SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Anja Zron

UTJECAJ INFORMATIZACIJE NA ORGANIZACIJU

POSLOVANJA KLINIKE ZA DERMATOVENEROLOGIJU

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

UTJECAJ INFORMATIZACIJE NA ORGANIZACIJU

POSLOVANJA KLINIKE ZA DERMATOVENEROLOGIJU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Poslovna organizacija

Voditelj: prof. dr.sc. Marija Kaštelan – Mrak

Studentica: Anja Zron

Smjer: Financije i bankarstvo

Matični broj: 23604

Rijeka, veljača 2013.

SADRŽAJ

1! UVOD ........................................................................................................................ 1!

1.1! Problem, predmet i objekt istraživanja ................................................................ 1!

1.2! Svrha i cilj istraživanja ........................................................................................ 2!

1.3! Metode istraživanja ............................................................................................. 2!

1.4! Struktura rada ...................................................................................................... 2!

2! ORGANIZACIJSKA TEORIJA ................................................................................ 4!

2.1! Pojam organizacije rada i poslovne organizacije ................................................ 4!

2.2! Teorijski pristupi organizaciji ............................................................................. 6!

2.3! Pojam i učinci oblikovanja organizacijske strukture ........................................... 9!

2.4! Informacijska tehnologija kao čimbenik oblikovanja organizacije ................... 11!

3! UVOĐENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA U POSLOVANJE KLINIKE ZA

DERMATOVENEROLOGIJU ...................................................................................... 13!

3.1! Organizacija Klinike za dermatovenerologiju ................................................... 13!

3.2! Informacijski sustav u poslovanju ..................................................................... 15!

3.2.1! Struktura informacijskog sustava ................................................................ 16!

3.2.2! Informacijska tehnologija kao čimbenik uspješnog poslovanja ................. 17!

3.2.3! Bolnički informacijski sustav ..................................................................... 20!

3.3! Integrirani bolnički informacijski sustav Klinike za dermatovenerologiju ....... 24!

3.3.1! E-karton ....................................................................................................... 29!

3.3.2! E-recept ....................................................................................................... 31!

3.3.3! E-uputnica ................................................................................................... 33!

3.3.4! E-naručivanje .............................................................................................. 34!

3.4! Podaci o poslovanju Klinike za dermatovenerologiju ....................................... 36!

3.4.1! Utjecaj informatizacije na organizaciju i upravljanje ................................. 43!

3.4.2! Utjecaj informatizacije na nemedicinsko poslovanje ................................. 43!

4! PREDNOSTI I NEDOSTACI INTEGRIRANOG BOLNIČKOG

INFORMACIJSKOG SUSTAVA .................................................................................. 45!

4.1! Prednosti informatizacije na Klinici za dermatovenerologiju ........................... 45!

4.2! Nedostaci informatizacije na Klinici za dermatovenerologiju .......................... 48!

5! ZAKLJUČAK .......................................................................................................... 49!

LITERATURA ............................................................................................................... 53!

POPIS ILUSTRACIJA ................................................................................................... 55!

1

1 UVOD

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja

Informacijska tehnologija danas je postala jedna od najvažnijih preokupacija

suvremenih poduzeća, tako da se bez nje gotovo ne može zamisliti njihova organizacija.

Klinika za dermatovenerologiju posluje u sklopu Kliničkog bolničkog centra Rijeka.

Dermatološka služba koncipirana je pri useljenju u poslovne zgrade KBC-a na riječkom

lokalitetu prije više desetljeća. Iako se dermatologija kao znanost mijenjala tijekom

vremena, promjene u organizaciji rada, koje su ovu dinamiku trebale pratiti, nisu

učinjene. Problemi koji su nastali vezani su uz prostor, stručnost kadrova i opremu.

2009. godine započinje kompletno preuređenje 870 m² poslovnog prostora na kojem

Klinika djeluje. Početkom 2010. godine započet je pilot projekt kojim se u cijelosti

informatizirao poliklinički i stacionarni dio Klinike.

Sama implementacija informacijskog sustava nije se uvodila u cijelosti, već u etapama

prvenstveno zbog manjka financijskih sredstava za kupnju opreme, a isto tako i zbog

needuciranosti medicinskog kadra. Uvođenje informatizacije u početku je otežavalo rad

djelatnicima koji se nisu znali služiti novim tehnologijama, te su pacijenti duže čekali

na pregled. Uz podršku Službe za informatiku ti problemi su s vremenom otklonjeni te

se nakon kratkog vremena sustav integrira u cjelokupno poslovanje kako Klinike za

dermatovenerologiju tako i u poslovanje Kliničkog bolničkog centra Rijeka.

Uvođenje informacijske tehnologije uvelike doprinosi ažurnijem,bržem i kvalitetnijem

obavljanju poslovanja. Prije uvođenja informatizacije u bolnicama je postojala

isključivo papirnata dokumentacija koja se često znala izgubiti ili je bila nečitka. Nakon

uvođenja informatizacije svaka informacija vezana za tijek bolesti samog bolesnika

nalazi se u računalu te je dostupna u svakom trenutku. Iz navedenih činjenica proizlazi

značaj informatizacije te njezin utjecaj na organizaciju poslovanja, olakšala je rad

medicinskog kadra, a u isto vrijeme smanjila troškove i povećala poslovanje.

2

Iz ove problematike definiran je predmet istraživanja ovog rada, a to je utjecaj

informacijske tehnologije na poslovanje Klinike za dermatovenerologiju, te važnost

informacije kao jednog od najvažnijih činitelja uspješnog poslovanja.

Na temelju problema i predmeta istraživanja postavljena je radna hipoteza: utvrditi kako

je informacijska tehnologija utjecala na poslovanje Klinike za dermatovenerologiju i na

koji način je olakšala uvid u poslovanje kao i donošenje kvalitetnih poslovnih odluka.

1.2 Svrha i cilj istraživanja

Uzevši u obzir problem i predmet istraživanja određeni su svrha i ciljevi istraživanja.

Svrha ovog diplomskog rada je istražiti relevantne činjenice o važnosti informacijske

tehnologije u organizaciji poslovanja na primjeru Klinike za dermatovenerologiju, dok

je cilj istraživanja predočiti na koji način informatizacija utječe na organizaciju, te njenu

važnost u sveukupnom napretku poslovanja.

1.3 Metode istraživanja

Pri izradi ovog diplomskog rada korištena je domaća i strana stručna literatura iz

područja organizacije, informacijske tehnologije i organizacije poslovanja Klinike za

dermatovenerologiju. Korištena su izvješća te interna dokumentacija Kliničkog

bolničkog centra Rijeka, Klinike za dermatovenerologiju i Službe za informatiku na

temelju kojih su, metodom apstrakcije, izdvojene bitne značajke s posebnim naglaskom

na analizu informacija i poslovnih procesa u bolničkim ustanovama. Dio podataka

vezan za područje prednosti i nedostataka informatizacije prikupljen je i metodom

intervjua s odgovornim osobama u bolnici.

1.4 Struktura rada

Tema ovog diplomskog rada s naslovom "Utjecaj informatizacije na organizaciju

poslovanja Klinike za dermatovenerologiju" razrađen je kroz pet međusobno povezanih

3

dijelova.

U prvom dijelu, UVODU, formulirani su predmet i problem istraživanja te je

postavljena radna hipoteza. Također su navedeni svrha i ciljevi istraživanja kao i

korištene metode istraživanja. Na kraju uvodnog dijela obrazložena je i struktura

cjelokupnog rada.

U drugom dijelu s naslovom ORGANIZACIJSKA TEORIJA obrađen je pojam

organizacije rada i poslovne organizacije, navedeni su teorijski pristupi organizaciji i

pojam i učinci oblikovanja organizacijske strukture, te je ukratko objašnjena

informacijska tehnologija kao čimbenik oblikovanja organizacije.

Treći dio nosi naslov UVOĐENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA U POSLOVANJE

KLINIKE ZA DERMATOVENEROLOGIJU, u tom dijelu navedena je organizacija

Klinike, objašnjen je pojam informacijskog sustava u poslovanju, struktura

informacijskog sustava, informacijska tehnologija kao čimbenik uspješnog poslovanja,

kao i bolnički informacijski sustav. Objašnjen je integrirani bolnički informacijski

sustav Klinike za dermatovenerologiju, te korištenje e-kratona, e-recepta, e-uputnice i e-

naručivanja. Navedeni su podaci o poslovanju Klinike i utjecaj informatizacije na

organizaciju, upravljanje i nemedicinsko poslovanje.

U četvrtom dijelu s naslovom PREDNOSTI I NEDOSTACI INTEGRIRANOG

BOLNIČKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA, navedene su prednosti i nedostaci

informatizacije na Klinici za dermatovenerologiju.

U zaključku, kao završnom dijelu rada, izložena je sinteza osnovnih rezultata

istraživanja i objedinjene su sve važnije spoznaje do kojih se došlo u ovome radu, a koje

dokazuju radnu hipotezu.

4

2 ORGANIZACIJSKA TEORIJA

Značenje organizacije ogleda se u koristima koje čovjek ima od organizacije u

gospodarstvu, zdravstvu, kulturi, obrazovanju i drugim područjima društvenog života.

Značenje organizacije za čovjekov život i rad u današnjim uvjetima određuje čitav niz

čimbenika. Organizacija mu omogućuje ostvarivanje mnogih ciljeva koje sam ne bi

mogao nikako postići, a pomaže mu da ih brže, kvalitetnije, ekonomičnije i racionalnije

ostvari.1

Danas više ne možemo govoriti samo o organizaciji, nego o svrsishodnoj organizaciji, o

djelotvornoj organizaciji. Novi tehnološko-tehnološki i informacijski procesi omogućili

su oblikovanje odgovarajućih organizacija, čime su stvorene neslućene mogućnosti

unapređenja rada i života u svim područjima aktivnosti, uopće, a gospodarskih posebno.

Te se mogućnosti izražavaju u korištenju fleksibilnijih organizacijskih oblika i rješenja,

u povezivanju sve većeg broja ljudi, u mogućnosti njihove prostorne udaljenosti, u

upotrebi visoko produktivnih sredstva za rad i novih materijala, odnosno predmeta rada,

u sustavnom korištenju akumuliranog znanja i iskustva prethodnih generacija, u

korištenju ekonomije vremena, itd.2

2.1 Pojam organizacije rada i poslovne organizacije

Kada se želi rad, koji se obavlja u vremenu, povezati u djelotvornu cjelinu, tj.

vremenski uskladiti sve djelatnosti, počinje organiziranje rada jer jedino se rad može

organizirati. Suština organizacije rada je u tome što ona usklađuje stvarni i osobni

čimbenik procesa rada raščlanjivanjem cjeline na pojedine dijelove te povezuje te

dijelove – radnih operacija – u jedan djelotvoran sustav rada. Organizacija rada je, u

stvari, usklađivanje djelovanja osobnih čimbenika radnog procesa (radne snage) s

materijalnim, energetskim i informacijskim s ciljem da proces bude završen s

optimalnim rezultatom. Dobra se organizacija poznaje po dobrim učincima koji se

njome postižu. Prema tome, loši učinci radnog procesa mogu biti pokazatelji loše ili

1 ŽUGAJ M., ŠEHANOVIĆ J., CIGULA M.: Organizacija, Tiva, Varaždin, 2004., str. 84.

2 SIKAVICA P., NOVAK M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1993., str. 3.

5

slabe organizacije rada.3

Ako se ljudi udružuju radi ispunjavanja gospodarskih odnosa proizvodnih zadataka,

onda se radi o organizaciji rada. Njezina je uloga da omogući i olakša proces rada

najsvrsishodnijim usklađivanjem elemenata proizvodnje odnosno poslovanja.

Organizacija rada mogla bi se definirati kao svjesna čovjekova djelatnost kojom se

usklađuju svi činitelji (materijalni i ljudski) proizvodnje radi postizanja optimalnih

rezultata rada. To usklađivanje postiže se uspostavom određenih odnosa, ne samo

između pojedinih činitelja (elemenata), već i u okviru svakog od njih, što je utoliko

potrebnije ukoliko njihova priroda postaje složenija. Prema tome, nije dovoljno da

činitelji proizvodnje (ljudi sa svojim iskustvom, zemlja, sredstva za rad i predmeti rada)

naprosto postoje, već u svakom trenutku moraju biti usklađeni; kvantitativno i

kvalitativno, vremenski i prostorno ili, drugačije rečeno, moraju biti integrirani u

jedinstvenu proizvodnu ili poslovnu cjelinu. To je potrebno ako između i unutar

pojedinih činitelja proizvodnje postoji nesklad (iznad određenih granica), a proizvodnja

će biti moguća, ali neće biti optimalna. A upravo je zadatak organizacije rada da

uspostavi takve međusobne odnose činitelja proizvodnje kako bi se postigli optimalni

rezultati.4

Poslovna organizacija poduzeća odnosi se na cjelokupno poslovanje poduzeća, pa je,

stoga, organizacija rada samo dio, iako osnovni, poslovne organizacije poduzeća. Ona

ne obuhvaća samo usklađivanje činitelja proizvodnje u neposrednom procesu rada, već i

ostalih poslova odnosno organizacijskih jedinica kao što su: priprema, prodaja, nabava i

sl. Međutim, poslovna organizacija poduzeća sadržajno nije uvijek ista, već je

kvantitativno i kvalitativno različita u pojedinim vremenskim razdobljima. Poduzeće

(kao oblik organizacije proizvodnje, poslovanja) izloženo je neprestanim promjenama o

kojima valja voditi računa prilikom oblikovanja njegove poslovne organizacije, što se

ogleda u promjeni odnosa između pojedinih elemenata, ali i promjeni kvalitete svakog

pojedinog elementa. Pod stalnim utjecajem inovacija u tehnici, tehnologiji,

automatizaciji i robotizaciji udio sredstava za rad neprestano se povećava, dok se udio

radnika relativno sve više smanjuje. Pored toga dolazi i do znatnih promjena u

3 ŽUGAJ M., ŠEHANOVIĆ J., CIGULA M.: Organizacija, Tiva, Varaždin, 2004., str. 6.-7.

4 SIKAVICA P., NOVAK M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., str. 13.-14.

6

njihovom broju i strukturi. Ne samo da se naglo smanjuje ukupan broj zaposlenih u

odnosu na porast količine proizvedenih proizvoda, nego dolazi i do njihovog drukčijeg

raspoređivanja. Sve je manje radnika angažirano u neposrednom procesu proizvodnje, a

u potpuno robotiziranim odjeljenjima praktički ih nema.5

2.2 Teorijski pristupi organizaciji

Izučavanja organizacije počela su davno u prošlosti, ali su uglavnom bila sporadična i

odnosila su se samo ne neke aspekte organizacije bez veće teoretske vrijednosti.

Međutim, s postupnim povećavanjem i širenjem proizvodnog rada, stalnim

unapređenjem sredstava za rad i radnih metoda, organizacija rada postaje sve složenija

pa stoga samo iskustvo nije više bilo dovoljno za unapređenje proizvodnje i privrede u

cjelini. Ta početna izučavanja organizacije obuhvaćala su, međutim, samo neke njezine

aspekte, što je bilo i razumljivo ako se ima na umu niska razina tehnike tehnologije kao

i znanja uopće, a posebno znanja o organizaciji i uvjeta u kojima se u to vrijeme

proizvodnja odvijala.6

Proces prerastanja organizacije od prakse do znanosti završio je, ne slučajno, koncem

XIX. stoljeća u SAD-u gdje su postojale za to najpovoljnije privredne i društvene

pretpostavke. U SAD-u je razvoj industrijskih poduzeća bio najintenzivniji, praćen

snažnom mehanizacijom i primjenom elektriciteta koji je utjecao i na druga područja

privrednog života, u prvom redu na promet, poljoprivredu i trgovinu. To je omogućilo

da se postupno zaokruži konzistentan teoretski pristup organizaciji pod poznatim

nazivom klasična teorija organizacije, koja je utemeljena na detaljnom opisu

organizacije poduzeća, njezinoj formalnoj strukturi, podjeli rada, rasponu kontrole,

hijerarhiji itd.7

Prekretnicu u proučavanju organizacije izvršio je F.W. Taylor objavljivanjem svog djela

“Upravljanje pogonom” godine 1903. Kasnije je svoja istraživanja proširio i produbio u

5 Ibidem, str. 16.

6 Ibidem, str. 43.

7 ŽUGAJ M., Cigula, M.: Temelji organizacije, FOING, Varaždin, 1992.

7

djelu objavljenom godine 1911. "Principi znanstvenog upravljanja".8

Taylor je najvažnije rezultate postigao u proučavanju radnog vremena radnika. Veoma

je rano uočio da se u obavljanju radnih zadataka gubi nepotrebno mnogo vremena zbog

slabe organizacije rada. To ga je navelo da izučava način na koji se rad obavlja, uvjete u

kojima se obavlja, ulogu radnika i rukovoditelja te sistem plaćanja radnika. Na temelju

svojih istraživanja zaključio je da je krivnja na rukovoditeljima koji, su pasivni i nemaju

utjecaja na izvršavanje posla jer puštaju da radnik radi kako zna. Takav način

rukovođenja nazvao je je obično upravljanje za razliku od znanstvenog upravljanja, u

kojem rukovoditelj, polazeći od pretpostavke da radnik ne zna najbolji način obavljanja

rada, preuzima niz poslova koji će radniku olakšati rad, ali ga istovremeno prisiliti da

više i bolje radi. Sam Taylor rezimirao je bit svog sustava sljedećim riječima “znanost

umjesto tradicije, harmonija umjesto proturječnosti, suradnja umjesto individualng rada,

maksimalna proizvodnja umjesto ograničene i svakom radniku učiniti dostupnim

maksimalnu produktivnost i blagostanje”.9

H. Fayol je imao približno isti cilj kao i Taylor – povećati efikasnost rada putem

znanstvenog upravljanja, ali su mu ipak različito pristupili. Taylor se zaustavlja na

upravljanju proizvodnjom, a Fayol razmatra probleme upravljanja u svim aktivnostima i

poduzećem u cjelini. Konačne rezultate svojih dugogodišnjih istraživanja iznio je u

svom najvažnijem djelu "Opće industrijsko upravljanje".10

Radi što uspješnijeg upavljanja cjelokupnim poduzećem, Fayol njegovo poslovanje

grupira u sljedećih 6 osnovnih funkcija: tehnička, komercijalna, financijska,

računovodstvena, sigurnosna i administrativna. Najvažnija je administrativna funkcija

koja zauzima centralno mjesto jer povezuje i usklađuje aktivnosti svih ostalih funkcija.

Osnovna preokupacija svih pripadnika klasične teorije, bez izuzetka kako onih u SAD-

u, tako i u Europi, prvenstveno tehnička strana organizacije, odnosno nastojanje da se

raspoloživim proizvodnim faktorima postigne maksimalna efikasnost proizvodnje i

8 Oba Taylorova djela prevedena su pod zajedničkim nazivom “Naučno upravljanje”, Rad, Beograd,

1967. 9 F.W. TAYLOR: Naučno upravljanje, Rad, Beograd, 1967., str 120.

10 Knjiga je prevedena pod naslovom “Administracija i organizacija industrijskih i drugim tehničkih

poduzeća”, Ministarstvo trgovine i industrije, Beograd, 1920.

8

poslovanja. Klasična škola nije vodila dovoljno računa o razvitku proizvodnih snaga, a

samim tim ni o razvitku poduzeća i današnjim znanjima o ljudskom ponašanju u

procesu rada.11

Snažan porast industrijske proizvodnje i njezine koncentracije u SAD-a tijekom i poslije

I. Svjetskog rata rezultirao je stvaranjem niza velikih pa čak i izuzetno velikih,

poduzeća s razvijenom organizacijom u horizontalnom i vertikalnom pravcu. Proširenje

horizontalne podjele rada i uvećanje broja hijerarhijskih razina postao je problem i

prepreka za efikasno upravljanje i postizanje odgovarajućih rezultata poslovanja. S

druge strane, u velikim poduzećima se položaj radnika, koji je ionako bio loš, još više

pogoršao jer je doveo do velike otuđenosti radnika.

Klasična teorija nije mogla pružiti zadovoljavajuća rješenja za novonastalu situaciju jer

nije bila dovoljno fleksibilna. Trebalo je stoga pronaći adekvatnija rješenja koja će

ponovno vrtiti proizvodnu efikasnost, ali i harmoniju radnika. Zato i govorimo o

neoklasičnoj teoriji organizacije, mada se u literaturi javlja i pod različitim drugim

nazivima (teorija ponašanja, teorija o međuljuskim odnosima itd.).

Osnovna pretpostavka neoklasičara organizacije izražava se time što se ponašanje

radnika pri radu ne objašnjava samo ekonomskim motivima, već i odnosima koji

vladaju u poduzeću, zatim uvjetima u kojima radnik radi, pa čak i emocijama kojima je

radnik izložen.

Značenje suvremene organizacijske teorije sve snažnije dolazi do izražaja. Ubrzanim

razvojem tehnike i tehnologije te njihove automatizacije i robotizacije nastaju nove i

razvijaju se i kvalitetno unapređuju mnoge komponente sistemskog pristupa organizaciji

kao što su: sve veća otvorenost organizacije prema okruženju, međuovisnost i

međusobni odnosi dijelova te dijelova i cjeline, teorija odlučivanja, informacijski

podsustavi, participacija u upravljanju, projektno-matrični i timski način organiziranja

itd. Međutim, valja posebno naglasiti da se razvoj nije kretao samo u jednom pravcu;

bilo je i povratnog, pa čak i odlučujućeg utjecaja pojedinih komponenti na uvođenje

novih tehničko-tehnoloških rješenja. Uzmimo kao primjer razvoj računala, koje se od

sredstva za računovodstvenu evidenciju pretvorilo u univerzalno sredstvo za automatsku

11

SIKAVICA P., NOVAK M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., str. 49.-50.

9

obradu podataka i tako postalo snažan instrument u raznim sferama upravljanja i

proizvodno-poslovnog djelovanja. Sve to, zajedno s njegovom izuzetnom mogućnošću

“pamćenja”, novi elektronički i robotizirani uređaji postupno isključuju ljudski faktor ne

samo iz neposrednog procesa rada nego i iz mnogih drugih proizvodnih i poslovnih

djelatnosti.12

2.3 Pojam i učinci oblikovanja organizacijske strukture

Struktura, kako navodi M. Babić predstavlja sastavni dio svakog oganizma, svake

organizacije. Ona je ujedno i najvažniji dio svake organizacije. Tako se npr., govori o

strukturi molekule, atoma, strukturi nekog umjetničkog djela, kao i o strukturi

organizacije odnosno organizacijskoj strukturi poduzeća.13

Važnost odnosno uloga organizacijske strukture toliko je velika za poduzeće da se često

pogrešno izjednačava s organizacijom. Treba ipak reći da je organizacija, kako tvrdi M.

Novak, širi pojam od organizacijske strukture, a organizacijska struktura samo je jedan,

premda najvažniji, element organizacije. Pored organizacijske strukture organizacija,

kao širi pojam, obuhvaća još i organizacijska sredstva i organizacijske postupke.

Organizacijska sredstva su, ipak, u prvom redu, samo sredstva za prikazivanje

organizacije, a manje element organizacije.14

Za Inge Perko-Šeparović struktura je odnos koji se uspostavlja između pojedinih

aktivnosti odnosno funkcija u organizaciji kako bi se ostvarili ciljevi organizacije.15

V. Srića pod organizacijskom strukturom podrazumijeva stupanj formalnosti veza i

hijerarhijskih aranžmana, dakle, sve ono što se obično naziva formalnom

organizacijom.16

12

Ibidem, str. 51-57. 13

M.BABIĆ: Osnovi organizacije, Svjetlost, Sarajevo, 1976., str. 64. 14

M. NOVAK: Organizacija rada u socijalizmu, Informator, Zagreb, X. izdanje, 1989., str. 155. 15

I. PERKO-ŠEPAROVIĆ: Teorija organizacije, Školska knjiga, Zagreb, 1975., str. 73 16

V. SRIĆA: Sustav, informacija, kompjutor, Informator, Zagreb, 1981., str. 29.

10

Najsveobuhvatniju, pa prema tome i najprihvatljiviju, definiciju organizacijske strukture

daje M. Novak koji pod organizacijskom strukturom podrazumijeva sveukupnost veza i

odnosa između svih činilaca proizvodnje, kao i sveukupnost veza i odnosa unutar

svakog pojedinog činioca proizvodnje odnosno poslovanja.17

Na oblikovanje organizacije poduzeća, odnosno modeliranje organizacijske strukture

poduzeća, djeluju mnogobrojni čimbenici. Iako različiti, oni utječu na izbor

organizacijske strukture poduzeća, a ipak utjecaj svih čimbenika nije isti. Dok je utjecaj

nekog ili nekih čimbenika presudan za oblikovanje upravo te i takve organizacijske

strukture, dotle je utjecaj nekog drugog čimbenika ili nekih drugih čimbenika

sekundaran. Onaj čimbenik odnosno čimbenici čiji će utjecaj biti dominantan za

konkretno poduzeće, odredit će i izbor određene vrste organizacijske strukture tog

poduzeća. Izučavanjem čimbenika organizacije (i u svijetu i u nas) bavi se velik broj

autora kojima je organizacija u fokusu užeg znanstvenog interesa. Većina autora koji se

bave izučavanjem organizacije slažu se u jednome, a to je da čimbenike organizacije

klasificiraju u dvije osnovne skupine. Prvu skupinu čine unutarnji čimbenici

organizacije, a drugu vanjski čimbenici organizacije.18

H. Mintzberg navodi sljedeće čimbenike koji utječu na oblikovanje i mijenjanje

organizacijske strukture poduzeća: starost poduzeća, veličina poduzeća, tehnički sustav,

okolina, vlasništvo, sustav upravljanja, te kultura i moda. Uz te čimbenike ovaj autor

navodi još i složenost i diverzifikaciju poslova te sposobnost poduzeća da reagira na

promjene u okolini.19

Većina će se autora složiti, kako ističu Mescon, Albert i Khedouri da su najvažniji

unutarnji čimbenici: ciljevi i strategija, veličina poduzeća, tip tehnologije koju poduzeće

koristi, zadaci poduzeća i ljudi. Isti autori u vanjske čimbenike ubrajaju: društveno-

kulturne, političke i pravne čimbenike: kupce i konkurenciju i dostupnu tehnologiju

koju organizacija može rabiti, ali je ne koristi. Budući da su čimbenici koji utječu na

oblikovanje organizacije i suviše brojni i složeni da bi se kompleksno analizirali, bit će

17

M. NOVAK: Organizacija rada u socijalizmu, Informator, Zagreb, X. izdanje, 1989., str. 152. 18

SIKAVICA P., NOVAK M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., str. 67. 19

MINTZBERG H.: The Structuring of Organizations, Prentice Hall, 1979., str. 219.

11

neophodno u svakom konkretnom slučaju sve čimbenike svesti na one koji su od

najvećeh značenja za oblikovanje organizacije konkretnog poduzeća.20

Iako nabrojeni čimbenici utječu na izbor organizacijske strukture poduzeća, ipak

važnost svih čimbenika za oblikovanje organizacije poduzeća nije ista. To potvrđuju i

mnogobrojna istraživanja kojima se pokušao utvrditi utjecaj i važnost pojedinog

čimbenika na oblikovanje organizacije poduzeća. Ono što je neosporno jest ta da je

organizacijska struktura poduzeća determinirana i unutarnjim i vanjskim čimbenicima

organizacije. Čimbenike organizacije potrebno je detaljno izučavati u svakom

poduzeću, u prvom redu zato što oni u najvećoj mjeri opredjeljuju organizaciju

poduzeća. Na neke od njih poduzeće može utjecati, kao što je slučaj s najvećim brojem

unutarnjih čimbenika, za razliku od vanjskih čimbenika kojima se poduzeće, u najvećoj

mjeri, mora prilagođavati.21

2.4 Informacijska tehnologija kao čimbenik oblikovanja organizacije

Živimo u vrijeme informatike, kompjutora i telekomunikacija kada informacija i znanje

postaju glavni resurs koji kompanijama daje prednost pred konkurencijom.

Informacijska tehnologija postaje sve važnija za poslovanje u modernom svijetu. Ova

tehnologija može procesuirati ogromnu količinu podataka i to velikom brzinom, a utječe

i na smanjenje troškova, povećanje efikasnosti i kvalitete proizvoda te olakšava

kontrolu managementa. Informacijska tehnologija u spoju s telekomunikacijama

promijenila je i promijeniti će način života u cijelom svijetu. Svijet više nego ikada

ranije doista postaje globalno selo. To postavlja kompanije pred nove izazove svjetske

konkurencije u mnogim područjima poslovanja koja su do sada bila, koliko toliko,

zaštićena. Informacijska tehnologija čak briše i vremenske zone između pojedinih

dijelova svijeta. Nema područja ljudske djelatnosti na koje ova nadolazeća

informacijska tehnologija ne djeluje, bilo da je riječ o proizvodnji, trgovini, znanosti,

obrazovanju, umjetnosti, zabavi i slično. Mnoge se kompanije nalaze pred izazovom –

prilagoditi se i uklopiti u tokove informacijske tehnologije ili propasti.

20

MESCON M., ALBERT M., KHEDOURI F.: Management, Harper and Row, Nex York, 1985., str.

670.-671. 21

SIKAVICA P., NOVAK M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., str. 71.-72.

12

Informacijska tehnologija izaziva velike promjene u organizaciji, kako unutar sam

organizacije, tako isto i u odnosima organizacije s okolinom.22

Promjene u organizaciji mogu biti mnogobrojne i različite, ali se ipak sve one, kako

navode Giegold i Craig, raspoređuju oko tri glavne skupine čimbenika, i to oko: ljudi,

strukture i tehnologije. To znači, da u odgovoru na pitanje "što treba promjeniti u

organizaciji", odgovor može glasiti: a) ljude, odnosno zaposlene, b) organizacijsku

strukturu poduzeća i c) tehnologiju proizvodnje, odnosno poslovanja. U pravilu,

promjena svakog od ovih segmenata organizacije uključuje i promjenu druga dva.

Posebice to vrijedi za tehnologiju, koja u konačnici mora rezultirati i promjenom

strukture kao i ljudi.

Promjena ljudskog čimbenika uključuje promjenu položaja ljudi u organizaciji, njihov

hijerarhijski rang, njihove sposobnosti i vještine vođenja i komuniciranja te ostale

karakteristike ljudi u organizaciji. Promjena strukturnog čimbenika uključuje

organizacijsku kontrolu kao i politike i procedure, dok promjena tehnološkog čimbenika

obuhvaća sve vrste opreme i procesa koji pomažu članovima organizacije u izvršavanju

poslova.23

22

Ibidem, str. 133.-134. 23

GIEGOLD I CRAIG prema CERTO, S.C.: Principles of Modern Management: Functions and

Systems, Fourth Edition, Allyn and Bacon, Boston etc. 1989. str. 290.-291.

13

3 UVOĐENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA U

POSLOVANJE KLINIKE ZA

DERMATOVENEROLOGIJU

Klinika za dermatovenerologiju nalazi se na jedinstvenom prostoru ukupne površine

870 m². Sastoji se od stacionarnog dijela s 20 bolesničkih kreveta, polikliničkog odjela

sa subspecijalističkim ambulantama i dijagnostikom, te Referentnog centra za psorijazu.

Klinika za dermatovenerologiju zapošljava 53 djelatnika, od čega 15 liječnika, 22

medicinske sestre, 6 laboranata, 2 administratora, te 6 čistačica.

Sadašnja je kadrovska struktura na Klinici zadovoljavajuća naročito glede broja

zaposlenika visokog stučnog kadra (tri profesora, 2 primarijusa, 6 bacc. med. techn., 1

inf. lab.). Djelatnici Klinike za dermatovenerologiju KBC-a Rijeka obavljaju vrhunski

stručni rad na području zbrinjavanja bolesnika u regiji Primorsko-goranskoj-istarskoj.

Također sudjeluju u izobrazbi budućih stručnih kadrova, provode znanstvena

istraživanja, organiziraju stručne sastanke i održavaju predavanja sa svrhom trajnog

usavršavanja zaposlenika.

Prije 2010. godine problem opreme je starost i nedostatnost pri čemu je nabavka

suvremenih aparata za dijagnostiku i terapiju, te informatizacija (nabava računala)

znatno olakšala i ubrzala rad uz prethodnu edukaciju postojećeg kadra. Isto tako

informatizacija je omogućila sustavno praćenje incidencije i prevalencije određenih

oboljenja.

3.1 Organizacija Klinike za dermatovenerologiju

Rad polikliničkog dijela Klinike za dermatovenerologiju odvija se kroz sljedeće

specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke jedinice: dermatovenerološka opća

ambulanta; dermatokirurška ambulanta; alergološka ambulanta; flebološka ambulanta;

dermatološka onkologija; ambulanta za psorijazu i fototerapiju; ambulanta za

medicinsku kozmetologiju, trihologiju i korektivnu dermatologiju; venerološka

ambulanta. Specijalističku dijagnostiku čine laboratorij za imunofluorescentnu

14

dijagnostiku, dermatoatohistološki laboratorij, serološki, mikrobiološki imikološki

laboratorij, te flebološka dijagnostika.24

Slika 1 Organizacija Klinike za dermatovenerologiju

KLINIKA ZA DERMATOVENEROLOGIJU

Alergološka ambulanta

Ambulanta za fototerapiju i psorijazu

Ambulanta za kozmetologiju i trihologiju

Ambulanta za spolne bolesti

Dermatološka ambulanta za male kirurške zahvate

Dermatološki laboratorij

Dermatoonkološka ambulanta

Dermatoskopija

Doppler vena

Flebološka ambulanta

Laboratorij za imunofluorescentnu dijagnostiku

Opća dermatološka ambulanta

Pedrijatrijska dematologija

Serološki, mikrobiološki i mikološki laboratorij 1

Serološki, mikrobiološki i mikološki laboratorij 2

Izvor: www.kbc-rijeka.hr, obrada autora

24

Interna dokumentacija Klinike za dermatovenerologiju, KBC Rijeka

15

3.2 Informacijski sustav u poslovanju

Pojmom poslovni proces opisuju se poslovi koji se obavljaju unutar promatranog

poslovnog sustava. Svako poduzeće ima svoj specifični poslovni proces, iako su u

poduzećima iste grane poslovni procesi slični. Informacijska tehnologija znatno

povećava učinkovitost obavljanja poslova unutar poslovnog procesa, te bez nje nije

moguće konkurentno obavljati posao. Automatizacija poslovnog procesa jedan je od

važnih zadataka primjene informacijske tehnologije. Informacijski sustav je sustav koji

prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije važne za organizaciju,

tako da budu dostupne i upotrebive svakome kome su potrebne.

Zadatak je informacijskog sustava osigurati informacije za upravljanje poslovnim

sustavom. Upravljati znači donositi odluke koje se tiču poslovnog sustava. Za donošenje

dobre poslovne odluke potrebne su potpune, pouzdane i pravovremene informacije.

Svaki poslovni, odnosno organizacijski sustav (npr. poduzeće, ustanova, gospodarstvo,

društvo) nastoji izgraditi svoj informacijski sustav koji će davati informacije za brzo i

kvalitetno odlučivanje.25

Informacije i znanje dva su temeljna resursa za uspješno poslovanje. Za donošenje

kvalitetnih odluka potrebno je poznavati različite vrste informacija o poslovanju

poduzeća i o njegovoj okolini, kao što su raspoloživost opreme i radne snage ili

procjena veličine tržišta za određeni proizvod ili uslugu. Pritom su potrebne ne bilo

kakve informacije, već potpune i kvalitetne informacije koje su ujedno i dostupne na

vrijeme jer ni ispravna odluka koja kasni neće imati željene učinke. Za kvalitetno i brzo

prikupljanje i pohranjivanje informacija te njihovo učinkovito pretraživanje i upotrebu u

metodama i modelima koji omogućuju donošenje kvalitetnih odluka, nužna je

informacijska tehnologija. Informacijska tehnologija snažno utječe na poslovanje i

način rada i života ljudi.26

25

ČERIĆ V., VARGA M.: Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004., str 20.-21. 26

Ibidem, str. 1-5.

16

3.2.1 Struktura informacijskog sustava

Na današnjoj razini razvijenosti tehnologije suvremenim se poslovnim upravljačkim

informacijskim sustavom naziva onaj sustav koji se sastoji od sljedećih komponenata:27

! materijalno-tehničke komponente

! nematerijalne komponente

! ljudske komponente

! prijenosne komponente

! organizacijske komponente

Materijalno-tehničku (sklopovsku) komponentu (hardver, eng. hardware) poslovnih

upravljačkih sustava čine svi strojevi, uređaji i sredstva namijenjeni isključivo ili

pretežito obradi (pocesiranju) podataka, odnosno informacija.

Nematerijalna komponenta (softver, eng. software) poslovnih upravljačkih

informacijskih sustava je ukupnost ljudskog znanja ugrađenog u strojeve, opremu i

uređaje, koja predstavlja predmet obrade ili diktira način obrade u sustavu.

Ljudsku komponentu (lajfver, eng. lifeware) poslovnih upravljačkih informacijskih

sustava čine svi ljudi koji u bilo kojoj funkciji i s bilo kakvom namjerom sudjeluju u

radu sustava i koriste rezultate obrade podataka, odnosno informacija.

Prijenosnu komponentu (netver, eng. netware) poslovnog upravljačkog informacijskog

sustava tvore sredstva i veze za prijenos podataka (informacija) na daljinu, odnosno

telekomunikacijska sredstva i veze u sustavu.

Organizacijsku komponentu (orgver, eng. orgware) poslovnog upravljačkog

informacijskog sustava predstavljaju sve mjere, metode i propisi kojima se usklađuje

(koordinira) rad prethodno navedenih četiriju komponenata, kako bi one tvorile skladnu

cjelinu.

27

PANIAN Ž.: Poslovna informatika za ekonomiste, Masmedia, Zagreb, 2005., str. 35-36.

17

Slika 2 Komponente poslovnog upravljačkog informacijskog sustava

HARDVER SOFTVER

ORGVER

+

NETVER

LAJFVER

Izvor: PANIAN Ž.: Poslovna informatika za ekonomiste, Masmedia, Zagreb, 2005., str.

34.

3.2.2 Informacijska tehnologija kao čimbenik uspješnog poslovanja

Suvremene informacijske tehnologije i na njima utemeljeni informacijski sustavi

postaju strateško oružje poduzeća. O njima ovisi cjelokupna dugoročna uspješnost i

perspektiva poslovanja.

Šest utjecaja informacijske tehnologije na poslovnu politiku:

Prvo, informacijske se tehnologije ugrađuju u sve veći broj proizvoda i usluga postajući

njihovim sastavnim dijelom. Ugradnja informacijske tehnologije u većinu proizvoda i

usluga bit će prevladavajući trend sa znatnim utjecajem na vođenje poslovne politike.

Čip ugrađen u automobil ili pod kožu kućnog ljubimca da se ne bi izgubili primjeri su

proizvoda i usluga u kojima je fizički sadržana informacijska tehnologija.

Drugi utjecaj jest trend kreiranja novih proizvoda i usluga utemeljenih na informatici.

Čipovi i informacijske tehnologije ne transformiraju samo postojeće proizvode i usluge

nego se na temelju njih stvaraju i razvijaju potpuno novi oblici proizvoda i usluga, od

elektroničke knjižare, kućanskih robota i ekspertnih sustava do bankomata i drugih

oblika umjetne inteligencije.

Treći utjecaj informacijskih tehnologija na poslovanje vezan je za činjenicu da one iz

18

temelja mijenjaju poslovne odnose. Novi oblici informacijskih usluga i

telekomunikacijske tehnologije (npr. elektronski novac, elektroničko naručivanje,

kupovanje na daljinu, telekonferiranje, teledemokracija) omogućuju obavljanje

transakcija izravno iz domova, a ne s radnog mjesta. To mijenja čovjekovo mjesto u

svijetu rada te način na koji se obavlja većina usluga.

Četvrto, u definiranju poslovne strategije osobito je važno unaprijed shvatiti trendove

kao moguću posljedicu utjecaja informacijskih tehnologija. Promjene zahtijevaju

redefiniranje proizvoda, usluga, djelatnosti i cijelih grana privređivanja. Na primjer,

klasični izdavači postaju multimedijski promicatelji informacija koristeći se Internetom

ili razvijajući komercijalne banke podataka.

Peto područje u kojemu informacijska tehnologija bitno utječe na djelotvornost jest

smanjenje troškova poslovanja. Sniženje troškova uvijek je prvi poticaj za nabavu i

instaliranje računala. Tehnologija pruža brojne prednosti: modernizacija smanjuje broj

zaposlenih, omogućuje bolje upravljanje financijskim tokovima i resursima, štedi

novac, podržava racionalno iskorištenje energije, ubrzanom distribucijom vitalnih i

ograničenih resursa stvara uštede. To, naravno utječe na jačanje konkurentske

sposobnosti u poslovanju. Osim konkretnih ušteda koje se mogu kvantificirati, često su

važnije tzv. skrivene uštede, na primjer bolje utemeljene odluke, veća brzina i sigurnost

reakcija na tržištu, veća djelatnost ili jačanje kompetentnosti zaposlenih.

Šesti bitan utjecaj informatike na bolje definiranje poslovnih ciljeva obuhvaća primjenu

informacija kao resursa za upravljanje. Uz kapital i rad informacija postaje dominantni

resurs poslovanja.28

Općenito primjena informacijske tehnologije u poslovanju predstavlja značajnu

konkurentsku prednost u poslovanju. Kao potencijalne oblike konkurentske prednosti

koje proizlaze iz primjene informacijske tehnologije (IT) mogu se navesti:

28

SRIĆA V. i suradnici: Menađerska informatika, M.E.P. Consult, Zagreb, 1999.

19

• Strukturiranje transakcija – IT transformira nestrukturirane procese u

rutinske transakcije

• Zemljopisna raspršenost – IT može brzo i jednostavno prenositi

informacije na velike udaljenosti, te služiti kao integrativni čimbenik

visoko decentraliziranih organizacija

• Automatizacija – IT zamjenjuje ili smanjuje potrebu za radnom snagom

• Poboljšanje informacijskih sposobnosti – IT pojednostavljuje primjenu

složenih analitičkih modela, kao i prikupljanje i obradu velikih količina

informacija za poboljšanje poslovnog odlučivanja

• Skraćenje ciklusnog vremena – IT omogućuje promjenu od

sekvencijalnih tokova radnih procesa prema simultanima

• Menadžment znanja – IT olakšava formalizaciju organizacijskog znanja

i njegov prijenos u realnom vremenu

• Kontrola – IT daje mogućnost detaljnog praćenja i izvještavanja o

statusu pojedinih aktivnosti ili stanja u kojem se nalazi određeni resurs ili

(polu)proizvod

• Smanjenje organizacijske složenosti – IT povezuje i olakšava

komunikaciju svih organizacijskih entiteta, čime se pojednostavljuje

organizacijska struktura

Poslovno informacijski sustav je uspješan ako ga kao takvog prihvaćaju krajnji

korisnici. Nije moguće izgraditi savršen sustav zbog mnogobrojnih ograničenja kao što

su: vrijeme, sredstva, obučeno osoblje i sl. Ukoliko takva ograničenja i ne bi postojala,

tako implementirani sustav samo bi nakratko zadovoljavao tehnološke kriterije, koji se

stalno mijenjanju i sve su zahtjevniji, ali isto tako i zahtjevi krajnjih korisnika. Svrha

integriranog poslovno informacijskog sustava je ispunjavanje ciljeva pojedinačnih

komponenti, ali isto tako ispunjavanje ciljeva cjelovitog integriranog sustava.29

29

http://poslovnaucinkovitost.eu/korisni-sadrzaji/clanci/191-znacaj-integriranosti-poslovno-

informacijskog-sustava-u-poslovanju.html

20

3.2.3 Bolnički informacijski sustav

Uspostava bolničkoga informacijskog sustava objedinjuje sve dijelove bolnice u

jedinstven sustav kojim se formaliziraju informacijski tokovi te se tako u sljedećemu

koraku stvaraju preduvjeti za povezivanje bolnica u jedinstveni informacijski sustav, tj.

u cjelokupni informacijski zdravstveni sustav. Osnovni cilj takva sustava mogućnost je

elektroničkog praćenja povijesti bolesti svakoga pacijenta bez obzira na to gdje se on

fizički u sustavu zdravstva nalazi (danas u RH, a uskoro i na području EU), dakako, uz

strogo poštivanje zaštite podataka.

Za uspješnu implementaciju integriranog sustava nužno je osigurati sljedeće

preduvjete:30

• uspostaviti računalnu komunikacijsku infrastrukturu bolnice sa svom

potrebnom sustavnom programskom potporom

• priskrbiti komunikacijske protokole i odobrenja svih proizvođača medicinskih

uređaja koji se žele povezati izravno na sustav

• definirati za svaku ustrojbenu jedinicu (kliniku ili zavod, centar odjel,

laboratorij, odsjek i sl.) prioritete umrežavanja najfrekventnijih uređaja, tj.

odrediti popis uređaja i redoslijed povezivanja

• osigurati prijenos već postojećih podataka oblikovanih u određenome

elektroničkom formatu

• definirati politiku sigurnosti podataka

• definirati ovlaštenja i zaduženja za održavanje informacijskog sustava.

Za uspješno upravljanje bolnicom potrebno je sve više kvalitetnih informacija. Brze i

pravilne odluke oslanjaju se na informacije koje su u danom trenutku na raspolaganju, a

uspješne uprave razlikuju se od drugih upravo po tome što na promjene u okruženju

najbrže reagiraju. Suvremeni informacijski sustavi, poput bolničkog informacijskog

sustava (BIS-a), za podršku u odlučivanju upravo to omogućuju.

30

KERN J., PETROVEČKI M.: Medicinska informatika , Medicinska naklada, Zagreb, 2009., str. 105.-

106.

21

Projekti skladištenja podataka (Data Warehouse) temelje se na izgradnji jedinstvenog

skupa svih poslovnih podataka ustanove, koji korisniku omogućuju pristup do poslovnih

informacija. Na osnovu podataka, odnosno informacija, dobivamo poslovno znanje, a

poslovne odluke koje donosimo odražavaju se u promjenama poslovnih procesa.

Poslovno izvještavanje obilježava sposobnost da na osnovu pravilnih i pravovremenih

informacija pratimo, razvijamo, mijenjamo i prilagođavamo poslovnu strategiju.

Korisnici bolničkog informacijskog sustava, pomoću skladišta podataka, pristupaju

cjelokupnom poslovnom sadržaju, potrebnom za izvršavanje radnih zadataka. Poslovni

sadržaj bolnice čine poslovni procesi i procesi rada, poslovne aplikacije i/ili poslovne

informacije. Djelatnicima bolnice u korištenju bolničkog informacijskog sustava na

raspolaganju su akcije pristupanja, dijeljenja i grupiranja navedenog sadržaja:

informacija, znanja i aplikacija, i to s pacijentima,partnerima, zaposlenima, te

dobavljačima.

Osnovne značajke bolničkog informacijskog sustava jesu:

• sažet i pregledan uvid u informacije u cilju donošenja odluka

• dostupnost ključnih pokazatelja u raznim formatima, uključujući grafički

prikaz

• mogućnost fokusiranja problema drill-down analizom podataka

• izvještavanje po više organizacijskih razina bolnice

Takav sustav omogućuje sljedeće:

• bolje obavještavanje donositelja odluka

• brz odziv na promjene (primjerice promjena cijena ili način financiranja

od strane HZZO-a)

• optimizaciju poslovanja

• troškovnu učinkovitost

• kvalitetniju analitiku

• bolje iskorištavanje resursa31

31

http://arhiva.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=72&KatID=34&ClanakID=804

22

Kako bi se bolje sagledale informacije u bolničkim ustanovama, navesti ćemo ovdje

samo osnovne bolničke procese:32

1. Administrativno zbrinjavanje pacijenta

• Opća administracija pacijenata sadrži identifikacijske podatke o

pacijentu, matične podatke o pacijentu, podatke o mjestu stanovanja,

podatke za kontakt s obitelji, podatke o postupcima koji se trebaju

obaviti na pacijentu, podatke o specifičnim potrebama i zahtjevima

pacijenta ili obitelji, podatke o zdravstvenom osiguranju, podatke o

izvršenim uslugama, podatke o prijevozu pacijenta.

• Administraciju ambulantnoga (polikliničkoga) pacijenta čine informacije

o prijavi pacijenta, obradi pacijenta, informacije o završetku obrade,

informacije o izvršenim medicinskim uslugama i utrošenim

materijalima, informacije o izdanim receptim, uputnicama, bolovanjima,

doznakama i potvrdama za primarnu zdravstvenu zaštitu i ambulantni

financijski obračun troškova.

• Administraciju stacionarnoga pacijenta čine informacije o prijmu

pacijenta, premještaju, otpustu, informacije o izvršenim medicinskim

uslugama i utrošenim materijalima, lijekovima, informacije o načinu

podmirenja troškova i stanju računa za vrijeme liječenja i stacionarni

financijski obračun troškova.

2. Zajedničke medicinske djelatnosti

Zajedničke medicinske djelatnosti su sljedeće:

• Laboratoriji – informacije o obradi uzoraka prikupljenih od bolesnika u

ustanovi ili izvan nje, informacije o rezultatima, nalazima i

interpretacijama nalaza, izdavanju nalaza.

• Radiologija i slične djelatnosti – informacije o narudžbama za

dijagnostičku obradu, rezultatima dijagnostike, arhive slika.

• Patologija – informacije o bradi uzoraka iz bolnice, informacije o obradi

32

KERN J., PETROVEČKI M.: Medicinska informatika, Medicinska naklada, Zagreb 2009., str. 62.-

64.

23

uzoraka uzetih izvan bolnice, informacije o rezultatima i interpretacijama

nalaza, izdavanju nalaza, informacije o intraoperativnim nalazima,

evidencija arhive uzoraka.

• Transfuziologija – informacije o bradi davatelja, informacije o depoima

krvi i krvnih pripravaka, informacije o narudžbama te o skladišnome

poslovanju, izdatnice i sl.

• Dokumentacije intenzivne medicine – specifične informacije o vitalnim

parametrima.

• Ljekarna – informacije o skladišnome poslovanju, narudžbe, zalihe,

izdatnice, informacije o podmirenju troškova i stanju računa, informacije

o dobavljačima i sl.

• Arhiva – pohranjuje i daje informacije o vođenju konvencionalnih

(nedigitaliziranih) dokumenata i objekata, u bolnički informacijski

sustav neizravno uključuje klasične (na papiru) povijesti bolesti, RTG

slike, nalaze i dr., informacije o digitalno arhiviranim dokumentima,

nalaze iz drugih ustanova i sl.

• Prehrana – informacije o jelovnicima, naručivanju obroka, informacije

o pacijentovim dijetama, posebnostima prehrane, evidencija o zalihama i

skladištenju namirnica.

3. Medicinsko zbrinjavanje pacijenta

Glavna je funkcija informacijskog sustava u bolnici podrška izradi osnovne medicinske

dokumentacije. Svrha je medicinske dokumentacije bilježenje bitnih informacija o

bolesniku i prijenos tih informacija unutar ustanove. Dijelovi sustava:

• Osnovna medicinska dokumentacija – sadržava sve informacije o

postupcima dijagnostike i terapije za vrijeme boravka pacijenta u bolnici

koje se nalaze na temperaturnoj listi, terapijskoj listi, u anamnezi,

statusu, dekurzusu, otpusnici, otpusnome pismu te podatke o postupcima

primijenjenim u njezi pacijenta.

• Napredne tehnike vođenja medicinske dokumentacije u bolnici one su

tehnike koje olakšavaju komunikaciju, odlučivanje i vrednovanje

postupka liječenja. To su npr. unošenje šifriranih medicinskih podataka,

24

unos informacija glasom, automatsko generiranje teksta, medicinski

stručni sustavi, podrška u donošenju odluka, elektronička povijest

bolesti, digitalna fotografija, videozapis, audiozapis, multimedijski

sadržaji, bežični komunikacijski sustavi i dr.

Slika 3 Bolnički informacijski sustav

!Prijem

Nalaz

nalaza Nalaz

Nalaz

Odjel

Bolesnik

Anamneza, Status,

Dekurzus, Epikriza, Otpusno pismo

---------------------

vizita

terapija DTS

statist. obrasci

!

EZK

Otpust Naručivanje

Matičnilist

(PB)

Potvrda o rezervaciji

Elektronički zdravstveni

karton

Račun,

participacija

LIS HRIS

Slika

H

Upravljanje

Skladište podataka

Izvor:

http://www.banka.hr/UserDocsImages/Dokumenti/AZS/Varga_Sinisa_2012_03_21.ppt

3.3 Integrirani bolnički informacijski sustav Klinike za

dermatovenerologiju

Informacijski sustav u osnovi se sastoji od tri dijela:

- bolnički i klinički sustav

- laboratorijski informacijski sustav

- poslovno administrativni sustav

Ovi dijelovi su potpuno povezani, što ukida potrebu ponovnih unosa već unesenih

25

podataka, korištenja ispisanih dokumenta, te razmjenu dokumentacije, budući da je ona

sadržana u sustavu i vidljiva sa svih mjesta osobama kojima je to kroz sustav ovlaštenja

dopušteno.

Bolnički i kliniči sustav

Bolnički sustav namijenjen je upravljanju pacijentima i jedinicama njege u bolnici,

uključujući i praćenje kalendara zaposlenih i naručivanje pacijenata bilo na ambulantne

preglede, bilo na bolničku obradu. U sustavu se prate svi podaci o pacijentu, od

njegovog prijema u ambulantu ili bolnički odjel, kroz sve događaje s pacijentom

tijekom njegove obrade, pa sve do njegovog konačnog otpuštanja. Svi događaji i podaci

koji su tokom obrade pacijenta uneseni ostaju pohranjeni u elektronskom obliku te time

postaju sastavni dio elektronskog zdravstvenog kartona svakog pojedinog pacijenta. Pri

prijemu pacijenta u sustav se upisuju svi njegovi podaci, a sustav mu dodjeljuje i broj

slučaja. Pri svakom slijedećem dolasku, pacijentu više nije potrebno upisivati njegove

podatke, budući da su oni sačuvani u sustavu, koji pacijentu pri novom prijemu

dodjeljuje novi broj slučaja. Na ovaj način, moguće je pojedine slučajeve koji su se s

pacijentom događali promatrati odvojeno putem broja slučaja, i to i u medicinskom i

financijskom smislu. S druge strane, jedinstveni osobni podaci pacijenta daju podlogu

za pregled svih slučajeva pojedinog pacijenta (elektronski zdravstveni karton).

Klinički sustav namijenjen je podrški poslovanju svakog pojedinog odjela.

Funkcionalnost kliničkog dijela sustava koja je osobito značajna svim organizacijskim

jedinicama u medicinskoj djelatnosti vezana je uz kreiranje medicinskih dokumenata,

kao i traženje usluga drugih organizacijskih jedinica kroz sustav, uz također primanje

nalaza pojedinih traženih pretraga.

Laboratorijski informacijski sustav

Laboratorijski informacijski sustav izgrađen je kao sustav za upravljanje različitim

analizatorima na način da prema njima šalje zahtjeve za pojedinim pretragama i

preuzima nalaze pretraga, te istovremeno služi kao veza između kliničkog dijela sustava

i analizatora. Na identičan način moguće je s kliničkim dijelom sustava povezati i druge

dijagnostičke uređaje, na primjer opremu za radiologiju kroz sustav za upravljanje

26

radiološkim snimkama.

Poslovni informacijski sustav

Sustav podržava sve financijske procese, procese kontrolinga u bolničkoj ustanovi,

procese materijalnog poslovanja, procese praćenja i upravljanja održavanjem opreme,

kao i procese upravljanja ljudskim resursima.

Posebno značajna funkcionalnost je funkcionalnost kontrolinga, koja omogućava

menadžmentu bolnice praćenje uspješnosti poslovanja. Sustavom kontrolinga, a kroz

izgrađenu strukturu mjesta troška i profitnih centara moguće je detaljno pratiti kako

eksternu, tako i internu realizaciju i troškove pojedinih organizacijskih jedinica.33

Integrirani bolnički informacijski sustav (IBIS) Kliničkog bolničkog centra Rijeka

sastoji se od sljedećih podsustava, koje između ostalih koristi i Klinika za

dermatovenerologiju:

A) Bolnički informacijski sustav (BIS):

a. 1.Administracija podataka pacijenta

b. 2. Administracija kretanja pacijenta

c. 3. Liječenje i njega pacijenta

d. 4. Fakturiranje i računovodstvo pacijenta

e. 5. Specijalistički podstustavi

B) Poslovni informacijski sustav (PIS)

a. Upravljačko računovodstvo

b. Upravljanje financijskim računovodstvom

c. Upravljanje materijalnim resursima

C) Informacijski sustav upravljanja ljudskim resursima

a. Obračun plaće

b. Kadrovska evidencija

c. Dnevna evidencija prisutnosti na radu

D) Laboratorijski informacijski sustav (LIS)

a. Prijem uzoraka za obradu u kliničkom laboratoriju

b. Obrada nalaza

c. Osnovni podaci

d. Liste

33

PALE I.: Sadržaj i iskustva implementacije bolničkog informatičkog sustava, Hrvatski časopis za javno

zdravstvo, Hrvatski Zavod za javno zdavstvo, Zagreb, vol.1, br. 3, 2005.

27

Bolnički i klinički informacijski sustav (BIS) sastoji se od sljedeći modula i poslovnih

procesa:

1. Administracija podataka pacijenta

Registar pacijenta koji sadrži osnovne i bibliografske podatke pacijenta, identifikaciju

pacijenta očitavanjem magnetske iskaznice osnovnog ili dopunskog osiguranja,

pacijentove medicinske podatke trajnog značaja, elektronski zdravstveni karton

pacijenta (arhiva svih medicinskih podataka pacijenta), matični list pacijenta

(administrativni podaci hospitalizacije), povijest bolesti pacijenta (medicinska

dokumentacija liječenja).

2. Administracija kretanja pacijenta

Odnosi se na kretanje pacijenta u stacionarnom liječenju, administraciju pacijenta u

hitnom prijemu , administraciju pacijenta u poliklinici, administraciju pacijenta u

dijagnostici, administraciju pacijenta/uzorka u laboratorijskoj dijagnostici.

3. Liječenje i njega pacijenta

Sastoji se od administracije medicinskih podataka pacijenta u stacionarnom liječenju,

ambulantnom liječenju i dijagnostici, odjelne administracije koja se odnosi na

otpusnice, propisane statističke listiće i druge obrasce, bolesnički statistički obrazac,

provođenja dnevnih vizita, upravljanja lijekovima u jedinicama njege, upravljanja

rasporedom liječenja, te arhive medicinske dokumentacije (elektronski zdravstveni

karton pacijenta).

4. Fakturiranje i računovodstvo pacijenta

Odnosi se na administraciju podataka za fakturiranje (administracija podataka o

pacijentu, administracija podataka o naručitelju – uputnica,liječnik, administracija

podataka o platiocu – HZZO, privatno ili dopunsko osiguranje, administracija i praćenje

postupaka liječenja, evidencija i praćenje utrošenih lijekova), fakturiranje, analizu i

računovodstvo (realizacije, međuobračuni, automatski prijenos računa za knjiženje u

poslovni podsustav, propisana izvješća i obrasci za HZZO, propisani obrasci za HZJZ u

papirnom i digitalnom obliku, standardna interna statistika i izvješćivanje za upravu).

5. Specijalistički podsustavi

Mikrobiološki laboratorij – konfiguracijski dio, podatkovni dio (unos uputnica i

rezultata), arhiva nalaza, analitički dio

28

Poslovni informacijski sustav (PIS) ne koristi se na Klinici za dermatovenerologiju, ali

zbog povezanosti usko surađuje sa sljedećim poslovnim procesima:

1. Upravljačko računovodstvo

• Poslovno planiranje – rebalans plana, financijsko planiranje

• Računovodstvo mjesta troška i upravljanje općim troškovima

• Kontroling troškova usluga – planiranje troškova usluga, kontroling nositelja

troškova, obračun stvarnih troškova, uspoređivanje stvarnih troškova s

planiranim troškovima usluga

• Računovodstvo profitnog centra i međusobni prijenosi – praćenje

financijskih rezultata pojedinih profitnih centara, izrada internog računa

dobiti i gubitaka

2. Upravljanje financijskim računovodstvom

• Poslovni procesi glavne knjige

• Poslovni procesi kupaca

• Poslovni procesi dobavljača

• Poslovni procesi dugotrajne imovine

• Blagajničko poslovanje

• Fakturiranje (van bolničkog dijela)

• Putni nalozi

3. Upravljanje materijalnim resursima

• Nabava lijekova i materijala

• Ljekarna – skladišno i materijalno poslovanje

Informacijski sustav upravljanja ljudskim resursima KBC-a Rijeka:

1. Obračun plaća

2. Kadrovska evidencija

3. Dnevna evidencija prisutnosti na radu (kalendari rada, planiranje radnog

vremena, dnevni izvještaj o radu, evidencija godišnjih odmora, evidencija doznaka

bolovanja, proračun sati i analiza sati).

29

Laboratorijski informacijski sustav (LIS) :

1. Prijem uzoraka za obradu u kliničkom laboratoriju

• Prema vrsti laboratorija unose se podaci o pacijentu

• Podaci o testovima, grupama testova i/ili panelima uz automatsko

unaprijed određeno dodavanje postupaka

• Štampaju se radne liste i postupci, te se štampaju i lijepe bar kodovi za

potpunu automatsku obradu na analizatorima

2. Obrada nalaza

• U obradi se unose rezultati testova koji nisu već unešeni automatskim

prijenosom sa analizatora

• Nalazi se verificiraju te se ispisuju ili elektronički šalju izvan laboratorija

3. Osnovni podaci

• Podaci o laboratorijima, odjelima, korisnicima

4. Liste

• ispisne liste svih potrebnih evidencija, statistika (financijska izvješća o

laboratoriju, mjesečni ili dnevni izvještaji za HZZO)34

3.3.1 E-karton

Osobni zdravstveni karton jest osnovna medicinska dokumentacija obvezno

zdravstveno osigurane osobe koja koristi zdravstvenu zaštitu koja se vodi u

elektroničkom obliku.

E- karton obvezno sadrži:

• osobne podatke osigurane osobe,

• podatke o radno pravnom statusu i zanimanju osigurane osobe,

• podatke o osnovi osiguranja u obveznom zdravstvenom osiguranju,

• podatke o vrsti zdravstvenog osiguranja,

• podatke o provoditelju osiguranja i

34

Interna dokumentacija Informatičke službe KBC-a Rijeka

30

• podatke o zdravstvenom stanju osigurane osobe.35

E-Karton je zapis u digitalnoj „kartoteci”, točnije arhivi podataka iz svih epizoda

pacijentova liječenja:

„E-Karton sadrži pregled povijesti cjelokupnog pacijentovog zdravstvenog stanja. Ova

cjelovita informacija, skrojena po mjeri liječnika i dostupna na svakom mjestu i u

svakom trenutku, liječenje čini neupitno kvalitetnijim i učinkovitijim, povezujući

radilišta i sve učesnike u liječenju.”

Uz e-Karton, podaci liječenja i dijagnostike dostupni su trenutačno, točno i sigurno, bilo

da je riječ o dijagnozama, anamnezi i statusu, otpusnom pismu, specijalističkim

nalazima, laboratorijskim rezultatima, radiološkim snimkama, medikamentnim

terapijama, naručenim postupcima ili pak podacima za obračun liječenja.

Svaki e-Karton ima jedinstvenu identifikaciju u cilju minimiziranja pogreške (zamjene

kartona), ali i primjerenu zaštitu, koja očitavanje podataka omogućuje samo

autoriziranim učesnicima.

Zahvaljujući ovakvim tehnološkim blagodatima, ni bolesnik, pa tako ni liječnik ili

medicinska sestra nisu više, zaključujete već, jedini nositelji informacije (papirnatog

nalaza, uputnice, recepta ili otpusnog pisma). Prošla su, karikirajmo malo, vremena lako

potrošivog indigo papira - zamijenila ga je mreža.36

Uvođenjem e-kartona Klinika se riješila papirnate dokumentacije u kojoj su podaci bili

često nečitljivo upisani, samo jedan primjerak takvog dokumenta bio je dostupan na

samo jednom mjestu i lako se mogao zagubiti. Kako se količina dokumentacije

povećava sa tijekom praćenja bolesnika snalaženje u čitanju i pronalaženju potrebnih

podataka se otežava što iziskuje i dodatno vrijeme.

E-karton je od velike važnosti na Klinici za dermatovenerologiju iz tog razloga što su

pacijenti sa kožnim bolestima kronični bolesnici koji učestalo dolaze na kontrolne

preglede. E-kartonom ubrzao se proces rada na Klinici, te se znatno smanjio utrošak

liječnikova vremena u radu s podacima jer ne treba ponovno prikupljati podatke koji

35

Pravilnik o načinu vođenja osobnog zdravstvenog kartona u elektroničkom obliku, Ministarstvo

zdravstva i socijalne skrbi 36

http://arhiva.trend.hr/pdf/IT155.pdf

31

već postoje. Zahvaljujući e-kartonu moguće je pohraniti veliku količinu podataka koji

su pregledni i dostupni u svakom trenutku svim ovlaštenim korisnicima (liječnicima,

specijalistima, voditeljima laboratorija itd.).

Slika 4 E-karton

Izvor: Program bolničkog informacijskog sustava KBC-a Rijeka

3.3.2 E-recept

E-recepti su računalno generirani recepti koje je sastavio liječnik i poslao ih direktno u

ljekarnu. E-recepti su:

• Brzi – recept stiže u ljekarnu prije nego što napustimo ordinaciju

• Prikladni – ne mora se raditi taj dodatni izlet kako bi se podigao recept u

ordinaciji

• Čitki – nema rukom pisanih podataka koje ljekarnik mora pročitati

• Ekonomični – olakšava doktoru prepisivanje najučinkovitijeg lijeka na temelju

32

pacijentovog osiguranja37

Od kada je uveden e-recept pacijenti više ne moraju nositi papire i lijek se može podići

u bilo kojoj ljekarni. Liječnik više ne mora ukucavati ime, prezime i ostale

administrativne podatke pacijenta jer ima sučelje koje mu odmah izbacuje sve podatke,

dakle štedi na vremenu koje može posvetiti pacijentu. Ključna stvar je da pacijent,

pogotovo kronični bolesnik, do lijeka može doći i kada nije u mjestu svog boravka već

je primjerice na putu ili na godišnjem odmoru. Pacijent nazove svog liječnika, koji je

upoznat s njegovim stanjem, te propiše recept i pošalje ga u sustav. Potom pacijent u

prvoj ljekarni na koju naiđe, i uz predočenje zdravstvene iskaznice, dobije potrebne

lijekove na temelju e-recepta. Prije bi se pacijenti morali vraćati u mjesto boravka po

recept, čekati u ordinaciji pa ići u ljekarnu38

Slika 5 E-recept

Laboratorij

CEZIH PZZ

Liječnik PZZ

Uputnica / Podaci o uzorku

Uputnica / Podaci o uzorku

Rezultati pretraga

Komunikacijska mreža - VPN

Uzorak

Više od 120 laboratorija u sustavu

PZZ-a

Više od 4800 ordinacija u

sustavu PZZ-a

Izvor:

http://www.banka.hr/UserDocsImages/Dokumenti/AZS/Varga_Sinisa_2012_03_21.ppt

37

http://www.learnabouteprescriptions.com/what-is-eprescription.aspx 38

COFUK B.: Krajnji cilj informatizacije potpuno integralan zdravstveni sustav, Liječničke novine,

Glasilo Hrvatske liječničke komore, Zagreb, Godina XI, br. 102, 2011., str. 24.

33

E-recept se ne koristi na Klinici za dermatovenerologiju, već Klinika šalje preporuku

primarnoj zdravstvenoj zaštiti u elektroničkom obliku, koja potom šalje e-recept u

ljekarnu gdje pacijent podiže lijek. Najveću korist od e-recepta imaju pacijenti koji više

ne moraju gubiti vrijeme skupljajući papirnate recepte kod liječnika, već jednim

pozivom mogu postići da njihov liječnik pošalje e-recept u ljekarnu gdje pacijent može

podići lijek.

3.3.3 E-uputnica

Drugi je bitan element informatizacije zdravstva e-uputnica, jer je predviđeno da

liječnik ovim putem šalje uputnice za pretrage u laboratoriju, ali i da sami povratni

nalazi do liječnika stižu elektronički. Budući da će nakon obavljenih pretraga rezultati

kroz informacijski sustav biti raspoloživi liječniku, nestaje i potreba da pacijenti sami

podižu nalaze, što su do sada morali činiti. Svime navedenim, uz štednju vremena

pacijenata koji su do sada prilikom specijalističkih pretraga često bili razapeti na

nekoliko strana, cjelokupni proces od prvog pregleda do eventualnog propisivanja lijeka

trebao bi postati znatno kraći.39

E-uputnica se upućuje iz primarne zdravstvene zaštite prema Klinici za

dermatovenerologiju. Primarna zdravstvena zaštita ima uvid u ambulante i termine za

naručivanje pacijenata na temelju kojih šalje e-uputnicu za prvi slobodni termin. U

trenutku slanja uputnice, zaposlenici Klinike u svakoj ambulanti imaju uvid u naručene

pacijente. S obzirom da se na Klinici na dematovenerologiju lijeće kronični pacijenti

koji učestalo dolaze na preglede, zahvaljujući informatizaciji ne moraju nositi uputnicu

za svaki pregled, već se medicinski djelatnik kod takvih pacijenata veće za uputnicu

koju mu je pacijent donio pri prvom pregledu.

Isto tako Klinika koristi konzilijarne e-uputnice za one pacijente koji dolaze ambulantno

i one koji leže na Klinici, ukoliko su im potrebni daljnji pregledi unutar Kliničkog

bolničkog centra. Konzilijarnim e-uputnicama pacijente se naručuje unutar Kliničkog

bolničkog centra na pretrage u ostalim Klinikama, ambulantama, laboratorijima itd.

39

http://www.pcchip.hr/wp-content/uploads/2011/05/Bizon-PCchip-193-screen.pdf

34

Slika 6 Uvid u naručene pacijente e-uputnicom

Izvor: Program bolničkog inormacijskog sustava KBC-a Rijeka

3.3.4 E-naručivanje

Projekt eNaručivanja trebao bi ponuditi integraciju - liječnik primarne zdravstvene

zaštite naručivao bi specijalističke preglede kod liječnika specijalista elektroničkim

putem i time značajno skratio vrijeme čekanja. Ideja je da se kroz sustav dobije uvid u

slobodne termine u cijeloj Hrvatskoj. Prednosti bi trebale biti ogromne i za pacijente i

za sustav u cjelini – pacijenti bi se naručivali u vrijeme koje im najviše odgovara,

smanjila bi se nepotrebna čekanja, a pravo na medicinsku skrb ostvarivalo bi se u

ranijem roku nego do sada.40

Ciljevi e-naručivanja:

• Direktnim naručivanjem iz ordinacija Primarne zdravstvene zaštite omogućiti

pacijentima dobivanje optimalnog termina (pacijenti neće morati sami tražiti

raspoložive termine u različitim zdravstvenim ustanovama).

• Pružiti pacijentima mogućnost da prilikom naručivanja, u dogovoru sa svojim

liječnikom, za mjesto pregleda odaberu bolnicu koja im po lokaciji najviše

odgovara.

• Omogućiti bolju organizaciju, učinkovitost, te iskorištenost bolničkih resursa i

40

http://www.pcchip.hr/wp-content/uploads/2011/05/Bizon-PCchip-193-screen.pdf (12.1.2013.)

35

bolničkog osoblja.

• Sustavom izvješćivanja dobiti transparentan uvid u cjelokupno stanje

naručivanja u Republici Hrvatskoj.

• Značajno skratiti višemjesečna čekanja za pojedine specijalističke pretrage i

medicinske postupke.41

Slika 7 E-naručivanje

!

Izvor: Program bolničkog inormacijskog sustava KBC-a Rijeka

41

http://www.hzzo-net.hr/dload/novosti/e-Lista_i_e-Narucivanje_prezentacija.pdf (10.1.2013.)

36

3.4 Podaci o poslovanju Klinike za dermatovenerologiju

U radu su korišteni izvještaji Klinike za dematovenerologiju Kliničkog bolničkog centra

u Rijeci s obzirom da je pilot projekt informatizacije započeo upravo na toj poliklinici

početkom 2010. godine. Praćeni su, analizirani i uspoređeni sljedeći parametri: broj

kreveta, broj hospitaliziranih bolesnika, broj ostvarenih BO dana, iskorištenost

kapaciteta u stacionaru, prosjek zdržavanja bolesnika, ukupan broj pregleda u

ambulantama, broj dijagnostičkih usluga u ambulantama. Parametri su promatrani u

periodu prije uvođenja informatizacije od 2007.-2010. i nakon uvođenja informatizacije

od 2010.-2012. godine, s ciljem utvrđivanja utjecaja informacijske tehnologije na

poslovanje.42

Tablica 1 Izvještaj o radu Klinike za dermatovenerologiju u razdoblju od 2007.-2012.

!"#$%&'%()(*+,-("+(.%*/),(),(01123401503( 01123( 01163( 01173( 01513( 01553( 01503(

8*)$(9*%#%:+( 01( 01( 01( 01( 01( 01(

8*)$(;)<./:+=/"/*+>/;(?)=%<>/9+( @@5( @@A( @@@( B6A( @A0( @70(

8*)$()<:#+*%>/;(8C(,+>+( @2@1( @71A( @25B( B2BD( @106( @BD1(

!<9)*/&:%>)<:(9+.+E/:%:+(-(<:+E/)>+*-( 26F6G( 61F7G( 26FAG( D@G( D6F7G( 2BF6G(

H*)<$%9("+,*I+#+>$+(?)=%<>/9+( 51FBG( 51F2G( 51FAG( 7F6G( 7F@G( 7F0G(

J9-.+>(?*)$(.*%K=%,+( ADB6B( A266D( AD100( ADB75( B12A2( B161D(

8*)$(,/$+K>)<:/L9/;(-<=-K+(-(+M?-=+>:+M+( DDA5( @1AD( B160( 2A51( 6A77( 606D(

42

Interna dokumentacija Klinike za dermatovenerologiju KBC-a Rijeka

37

Graf 1 Broj kreveta i broj hospitaliziranih bolesnika na Klinici za

dermatovenerologiju u periodu od 2007.-2012. Godine

!

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

0

100

200

300

400

500

600

Broj kreveta

Broj hospitaliziranih bolesnika

Godine

Izvor; Interna izvješća Klinike za dermatovenerologiju, obrada autora

Klinika za dermatovenerologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka raspolaže s ukupno

20 bolničkih kreveta u stacionarnom dijelu, te sa 7300 mogućih bolno-opskrbnih dana.

Od trenutka uvođenja informatizacije, koja je započela 2010. godine broj

hospitaliziranih bolesnika povećava se svake godine. Budući da je inormatizacija

olakšala komunikaciju i odlučivanje, omogućena je brža obrada pacijenata kao i veći

broj hospitaliziranih bolesnika.

38

Graf 2 Broj ostvarenih bolno-opskrbnih dana na Klinici za dermatovenerologiju u

razdoblju od 2007.-2012.

!""#$ !""%$ !""&$ !"'"$ !"''$ !"'!$

"

'"""

!"""

("""

)"""

*"""

+"""

,-./0.1234-5670890:454

;.:65<

Izvor: Interna izvješća Klinike za dermatovenerologiju, obrada autora

Broj ostvarenih bolno-opskrbnih dana na Klinici za dermatovenerologiju je 2010.

godine značajno smanjen u odnosu na 2007. godinu, dok je od početka uvođenja

informatizacije pa do danas broj ostvarenih BO dana ponovno u porastu. Uz stabilan

broj bolesnika tijekom cijelog perioda skraćeni boravak bolesnika u bolnici znak je

dobrog poslovanja, odnosno brze i uspješne obrade i liječenja. Prema tome možemo

zaključiti kako je početak implementacije informacijskog sustava 2010. godine na

određen način usporilo obradu i liječenje bolesnika. Razlog tome leži u needuciranosti

medicinskog kadra kojem je bilo potrebno određeno vrijeme prilagodbe na nove

informacijske tehnologije. Nakon edukacije, broj ostvarenih bolno-opskrbnih dana

ponovno je u porastu što dokazuje da je informatizacija pozitivno utjecala na

organizaciju poslovanja Klinike za dermatovenerologiju.

39

Graf 3 Iskorištenost kapaciteta stacionarnog dijela Klinike za dermatovenerologiju

u razdoblju od 2007.-2012.

!

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

0.00%

50.00%

100.00%

Iskorištenost kapaciteta u

stacionaru (%)

Godine

Izvor: Interna izvješća Klinike za dermatovenerologiju, obrada autora

Iskorištenost kapaciteta od 65% tijekom 2010. godine događa se zbog preuređenja

Klinike koji je trajao do kraja godine, te uvođenja informatizacije što uključuje

primjenu elektroničkih računala i računalnih mreža. S obzirom na to, iskorištenost

kapaciteta se povećava u 2011. i 2012. godini, iako je i dalje manja u odnosu na

prijašnje godine. Trend pada iskorištenosti prisutan je zbog preusmjeravanja bolesnika u

ambulantu, polikliničku skrb, prema suvremenim Europskim smjernicama liječenja.

Takav način obrade i liječenja bolesnika značajno smanjuje troškove.

40

Graf 4 Prosjek zadržavanja bolesnika na Klinici za dermatovenerologiju u

razdoblju od 2007.-2012.

!

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

8.00%

8.50%

9.00%

9.50%

10.00%

10.50%

11.00%

Prosjek zadržavanja bolesnika

Godine

Izvor: Interna izvješća Klinike za dermatovenerologiju, obrada autora

Smanjeno je prosječno trajanje hospitalizacije na 9.2 dana čime se približavamo

optimalnom broju bolno-opskrbnih dana po hospitalizaciji koji bi trebao iznositi 8.

Možemo zaključiti da je informatizacija povoljno utjecala na smanjenje trajanja

hospitalizacije, s obzirom da je pridonijela bržoj i kvalitetnijoj administraciji, a na taj

način i bržoj obradi bolesnika.

41

Graf 5 Ukupan broj pregleda u ambulantama na Klinici za dermatovenerologiju u

razdoblju od 2007.-2012.

!

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

33000

34000

35000

36000

37000

38000

39000

40000

41000

ukupan broj pregleda u

ambulantama

Godine

Izvor: Interna izvješća Klinike za dermatovenerologiju, obrada autora

Ukupan broj pregleda u ambulantama nakon uvođenja informatizacije se povećao što

pokazuje da je informatička tehnologija utjecala na brzinu i efikasnost poslovanja.

Medicinskim djelatnicima uvelike je olakšala rad, budući da im je omogućen uvid u

elktronički zdravstveni karton pacijenta putem kojeg je moguće za svaki dolazak

pacijenta vidjeti sve podatke o trenutnom i svim prethodnim slučajevima liječenja tog

pacijenta, podaci o pacijentu koji se u sustav unose samo jednom i mogu se dalje

koristiti, te kreiranje baza podataka o dijagnozama, terapijama i medikacijama.

42

Graf 6 Ukupan broj dijagnostičkih usluga u ambulantama na Klinici za

dermatovenerologiju u razdoblju od 2007.-2012.

!

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

Broj dijagnostičkih usluga u

ambulantama

Godine

Izvor: Interna izvješća Klinike za dermatevenerologiju, obrada autora

U ambulantama koje osim terapijskih pružaju i dijagnostičke usluge zabilježeno je

značajno povećanje broja usluga nakon uvođenja informatizacije.

Iz navedenih informacija i grafikona možemo zaključiti kako je informacijska

tehnologija pozitivno utjecala na organizaciju medicinskih djelatnosti na Klinici za

dermatovenerologiju, poslovanje se povećalo u odnosu na prijašnje godine, povećao se

broj pregleda, kao i broj dijagnostičkih usluga. Osim na organizaciju medicinskih

djelatnosti informatizacija je imala utjecaja i na organizaciju i upravljanje, te

nemedicinsko poslovanje koji pored glavne medicinske djelatnosti čine svekupno

poslovanje Klinike za dermatovenerologiju.43

Uvođenje informacijskih sustava omogućuje učinkovitiji način stvaranja medicinskih i

nemedicinskih podataka, tj. učinkovitiju pretvorbu podataka u informacije, bolji,

učinkovitiji i svrsishodniji način razmjene informacija, te uspješniji način komunikacije

s pacijentima. Na taj način će se bolnice, zahvaljujući mogućnostima koje pružaju nove

tehnologije, osloboditi goleme količine papira i postupno postajati tzv. digitalne bolnice,

43

Statistički izvještaji Klinike za dermatovenerologiju, KBC Rijeka

43

tj. ustanove u kojima će svi podaci biti Pohranjeni u elektroničkom oblik i dostupni u

svakom trenutku.44

3.4.1 Utjecaj informatizacije na organizaciju i upravljanje

Uvođenje bolničkog informacijskog sustava donosi koristi u organizaciji i

upravljanju Klinike:

• omogućuje potpuni i precizan uvid u troškove i prihode po organizacijskim

jedinicama, uz mogućnosti planiranja i usporedbe planiranog i ostvarenog

• osigurava potpuni nadzor nad potrošnjom lijekova i medicinskih materijala

• ostvaren je potpuni nadzor nad performansama pojedinih radilišta i zaposlenika

kroz uvid u broj obrađenih slučajeva

• omogućena je potpuna i točna analiza podataka i statističkih izvještaja.45

3.4.2 Utjecaj informatizacije na nemedicinsko poslovanje

Vezano za nemedicinsko poslovanje koje se obavlja unutar Klinike informatizacijom je

omogućen:

• potpuni nadzor nad tokovima materijala uz stalno praćenje stanja zaliha i

potrošnje medicinskih i nemedicinskih materijala

• potpuna povezanost zahtjeva za nabavom, narudžbenica, primki i konačne

verifikacije faktura čime se kreira osnova za realiziranje procesa plaćanja

dobavljačima

• stalni nadzor nad funkcioniranjem opreme, uz definiranje poslova preventivnog

održavanja i evidentiranje svih zahvata održavanja

• dojava kroz sustav o bilo kojim potrebama za održavanjem, bilo na opremi, bilo

na ostaloj infrastrukturi

• formiranje potpune baze podataka o zaposlenicima sa svim pripadajućim

kadrovskim događajima

44

Interna dokumentacija Kliničkog bolničkog centra Rijeka 45

Interna dokumentacija Klinike za dermatovenerologiju, KBC Rijeka

44

• uspostavljanje podloga za kontrolu nad obavljanje medicinskih poslova u smislu

obavljanja djelatnosti isključivo od verificiranog i dodijeljenog osoblja.46

46

Interna dokumentacija Klinike za dermatovenerologiju, KBC Rijeka

45

4 PREDNOSTI I NEDOSTACI INTEGRIRANOG

BOLNIČKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Uvođenjem integriranog bolničkog informacijskog sustava na Kliniku za dermatologiju

ostvarile su se određene prednosti u poslovanju, dok su se nedostaci uglavnom javljali

prilikom uvođenja sustavu u poslovanje Klinike. Primjena informacijske tehnologije

utječe na poboljšanje, pristup, učinkovitost, djelotvornost i kvalitetu pružanja usluga u

zdravstvu svih sudionika zdravstvenog sustava, s krajnjim ciljem poboljšanja

zdravstvenog stanja pacijenata, te kako bi se smanjio trošak upravljanja sustavom.

4.1 Prednosti informatizacije na Klinici za dermatovenerologiju

Liječnici, osiguravajuća društva, zdravstvene ustanove i organizacije što se bave raznim

drugim uslugama u zdravstvu i oko njega u stalnim su nastojanjima da snize troškove

svojega rada, uz istovremeno povećanje kvalitete zdravstvenih usluga i njege pružanih

klijentima. Profesionalci u zdravstvu pod velikim su pritiskom troškova sa svih strana, a

zdravstvena potrošnja u svim zemljama svijeta odnosi veliki dio nacionalnog

proizvoda.47

Informatizacija nema za primarni cilj uštedu, već racionalizaciju potrošnje u zdravstvu.

Procjena je da se najmanje 20-30% novca utrošenog u zdravstvo može racionalnije

iskoristiti. Informatizacija treba dati potrebne podatke i pokazatelje za ovu

racionalizaciju. Procjena je da se samo na osnovi neracionalno propisanih lijekova i

neracionalnog upućivanja na specijalističko-konzilijarne preglede cijela investicija za

informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite može isplatiti manje od dvije

godine.48

U prilog djelotvornosti bolničkog informacijskog sustava govori primjer sad već 20-ak

hrvatskih bolnica, od malih specijalističkih do velikih kliničkih, čije su uprave

47

PANIAN Ž.: Izazovi elektroničkog poslovanja, Narodne novine d.d., Zagreb, ožujak 2002., str. 384.-

386. 48

http://hrcak.srce.hr/file/29629

46

investirale u informacijski sustav, da bi poboljšale kliničke i financijske rezultate u

vremenu sve većih izazova (zakonski propisi, sveobuhvatna usluga pacijentima, nadzor

kvalitete, povećani troškovi, integracija sustava u zdravstvu, konkurencija, …).

Možemo to čitati i kao njihovu izravnu poruku da informatizaciju - napokon (!) - više ne

gledaju kao trošak, nego kao alat za racionalizaciju.49

Velika pomoć koju izdašno nudi informatizacija odnosi se na brzo pronalaženje

dokumenata i osiguranika , zamjenu ručnog upisivanja i tipkanje na strojevima za

pisanje, ispisivanje recepata, uputnica, računa, individualnih obrazaca i izvješća.

Informacijski sustav treba omogućiti uvid u podatke i informacije u realnome vremenu i

promptne intervencije unutar sustava.

Vrlo su važni ciljevi ovog projekta i postizanje ostalih koristi i pogodnosti, poboljšanje

ukupne skrbi za bolesnike i osiguranike, povećanje brzine u dijagnosticiranju i točnosti

u određivanju terapije na temelju elektroničkih dijagnostičkih i terapijskih smjernica.

Sustav treba omogućiti bolje iskorištavanje kapaciteta, smanjivanje vremena čekanja,

skraćivanje vremena provedenog u zdravstvenim ustanovama, osiguranje jednakosti u

dobivanju brze i kvalitetne skrbi za sve osiguranike.

Dostava laboratorijskih i drugih nalaza (EKG, rendgenske snimke itd.) u elektronskom

obliku, u realnom vremenu odabranom liječniku obiteljske medicine ili specijalistu

konzultantu vrlo je važna i korisna mogućnost koju će ovaj sustav pružiti. Do sada

pacijenti nisu podizali dio nalaza, nalaze su gubili ili ih bolesnici nisu imali kod sebe

onda kada su im trebali, dio nalaza nije bio čitljiv ili je bio oštećen tijekom vremena.50

Uvođenjem informatizacije Klinika za dermatovenerologiju ostvarila je pružanje brže i

komfornije dijagnostike za pacijente. Informatizacija je omogućila liječnicima da

raspolažu onim znanjem koje im je potrebno za dobru praksu. Svakih pet godina

ukupno je medicinsko znanje dvostruko veće nego u prethodnome razdoblju. To se

znanje ne može pratiti samo čitanjem literature te sudjelovanjem na seminarima i

simpozijima, nego upotrebom informatičke tehnologije koja dostavlja upravo trenutačno

potrebne informacije.

49

http://iva.trend.hr/pdf/IT155.pdf 50

http://hrcak.srce.hr/file/29629

47

Ostvarile su se znatne prednosti glede pružanja učinkovitije, korisnije za pacijente,

manje škodljive i jeftinije terapije (prije svega medikamentne). Kako je informacijski

bolnički sustav omogućio uvid u nabavu ljekarničkog potrošnog materijala, prestale su

se raditi zalihe istih što je pridonijelo velikoj uštedi posebice za skupe lijekove.

Kako se u Klinici za dermatovenerologiju liječe kronični bolesnici sa kožnim bolestima,

arhiv medicinske dokumentacije, prije uvođenja informacijske tehnologija, bila je

izrazito velika i medicinskim djelatnicima (sestre, liječnici..) oduzimalo je jako puno

vremena samo pretraživanje podataka. Nakon informatizacije sve je puno preglednije,

nalazi se na jednome mjestu, te više nema nečitkih i nepotpunih podataka. Samim time

medicinskim djelatnicima je uvelike olakšan rad što utječe na kvalitetnu i pravovremenu

uslugu.

Glavna sestra Klinike za dermatovenerologiju svakodnevno vodi evidenciju prisutnosti

na radu, te je na taj način osigurana veća kontrola nad podacima koji su ključni za

uspješnu organizaciju rada. Informatizacijom Klinike nije se utjecalo na broj

zaposlenih, dok se u nekim drugim organizacijskim jedinicama Kliničkog bolničkog

centra Rijeka broj zaposlenih drastično smanjio s obzirom da je većinu poslovnih

procesa zamjenilo računalo. Tako je npr. u službi za fakturiranje unazad 5 godina radilo

10 administratora, dok danas u istoj službi rade 2 djelatnika.

Umrežena računala olakšavaju rad medicinskih sestara. Upis podataka ubrzava se

pomoću magnetskih čitača i crtičnih kodova. Naručivanje pacijenata na pregled i

dijagnostiku obavlja se računalno. Nisu potrebne bilježnice i dogovori internim

telefonima. Nadalje, primjenom računala omogućena je svakodnevna brza izrada

različitih dnevnih izvješća.51

Uz razne uštede, glavna prednost informatizacije vidljiva je u puno kvalitetnijem

pružanju usluga pacijentima, čiji se broj u zadnjih tri godine povećao, što ukazuje na

uspješno poslovanje Klinike za dermatovenerologiju.

51

KERN J., PETROVEČKI M.: Medicinska informatika, Medicinska naklada, Zagreb 2009., str. 61.

48

4.2 Nedostaci informatizacije na Klinici za dermatovenerologiju

Budući da je prije informatizacije vođenje zdravstvenog sustava bilo tradicionalno te se

nije ulagalo u informatičku opremu, niti u edukaciju zdravstvenih djelatnika, značajni

nedostaci leže upravo u tome. Informatizacija na Klinici za dermatovenerologiju

zapravo je započela bez ikakve prethodne edukacije rada na računalu, a isto tako je bilo

potrebno cijelu Kliniku umrežiti te nabaviti potrebnu količinu računala, što je iziskivalo

veća financijska ulaganja. Kako je na Klinici većina zaposlenika srednje životne dobi,

većina nije imala nikakvih predznanja o informatici i radu na računalu, tako da su uz

podršku Informatičke službe Kliničkog bolničkog centra Rijeka , bili primorani

educirati se uz rad. Tako i danas kako se sustav prilagođava poslovnim procesima

djelatnici usvajaju nova znanja. Kako je već spomenuto, zdravstvo malo ulaže u nove

tehnologije, starost mrežnih instalacija često zna dovesti do pada sustava te je u tom

slučaju onemogućen rad Klinike. Taj problem se s vremenom rješava zahvaljujući

promjeni strukture zaposlenih u Informatičkoj službi gdje danas radi 15 zaposlenika u

odnosu na prije kada su bila zaposlena 5.

Nakon što je prošlo tri godine od implementacije integriranog bolničkog informacijskog

sustava svi ti nedostaci pomalo nestaju, zaposlenici su naučili koristiti se novom

tehnologijom, a Služba za infomatiku Kliničkog bolničkog centra Rijeka uspješno

održava i unapređuje sustav.

49

5 ZAKLJUČAK

Danas ne moramo dovoditi u pitanje da li je informacijska tehnologija ključ uspjeha

poslovanja, te da li njena primjena u poslovanju predstavlja konkurentsku prednost. U

globalnom okruženju gdje su informacije lakše i brže dostupne, informacijski sustav je

taj koji čini razliku i stvara odlučujuću prednost među organizacijama te postaje uvjet

opstanka i uspješnog poslovanja poduzeća. Informacijska tehnologija organizira i

ubrzava poslovne procese, osigurava potrebne podatke u najkraćem vremenu, prikuplja i

obrađuje podatke u potpunosti i na što jednostavniji način.

Primjena informacijske tehnologije ima mogućnost poboljšanja zdravstva u cjelini kroz

dugoročni nadzor, prikupljanje i analiziranje podataka o bolestima i liječenju. Osnovna

zadaća informacijske tehnologije u bolnicama je djelotvorno zdravstveno zbrinjavanje

pacijenata, smanjenje utrošaka sredstava i vremena, te osiguravanje svih potrebnih

informacija za stručne, znanstvene i administrativne svrhe. Osnovni cilj uvođenja

bolničkog informacijskog sustava je elektroničko pračenje povijesti bolesti svakog

pacijenta bez obzira gdje se on nalazi.

Klinika za dermatovenerologiju kroz godine razvija i unapređuje svoje poslovanja, te se

uspješno prilagođava promjenama koje nosi nova tehnologija i modernizacija. Iako sam

početak prilagodbe nije bio lagan, s obzirom da se većina medicinskog kadra nije znala

koristiti novim tehnologijama, nakon provedene edukacije informacijska tehnologija je

prihvaćena jer je njeno korištenje uvelike olakšalo organizaciju rada.

Prije uvođenja informatizacije na Kliniku za dermatovenerologiju bilo je potrebno

uspostaviti računalnu komunikacijsku infrastrukturu koja je iziskivala velika financijska

sredstva. Međutim pokazalo se da je ulaganje u tom smjeru bilo opravdano jer je

informatizacija tokom vremena Klinici ostvarila razne uštede u pogledu medicinskog i

nemedicinskog materijala. Više nema potrebe za gomilanjem zaliha jer je informacijski

sustav omogućio uvid u nabavu i stanje zaliha.

50

Integrirani bolnički informacijski sustav (IBIS) koji je uveden u poslovanje Klinike za

dermatovenerologiju sastoji se od: bolničkog informacijskog sustava (BIS-a), koji je

namijenjen upavljanju pacijentima i jedinicama njege; laboratorijskog informacijskog

sustav (LIS-a), koji je namijenjen upravljanju pretragama i nalazima i informacijskog

sustava za upravljanje ljudskim resursima. Klinika za dermatovenerologiju ne koristi se

direktno poslovnim informacijskim sustavom (PIS) ali ima uvid u upravljanje

materijalnim resursima koji su dio PIS-a.

Uvođenje e-katona uvelike olakšava poslovanje te omogućuje pružanje kvalitetnijeg i

učinkovitijeg liječenja. Isto tako e-karton je omogućio da Klinika zamjeni papirnatu

dokumentaciju za zapis u digitalnom obliku koji sadrži cjelokupno pacijentovo

zdravstveno stanje. Ostvarena je ušteda vremena, te su podaci liječenja i dijagnostike

dostupni trenutačno, točno i sigurno.

E-uputnica olakšava vezu između primarne zdravstvene zaštite i Klinike za

dermatovenerologiju na način da primarna zdravstvena zaštita ima uvid u slobodne

termine i ambulante Klinike te elektronskim putem naručuje pacijente na prvi slobodni

termin. Na Klinici se koriste i konzilijarne e-uputnice pomoću kojih Klinika naručuje

pacijente na pretrage na ostale Klinike, ambulante i laboratorije unutar Kliničkog

bolničkog centra Rijeka.

E-naručivanje je omogućilo bolju organizaciju i učinkovitost unutar Klinike za

dermatovenerologiju, usko je povezano sa e-uputnicom, te mu je zadaća smanjenje listi

čekanja za pojedine specijalističke pretrage i medicinske postupke. Prednost za

pacijente je velika, budući da im je omogućeno naručivanje u vrijeme koje ima najviše

odgovara kao i odabir bolnice koja im je po lokaciji najbliža.

Provedenim istraživanjem poslovanja na Klinici za dermatovenerologiju praćeni su i

uspoređeni broj kreveta i broj hospitaliziranih bolesnika kroz godine. Utvrđeno je kako

se od trenutka uvođenja infomatizacije, koja je započela početkom 2010. godine broj

hospitaliziranih bolesnika povećava iz godine u godinu. Olakšana je komunikacija i

odlučivanje što dovodi do brže obrade pacijenta, a vezano s tim i veći broj

51

hospitaliziranih bolesnika. Isto tako uspoređen je broj ostvarenih bolno-opskrbnih dana

kroz godine na Klinici. Porast bolno opskrbnih dana znak je dobrog poslovanja,

odnosno brze i uspješne obrade i liječenja. Iako je početak informatizacije utjecao na

smanjenje BO dana zbog needuciranosti medicinskog kadra, nakon edukacije taj broj se

povećava što nam pokazuje da je informatizacija pozitivno utjecala na organizaciju

poslovanja Klinike za dermatovenerologiju. Praćena je i analizirana iskorištenost

kapaciteta stacionarnog dijela Klinike kroz godine, te je utvrđeno kako iskorištenost

kapaciteta u trendu pada prvenstveno zbog preuređenja klinike kao i zbog uvođenja

informatizacije odnosno opskrbljivanja Klinike elktroničkim računalima i računalnim

mrežama. Prema Europskim smjernicama liječenja Klinika sve više preusmjerava

bolesnike u ambulante, a manje ih zadržava u stacionarnom dijelu Klinike. Izračunat je

prosjek zadržavanja bolesnika na Klinici za dermatovenerologiju kroz godine gdje je

smanjeno prosječno trajanje hospitalizacije na 9.2 dana na temelju čega se može

zaključiti da je informatizacija pridonjela bržoj i kvalitetnijoj administraciji, a na taj

način i bržoj obradi bolesnika. Ukupan broj pregleda u ambulantama na Klinici kroz

godine se povećao zahvaljujući koristi od e-kartona te je na taj način informatizacija

utjecala na brzinu i efikasnost poslovanja Klinike. Olakšan je rad medicinskog kadra

budući da se ima uvid u potpunu povijest bolesti pacijenta na jednom mjestu. Isto tako

praćenje dijagnostički usluga u ambulantama Klinike za dermatovenerologiju kroz

godine nam pokazuje kako se broj dijagnostičkih usluga značajno povećao nakon

uvođenja informatizacije.

Može se zaključiti kako je uvođenje informatizacije u poslovanje Klinike za

dermatovenerologiju pozitivno utjecalo na organizaciju gore navedenih medicinskih

djelatnosti, a u isto vrijeme utjecalo je i na organizaciju i upravljanje koje se odnosi na

potpuni uvid u troškove, nadzor nad potrošnjom lijekova, kontrola zaposlenika kroz

uvid u broj obrađenih slučajeva, te je omogućena izrada dnevnih statističkih izvještaja

ukoliko je potrebno. Informatizacija je utjecala i na nemedicinsko poslovanje koje se

odnosi na praćenje stanja zaliha i potrošnje medicinskog i nemedicinskog materijala,

stalni nadzor nad funkcioniranjem opreme, te formiranje baze podataka o

zaposlenicima.

52

Danas je gotovo nemoguće zamisliti organizaciju poslovanja Klinike za

dermatovenerologiju bez informacijske tehnologije. Tri godine nakon uvođenja

informatizacije i određenog perioda prilagodbe integrirani bolnički informacijski sustav

uspješno je implementiran, te pridonosi bržoj i efikasnijoj organizaciji poslovanja.

53

LITERATURA

1. Knjige

1. ŽUGAJ M., ŠEHANOVIĆ J., CIGULA M.: Organizacija, Tiva, Varaždin, 2004.

2. SIKAVICA P., NOVAK M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999.

3. ŽUGAJ M., Cigula, M.: Temelji organizacije, FOING, Varaždin, 1992.

4. F.W. TAYLOR: Naučno upravljanje, Rad, Beograd, 1967.

5. H. FAYOL: Administracija i organizacija industrijskih i drugih tehničkih

poduzeća, Ministarstvo trgovine i industrije, Beograd, 1920.

6. M. BABIĆ: Osnove organizacije, Svjetlost, Sarajevo, 1976.

7. M. NOVAK: Organizacija rada u socijalizmu, Informator, Zagreb, X. Izdanje

1989.

8. I. PERKO-ŠEPAROVIĆ: Teorija organizacije, Školska knjiga, Zagreb, 1975.

9. V. SRIĆA: Sustav, informacija, kompjutor, Informator, Zagreb, 1981.

10. MINTZBERG H.: The Structuring of Organizations, Prentice Hall, 1979.

11. MESCON M., ALBERT M., KHEDOURI F.: Management, Harper and Row,

New York, 1985.

12. GIEGOLD I CRAIG prema CERTO, S.C.: Principles of Modern Management:

Functions and Systems, Fourth Edition, Allyn and Bacon, Boston etc. 1989.

13. ČERIĆ V., VARGA M.: Informacijska tehnologija u poslovanju, Element,

Zagreb, 2004.

14. PANIAN Ž.: Poslovna informatika za ekonomiste, Masmedia, Zagreb, 2005.

15. SRIĆA V. i suradnici: Menađerska informatika, M.E.P. Consult, Zagreb, 1999.

16. KERN J., PETROVEČKI M.: Medicinska informatika , Medicinska naklada,

Zagreb, 2009.

17. SIKAVICA P., NOVAK M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1993.

54

2. Članci

18. PALE I.: Sadržaj i iskustva implementacije bolničkog informatičkog sustava,

Hrvatski časopis za javno zdravstvo, Hrvatski Zavod za javno zdavstvo, Zagreb,

vol.1, br. 3, 2005.

19. COFUK B.: Krajnji cilj informatizacije potpuno integralan zdravstveni sustav,

Liječničke novine, Glasilo Hrvatske liječničke komore, Zagreb, Godina XI, br.

102, 2011.

3. Ostali izvori

20. http://www.kbc-rijeka.hr

21. http://poslovnaucinkovitost.eu/korisni-sadrzaji/clanci/191-znacaj-integriranosti-

poslovno-informacijskog-sustava-u-poslovanju.html

22. http://arhiva.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=72&KatID=34&ClanakID=804

23. http://arhiva.trend.hr/pdf/IT155.pdf

24. http://www.learnabouteprescriptions.com/what-is-eprescription.aspx

25. http://www.pcchip.hr/wp-content/uploads/2011/05/Bizon-PCchip-193-

screen.pdf

26. http://www.hzzo-net.hr/dload/novosti/e-Lista_i_e-Narucivanje_prezentacija.pdf

27. http://hrcak.srce.hr/file/29629

28. http://iva.trend.hr/pdf/IT155.pdf

29. Interna dokumentacija Klinike za dermatovenerologiju, KBC-a Rijeka

30. Interna dokumentacija Informatičke službe KBC-a Rijeka

31. Pravilnik o načinu vođenja osobnog zdravstvenog kartona u elektroničkom

obliku, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

32. Statistički izvještaji Klinike za dermatovenerologiju

33. Interna dokumentacija Kliničkog bolničkog centra Rijeka

55

POPIS ILUSTRACIJA

POPIS TABLICA

Tablica 1! Izvještaj o radu Klinike za dermatovenerologiju u razdoblju od

2007.-2012. ............................................................................................................. 36!

POPIS GRAFOVA

Graf 1! Broj kreveta i broj hospitaliziranih bolesnika na Klinici za

dermatovenerologiju u periodu od 2007.-2012. Godine ......................................... 37!

Graf 2! Broj ostvarenih bolno-opskrbnih dana na Klinici za dermatovenerologiju u

razdoblju od 2007.-2012. ........................................................................................ 38!

Graf 3! Iskorištenost kapaciteta stacionarnog dijela Klinike za dermatovenerologiju u

razdoblju od 2007.-2012. ........................................................................................ 39!

Graf 4! Prosjek zadržavanja bolesnika na Klinici za dermatovenerologiju u razdoblju

od 2007.-2012. ........................................................................................................ 40!

Graf 5! Ukupan broj pregleda u ambulantama na Klinici za dermatovenerologiju u

razdoblju od 2007.-2012. ........................................................................................ 41!

Graf 6! Ukupan broj dijagnostičkih usluga u ambulantama na Klinici za

dermatovenerologiju u razdoblju od 2007.-2012. .................................................. 42!

POPIS SLIKA

Slika 1! Organizacija Klinike za dermatovenerologiju ................................................. 14!

Slika 2! Komponente poslovnog upravljačkog informacijskog sustava ....................... 17!

Slika 3! Bolnički informacijski sustav .......................................................................... 24!

Slika 4! E-karton ........................................................................................................... 31!

Slika 5! E-recept ........................................................................................................... 32!

Slika 6! Uvid u naručene pacijente e-uputnicom .......................................................... 34!

Slika 7! E-naručivanje ................................................................................................... 35!

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom UTJECAJ INFORMATIZACIJE

NA ORGANIZACIJU POSLOVANJA KLINIKE ZA DERMATOVENEROLOGIJU

izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Marije Kaštelan Mrak. U radu sam

primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i

zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen,

standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim

jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Anja Zron