažnog zraka. Membranski kompresori. 3 sata 2 sata

Rotacijski kompresori. Lamelni. Rootsov kompresor. Spiralni kompresori. 3 sata 2 sata Vijčani kompresori; uljni, bezuljni, kapacitet i regulacija kapaciteta. Jednovijčani kompresori. 3 sata 2 sata

Pojam mehaničke energije strujećeg fluida. Mjesto pumpi i ventilatora u toplinskim i hidrauličkim instalacijama. 3 sata 2 sata

Uloga pumpi i ventilatora u hidrauličkim sustavima. Centrifugalne turbo pumpe i njihove karakteristike. 3 sata 2 sata

Sprega karakteristika pumpi (i ventilatora) sa karakteristikama cjevovoda. Paralelni i serijski rad pumpi. 3 sata 2 sata

Klipne pumpe: tipovi i karakteristike. Ograničenje visine usisavanja klipnih pumpi. 3 sata 2 sata


1. Motori s unutrašnjim izgaranjem (Laboratorij toplinskih strojeva) 3 sata

2. Kompresori (posjet Jadranskoj pivovari) 3 sata

3. Pumpe i ventilatori (Laboratorij hidrauličkih strojeva) 3 sata 4. Posjet Tvornici Dizel motora SPLIT (ispitivanje motora na probnom

stolu) 3 sata

5. Posjet Brodogradilištu SPLIT (obilazak broda i posjet konstrukcijskom uredu) 3 sata

Naziv predmeta Planiranje i priprema proizvodnje

Kod FETR06

ECTS

6 ECTS Predavanja: 45 sati: 1,5 ECTS bod Vježbe: 30 sati: 1 ECTS bod Izrada programa: 30 sati 1 ECTS bod Priprema za ispit: 75 sati: 2,5 ECTS boda


Dr. sc. Boženko Bilić, red. prof. Nikola Gjeldum, dipl. ing. stroj.


Osnovni su zadaci suvremeno projektiranog tehnološkog procesa: osiguranje kvalitete proizvoda u skladu sa zahtjevima tržišta, manji utrošak materijala i energije, te primjena modernih metoda u proizvodnji. Sve ovo je potrebno postići uz minimalno moguće vrijeme izradbe, traženi rok isporuke i najniže moguće troškove proizvodnje. U svrhu ispunjenja dijela navedenih zadataka, cilj kolegija je naučiti studente osnovama projektiranja tehnoloških procesa, osnovama vođenja proizvodnje i upravljenjem zalihama materijala.


1. Jurković, M., Tufekčić, Dž.: Tehnološki procesi: projektiranje i modeliranje, Mašinski fakultet, Tuzla, 2000.

2. Gačnik, V., Vodenik, F.: Projektiranje tehnoloških procesa, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

3. Buchmeister, B., Polajnar, A.: Priprava proizvodnje za delo v praksi, Fakulteta za strojništvo, Maribor, 2000.

4. Veža, I.; Bilić, B., Bajić, D, Projektiranje proizvodnih sutava (digitalna knjiga), Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2001.

Dopunska literatura

1. Halevi, G., Weill, R. D.: Principles of Process Planning, Chapman & Hall, London, 1995.

2. Nelson, D. H., Schneider G.: Applied Manufacturing Process Planning, Prentice Hall, New Jersey, 2001.

3. Bilić, B.: Predlošci za vježbe: Tehnološka priprema rada, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 1996.

Nastava


Predavanja: 45 sata 01. 03. 2010. – 11. 06. 2010. Konstrukcijske vježbe: 30 sati 01. 03. 2010. – 11. 06. 2010.

Ispit


Tijekom semestra održat će se tri međuispita (kolokvija). Student će dobiti pozitivnu ocjenu iz predmeta ako je dobio pozitivnu ocjena iz konstrukcijskih vježbi i pozitivnu ocjenu na ispitu. Pod pozitivnom ocjenom na ispitu podrazumijeva se najmanje 50% bodova na svakom međuispitu, odnosno najmanje 50% bodova na završnom ispitu. Studenti koji ne polože ispit preko međuispita (kolokvija) polažu ispit. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Međuispiti i ispiti sastoje se od zadataka i teorijskih pitanja. Ocjena predmeta = 0,4K + 0,6I K – ocjena iz konstrukcijskih vježbi I – ocjena ispita Bodovi (I%): Ocjena ispita: 50% do 60% dovoljan (2) 61% do 75% dobar (3) 76% do 90% vrlo dobar (4) 91% do 100% izvrstan (5) I% – prosječni broj bodova ostvaren na međuispitima izražen u postotku, odnosno broj bodova ostvaren na ispitu izražen u postotku I% = (M1% + M2% + M3%)/3 M1%, M2%, M3%– bodovi ostvareni na međuispitima izraženi u postocima.

Ispitni rokovi – prema kalendaru nastave

Nastavne jedinice Predavanja

TEHNOLOŠKI I PROIZVODNI PROCES: Osnovni pojmovi. Homogenost procesa. Osnovni elementi tehnološkog procesa. TEHNOLOGIJE OBRADE: Obrada odvajanjem čestica. Obrada deformiranjem. Tehnologije zavarivanjem.

3 sata

TEHNOLOGIJE OBRADE (nastavak): Tehnologije toplinske obrade. Tehnologija lijevanjem. Tehnologija metalnog praha. Tehnologija površinske obrade.Tehnologije prerade polimernih materijala. RAZINE TEHNOLOGIJE I TEHNOLOŠKOG PROCESA: Sposobnost tehnološkog procesa. GRUPNA TEHNOLOGIJA: Tipizacija dijelova. Osnovna metodologija grupiranja izradaka.

3 sata

GRUPNA TEHNOLOGIJA (nastavak) Grupiranja izradaka. Prednosti primjene grupne tehnologije. Klasifikacija dijelova. OPĆA NAČELA PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOGA PROCESA: Svrha i značenje projektiranja tehnološkoga procesa. Sadržaj projektiranja tehnološkoga procesa. Načela pri definiranju operacija. Određivanje baza. Problemi točnosti pri obradi.

3 sata

POLAZNI PARAMETRI ZA PROJEKTIRANJE TEHNOLOŠKIH PROCESA: Konstrukcijska dokumentacija. Veličina serije. Ukupna količina proizvoda. 3 sata

OPTIMALNI POLAZNI MATERIJAL: Ekonomska analiza polaznog materijala. Prvi mogući zajednički oblik. Projektiranje tehnoloških procesa za prvi mogući zajednički oblik. Normativ materijala. Dodaci za obradu. Ukupni troškovi proizvodnje. Granični broj komada između različitih varijanti polaznog materijala.

3 sata

OPTIMALNI REDOSLIJED OPERACIJA. OPTIMALIZACIJA TEHNOLOŠKE OPERACIJE. 3 sata

ANALIZA VREMENA IZRADE: Pripremno-završno vrijeme. Vrijeme izrade. Dodatno vrijeme. 3 sata

PROSTORNE STRUKTURE: Vrste prostornih struktura. Izbor prostorne strukture. 3 sata

TEHNIKE MREŽNOG PLANIRANJA: Uvod. Analiza strukture mrežnog dijagrama. Metoda CPM. 3 sata TEHNIKE MREŽNOG PLANIRANJA: Metoda PERT. Metoda PRECEDENCE. GANTOGRAMI. 3 sata

TEHNIKE MREŽNOG PLANIRANJA: Optimiranje troškova 3 sata

TEHNIKE MREŽNOG PLANIRANJA: Planiranje resursa. 3 sata

PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ZALIHAMA. 3 sata



UKUPNO: 45 sati

Popis konstrukcijskih vježbi vježbi 1. PRIMJER PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOG PROCESA: Analiza obratka. Analiza

veličine serije. Određivanje toka tehnoloških operacija 2 sata

2. PRIMJER PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOG PROCESA: Detaljna razrada tehnoloških operacija. 2 sata






8. IZRADA PROJEKTA 2 sata








UKUPNO: 30 sati

Naziv predmeta Mjerenja u tehnici

Kod FETR07

ECTS

5 ECTS Predavanja: 30 sati: 1 ECTS bod Vježbe: 30 sati: 1 ECTS bod Priprema za ispit: 90 sati: 3 ECTS boda


Dr. sc. Frano Barbir, red. prof. Dr. sc. Boženko Bilić, red. prof. Mr. sc. Jakša Galić, asistent dipl. ing. Ivan Tolj,. asistent


Sposobnost mjerenja fizikalnih veličina. Obrada i analiziranje rezultata mjerenja. Prepoznavanje pogrešaka mjerenja. Stjecanje teorijskih i praktičnih znanja potrebnih za mjerenja oblika i izmjera. Stjecanje teorijskih i praktičnih znanja potrebnih za mjerenja temperature, tlaka, vlažnosti, brzine strujanja fluida, protoka, toplinskog toka, koeficijenta toplinske vodljivosti i specifičnog toplinskog kapaciteta.


1. BILIĆ, B.: Teorija i tehnika mjerenja, FESB, Split, 2007. 2. BARBIR, F.: Ispis predavanja u Powerpoint-u

Dopunska literatura

1. Beckwith, T. G., Marangoni, R. D., Lienhard, J. H.: Mechanical Measurements, Addison-Wesley Publisihing Company

2. Brezinšćak, M.: Mjerenja i računanje u tehnici i znanosti, Tehnička knjiga, Zagreb, 1970.

Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku i drugo)

Predavanja: 30 sati Vježbe: 30 sati laboratorijskih vježbi

Mjesto izvođenja vježbi: Laboratorij za Mjerenje oblika i dimenzija i Laboratorij za termotehniku/FESB

Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

Kolegij se sastoji iz dva dijela: 1. Mjerenje oblika i izmjera (nositelj: prof. dr. sc. Boženko Bilić) 2. Toplinska mjerenja (nositelj: prof. dr. sc. Frano Barbir). Nakon svakog dijela, studenti polažu pripadajući međuispit (kolokvij). Student će dobiti pozitivnu ocjenu iz kolegija ako na svakome međuispitu ostvari najmanje 50 % bodova. Studenti koji ne polože ispit preko međuispita (kolokvija) polažu ispit. Na završnom, popravnom i komisijskom ispitu studenti polažu onaj dio kolegija Mjerenja u tehnici kojeg nisu položili na međuispitima, ili ispitnom roku. Student će na ispitu dobiti pozitivnu ocjenu ako je ostvario najmanje 50% bodova od ukupnog broja bodova na ispitu. Međuispiti i ispiti sastoje se od zadataka i teorijskih pitanja. Bodovi (I%): Ocjena ispita: 50% do 60% dovoljan (2) 61% do 75% dobar (3) 76% do 90% vrlo dobar (4) 91% do 100% izvrstan (5) I% – prosječni broj bodova ostvaren na međuispitima izražen u postotku, odnosno broj bodova ostvaren na ispitu izražen u postotku I% = (M1% + M2%)/2 M1%, M2% – bodovi ostvareni na međuispitima izraženi u postocima.

Ispitni rokovi: Završni ispiti (obvezni): Popravni ispit: Komisijski ispit:

Nastavne jedinice Predavanja OSNOVE ZNANOSTI O MJERENJU: Fizikalne veličine. Temeljni pojmovi mjerne tehnike. 2 sata

Metrologija. Mjerne jedinice. Mjerne pogreške. Statistička obrada mjernih rezultata: Srednja vrijednost. Standardno odstupanje. Gaussovi aksiomi. Normalna razdioba. OSNOVE ZNANOSTI O MJERENJU: Statistička obrada mjernih rezultata: Nepouzdanost srednje vrijednosti. Mjerna nesigurnost: Iskazivanje mjernog rezultata. Procjene mjerne nesigurnosti. Granična pogreška mjernog instrumenta.

2 sata

OSNOVE MJERENJA DULJINA: Veličine i jedinice prostora. Normizacija. Metode mjerenja oblika i izmjera. Sustavne pogreške u mjerenju oblika i izmjera 2 sata

MJERNI INSTRUMENTI U MJERENJU OBLIKA I IZMJERA. 2 sata

MJERENJE KUTEVA 2 sata

MJERENJE I KONTROLA NAVOJA 2 sata

MJERENJE I KONTROLA ZUPČANIKA. MJERENJE I KONTROLA HRAPAVOSTI. 2 sata

MJERENJE OBLIKA I POLOŽAJA 1 sat Osnove mjerenja; mjerenja temperature, osnovni pojmovi, temperaturne skale, stakleni termometri rastezanja 2 sata

Mjerenja temperature: metalni termometri na principu rastezanja, štapasti metalni termometri, manometarski termometri, otpornički termometri, termoparovi, kvarcni termometri, pirometri (djelomicnog zračenja, ukupnog zračenja)

2 sata

Mjerenje tlaka: osnovni pojmova, podjela tlakova i instrumenata, tekućinski manometri, instrumenti na principu elastične deformacije, klipni manometri, električni manometri 2 sata

Mjerenje brzine strujanja fluida: instrumenti na principu dinamičkog tlaka, instrumenti na principu žarne niti i folije, instrumenti na principu Dopplerovog efekta, rotacijski anemometri. Mjerenje protoka: princip integracije polja brzina, gravimetrijska i volumetrijska metoda

3 sata

Mjerenje protoka: primjena hidrometrijskih otvora i sapnica, princip uvođenja hidrodinamičkih otpora u sistem, volumetrijski brojači, mjeraci s mjernim krilcima, elektromagnetski mjerači 3 sata

Mjerenje toplinske energije, mjerenje koeficijenta toplinske vodljivosti, mjerenje specifičnog toplinskog kapaciteta, mjerenje vlažnosti, mjerenje sastava dimnih plinova, kemijski analizatori, mehanički analizatori, električni analizatori, kromatografski analizatori, optički analizatori

3 sata

Popis laboratorijskih vježbi vježbi 1. Izračunavanje srednje vrijednosti i standardnog odstupanja. Testiranje hipoteze o podvrgavanju

mjernih rezuktata zakonu normalne razdiobe (2 – test). Izračunavanje nepouzdanosti srednje vrijednosti

4 sata

2. Mjerenje osnog razmaka. Mjerenje kuta prizme. 2 sata

3. Mjerenje kuta konusa. Mjerenje srednjeg promjera vijka. 2 sata

4. Mjerenje debljine zuba. Mjerenje preko više zubi. Mjerenje radijalnog udara. 2 sata

5. Mjerenje ravnosti površine. Mjerenje hrapavosti. 2 sata

6. Plan kontrole 3 sata

7. KOLOKVIJ 1 2 sata

8. Korektura niti; baždarenje termopara 2 sata

9. Baždarenje Pt100; baždarenje manometra 2 sata

10. Određivanje gustoće toplinskog toka 2 sata

11. Anemometar i žarna kuglica; digitalni mjerač tlaka 2 sata

12. Transparentni rashladni sustav komentiran sa gledišta primjenjivosti mjerila 2 sata

13. Eksperimentalni klima-bojler sustav komentiran sa gledišta primjenjivosti mjerila 2 sata

14. Solarni sustav komentiran sa gledišta primjenjivosti mjerila 2 sata

15. KOLOKVIJ 2 2 sata

Naziv predmeta Održavanje

Kod FETR08

ECTS 5 ECTS boda (2+2+0): Predavanja: 30 sati (1 ECTS), Vježbe 30 sati (1 ECTS), Priprema za ispit: 60 (3 ECTS)

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Jani Barle, izv.prof.


Nakon položenog ispita studenti bi trebali: - Razumijeti management održavanja i ulogu korištenih tehnika. – Sustavno donositi odluke u procesima održavanja. – Sudjelovati na sustavnom prikupljanju podataka i njihove analize u svrhu planiranja i upravljanja procesa održavanja. – Razumijeti načela i praksu održavanja po stanju.


1. Majdandžić, N.: "Strategije održavanja i informacijski sustavi održavanja" Strojarski fakultet u S. Brodu, Slavonski brod 1999. ISBN 9536048167 2. Čala, I.: "Održavanje opreme", Školska knjiga, Zagreb, Inženjerski priručnik 4, svezak 3, poglavlje 9. 2002. ISBN 9530316771 3. Barle, J.: “Održavanje”, (priručnik za studente-autorizirana predavanja), FESB, Split, 2004.

Dopunska literatura

1. Dhillon, B.S.: "Engineering Maintenance : A Modern Approach" CRC Press, ISBN 1-58716-142-7, 2002. 2. www.weibull.com 3.Rausand, M.; Høyland, A: "System Reliability Theory: Models, Statistical Methods, and Applications" Wiley-Interscience; 047147133X, 2003.

Nastava


-Predavanja (30 sati): -Konstrukcijske vježbe (30 sati):

Ispit


Student može izabrati između dva načina polaganja ispita: 1) klasičan način pismenog i usmenog ispita,

Na ispitu (kolokvijima) se postavljaja 10 pitanja (po kolokvijima: I.-5 pitanja, II.-5 pitanja) od čega su 4 računska zadatka. Svako pitanje donosi max. 10 bodova. Ocjena se formira prema ukupnome zbroju bodova: 89-100%= 5, (Odličan), 77-88%= 4, (Vrlo dobar), 64-76%= 3, (Dobar), 50-63%= 2, (Dovoljan), 0-49% = 1, (Nedovoljan).

2) izrada i obrana seminarskog rada koji pokriva cijelo gradivo ili gradivo iz pojedinog kolokvija.

Seminarski se rad sastoji od izrade pisanog dijela (opsegom i formom sličnog stručnom izvještaju ili tehničkom opisu) i njegove javne prezentacije u trajanju od 15 minuta. Izrada seminarskog rada se obavlja uz redovite konzultacije s predmetnim nastavnikom. Ispitni rokovi: Termini završnog (obveznog) i popravnog ispita održati će se prema rasporedu ispitnih grupa utvrđenom na početku akademske godine.


Predavanja Vježbe 1. Značaj i ciljevi funkcije održavanja tehničkoga sustava. Radna sposobnost održavanog i neodržavanog sustava, Krivulja mortaliteta. 2 sata 2 sat

2. Povijesni razvoj, značajke i područja primjene: korektivne, preventivne, prediktivne, RCM i TPM strategije održavanja. 2 sata 2 sat

3. Klasifikacija dijelova i opreme. Tehnički indikatori ispravnosti, oštećenje, kvar i havarija. Metoda analize vrste i posljedica kvara (FMEA) i analiza uzroka kvara (RCA).

2 sata 2 sat

4. Pregled i temeljne značajke modova oštećenja. Modeliranje modova oštećenja. Ljudske pogreške u održavanju. Parametarske i neparametarske metode procijene vijeka trajanja, fizikalni modeli.

2 sata 2 sat

5. Izvori podataka u analizama pouzdanosti i raspoloživosti, standardi i preporuke. 2 sata 2 sat

6. Pouzdanost komponente: konstantna i vremenski ovisna učestalost kvara. 2 sata 2 sat

7. Pouzdanost komponente: modeli sa i bez obnavljanja. 2 sata 2 sat 8. Pouzdanost sustava: serijske/ paralelne konfiguracije, redudancija. Opis sutava preko stanja: Markovljevi modeli, raspodjela opterećenja, degradacija sustava 2 sata 2 sat

9. Analize poznatih kvarova i procesa održavanja: potpuni i cenzorirani podaci, neprametarske metode, izbor modela. 2 sata 2 sat

10. Sposobnost za održavanje i raspoloživost. 2 sata 2 sat 11. Tehnička dijagnostika (uloga i područja primjene). 2 sata 2 sat 12. Procedura, vrste i osnovni indikatori tehničke dijagnostike. 2 sata 2 sat 13. Planiranje pregleda, popravaka i troškova.Planiranje, nabava i skladištenje doknadnih dijelova i materijala. 2 sata 2 sat

14. Informacijski sustavi, dokumentacija i organizacija procesa održavanja. 2 sata 2 sat 15. Praćenje ukupnog učinka održavanja pomoću financijskih i operacijskih pokazatelja 2 sata 2 sat

Naziv predmeta Ekonomika i organizacija proizvodnje

Kod FETR10

ECTS

5 ECTS boda (2+2) Predavanja: 30 sati: 1,5 ECTS bod Priprema za ispit: 75 sati 2,0 ECTS bod Vježbe: 30 sati 1,5 ECST bod

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Ivica Veža, red. prof.


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja ekonomije i organizacije proizvodnje. Studenti se upoznaju s osnovama organizacije poslovnih i proizvodnih sustava, te posebno sa suvremenim organizacijskim teorijama i strukturama. Daju se osnove teorija proizvodnje i troškova.


Dulčić, Ž.; Pavić, I.; Rovan, M.; Veža, I.: Proizvodni menadžment. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - Ekonomski fakultet, Split, 1996. Sikavica P.; Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999.

Dopunska literatura Schroeder, R. G.: Operations Management, McGHraw-Hill Inc., New York, 2000.

Nastava


Predavanja: 30 sati 01. 10. 2008. - 31. 01. 2009. 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 4 sata tjedno) - prema rasporedu + 2 sata u

dogovoru sa studentima Vježbe: 30 sati 01. 10. 2008. - 31. 01. 2009. 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 4 sata tjedno) - prema rasporedu + 2 sata u

dogovoru sa studentima U okviru vježi studenti će nakon teoretskog dijela vezano za organizaciju i ekonomiku poduzeća izraditi program.

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 4 tjedana nastave, a drugi nakon 7 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena (5) = 0,5 (M1 + M2) M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlodobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polaže ispt preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave.


Predavanja

Uvod. Globalizacija i razvoj proizvodnih sustava. 2

Uvod. Razvoj organizacije proizvodnje. 2

Teorije organizacije (klasična, neoklasična, moderna) 2 Organizacijske strukture (funkcionalna, divizionalna, matrična, projektna). Faktori utjecaja na organizacijsku strukturu 2

Benchmarking, Lean Production. 2

Reinženjering poslovnih sustava (BPR). Paralelni inženjering (SE) 2

Fraktalna tvornica. Mass Customization. 2

Sustav kontinuiranog poboljšanja. Kaizen. 2

Virtualna tvornica. Umrežena tvornica. Temeljne kompetencije. 2

Procesni management. 2 Upravljanje projektima (osnove, organizacijske strukture pri upravljanju projektima). 2

Upravljanje projektima (upravljanje troškovima, vremenom, kapacitetima). 2

Upravljanje projektima (timski rad). 2

Troškovi proizvodnje. Točke ravnoteže (BEP). 2 Teorija proizvodnje. Funkcija proizvodnosti. Ekonomičnost. Rentabilnost. Produktivnost. 2

IZBORNI KOLEGIJI

Naziv predmeta Oblikovanje pomoću računala

Kod FESR11

ECTS 5


Dr. sc. Gojko Magazinović, izv. prof. (predavanja) Dipl. ing. Ankica Raić (laboratorijske vježbe)


Sposobnost objašnjavanja temeljnih pojmova i načela konstruiranja utemeljenoga na značajkama, parametarskom modeliranju i sustavima modeliranja čvrstim tijelima. Sposobnost tvorbe jednostavnih modela, sklopova i nacrtne dokumentacije uporabom suvremenoga alata za CAD modeliranje.


D. Marjanović, "Inženjerska grafika", poglavlje u Inženjerski priručnik I, Školska knjiga, Zagreb 1995.

Dopunska literatura K. Lee, "Principles of CAD/CAM/CAE Systems", Addison-Wesley, Reading 1999. R. Toogood, "Pro/Engineer Wildfire Tutorial and Multimedia CD", Schroff Development

Corporation, Mission 2003. B. Plazibat, S. Jerčić, "Informatika", Veleučilište u Splitu, Split 1998.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) po rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) po rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na ranijim međuispitima. Na popravnom ispitu studenti polažu cijelo gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu. Završna ocjena je određena s: Ocjena(%) = 0.1(S + M1 + M2 + M3) + 0.6∙K gdje su: S ocjena sudjelovanja u nastavi (pohađanje nastave, domaći uradci), K – ocjena laboratorijskih vježbi, M1, M2, M3 ocjene prvoga, drugoga i trećega međuispita; sve ocjene izražene u postocima. Završna ocjena je određena s: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit putem međuispita polažu usmeni ispit koji uključuje rješavanje zadatka na računalu, i nekoliko pitanja, s možebitnim potpitanjima. Ispitni rokovi: po rasporedu



Uvod u računala 2 sata -

Inženjersko računanje 2 sata -

Grafičko prikazivanje rezultata 2 sata -

Rješavanje jednadžbi i sustava jednadžbi 2 sata -

Numerička integracija 2 sata -

Uvod u CAD/CAM/CAE sustave 4 sata -

Sastavnice CAD/CAM/CAE sustava 2 sata -

Geometrijsko modeliranje 4 sata -

Strukture podataka za geometrijsko modeliranje 1 sat -

Razmjena podataka između CAD sustava 1 sat -

Modeliranje i analiza konstrukcija 4 sata -

Optimiranje konstrukcija 4 sata -


Ustroj i rad računala 2 sata

Preciznost, točnost, iteracija, proračunske tablice 2 sata

Grafičko prikazivanje rezultata 2 sata

Iterativno rješavanje jednadžbi i sustava jednadžbi 2 sata

Numerička integracija trapeznim i Simpsonovim pravilom 2 sata

Radni okoliš programa Pro/Engineer 4 sata

Skiciranje - gradnja ravninske konture 2 sata

Tvorba modela i izmjena značajki modela 2 sata

Gradnja jednostavnih modela 2 sata

Uređivanje modela (zaobljenja, rupe, utori, nizovi značajki) 2 sata

Napredno uređivanje modela 2 sata

Sastavljanje sklopova 2 sata

Izradba nacrtne dokumentacije 2 sata

Samostalna gradnja modela 2 sata

Naziv predmeta Elektrotehnika (430)

Kod FENR01

ECTS

5 ECTS 30 sati predavanja: 1 ECTS bod 15 sati auditornih vježbi: 0,5 ECTS bodova 15 sati laboratorijskih vježbi: 0,5 ECTS bodova 90 sati samostalnog učenja: 3 ECTS boda


Dr. sc. Slavko Vujević, red. prof. (predavanja) Mr. sc. Nedjeljka Grulović-Plavljanić, v. pred. (predavanja, auditorne vježbe i laboratorijske vježbe)


Osnovna znanja iz elektrostatike, istosmjernih električnih struja, magnetostatike, izmjeničnih električnih struja, transformatora, rotacijskih električnih strojeva, elektromotornih pogona i zaštite pri radu s električnim strojevima uređajima.


1. Vujević, S., "Predavanja i auditorne vježbe iz predmeta Elektrotehnika (430)", Sveučilište u Splitu, FESB, Split, 2010. (interna skripta u elektroničkom obliku)

2. Maletić, A., "Osnove elektrotehnike", ELMAP, Split, 1993.

Dopunska literatura 1. Wolf, R.: Osnove električnih strojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1985. 2. Guru, B. S. and Hiziroglu, H. R., "Electric Machinery and Transformers", Oxford University Press, New York - Oxford, 2001.

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Auditorne vježbe: 14 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe (laboratorij 245): 15 sati 5 puta po 3 školska sata – ukupno 5 laboratorijskih vježbi

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Student može putem kolokvija položiti cjelokupni ispit. Na sva tri kolokvija student polaže dio gradiva iz teorije i dio gradiva iz zadataka. Na dva završna ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi neki od dijelova gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju teorija ili zadaci pojedinog kolokvija. Dakle, na svakom od kolokvija se polaže jedan dio teorije i jedan dio zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela teorije i 50 % bodova iz pojedinog dijela zadataka na kolokviju ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

1 1 2 2 3 3Ocjena (%) 0,1 NPV 0,12 LV 0,13 T Z T Z T Z

gdje su aktivnosti izražene u postocima:

NPV - nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama, LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi Ti, i =1, 2, 3 - bodovi iz pojedinog dijela teorije, Zi, i =1, 2, 3 - bodovi iz pojedinog dijela zadataka.

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti na tzv. popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno položili kompletnu teoriju ili kompletne zadatke bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak samo teoriju ili samo zadatke. Zadnja

prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit.

Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupne teorije i 50 % bodova iz cjelokupnih zadataka, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) 0,1 NPV 0,12 LV 0,39 T Z

gdje su aktivnosti izražene u postocima:

NPV - nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama, LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi, T - bodovi iz cjelokupne teorije, Z - bodovi iz cjelokupnih zadataka.

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50 % do 61 % dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će po 10 teorijskih pitanja i po 2 zadatka. Na završnim ispitima bit će ukupno 15 teorijskih pitanja i 6 zadatka, a na popravnom i komisijskom ispitu 10 teorijskih pitanja i 4 zadatka. Na prvom kolokviju će se polagati gradivo iz elektrostatike, na drugom kolokviju gradivo istosmjernih struja i magnetizma, a na trećem kolokviju gradivo iz izmjeničnih električnih struja, transformatora, rotacijskih električnih strojeva, elektromotornih pogona i zaštite pri radu s električnim uređajima. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, auditornim vježbama najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja A. vježbe Osnovni pojmovi. Elektrostatika: elektricitet i struktura tvari. Coulombov zakon; jakost električnog polja; vektor električnog pomaka, tok vektora električnog pomaka, Gaussov zakon.

2 sata 1 sat

Elektrostatika: Rad u električnom polju; električni napon; električni potencijal; električni kapacitet metalnog tijela; kapacitet kondenzatora; 2 sata 1 sat

Elektrostatika: Materija u električnom polju, kondenzatori; statički elektricitet; zaštita od munje. 2 sata 1 sat

Istosmjerne električne struje: strujni krug; električne značajke materijala; električna vodljivost i električni otpor vodiča; električni izvori; Ohmov zakon; utjecaj temperature na električni otpor; serijski, paralelni i mješoviti spoj otpornika.

2 sata 1 sat

Istosmjerne električne struje: Kirchhoffovi zakoni; snaga i energija električne struje; prilagođavanje. 2 sata 1 sat

Istosmjerne električne struje: proširenje mjernog opsega ampermetra i voltmetra; ommetar; Wheatstoneov most; potenciometar; transfiguracija zvijezde i trokuta; metode za rješavanje linearnih električnih krugova (mreža); elektroliza i kemijski izvori električne energije.

2 sata 2 sata

Magnetizam: osnovne veličine magnetskog polja; prirodni magnet i elektromagnet; magnetski tok; zakon elektromagnetske indukcije; djelovanje magnetskog polja na naboj u gibanju; djelovanje magnetskog polja na naboj i vodič; Biot-Savartov zakon; sila između vodiča protjecanih strujom; Ampereov zakon; torusna zavojnica; ravna zavojnica.

2 sata 1 sat

Magnetizam: samoiduktivitet i međuinduktivitet; rasipni magnetski tok; vektor 2 sata 2 sata

magnetizacije; feromagnetizam; histereza; magnetski krug; energija magnetskog polja; sila u zračnom rasporu; vrtložne struje; uspostavljanje struje u sterujnom krugu s induktivitetom; otvaranje sklopke u strujnom krugu s induktivitetom. Izmjenične električne struje: sinusni oblik struje i napona; karakteristične vrijednosti; nastajanje sinusne izmjenične EMS; Eulerov zapis kompleksnog broja; fazorski prikaz sinusnih veličina; Ohmov zakon u kompleksnom obliku; radni otpor, induktivitet i kapacitet u krugu izmjenične struje; serijski i paralelni spoj impedancija.

2 sata 2 sata

Izmjenične električne struje: snaga i energija izmjenične struje; primjena simboličke metode u rješavanju linearnih krugova izmjenične struje; snaga i energija izmjenične struje; trofazni sustav.

2 sata 2 sata

Transformatori 2 sata Sinkroni strojevi 2 sata Asinkroni strojevi 2 sata Istosmjerni strojevi; univerzalni motori; električni strojevi specijalne namjene; elektromotorni pogoni; zaštita pri radu s električnim strojevima i uređajima. 2 sata


1. Spajanje otpornika 3 sata

2. Kirchhoffovi zakoni i Theveninov teorem 3 sata

3. Radni, induktivni i kapacitivni otpor u krugu izmjenične struj 3 sata

4. Snaga izmjenične struje 3 sata

5. Pokus praznog hoda jednofaznog transformatora 3 sata

Naziv predmeta GRIJANJE I KLIMATIZACIJA Kod FESR10

Vrsta Predavanje / Vježbe Izborni

Razina Predmet srednje razine Godina Semestar/trimestar

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS Predavanja: 30 sati 1,0 ECTS bod Projekt: 30 sati 1,0 ECTS bod Vježbe: 30 sati 1,0 ECTS bod Priprema za ispit: 60 sati 2,0 ECTS boda

Nastavnik doc. dr.sc. Sandro Nižetić


Studenti se osposobljavaju za samostalno rješavanje praktičnih zadataka iz ovog područja: proračuni potreba za grijanjem i klimatizacijom, projektiranje osnovnih sustava, izbor potrebne opreme, izvođenje instalacija, te eksploataciju i održavanje.

Preduvjeti za upis Termodinamika 1 i 2, Mehanika fluida 1, Toplinski strojevi, Hidraulički strojevi i Automatizacija.

Sadržaj Fiziološko-higijenski uvjeti u prostoru i unutarnje projektne temperature. Klimatsko-meteorološki uvjeti okoline i vanjske projektne temperature. Proračun gubitaka topline kod grijanja. Ogrijevna tijela. Sustavi centralnog grijanja, sustavi grijanja. Energenti u sustavima grijanja. Proračun emisija ugljičnog dioksida. Cijevne mreže. Kotlovi i kotlovnice, generator topline. Ostala oprema sustava grijanja Priprema potrošne topple vode i potrebna toplina. Osnove regulacije sustava grijanja Proračun dobitaka topline kod hlađenja (klimatizacije). «Fan-coil» aparati. Centralni (vodeni) sustavi klimatizacije. Količine zraka za klimatizaciju. Kanali i distributori zraka. Rashladni fluidi. Klima komore. Toplinske pumpe. Apsorpcijski rashladni uređaji.


1. S. Nižetić: ‘’Grijanje i klimatizacija: dio I grijanje’’, FESB, Interna skripta, Split, 2010,

2. S. Nižetić: ‘’Grijanje i klimatizacija: dio II klimatizacija i ventilacija’’, FESB, Interna skripta, Split, 2010,

3. O. Fabris: ‘’ ‘’Grijanje i klimatizacija’’, FESB, Interna skripta, Split, 2000, 4. Recknagel, Sprenger, Schramek, Čeperković: Grijanje i klimatizacija 2005,

Energetika marketing, Zagreb, 2005 (Prijevod sa njemačkog) 5. ASHRAE Handbooks: Fundamentals, Applications, Systems and Equipment,

Refrigeration, ASHRAE, Atlanta, USA, 2001, 2002, 2003, 2004 6. Priručnik za grijanje, EGE, 2005, 7. Priručnik za Ventilaciju I klimatizaciju, EGE, 2003.

Dopunska literatura

1. Časopis: EGE, Energetika marketing, Zagreb 2. Časopis: ASHRAE Journal, ASHRAE, Atlanta, USA

Oblici provođenja nastave

Nastava se sastoji od predavanja sa izvođenjima i prikazima svih karakteristika, sustava i instalacija koje se tumače. Nastavu prate vježbe gdje se daju primjeri proračuna i tipičnih rješenja u praksi. Treći dio nastave se izvodi prikazom eksponata i eksperimentalnih uređaja u laboratoriju, te obilaskom većih i novijih instalaciji u praksi. Studenti samostalno rade projekt.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit se sastoji iz dva dijela: pregled i ocjena studentskog projekta te pitanja iz teoretskog dijela nastave. Ispit je usmeni.

sveučilište u splitu - fesb elearning · pdf filestrojarstvo 430 mehanika fluida 3 11...

Documents