n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXV, broj 18 7. svibnja 2015. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

U salantskoj školi 7. stranica Comeniusov projekt 10. stranica

Foto: Stipan Balatinac 4. – 5. stranica

Hrvatski odgoj u Sambotelu 11. stranica

Svečana predaja Športskog dvorišta u Školskom centru Miroslava Krleže

Glasnikov tjedanPrekrasni malonogo-metni teren s vrhun-skom inačicomumjetne trave, šport-sko dvorište i spome-nuto igralište predanisu na uporabu 25.trav nja u Hrvatskomvrtiću, osnovnoj školi,gimnaziji i učeničkomdomu Miroslava Krle -že. Po izjavama poli -tičkih dužnosnika uprojekt je uloženo 300tisuća eura. Pola svoteosigurala je mađarska,a pola hrvatska vladatemeljem obveza preuzetih me -đudržavnim ugovorom. Kako sazna -

jemo iz Ureda HDS-a, održavateljapečuškog Odgojno-obrazovnogcentra, hrvatska će strana do krajagodine ispuniti ostatak svoje obveze,naime duguje još tridesetak tisućaeura. Ovim je projektom nastavljenaizgradnja modernoga školskog sre-dišta koja se počela sanjati još davne2002. godine. Cjelokupni iznos kojije utrošen na proširenje i prilagodbuškolske zgrade Hrvatske škole Mi -roslava Krleže u Pečuhu, do 31. kolo-voza 2008. godine bio je ukupno okočetiri milijuna eura.

Glede ovoga posljednjeg pro-jekta, kako ga je ravnatelj školeGabor Győrvári nazvao, V. fazomproširenja i adaptacijom škole, on jeostvaren temeljem odluke Vlade Re-publike Hrvatske i Mađarske, teme-ljenim na zapisnicima (više godineunazad) mješovitih odbora u svezi

sufinanciranjem pro-jekta obnove „Škol-skog i športskogdvorišta“, za što jeVlada Mađarske osigu-rala i izdvojila 135 000eura, Vlada RepublikeHrvatske do sada oko105 000 eura.

Škola, koja je otvo-rena 1952. godine, od1. srpnja 2012. godineu održavanju je HDS-a,vrhovnoga političkogtijela Hrvata u Mađar-skoj. Od 2008. godine

naglo je porastao brojučenika Hrvatske škole MiroslavaKrle že, koju danas (vrtić, osnovnu

školu, gimnaziju i uče -nički dom) pohađaumalo petsto pitomaca.Novo suvremeno zdanjeprivlači veliki broj zain-teresiranih roditelja i izsa moga grada Pečuhakoji rado svoju djecuupisuju u hrvatsku ško -lu. Tako već drugu go-dinu unazad zbogvelikoga broja prijavlje-nih učenika u prve raz-rede osnovne školepokreću se dva prva raz-reda. Obnovljeno škol-sko središte pogodno jeza niz sadržaja, neop-

hodnih za razvijanje nacionalne svi-jesti mladih naraštaja Hrvata uMađarskoj. Novo školsko i športskodvorište funkciju škole diže na novurazinu. Ide se dalje.

Odlukom održavatelja školeHDS-a, otprije dvije godine, i dobive-nim natječajem radi se na stvaranjuuvjeta i nabavi financijskih sredstavaza izgradnju modernog vrtića usklopu školskog kompleksa, čime ćese dodatno pojačati konkurentnostove hrvatske odgojno-obrazovneustanove. Kako kaže ravnatelj školeGabor Győrvári, ono što je naprav-ljeno, pred našim je očima, a ono štojoš nedostaje, to i sami vidimo, tezak ljučujemo kako treba ići dalje dabi se udovoljilo dodatnim potre-bama.

Branka Pavić Blažetin

Kako kaže ravnatelj školeGabor Győrvári, ono što jenapravljeno, pred našim jeočima, a ono što još nedos -taje, to i sami vidimo, te za-ključujemo kako treba ićidalje da bi se udovoljilo do-datnim potrebama.

Komentar

Broj 55 i Savska 66Broj 55 je naslov lani predstavljenoga prvogapravoga akcijskoga filma o Domovinskom boju,a Savska 66 je adresa zgrade Ministarstva brani-teljev Republike Hrvatske pred kom, sad u četvr-tak je jur okrugli, dvistoti dan obilježen odpočetka protesta stopostotnih invalidov, hrvat-skih braniteljev Domovinskoga boja, a otud je iz-dana i „zapovid” svim hrvatskim braniteljem,nezadovoljnom gradjanstvu i domoljubom dadojdu na Skup zajedničtva – 100 % za Hrvatsku,održanom na Jelačićevom trgu hrvatske metro-pole, prošle subote. Koje su pak poveznice medovimi ciframi? Domovinski boj, nadrealističkeslike, junačtvo, nadljudska borba za opstanak...Broj 55 je filmska rekonstrukcija neuspješnebojne operacije osamnaest pripadnikov 105.bjelovarske brigade i dvih policajcev u selu Ku-sonje, kade su pali u klopku srpskih četnikov i Ju-goslavenske narodne armije, naoružane od petedo glave. Prema istinitom dogodjaju snimljenfilm nemilosrdno predstavlja trenutke ranjava-nja, umiranja, neizbježne sudbine i kobni krajhrvat skih herojev ki jedan dan i jednu noć sedržu, još i u manjkanju municije suprotstavljajuse vidljivoj nadmoći. Tijekom „dvoboja” izazivajuvelike zgubitke i neprijateljskoj jedinici, zato jeposljedica na kraju filma već nego šokantna, krvoprolivanje s bradom, šubarom i kokardomna glavi i s nožem u ruki, koji okrutno kolje, i ko-jega neprirodno poždrokne izmučeno, krvavo,polumrtvo ljudsko meso do zadnjega hrvat-skoga daha. Slika je neizbrisljiva s porukom zaljubitelje, u današnje vrime toliko modernoga iz-raza regiona. Pravoda i onim, ki bi danas s pote-zom pera izjednačili ulogu agresora i branitelja ikim hrvatsko ništ s puta ne ide. Suprot česa semoraju boriti danas te bivše žrtve, branitelji,domu i narodu odani civili, u srpski logori mu-čeni i onde i pohodniki pakla, kim se moru za -hvaliti temelji slobodne, nezavisne Hrvatske i kisu danas u hrvatskom društvu tretirani skoro kotkriminalci, kot nepotribna gnjila masa ka rela-tivno i iritirajuće dobro živi na hrptu na toliko„zahvalne" Hrvatske. Ovde stupi u priču Savska66, sa, od neprijateljske struje nazvanimi, „šato-raši”, ki danju-noću virostuju, dokle se ne ispu-njuju njeva prava, dokle se vladajućoj eliti nećejur jednoč biti ispod časti razgovarati s predstav -niki braniteljske populacije pred javnosti i mediji.Broj 55 je herojska prošlost, a Savska 66 je junač -ka sadašnjost, u središću s nepokornimi borci stjelesnimi nedostatki ki su prisiljeni na specijalnonjegovanje drugih ljudi, ali u duši i misli su zavježbani iznimnom hrabrošću, opremljeni vi-zijom pravedne hrvatske budućnosti!

Tiho

n 2 n KOMENTAR UVODNIK

AKTUALNO n 3 n

R E P U B L I K A H R VAT S K A V E L E P O S L A N S T V OR E P U B L I K E H R VAT S K E U M A Đ A R S KO J

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Mađarskoj, sukladno članku 3.Pravilnika o uvjetima i postupku za dodjelu financijske potpore pro-gramima i projektima udruga, ustanova i organizacija hrvatske na-cionalne manjine (KLASA: 011-02/15-03/01, UBRBOJ: 537-03-02/1-15-01 od 13. ožujka 2015. godine) i Odluci predstojnice Državnogureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske o raspodjeli financijske pot-pore namijenjenih hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu za2015. godinu (KLASA: 011-02/15-04/03, URBROJ: 537-03-02/1-15-01od 16. ožujka 2015. godine)raspisuje

J A V N I N A T J E Č A Jza prijavu programa i projekata udruga, ustanova i organizacijahrvatske nacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potporeza 2015. godinu

V R S T E F I N A N C I J S K I H P O T P O R ANa natječaj se mogu prijaviti udruge, ustanove i organizacije čija jedjelatnost vezana uz ostvarivanje, zadovoljavanje i unapređenje općihi javnih potreba hrvatske manjinske zajednice u inozemstvu kao štosu:

• programi i projekti hrvatskih udruga, ustanova i organizacija uostvarivanju i jačanju manjinskih prava (očuvanje hrvatskogajezika, identiteta, kulturne baštine, kulture, obrazovanja,znanosti, sporta i sl.)

• programi i projekti hrvatskih udruga, ustanova i organizacija sciljem razvoja manjinskih medija i djelovanja manjinskih institu-cija

• ostali programi i projekti koji zadovoljavaju i unapređuju općejavne potrebe hrvatske manjinske zajednice u inozemstvu.

Napomena: Iz ovih sredstava nije predviđeno financiranje pro-grama i projekata prijavljenih od organizacija ovisnih o bilo kojempolitičkom usmjerenju ili stranci.

N A Č I N I R O K Z A P O D N O Š E N J E P R I J A V AObvezne obrasce popunjene na hrvatskome jeziku i propisanu doku-mentaciju potrebno je poslati nadležnom diplomatsko-konzularnompredstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu, isključivo poštom,uz napomenu „Prijava na natječaj”.

Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Budimpešti, Munkácsy Mi-hály u. 15, 1063 Budapest

iliGeneralnom konzulatu Republike Hrvatske u Pečuhu, Ifjusag 11,

7624 Pecs (isključivo za udruge i ustanove s područja Baranjske,Bačko-kiškunske i Šomođske županije)

Krajnji rok za prijavu na natječaj je 15. rujna 2015. godine.Napomena: Obrasci za prijavu dostupni su za preuzimanje na in-

ternetskoj stranici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Budimpeštihttp://hu.mvep.hr/OBAVIJEST O DONESENOJ ODLUCI O DODJELI BESPOVRATNIHSREDSTAVAOdluka o dodjeli bespovratnih sredstava projektima/pro-gramima u sklopu natječaja bit će objavljena na mrežnim stranicamanadležnog Veleposlanstva Republike Hrvatske u inozemstvu, kao i nastranici Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatskewww.hrvatiizvanrh.hr.

U ponedjeljak, 4. svibnja, ujutro u 8 sati s pismenim ispitomiz mađarskoga jezika i književnosti na višem i srednjem stup-nju započeli su proljetni maturalni ispiti školske godine2014./15. Potom slijede matematika i povijest. Pismeni ma-turalni ispit iz hrvatskoga jezika i književnosti na višem i sre-dnjem stupnju bit će u ponedjeljak, 11. svibnja. Pismenimaturalni ispiti traju do 26. svibnja. Usmeni su ispiti zrelostina višem stupnju od 4. do 11. lipnja, na srednjem stupnju od15. do 26. lipnja. Po podatcima Prosvjetnog ureda, od 425 ti-suća ispita 383 300 se polažu na sred njem, a 42 400 na višemstupnju. Maturalne ispite polaže 155 030 kandidata, najvišeje kandidata redovitih ispita 89 posto, a 21 tisuća prijevreme-nih. U budimpeštanskoj Hrvatskoj gimnaziji ispitima će pri-stupiti ukupno 26 kandidata, 20 na redovite ispite, dva đakana prijevremene te četiri gostujuća učenika. U pečuškoj Hr-vatskoj gimnaziji Miroslava Krleže ispitima će pristupitiukupno 42 kandidata, 32 na redovite ispite, dva đaka na pri-jevremene te četiri gostujuća učenika i četiri kandidata bezsred njoškolskog učeničkog statusa.

Maturalni ispiti školske godine 2014./15.

Pečuško Hrvatsko kazalište

PremijeraNova premijera u pečuškome Hrvatskom kazalištu bit će8. svibnja 2015. g. u 19 sati, u Dvorani «N. Szabó Sándor»(pečuš ko Narodno kazalište), a repriza iste predstave 9.svibnja 2015. g. u 19 i 12. svibnja 2015. g. u 17 sati, u Dvo-rani «N. Szabó Sándor»sali. Radi se o stavljanju na kazališnedaske teksta Agathe Christie Mišolovka.

Igraju: Mollie Ralston – Petra Grišnik; Giles Ralston –Armin Ćatić; Christopher Wren – Goran Smoljanović; Gos -pođa Boyle – Eva Polgar; Major Metcalf – Rafael Arčon; Go-spođica Casewell – Ivana Perkunić; Gospodin Paravicini –Dejan Fajfer; Narednik Trotter – Slaven Vidaković. Redatelj,dramaturg: Ivan Funk, scenograf, kostimograf: Péter Fenyő,asistent redatelja: Đula Beri. Ta drama do danas je najdužeigrana predstava u povijesti kazališta. Premda stara preko50 godina, još se i danas izvodi i nije izgubila svoju omilje-nost. Sadr žaj: Mladi bračni par zablokiran je mećavom nasvom imanju sa još četiri gosta, i slučajnim prolaznikomkoji se dovezao automobilom. Narednik Trotter doskija sedo njih i govori im da je ubojica na slobodi i da dolazi. Kadase ubojstvo zbilja dogodi, svi posumnjaju na CristopheraWrena, no na kraju zak ljuče da uboji ca može biti baš bilotko. Na kraju Trotter namješta zamku za jednog od uku-ćana.

ĐUD - Sedmi put se organizira pješačko hodočašće Peču-ške biskupije k Đudskoj Gospi, u subotu, 9. svibnja.Okupljanje hodočasnika je u subotu od 6.30 u parkirališturobne kuće FEMA. Sveta misa počinje u 14.30, nju će pred-voditi biskup György Udvardy, uz koncelebraciju svećen-stva Biskupije. Za vrijeme misnoga slavlja čitat će se ipjevati na hrvatskom i njemačkom jeziku.Prema dogovoru s vlč. Ladislavom Rontom, Anicom Posa-vac i Đurđom Geošić, pjevat će se za vrijeme pričesti Kristna žalu i na kraju Ružice majska. Bude li lijepo vrijeme, čla-novi harkanjskoga pjevačkoga zbora obući će narodnu noš -nju, bit ćemo radosni ako im se pridruži što više vjernika.

n 4 n TEMA

Svečana predaja Športskog dvorišta u Školskom centru Miroslava Krleže

U organizaciji Hrvatske državne samo -uprave te Hrvatskog vrtića, osnovne škole,gimnazije i učeničkog doma Miroslava Kr-leže, škole u održavanju HDS-a, 25. travnjau svečanim okvirima predano je na upot -rebu Športsko dvorište. Naime, vlade Re-publike Hrvatske i Mađarske, u zapis ni-cima (više godine unazad) Mješovitih od-bora složile su se glede sufinan ciranja pro-jekta obnove „Školskog i športskogdvorišta“, za što je Vlada Repub like Mađar-ske osigurala i izdvojila 135 000 eura,Vlada Republike Hrvatske do sada oko 65 000 eura.

Svečanosti su nazočili uime Državnogureda za Hrvate izvan Republike Hrvatskeglavna tajnica Draženka Arar i viša stručnasavjetnica Dubravka Severinski te DamiraŠiju, voditelja službe za kulturu, obrazova-nje, znanost i šport Državnog ureda zaHrva te izvan Republike Hrvatske.

Uime Ministarstva ljudskih resursa Ma-đarske, tajništva za Narodnosne i civilneveze Stipan Karagić, parlamentarni glas -nogovornik Hrvata u Mađarskoj MišoHepp, predsjednik HDS-a Ivan Gugan, ve-

leposlanik Republike Hrvatske u Mađar-skoj Gordan Grlić Radman, generalnakonzulica Republike Hrvatske u Mađar-skoj Vesna Haluga, prvi tajnik Veleposlan-stva Republike Hrvatske u BudimpeštiBerislav Živković, István Décsi, voditelj Fi-deszove frakcije u pečuškoj gradskojSkupštini, neki od voditelja ustanova uHDS-ovu održavanju, te manji broj znati-željnika. Domaćin je bio ravnatelj Hrvat-skog vrtića, osnovne škole, gimnazije iučeničkog doma Miroslava Krleže GaborGyőrvári. Među nazočnima bio je i pros -

lavljeni hrvatski reprezentativac, danas naprivremenom radu u Pečuhu Rober Jarni.

Nazočnima se obratila Draženka Arar,glavna tajnica Državnog ureda za Hrvateizvan Republike Hrvatske, te između osta-loga rekla: Zadovoljstvo i čast mi je poz -

d raviti vas uime Državnogureda za Hrvate izvan Repub -like Hrvatske i predstojniceDarije Krstičević. Jedno odnajvećih vrijednosti koje tre-bamo podržati i dati mladimajest znanje i obrazovanje.Nitko nije jači od čovjeka kojizna. Stoga se posebno radu-jemo ovakvim zajedničkimprojektima dviju vlada kojipridonose jačaju hrvat ske za-jednice u Mađarskoj i prija-teljskih veza dviju država.Posebno čestitam HDS-u iHrvat skom obrazovnom cen-tru Miroslava Krleže i svimakoji su pridonijeli uspješnom

završetku ovoga projekta. Djeci, učeni-cima, profesorima i odgajateljima želimuspjeh i zadovoljstvo u daljnjem radu.Držav ni ured za Hrvate izvan RepublikeHrvatske u suradnji s institucijama mađar-ske drža ve nastojat će pružati sustavnu isvesrdnu potporu kako ovom iznimnovažnom centru tako i drugim instituci-jama i projektima hrvatske manjine u Ma-đarskoj.

Okupljene je pozdravio Ivan Gugan,predsjednik HDS-a: Projekt obnove i mo-dernizacije obrazovnoga središta Miros -

lava Krleže počeo je prije dugo godina uskladu s naporima HDS-a da stvori štobolje uvjete za naše učenike kako u ovojustanovi tako i u santovačkoj školi koju ta-kođer iz godine u godinu obnavljamo imoderniziramo kako bi se i na taj načinšto veći broj djece uključio u hrvatski škol-ski sustav u Mađarskoj. Rezultati toga radase već vide i mislim kako možemo potvr-diti da su novac i trud uloženi na pravomjesto. Naravno, za ovakve poslove nijedovoljna samo dobra volja HDS-a, entuzi-jazam ravnatelja i djelatnika škole, potre-bna su i novčana sredstva koja su namosigurale razne ustanove u Mađarskoj iRepublici Hrvatskoj. Ovom bi prigodomzahvalio Ministarstvu ljudskih resursa Ma-đarske, Državnom uredu za Hrvate izvanRepublike Hrvatske, Gradu Pečuhu koji suprepoznali važnost ovoga projekta i uzHDS osigurali novčanu potporu za realiza-ciju. Posebno bi čestitao izvođačima ra-dova, također Hrvatima iz Mađarske, napreciznom i brzo obavljenom poslu, ka -zao je Ivan Gugan.

Govoreći na svečanosti, ravnateljHrvat skog vrtića, osnovne škole, gimna-zije i učeničkog doma Miroslava KrležeGabor Győrvári, podsjetio je na godinekoje su iza nas i na početke infrastruktu-ralnog razvoja danas suvremenoga Škol-skog centra Miroslav Krleže.

Osnivač (održavatelj), pečuška Grad-ska samouprava, 28. listopada 2002. g., natemelju vlastitoga dugoročnog Programaodgojno-obrazovnog razvijanja u sklopuPHARE CBC programa Europske unije pri-

Svečani govor ravnatelja Gabora Győrvárija

Draženka Arar, Stipan Karagić, István Décsi i Ivan Gugan

TEMA n 5 n

javio je natječaj za izradbu obrazovnogmaterijala i financijsku podršku proširenjaškolske zgrade.

Natječaj je odobren s nazivom: «Mi -roslav Krleža» Croatian-Hungarian Educa-tional Centre complex developmentproject. U sklopu programa razrađen jeobrazovni materijal: „Nacionalne vrednoteu zajedničkoj Europi“, za provedbu prog -rama, Hrvatska škola nastavila je svojedjelovanje kao središte za usavršavanjehrvatskih učitelja. Akcijski plan mogućihaktivnosti u prekograničnoj suradnji po-seban je dio programa, čija je svrha isko-ristiti sve one specifičnosti koje su dane naobje strane granice, u višekulturnim okru-ženjima.

Projekt je od iznimnog značenja baš urazdoblju kada je Republika Hrvatska pri-premala ulazak u Europsku uniju, kada sena pozitivnome primjeru moglo dokazatišto je ono što može dobiti podršku od za-jednice, kazao je Győrvári.

Za ostvarenje projekta odobrena susredstva u iznosu od 1,65 milijuna eura.Pečuška Gradska samouprava obvezala sena 25 postotno sufinanciranje, što je bilavelika stvar jer se radilo o do tada nepo -znatome području velikih projekata. Usklopu toga je izgrađeno šest novih učio-nica, aula (konferencijska dvorana) za 250osoba i učenički dom, s četveroposteljnimsobama za 80 učenika. Novoizgrađenozdanje u potpunosti i najmodernije je na-mješteno. Radovi su završeni: 31. kolovoza2005. g. Dakle, prije deset godina.

Iz originalnoga iznosa, zbog povoljneponude, bilo je moguće u potpunosti ob-noviti školsku kuhinju i restoran, te pred-vorje stare školske zgrade. Ovaj projektnazivamo drugom fazom! Dakle, nakonizvr šenih radova novi objekt i dio starogadobio je jedinstveni izgled. Radovi su za-vršeni 15. veljače 2006. g., reče Győrvári,te dodao da se ukazala sretna okolnost priokončanju PHARE projekata u Mađarskoj,kada su se svi potencijalni natjecatelji ukorist Hrvatske škole odrekli mogućefinan cijske podrške u vrijednosti od 300tisuća eura i tako stvorili realnu moguć-nost za početak ostvarenja treće faze, štoje bilo moguće početi na temelju osigu-rane podrške Vlade Republike Hrvatske(750 000 eura) i Vlade Republike Mađarske(750 000 eura).

U trećoj je fazi obnovljeno pročelje ikrov stare zgrade, izmijenjena stolarija(prozori, vrata), obnovljeni sanitarni blo-kovi i dograđene garderobe (svlačionice)pokraj športske dvorane. Ugovor je sklop -ljen s izvođačem radova 29. studenoga2005., a radovi su završeni 31. kolovoza

2006. g. Treća je faza koštala 1 800 000eura. Iz preostalih sredstava izvršena jekompletna – i unutarnja – adaptacija (IV.faza). U sklopu IV. faze adaptirane su sveučionice i hodnici „stare zgrade“ te izgra-đena nova, u odnosu na staru, dvostrukoveća športska dvorana, koja i tako udovo-ljava samo minimalnim standardima. Poplanu je uređena i knjižnica. Ra do- vi su završeni 31. kolovoza 2008. g. Na tajnačin, cjelokupni iz nos, koji je utrošen naproširenje i adaptaciju školske zgradeHrvat ske škole Miroslava Krleže u Pečuhu,bio je ukupno 4 000 000 eura!!!, naglasioje Győrvári.

Nakon tako provedene treće i četvrtefaze Hrvatska škola u Pečuhu, koja svakegodine broji sve više učenika, postaje upotpunosti obnovljeni školski centar, kojije pogodan za poprimanje niz drugihsadr žaja, koji su potrebni za razvijanje na-cionalne svijesti mladih naraštaja Hrvata

u Mađarskoj. Jedini je ne-dostatak komp leks ne ob-nove bio da školsko išportsko dvorište nijemoglo biti uklopljeno uizvođačke radove i na tajnačin „slika“ i funkcijaškole još nije bila pot-puna.

Vlade Republike Hr-vatske i Republike Ma-džarske u zapisnicima(više godine unazad) Mje-šovitih odbora složile suse glede sufinanciranjaprojekta obnove „Škol-skog i športskog dvorišta“,za što je Vlada Mađarskeosigurala i izdvojila 135000 eura, Vlada RepublikeHrvatske, kazala je glavnatajnica Dubravka Arar,

preko Državnog ureda za Hrvate izvanRepub like Hrvatske u ovaj projekt takođerje u posljednje dvije-tri godine uložila 135000 eura. Iz Ureda HDS-a saznajemo kakoje nekoliko dana prrije predaje športskogagrališta stiglo je na račun dio preostalihsredstava a preostali dio očekuju nastupa-jućih mjeseci.

Vrpcu novoizgrađenoga Sportskogadvorišta prerezao je Robert Jarni, izveo jepočetni udarac, a potom su na teren izašlisudionici državnoga malonogometnogturnira koji se u organizaciji HDS-a odvijaotoga dana na novome športskom igralištus umjetnom travom. Nova generacijatrave, fantastičan teren. U Hrvatskoj jošnisam vidio u školama da netko ima takvoigralište s takvom travom. Počašćen samšto sam pozvan i što je meni pripala častprvoga početnog udarca.

Branka Pavić BlažetinFoto: Stipan Balatinac & Ákos Kollár

Početni udarac izveo je proslavljeni hrvatski reprezentativac, trener pečuškoga kluba PMSC Robert Jarni(na slici s Jozom Solgom).

n 6 n BAČKA

Prijateljska suradnja bačkih naselja u Ma-đarskoj s hrvatskim općinama u matičnojzemlji obogaćena je povezivanjem novihdvaju naselja.

Podsjetimo kako je izaslanstvo čavolj-ske Hrvatske samouprave u pratnji čla-nova Bunjevačkoga kulturnog kruga, prviput prošle godine boravilo u posjetu Ča-čincima u Hrvatskoj na Danu Općine, ačelnici Čačinaca početkom ove godinegostovali u Čavolju na Bunjevačkomprelu, te je dogovoreno buduće poveziva-nje i suradnja dvaju naselja.

Tako je povodom Dana Općine, od -nos no 22. godišnjice postojanja OpćineČačinci, sredinom travnja ove godine uČačincima svečano potpisan Sporazum omeđusobnoj suradnji Općine Čačinci i Sa-mouprave naselja Čavolja. Do suradnje jedošlo na poticaj čavoljske Hrvatske sa-mouprave, na čelu s njezinim predsjedni-kom Stipanom Mandićem. Dan Općineobilježen je svečanom sjednicom Općin-skog vijeća, te otvorenjem nove općinskevijećnice, a već po tradiciji nagrađeni su izaslužni za razvoj Općine.

Nakon polaganja cvijeća i paljenja svi-jeća poginulim hrvatskim braniteljimakod njima posvećenoga spomen-obilježjau središtu Čačinaca, blagoslovom župnikačačinačkog Ivice Razumovića, otvorena jenova općinska Vijećnica. U novom pros -toru svečano je potpisan poslovni i prija-teljski Sporazum između Općine Čačinci iSamouprave naselja Čavolja, a potpisali suga načelnici Mirko Mališ i Norbert Ham -háber.

Prilikom potpisivanja Sporazuma na-čelnik Općine Čačinci Mirko Mališ izmeđuostalog reče kako je ovaj Sporazum pot-pisan radi uspostave prekograničnesurad nje te učvršćivanja veza na gospo-darskom, socijalnom, kulturno-umjetnič -kom, prosvjetnom, turističkom i šport -skom području i poradi zajedničkih inte-resa. Čavoljski načelnik Norbert Hamhá-ber izrazio je veliko zadovoljstvosuradnjom s Općinom Čačinci te naglasiokako je siguran da će ove dvije općine za-sigurno imati plodne i uspješne zajed -ničke projekte. Hamháber je na krajuzaključio „kako je svijet mali” jer je njegovdjed rođen upravo u Čačincima.

Na svečanoj sjedniciu nazočnosti saborskogzastupnika Josipa Đa-kića, zamjenice županaVirovitičko-pod ravskežupanije Sanje Bošnjak,predsjednika Kluba ute-meljitelja HDZ-a „Dr. Fra-njo Tuđman“ MilanaKovača, općinskih vijeć-nika, predstavnika brani-teljskih udruga, gospo-darstvenika i drugihgos tiju, predsjednik op-ćinskog Vijeća TomislavTomić u sklopu svojegapozdravnoga govoraistaknuo je da svi vijeć-

nici zajednički i naporno rade na dobrobitOpćine.

– Iako su teška vremena i teško ćemodoći do financijskih sredstava, Općina Ča-činci spremna je realizirati ciljeve koji supostavljeni za budućnost. Radimo namnogim projektima iznimno važnim zarazvoj Općine, i nadam se da ćemo uzpomoć države, županije i europskih fon-dova odraditi barem veći dio zacrtanihprojekata. – reče uz ostalo načelnik Mališkoji je u svom izlaganju predstavio i ostva-rene i planirane općinske projekte.

Općina Čačinci podijelila je i priznanjazaslužnima za razvoj Općine pa su takonagrađeni: obitelj Ognjenović iz Vojloviceza doprinos u razvoju športa, Lovačkaudruga „Fazan” za doprinos u razvoju lov-stva i lovnog turizma, Streličarski klub„Streličari grofa Jankovića” za doprinosšportu i promicanju Općine na područjuHrvatske, Danijel Smiljanić za doprinos urazvoju gospodarstva i humanitarno dje-lovanje na području Općine, Zdenka Mi-lobara za doprinos u razvoju kulture teMilan Kovač iz Zagreba za doprinos u raz-voju višestranačja i demokracije na pod -ručju Općine Čačinci, koji se i obratio uimenagrađenih.

Proslavu Dana Općine uveličali su iuljepšali članovi KUD-a Čačinci koreogra-fijom ”Slavonija” te na kraju i sjajni tambu-raški sastav Fijaker.

S. B.Čavoljsko izaslanstvo, Norbert Hamháber, Stipan Mandić i Stana Gašparović, polaže vijenac.

Obogaćena suradnja prijateljskih naselja u Bačkoj

Sporazum o međusobnoj suradnji Općine Čačinci i Samouprave sela Čavolja

Sporazum su potpisali načelnici Mirko Mališ i Norbert Hamháber.

BARANJA n 7 n

U organizaciji mjesne osnovne škole, 15.travnja 2015. g. u salantskoj školi prire-đeno je natjecanje u kazivanju stihova nahrvatskome jeziku. I ove su godine u škol-skom natjecanju sudjelovali gotovo sviučenici koji u salantskoj osnovnoj školipohađaju nastavu hrvatskoga jezika i knji-ževnosti. Predmet predaju dvije nastav -nice, Eva Adam Bedić i Timea HorvatTakács, a nastava se odvija od prvoga doosmoga razreda u salantskoj narodnosnojškoli. Riječ je o tradicionalnom natjecanjukoje se već umalo dva desetljeća organi-zira pod pokroviteljstvom salantskeHrvat ske samouprave, kaže njezin pred-sjednik Mijo Štandovar. Ove godine prili-kom svečanosti kazivanja stihova nahrvat skom jeziku gošća škole bila je i ge-neralna konzulica Vesna Haluga, koju suzastupnici Hrvatske samouprave upoznalisa stanjem Hrvata u Salanti, a ravnateljicaškole Györgyi Balog pobliže, s pomoćukolega, sa salantskom školom, koju poha-đaju učenici iz nekoliko okolnih naselja.

Ocjenjivački sud u sastavu BrankaPavić Blažetin, predsjednica, Diana Kecs -kés Bori, Brigita Štivić Šandor i Mijo Štan-dovar imali su nimalo lagan zadatak.

Učenike i nazočne pozdravila je nas -tav nica Eva Adam Bedić. Natjecanje se

odvijalo u nekoliko kategorija: kategorija1., 2., 3. – 4. i 5. – 8. razreda,

U kategorija 1. razreda prvo mjestoosvojio je Balázs Szegfű sa stihovimaEnesa Kiševića Moja mama, drugo mjestoBence Zagorac sa stihovima Jadranke

Čunčić Bandov Šuma na zidu, a trećemjes to Boglárka Piri sa stihovima Mojamama.

U kategoriji 2. razreda prvo mjestoosvojila je Lili Vlašić sa stihovima NataliŠarić Nekulturni medo, drugo mjesto Niko-lett Szabó sa stihovima Natali Šarić Znakza zubić-vilu, a treće mjesto Minea Ignáczsa stihovima Mladena Kušeca Djevojčica isreća.

U kategoriji 3. – 4. razreda prvo mjestoosvojila je Stela Petrović sa stihovimaĐuse Šimare Pužarova Sjajna igra, drugomjesto Kitti Tóth sa stihovima Luke Paljet -ka Pljesak za jedan i drugi dlan, a trećemjes to podijeli su Reka Rajić sa stihovimaGrigora Viteza Lastavica, i Laura Tálos sastihovima Kuzmana Landeka Medo.

U kategoriji 5. – 8. razreda prvo mjestoosvojila je Karina Križić sa stihovima SonjeSmolec Kornjača, drugo mjesto podijelilesu Dorottya Rendes sa stihovima NataliŠarić Zaljubljena maca, i Anada Takár sastihovima Ivice Vanje Rorić Sreća, a trećemjesto podijelili su Barbara Kis-Pál sa sti-hovima Ive Kobaša Sretna magarica, Haj-nalka Kismarci sa stihovima JadrankeČunčić Bandov Jesenska garderoba, ErikKrižić sa stihovima Ratka Zvrka Zec i puž teViktória Nagy sa stihovima Kuzmana Lan-deke Snješko Bijelić.

Branka Pavić Blažetin

Školsko natjecanje u kazivanju stihova u salantskoj školi

Svi sudionici natjecanja

Najbolji kazivači stihova na hrvatskom jeziku

n 8 n KULTURA

Gostovanje u PožegiNa poziv Ličkoga zavičajnog društva „Vila Velebita” iz Požege, te njihova predsjednika Josipa Fajdića, 18. travnjaŽenski pjevački zbor iz Pečuha, plesači i svirači KUD-a Marica iz Salante, te Orkestar Vizin boravili su u prelijepomgradiću Požegi. Njih je otpratio i Mišo Šarošac, voditelj pečuškoga Hrvatskoga kluba „August Šenoa”.

Stigavši u Požegu, svi su oni ugošćeni odličnim ručkom, a potomje slijedilo razgledanje grada. Premda je vrijeme bilo prohladno,pogledali su katedralu, crkvu sv. Lovre, a zatim se razgledanje na-stavilo po slobodnom izboru. Neki su prošetali malim ulicama, aneki pak popili kavicu, ili pojeli ukusne kolače.

Program hrvatskih društava upriličen je navečer u 7 sati uGradskom kazalištu, gdje je pred mnogobrojnom publikompredstavljena bogata kulturna baština Hrvata iz Mađarske, krozpjesmu, glazbu i ples. Pjevale su se podravske i baranjske pjesme,izvodili su se bunjevački i baranjski plesovi. Kao gesta prema do-maćinima plesači su izveli i slavonske plesove, a svirači su zabav-ljali publiku mohačkim šokačkim, te bunjevačkim napjevima.Najveći znak zahvalnosti sa strane publike bio je kada su i oni za-pjevali s nama. Kroz raznoliki folklorno-glazbeni program ovi do-kazani njegovatelji hrvatskoga kulturnog i povijesnog izričajapokazali su požeškoj publici kako se izvan domovine uspješnobrine za život hrvatske pjesme i plesa. Salantski KUD «Marica» ti-jekom 15 godina svog postojanja posebno uspješno njeguje tra-diciju hrvatskih Bošnjaka i sudjeluje na brojnim folklornimpriredbama u Mađarskoj i izvan nje. Na požeškom koncertu izveo

je i slavonske i bunjevačke pjesme i plesove. Jednako uspješnonastupili su Tamburaški orkestar «Vizin», jedan od najpoznatijihhrvatskih tamburaških sastava u Mađarskoj, i ženski pjevački an-sambl HKD-a «August Šenoa» iz Pečuha, koji djeluje preko 30 go-dina. Osim brojnih nastupa, ove folklorne skupine izdale su i

svoje nosače zvuka, donosi portal grada Požege. Nakon pro-grama druženje domaćina i gostiju nastavljeno je uz obilnu ve-čeru i uza svirku vizinovaca, te Maričinih tamburaša. No, kao isvemu, i ovome dođe kraj, pa su se gosti sa zajedničkim kolomoprostili od ljubaznih domaćina, u nadi da se nezadugo vide uPečuhu.

Požeški pjevači i tamburaši gostuju u Pečuhu 21. svibnja.Putni trošak gostujućih društava snosila je Hrvatska udruga

„August Šenoa“.Vesna Velin

Salanćanke

Tamburaški orkestar „Vizin"

Svi sudionici programa

Trenutak za pjesmu

Tu iza uglaTu iza uglapostoji jedan kamens imenomjednog susretai jednog ljeta.Samo mi spominjemotoplinu naših usanai ljubav jednu,veliku ljubav.Tu iza uglaiza zida sjećanja,pauk jedanplete staze svojeoko imena mog,tu iza uglana kamenom zidu,na kamenom zidu...

Ivan Huljev

U SPOMEN n 9 n

Nekadašnji reporter naše zajedničke televizijske emisije„Naš ekran” Stevan Popović pri snimanju s osnivačima Centralnog ansambla DSJS-a (Demokratskog saveza

Južnih Slavena u Mađarskoj); slijeva: Mate Filipović (harmonika), Marin Žužić (gitara), Antun Karagić, Lambros Trendos, Antun Hosu, Tóni Lósz,

Dimitrije Dimitrijević, Kostas Pisjos-Koča i Marko Dekić (gitara)

Bogatstvo...

Odlazak Matičine novinarke Željke Lešić

Nakon kratke i teške bolestiŽeljka Lešić, dugogodišnja no-vinarka časopisa Hrvatske ma-tice iseljenika, preminula je 26.travnja u Zagrebu u šezdesetojgodini života. Uvijek je bila srdačna i otvorena s kolegama,sugovornicima, ali najviše s lju-dima u manjinskim i iselje -ničkim zajednicama izvan do -movine. Teme kojima se bavilanovinarski je donosila objek-tivno, ali i s naglašenom osobnošću. Zahvaljujući svome neupit-nom domoljublju i čovjekoljublju, pouzdanosti, radišnosti ipoštenju, stekla je iznimno velik broj znanaca, prijatelja i pošto-vatelja u zemlji i iseljeništvu. Željka Lešić rođena je u Cerni, školovala se u Vinkovcima, studi-rala pravo u Zagrebu, gdje je i započela profesionalnu novinar -sku karijeru kao suradnica zagrebačkog magazina Vikend ivoditeljica glazbene emisije na Radiju Zaprešić. Godine 1994.zapošljava se u Hrvatskoj matici iseljenika, a u Informativnomtjednom prilogu za iseljenike Dom i svijet, negdašnjem pod -listku inozemnog izdanja Večernjeg lista, kojem su nakladnicibili HIC i HMI, pisala je u svim brojevima – kojih je bilo ukupno440 – i to u vremenskom razdoblju od 1994. do 2004. Uz tek-stove u mjesečniku Matica, čijega je uredništva bila član, objav-ljuje priloge i u Matičinu godišnjaku Hrvatskom iseljeničkomzborniku, kao i na Matičinu web-portalu. Prateći projekt «Hrvat-ska priča» – nas tao zahvaljujući Hrvatskoj matici iseljenika, pro-gramu glazbene proizvodnje HRT-a, HGK-u, Hrvatskoj turističkojzajednici, Uredu za kulturu Grada Zagreba i dr. – koji je nastu-pima vrsnih umjetnika od 2002. predstavljao našu državu u Eu-ropi, Australiji i Južnoj Africi, uspostavila je trajne prijateljske iposlovne veze s pojedincima i čelnicima hrvatskih prekomor-skih iseljeničkih zajednica. Također kao dopisnica, 2009. pratilaje predstavljanje naše tradicijske kulture u Kanadi s vinkovačkimKUD-om „Šumari“ i zagrebačkim FA „Venčec“ u Australiji. Djelat -no sudjelovanje u organizaciji prvih Hrvatskih svjetskih igarapriređenih 2006. i 2010. godine u Zadru, osim kao novinarka,imala je i kao ravnateljica Domovinskog sjedišta Hrvatskogasvjetskog kongresa. Lani bila je i tajnica Igara koje su u Zagrebuokupile 800 mladih športaša hrvatskih korijena iz svijeta. Napisemigrantske tematike i intervjue s našijencima s raznih meridi-jana i paralela, te crti ce iz života selilaca, objavljuje u brojnim ti-skanim i elektroničkim tjednicima i mjesečnicima poput GlasaKoncila, Hrvatskoga fokusa, Hrvatskoga slova, američkog Zajed-ničara, australskih Hrvat skoga vjesnika i Nove Hrvatske te neg -dašnjih australskih listova Maestrala i Spremnosti. Nećemo zaboraviti našu Željku, našu prijateljicu i kolegicu, našunasmijanu Slavonku. Pamtit ćemo naša druženja, projekte kojesmo zajedničkim snagama odradili, sretne i tužne trenutke uMatici. Želimo se sjećati njezina pogleda i glasa, optimizma i en-tuzijazma, mnoštva rečenica kojima je opisala živote, nade isnove različitih ljudi. Nama sada nedostaju riječi kojima bi opi-sali što je bila i još više što je za nas, i mnoge druge koji su je ci-jenili i voljeli, ostala. Opraštamo se od nje stihovima pjesme kojuje voljela: Otišla je pijetli kad se bude, kao da u šetnju nekud kreće.Otišla je s mirisima jutra, da l’ je znala da se vratit neće.

Ožalošćene kolegice i kolege iz Hrvatske matice iseljenika

Natječaj za narodnosnustipendiju

Državno tajništvo odgovorno za narodnosne civilne i društ -vene odnose pri Ministarstvu ljudskih potencijala objavilo jenatječaj za narodnosnu stipendiju. Na natječaj se mogu javitinarodnosni učenici srednjih škola koje djeluju prema prog -ramu na materinskom jeziku ili prema dvojezičnom prog -ramu, a kod narodnosti koji nemaju ustanove s takvimprogramom oni iz ustanova s predmetnom nastavom narod-nosnoga jezika. Stipendija je utemeljena s namjerom da po-maže nastavak školovanja nadarenih učenika koji zbogudaljenosti mjesta obitavanja ili financijskih razloga imajupoteškoća u daljnjem visokoškolskom školovanju. Javiti se mogu učenici koji su mađarski državljani i premasvojoj izjavi pripadaju nekoj narodnosnoj zajednici, čiji jeprosjek ocjena najmanje četiri (prema uredbi za pravo na Na-rodnosnu stipendiju) na kraju prethodne školske godine, uistom razdoblju ne dobivaju nikakvu drugu stipendiju, od-nosno završavaju dvije godine niže godište od mature. Priodabiru stipendija imaju prednost oni kandidati čije školo-vanje – prema izjavi ustanove – od drugih natjecatelja većije teret za skrbnika. Uzima se u obzir prosjek ocjena, aktiv-nost u narodnosnome kulturnom životu škole i u svojoj mjes -noj zajednici, socijalna pozadina i planovi za daljnjunaobrazbu. Stipendija koju je utemeljio odgovorni ministarza narodnosnu politiku dodjeljuje se u iznosu od 60 tisućaforinta, godišnje deset mjeseci i glasi za posljednje dvije škol-ske godine srednje škole. Stipendiju mogu dobiti dva uče-nika po ustanovi, a jedan po godištu. Na temelju prijavljenihnatječaja ministar će odlučiti o dodjeli stipendija čija ćeimena biti objavljena na vladinoj online-stranici. Izvori zaprogram osigurani su iz proračuna namijenjenih narodnos -tima pri Ministarstvu ljudskih potencijala. Rok je za prijavunatječaja 24. svibnja 2015. Ostale se informacije mogu naćina web-stranici: kormany.hu.

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

U kazališnoj dvorani tukuljskoga domakulture i knjižnice 17. travnja priređena jezavršnica Comeniusova projekta Europskeunije naslova „Tradicionalne dječje igre iplesovi Hrvatske i Mađarske“, koji se ostva-ruje s partnerskom suradnjom tukuljskeOsnovne škole Sándora Weöresa i zagre-bačke Osnovne škole Prečko. U skloputoga projekta lani su tukuljska djeca, njihdesetero, u pratnji učiteljice Marije Pren-ner-Dobóczky i nastavnika Edmonda Ben-dea, deset dana boravila u Zagrebu, gdjesu učila hrvatske plesove i kulturu, posje-tila zdanje Hrvatskoga sabora, putovali uVeliki Tabor, Kumrovec i Mariju Bistricu.Hrvatskoj je školi za ostvarenje projektnihprograma osiguran okvirni financijskiiznos od 14 tisuća eura.

Djeca iz Hrvatske u pratnji profesoraŽeljka Maka i profesorice Ivane Radačićboravila su u Tukulji od 9. do 18. travnja.U to su vrijeme stanovali kod obitelji, i

ustrajno učili pjes -me i plesove Mező-földa. Na satu zem -ljopisa upoznali sudržavu Mađarsku,grad Tukulju i oko-licu. Posjetili su zna-menitosti Budim-pešte i otputovali i udalmatinski gradSenandriju, gdje supogledali Škanzen,muzej na otvore-nome. Za provedbu projektnih programatukuljskoj je školi dodijeljen iznos od 15tisuća eura. Za vrijeme projekta po desetučenika iz zagrebačke i tukuljske školetvorili su jedan razrednički odjel te zajed-nički, s pomoću i sudjelovanjem stručnihnastavnika, ostvarili projektne programe„Tradicionalne dječje igre i plesovi Hrvat-ske i Mađarske“.

Na završnici su-dionici su zajedničkitrebali predstavitipublici pjesme i ple-sove Mezőfölda,koje su uvježbaleBrigitta Ábrahám, Il-dikó Bús i Pál Ka-kukk. Svečani suprogram svojom na-zočnošću uveličaliveleposlanik Repub -like Hrvatske u Bu-dimpešti GordanGrlić Radman, parla-mentarni zastupnik

Zoltán Bóna, glasnogovornik hrvatske za-jednice u Mađarskome parlamentu MišoHepp, povjerenik mađarske vlade i vodi-telj vladina ureda Peštanske županije Ri -chárd Tarnai, tukuljski gradonačelnik PálHoffman, zamjenica predsjednika Hrvat-ske državne samouprave Angela ŠokacMarković, predsjednik Saveza Hrvata uMađarskoj Joso Ostrogonac, ravnatelj pe-čuške Hrvatske škole Miroslava KrležeGabor Győrvári, ravnateljica budimpeš -tanskog HOŠIG-a Ana Gojtan i ravnateljicapartnerske škole Jadranka Ostarčević,bivša dugogodišnja predsjednica Tukulj-ske hrvatske samouprave Zorica Agatić,izaslanstvo iz Gare, na čelu s predsjedni-kom tamošnje Hrvatske samouprave Mar-tinom Kubatovom te ini uzvanici.

Program je otvoren dječjim pjesmamaMezőfölda, u kojem su predstavljene bro-

jalice, potom su slijedili plesovi u kolu iztoga geografskog područja, koji su se iz-vodili za vrijeme uskrsnih blagdana. Naples mladih djevojaka pjesmom su odgo-varali mladići. Momci su najviše pjevaliprije odlaska u vojsku, pjesme govore utužnome rastanku od obitelji, ljubavi i čež-nji za domom i o životu u vojarni. Sljedećaje plesna koreografija govorila o vjenča-nom običaju. U životu svakoga narodaistaknuto mjesto ima vjenčano slavlje.Svatovi ostanu u sjećanju i u veselim i tuž-nim pjesmama. Najvažniji je trenutakopraštanje mlade od obitelji. Djevojke supjevale oproštajne pjesme mladenke izVesprimske županije. Potom su slijediliples pastira, ples s bocama i čardaš. Naj-ljepši je plod ljubavi mladih rođenje dje-teta. Najvažniji je trenutak majčinstvaodgoj djeteta. Završni je dio programabila uspavanka iz Željezne županije.

Druženje je nastavljeno oko bijelogastola na prijamu, na kojem je uručen dargarskog izaslanstva: bunjevačka lutka.

Kristina Goher

Završnica Comeniusova projektau Tukulji

GRADIŠĆE n 11 n

Posjet hrvatskoj grupi čuvarnice «Čarobni dvorac»

Sedamnaest ljet dugo hrvatski odgoj u SamboteluHrvatska grupa u sambotelskoj čuvarnici Mesevár / Čarobni dvorac, pod brojem 10. u Gagarinovoj ulici, postojijur sedamnaest ljet dugo, ali jur pred tim ljetodan su se mogla dica učiti svaku subotu po hrvatski, u okvirumjesne Hrvatske samouprave. Za odgojiteljicu je angažirana Helena Gerenčer-Devai, rodom iz Narde, ka ne shra-nja svoje spominke na početak, kad je bilo dost problemov, a i danas svakidašnji mali nesporazumi kvaru vječnuidilu djelovanja u spomenutoj ustanovi. Trenutno 25 dice pohadja ovu grupu, u koj su zaposlene dvi hrvatskogo-voreće odgojiteljice, ona kot peljačica grupe i Piroška Geičnek ter jedna hrvatskogovoreća tetka, Kristina Škra-pić-Tóth. Već je pred svimi jasno, kako bi mogla služiti ova grupa kot i osnovna baza budućega školskoga centrau dotičnom gradu. Ako će sve ići po planu, prvo školsko ljeto bi moglo krenuti jur u jesen 2016.

Da je djelovanje s dicom jako uspješno uovoj sambotelskoj grupi, to dokazuje izahtjev roditeljev, ki ljeto na ljeto upisujudicu na hrvatski. U nedavno proširenojzgradi u vlasničtvu povidajkov, po riči pe-ljačice odgojiteljice Helene Gerenčer-Devai, hrvatsku grupu pohadja 25mališanov, a iz ovoga ukupnoga brojasamo trimi nimaju hrvatske korene. Ostaladica idu iz okolišnih hrvatskih sel, svakidan putuju s roditelji skupa u Sambotel,ali su uglavnom nukići doseljenih sambo-telskih Hrvatov. Takova je i nukica stare-majke Johane Geošić-Kalmar, ka uprav zavrime našega boravka dojde u čuvarnicu.– Ja nisam naučila svoju dicu po hrvatskise pominati, nažalost, ali sad vidim kakobi to bilo potribno. Što sam zagrišila privlašćoj dici, to bi sad popravila, i rado bividila, kad bi se moji nukići znali po hrvat-ski. Ja se s njimi nek po hrvatski pominam,čuda razumu, malo znaju i govoriti. Mojakći je jako zadovoljna s djelom ove čuvar-nice, i svi mi rado bi vidili, ako bi dicamogla dalje nastaviti i školovanje na hr-vatskom jeziku – veli staramajka, rodom izPetrovoga Sela. Kako dalje doznajemo odHelene Devai, hrvatska grupa sastoji se oddice različite starosti, a hrvatske djelao-nice teču svaki dan, isključivo dopodne.

Ona je zaposlena u ovoj struki jur 33 ljetadugo i smatra da momentalno imaju podrukom idealni broj dice, iako bi bilo i većihinteresa sa strane roditeljev. Medjutim,mjesna Hrvatska samouprava je stavilalimit u broju 25, i to je dobro, tako se kaže.– Mislim da smo u zadnjem momentu, priposlidnjoj uri, ako kanimo još spasiti našjezik. Nažalost, asimilacija je tako velika daako ne bi bilo takovih fanatičarov u Petro-vom Selu, Koljnofu, Gornjem Četaru, a i

kod nas, već bi bilisve izgubili. Našaljeta idu, ne znam,hoće li za namiostati takova gene-racija, ka će tolikosnage položiti uovo hrvatsko dje-lovanje kot mi –komentira žukopeljačica grupe inastavlja: – Ufamse da svi oni ki mo-raju biti polagosnivanja škol-skoga centra uSambotelu, sadaće se zalagati za

naš skupni interes. Ako bi mi znali samo-stalno, med našimi ljudi djelati, naša za-daća bi bila puno laglja nego sad. U jesen pet mališanov će zbogomdati hr-vatskoj grupi, a toliko je i upišeno, znači,praznoga mjesta jednostavno neće biti. – Čudakrat sam ćutila da mi je dost, osta-vit ću sve ovo, ali ne zbog dice, nego zbogonih ki bi morali stati polig nas, a nisu, i kibi morali ojačati nas, ali nisu. Zvali su mesvakamor djelati, od Austrije do ugarskihgrup, još i za peljačicu čuvarnice, ali uvijekje bila ta ćut u meni, ako ja projdem, ondaće ova grupa nestati, isto tako kot i hrvat-ska dica u sambotelski škola. Sad mislimda postojanje ove grupe prik sedamnaestljet je velika rič i da još svenek imamo 25mališanov ki se želju učiti po hrvatski, toje uprav tako velika stvar. Čudakrat sećutim trudna, a isto tako sam i turobna daje toliko dice pušćano u hrvatskom po-gledu, ali sad već mislim, moram i dalje iz-držati, posebno ako se utemelji ta željnočekani odgojno-obrazovni centar unašem gradu – završimo tako, nekako op-timistično naš razgovor u jedinoj gradskojčuvarnici ka je usko povezana s hrvat-stvom Sambotela.

Tiho

n 12 n PODRAVINA

Izgradnju fotovoltaičnih sustavaGodine 2014. objavljen je Operativni program za okoliš i energiju«Razvoj fotonaponskih sustava». Raspis natječaja spomenutogaprograma za izgradnju fotovoltaičnih sustava na krovovima nek -retnina koje su u posjedu mjesnih samouprava, naišao je namnoštvo zainteresiranih natjecatelja, te je na tome predan velikibroj natječaja. Jedan od natječaja predala je i Samouprava selaStarina. U programu ukupne vrijednosti od pet milijardi forintimogle su se natjecati mjesne samouprave, i proračunske usta-nove mjesnih samouprava za 100 % bespovratnu potporu. Ciljje natječaja razvoj i širenje novih izvora energije s manjim opte-

rećenjem za okoliš, manještetnih energetskih izvorakoji smanjuju emisijuugljičnog dioksida, te po-većanje ulogu električneenergije na osnovi obnov-ljivih izvora energije. Starin-ska Seoska samoupravadobila je bespovratna sred-stva ulaganja u vrijed nosti25 230 389 forinti, a razvoj

treba provesti na Domu sta-rih GAMESZ, zgradi osnovne škole, liječničkoj ordinaciji i zgradimjes ne samouprave i doma kulture. Projekt je započeo 1. svibnja.U sklopu njega fotonaponski sustav ukupne priključne snage34,50 kW bit će instaliran do kraja ljeta, 31. kolovoza 2015. go-dine. Projekt je izradila tvrtka Eu-Winner Kft.

Razvoj liječničke ordinacijeU sklopu projekta broj DDOP–3.1.3/G-14 programa «Egészség -ügyi alapellátás fejlesztése» (Razvoj osnovne zdravstvene zaš -tite), objavljenom lani, pomoću kojega se pružila mogućnostnatjecateljima za razvoj osnovne zdravstvene zaštite južnoga Za-dunavlja, starinska Seoska samouprava predala je natječaj „Drá-vasztára Orvosi Rendelő Fejlesztése” (Razvoj starinske liječničkeordinacije) radi cjelovite obnove tamošnje liječničke ordinacije.U sklopu programa mogle su se natjecati mjesne samouprave,njihove udruge, crkvene osobe i organi uživatelji državnoga pro-računa. Potpomaže se liječnička opća praksa, praksa opće pedi-jatrije, praksa opće stomatologije, razvoj dežurstava vezanih uzto, te infrastrukturalni razvoj i nabava sredstava službe dječjihpatronažnih sestara. Moglo se natjecati na 100 % bespovratnupotporu u vrijednosti od 10 do 60 milijuna forinti. Projekt cjelo-vite obnove liječničke ordinacije u Starinu dobio je potporu vri-jednu 55 831 748 forinti. Projekt je izradila tvrtka Eu-Winner Kft.

U sklopu projekta obnovit ćese postojeća zgrada liječničkeordinacije, osuvremeniti škol-ska ordinacija i dječja patro -naž na služba, promijenitiprozori i vrata, razviti pristup-nost, izgraditi tri parkirnamjes ta, mjesto parkiralištu bezprepreke, kupiti osobno voziloi motocikl čime će se uslugeubrzati.

Dravski polumaratonObjavljen je službeni raspis natječaja za prijavu na ovogodišnjidravski polumaraton. Natjecanje, koje će se ove godine održatiosmi put, bit će 11. srpnja sa startom u Barči i Rasinji (Heresz-nye), gdje je i cilj polumaratona. Staza duga 21 kilometar svakadva kilometra bit će opremljena osvježavajućim postajama.Oni kojima je dužina polumaratona preveliki izazov, mogu seprijaviti za natjecanje na stazi dužine 3,8 kilometra te na stazidužine 800 metara.

BARČA – Izrađena je online turistička prog ramska knjižica za2015. g. Saveza Rinja – Drava. U katalogu su sakupljene priredbenaselja toga područja. Kalendar događanja može se pronaći naSavezovoj web-stranici. U prospektu zainteresirani mogu pro-naći datume programa vodenog, pješačkog, biciklis tičkog tu -rizma, dana naselja, razne kampove i natjecanja.

MARTINCI, ŠELJIN– Uz potporu mjes -nih i hrvatskih sa-mouprava sela Mar- tinaca i grada Še-ljina, svake se su-bote u obadva na -selja održava školatambure koju vodiZoltán Vízvári. Kru-žoci skupa okup -ljaju tridesetakmladih koji želeusvojiti vještine svi-ranja na žičanimglazbalima. Poseb -no se radi s marti-načkom, posebnosa šeljinskom skupi-nom, a cilj je stvara-nje novog naraštajasvirača u Podravini.

Ulaganja u Starinu

Na Dravskom proljeću u Sopju

MALA STRANICA n 13 n

DAN EUROPEDan Europe obilježava se 9. svibnja svake godine.Naime, 9. svibnja 1950. Robert Schuman, tadašnjiministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svojprijedlog oblikovanja Europske zajednice za ugljen ičelik. Taj prijedlog, poznatiji kao „Schumanovadeklaracija”, smatra se početkom oblikovanja onogašto je danas poznato kao Europska unija. Danas sedeveti svibnja, uz himnu i zastavu, uzima kao europskisimbol. Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godineodlučilo je da se 9. svibnja svake godine obilježavakao „Dan Europe”.

Razglednica iz mog zavičaja

Drava kod BrlobašaBrlobaš se nalazi nedaleko od rijeke Drave. Selo ima stotinjak sta-novnika. U sredini sela nalazi se crkva, dom kulture, trgovina ikrčma. Brlobaš ima samo jednu ulicu. Rijeka Drava prekrasna jeu svako godišnje doba. Gotovo svaki dan idemo na obalu. Mojtata voli loviti ribu i dok on lovi, ja se šećem na obali.

Stela Bogdanuč. 6. r.

lukoviške škole

Zemlje Europske unije

Znaš li da se Europska unija sastoji od 28 zemalja i da ima oko 508 milijuna stanovnika? Koje su te zemlje? Upiši u desni stupac

odgovarajuća slova i otkrit ćeš ih!

Poznata po finoj čokoladi. _E_G_J_

U toj zemlji uzgajaju mnogo ruža. _U_A_S_A

Poznata po proizvodnji piva. _E_K_

Ondje se nalazi Andersenova Mala sirena _A_S_A

U toj zemlji su izumili tisak u 15. stoljeću. _E_A_K_

Obožavaju slaviti proljeće. _S_O_I_A

Simbol joj je djetelina s tri lista. _R_K_

Iz zemlje potječe kazalište i Olimpijada. _R_K_

Poznata po toreadorima. _P_NJ_L_K_

Tu je Eiffelov toranj. _R_N_U_K_

Pas dalmatinac podrijetlom je iz te zemlje. _R_A_S_A

Zemlja u obliku čizme. _T_L_J_

U toj je zemlji rođena Afrodita. _I_A_

Nacionalni je cvijet zemlje ivančica. _A_V_J_

Košarka je nacionalni šport. _I_V_

Veliko vojvodstvo u svijetu. _U_S_M_U_G

U toj je zemlji izumljena Rubikova kocka. _A_A_S_A

Najmanja zemlja Europske unije. _A_T_

Poznata po tulipanima. _I_O_E_S_A

Tu je rođen Mozart. _U_T_I_A

Bijeli orao nacionalni je simbol zemlje. _O_S_A

Stanovnici su joj bili veliki moreplovci. _O_T_G_L_J_

Njezin grb čini zlatni orao. _U_U_S_A

Simbol glavnoga grada ove zemlje je zmaj. _L_V_N_J_

Vrlo brdovita zemlja s mnogo skijaških staza. _L_V_Č_A

Zemlja Djeda Mraza. _I_S_A

Pipi Duga Čarapa glavni je lik romana te zemlje.

_V_D_K_

Zemlja na otoku. _J_D_Nj_N_ K_A_E_S_V_

n 14 n POMURJE

Dan grada Kanižeprotekao je u među -narodnom druženju.Na četverodnevnumanifestaciju stiglasu razna izaslanstvaprijateljskih gradovaKaniže, među kojimaiz Čakovca i Ko-privnice. GradoviKaniža i Čakovectočno prije deset go-dina potpisali susporazum o zbra-

timljenju i u povodu toga na svečanoj sjednici gradske skupštinekaniški gradonačelnik Šandor Deneš uručio je gradu Čakovcusvečanu povelju kao zahvalu na dosadašnjoj suradnji i nadajućise daljnjoj uspješnoj suradnji za dobrobit građana. Jurica Horvat,predsjednik čakovečkoga Gradskog vijeća, u svome govoru is-taknuo je kako gradove s jedne i druge strane rijeke Mure dugogodina razdvaja granica, ali ona nikada nije bila prepreka dobrojsuradnji. Tijekom prošlog desetljeća Kaniža i Čakovec ostvarili sumnoštvo zajedničkih europskih projekata. Čakovečki predsjednikreče da s ulaskom Hrvatske u šengenski prostor otvorit će semnoge nove mogućnosti za razvoj i nada se da će za nekolikogodina područje uz rijeku Muru, zajedno s gradovima, postatisredina u kojoj će biti vrijedno raditi i moći će se živjeti ugodno.Na svečanoj gradskoj sjednici, po običaju, dodijeljena su priz-nanja za osobit doprinos u razvoju grada. Plaketa grada Kanižeuručena je prof. dr. Karlu Gadanjiju, rektoru Sveučilišta zapadneMađarske u Sambotelu za osobit doprinos u visokoškolskomobrazovanju; priznanje za osobit doprinos u uzdizanju hrvatskenarodnosti u gradu uručeno je članovima kaniškoga Hrvatskogtamburaškog sastava.

Zajednički projekt gradova Koprivnice, Kapošvara, Čakovca iKaniže, pod nazivom „4 tornja” omogućio je da građani triju part-nerskih gradova posjete programe Dana grada Kaniže. Turističkeagencije hrvatskih gradova naručile su turističke autobuse, te kodsvojih štandova prikazale svoje gradove.

beta

Na Danu grada Kanižedodijeljena priznanja

i Hrvatima

Kaniški Hrvatski tamburaški sastav na svečanoj sjednici

Dr. Karlo Gadanji preuzima priznanje odgradonačelnika Šandora Deneša.

Sepetnički Hrvati nadalje aktivni

Hrvati u Sepetniku većinom su potomci onih iz povijesnihhrvat skih naselja, a otkako se u tome mjestu utemeljila Hrvat-ska samouprava, redovito se okupljaju i pokušaju unutar svojezajednice oživiti svoj materinski jezik i kulturu. Zoltan Markač,predsjednik tamošnje Hrvatske samouprave, raduje se štoŽenski pjevački zbor „Veseli zbor“ već redovito djeluje u mjes -tu, a ove je godine dospio i na središnju smotru Međimurskepopevke. U mjesnoj osnovnoj školi narodnosna samoupravaza nekoliko učenika organizira učenje hrvatskoga jezika, a po-vremeno se organiziraju hrvatske ili dvojezične priredbe. Ovaj put se Hrvatska samouprava pobrinula za organiziranjepredstavljanja knjige Josipa Mihovića, umirovljenog novinara,„Odalenn délen / Geni na more zovu” kako bi se sepetničkiHrva ti podrobnije upoznali s prekrasnim krajevima matičneim domovine. Predstavljanje se odvijalo na mađarskome je-ziku, a na program stigli su i žitelji većinskog naroda i pripad-nici njemačke narodnosti s kojima hrvatska zajednica dobrosurađuje. Inače, Hrvatska samouprava već u više navrata or-ganizirala je za svoju zajednicu izlet u Hrvatsku te i ove godineplanira za članove zbora izlet u Pulu, a djeca koja uče hrvatskijezik bit će nagrađena izletom u Zagreb. Hrvatska samoupravaskupa sa Seoskom samoupravom utemeljila je Odbor za mjes -ne zbirke, a u okviru djelovanja toga Odbora dobit će mjestoi hrvatske kulturne vrijednosti. Samouprava početkom ljetakani prirediti Hrvatski vikend prigodom čega će upriličiti pri-kaz domaćih jela i hrvatski kulturni program.Rozika Grabant, članica Pjevačkoga zbora „Veseli zbor“, vrlo jezadovoljna djelovanjem Hrvatske samouprave:– Pomlam išče da sam išla za mož z Pustare vu Sepetnik, nisu baššteli Hrvate. Ve več je tak kaj voliju Hrvate. Moramo reči kaj smomi tao sami naprajili kaj ns vole, toliko smo delale i z pametom isikak, ja sam se ne zaperla v hižu pak sam bom močala. Ja sam49 let tu i z ničem, nikem sem se ne svadila, nema nikoga na kogabi se ja srdila: Sikam idem, sakim se rada menim, dobro se čutimmed svetom. Jako mi je lepo čuti hrvatsku reč i popevati v zboruhrvatske popevke i to mi je jako drago kaj idemo na Medimurskupopevku v Nedelišće. Ja sam deklam kazala kaj moramo z čis -toga srca popevate i tak je bilo, tos se vidilo žiriju. Lepo mi je kajidemo med Hrvate i znam kaj se bomo dobro čutili. – rekla je gđaGrabant.

beta

Autor Josip Mihović na predstavljanju potpisuje knjigu za gospođu Grabant.

SA SVIH STRANA n 15 n

Skoro napodne je zašao autobus 25. aprila, u subotu, s pjevačkimzborom „Zora“ i s tamburaši „Židanci“ ter s njevimi pratitelji u Ore-hovicu pred novu osnovnu školu. Tamo je čekao grupu voditelj-pomagač po zanimanju informatičar, Marijan Krčmar, ki se jebrinuo o Kisežani kroz cijeli program. Po ukusnom objedu u cent -ru sela posjetili smo izložbu od raznih izlagačev. Stari alati za tućiorihe, mlinci isto tako su bili na uličnom izlogu, kao i kolači, slat-kiši, pića, kiparstvo od driva sve, sve vezano za orih. Na nugljudomaćega stola i Kisežanke su začarale posjetitelje svojim peci-vom. Iako na naticanju nisu dobile nagradu, ali iz talice su im sfa-lili svi kolači. I kiseška orehovica Imrija Haršanjija je svim šmekala,on je poslao svoje domaće kapljice. Novost je bila da neki proiz-

vodi nisu čvrsto ve-zani bili za orih, aliregionalno su po -zna ti, popularni ipriznati kot bučinjeulje, med, sir, ručnadjela.

Mimohod krozOrehovicu uz limenuglazbu peljala jeZrinska garda. Lipiprogram cijeli dan jesprohadjalo i protu-lićno sunce. Ljudi suuživali u razglediva-nju, slušanju, kuša-nju, pri razgovori uugodnom, prirod-nom okviru. Na krajupovorke posadjenaje orihova mladica ucentru naselja.

U medjunarodnom kulturnom programu nastupali su uzostalo zajednički prijatelji Orehovice i Kisega, HKDM iz Ljubljane.Začarala su nas dica mjesne čuvarnice i osnovne škole svojimipjesmicami i tanci. Pjevački zbor „Zora” s dalmatinskom pjesmomi gradišćanskimi jačkami, a i s međimurskom „Katružom“ zavridioje burni aplauz zadovoljne publike. Divili smo se nošnjam i prog -ramu Velike Kopanice, Male Subotice. Mjesni ciganski muzički

bend je izazvao naj-veće priznanje. Pri-redbu posjetili suMatija Posavec,župan Međimurskežupanije, i FranjoBukal, načelnik Op-ćine Orehovice. Uzprogram podiljene sunagrade najboljegaorehovca i najboljegakolača. Peljač KUD-a„Fijolice“ BrankoSušec je na kraju kul-turne manifestacijepo zvao sve nazočnena gulaš i na zabavus Globus-bandom.Ova popularna muzič -

ka grupa dizala je mlade i zreliju generaciju u zajedničko pjevanjei tancanje. Odmori su nudili mogućnost za razgovaranje sa sta-rimi i s novimi prijatelji. KUD „Fijolica“ i Općina Orehovica, kao or-ganizatori ove priredbe, želju da „Orehijada“ nastane poznatapriredba na regionalnoj razini.

Željimo im neka se tako dugo razvija i širi ova tradicija, doklene ostarnu one orihove rasadnice ke se sadu svako ljeto u znakbudućnosti.

Marija Fülöp-Huljev

„Festival oreha i sega ka kcoj ide”

Kisežani kod svojih prijateljev u OrehoviciU Općini Orehovica u Međimurskoj županiji povezana su tri naselja: Orehovica, Podbrest i Vularija. Sjedišće Općineje u Orehovici. Orih je simbol njeve zastave i grba, a prirodno nalazi se u skoro svakom vrtu i pohištvu. Samo odsebe je razumljivo da na Dan Općine Orehovice, 21. aprila, iskali, a i našli su lani, prvi put, takovu manifestacijuka je vezana za orih. Prva uspješna „Orehijada“ pokazala je da je vridna nastavka. S tim su se slagali svi njevipartneri i prijateljska naselja, med njimi i kiseški Hrvati ki su ljetos rado primili poziv na „Orehijadu“, upravo tako,kot i lani.

Pomoću „Zore“ prijateljstva dugo živu.

„Čuvari“ mlade orihove rasadnice

Utemeljitelji prijateljstva med Orehovicomi Kisegom, Branko Sušec i Šandor Petković

NARDA; HRVATSKE ŠICE – Po informaciji farnika šest sel uPinčenoj dolini, Tamása Várhelyija, ove nedilje, 10. majuša, uspomenuti seli će se prirediti prvo pričešćanje za dicu. Pri mašiu Gornjem Četaru, započetoj u 8.45 uri, četirmi će prvi put pri-miti sveto tijelo Kristuševo, a u 10 uri pri mašnom slavlju uHrvat ski Šica pred vjerskom zajednicom dva dičaki budu pri-peljani okolo stola Gospodinovoga.

GORNJI ČETAR – Na tradicionalne križevske dane poziva faraGornjega Četara svoje vjernike u Goru, u kapelu Sv. Fabijanai Sebastijana, 11. majuša, u pondiljak. Mašno slavlje od 9 uricelebriraju Tamás Várhelyi, dušobrižnik šest sel od PetrovogaSela do Narde, i Richard Inzsöl, farski pomoćnik.

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

BUDIMPEŠTA – Redovita sjednica Skupštine Hrvatske držav ne sa-mouprave bit će 16. svibnja 2015. godine u 10 sati u Uredu Hrvat -ske državne samouprave (1089 Budapest, Bíró Lajos u. 24). Zasastanak predsjednik HDS-a Ivan Gugan predlaže ovaj dnevni red:

1. Predsjednikovo izvješće o radu između dviju sjednica Skupštine,izvješće o izvršenju odluka kojima je rok istekao, izvješće o odlu-kama za koje je bio ovlašten predsjednik. Referent: Ivan Gugan,predsjednik;

2. Izvješće o suradnji mjesnih hrvatskih samouprava u župani-jama. Referenti: predsjednici županija;

3. Izvješće o djelovanju županijskih udruga hrvatskih samo upravaza 2014. godinu. Referenti: voditelji županijskih udruga;

4. Prihvaćanje bilance Neprofitnog poduzeća Croatica za 2014. go-dinu. Referent: Čaba Horvath, Croaticin ravnatelj;

5. Prihvaćanje bilance Zavičaja za 2014. godinu. Referent: TiborRadić, ravnatelj Zavičaja d. o. o.;

6. Pripreme programa Državnoga hrvatskog dana. Referent: IvanGugan, predsjednik;

7. Pripreme državnog hodočašća. Referent: Ivan Gugan, predsjed-nik;

8. Rasprava o djelovanju Hrvatske državne samouprave od 2015.do 2019. godine. Referent: Ivan Gugan, predsjednik;

9. Razno.

SANTOVO – Tamošnja župa 10. svibnja priređuje Prvu svetupričest koja će se, kao i lani, održati na zajedničkoj dvojezič-noj misi hrvatske i mađarske zajednice koju će, s početkomu 10 sati, u župnoj crkvi pos većenoj Uznesenju Blažene Dje-vice Marije služiti santovački župnik Imre Polyák. SakramentuPrve pričesti pristupit će 11 učenika četvrtog razreda mjesneHrvatske škole. Polaznike vjeronauka pripremila je vjerouči-teljica Katalin Molnár Tomašev. Uz prigodnu svečanost na hr-vatskom i mađarskom jeziku, svečanost će uljepšati i školskitamburaški orkestar. Prva sveta pričest jedan je od sedamsvetih sakramenata, te zajedno s krštenjem i potvrdom činisakramente kršćanske inicijacije. Pošto prvi put pristupajusakramentu pomirenja (ispovijedi), mladi pripadnici vjerskezajednice primit će prvu svetu pričest.

POGAN – Aga Dragovac srdačno Vas poziva na otvaranjeizložbe „Korijeni – poštivanje predaka”, 9. svibnja, s početkomu 17 sati u mjesnom domu kulture (Rákóczijeva 9). Posjetiteljiizložbe upoznat će se s bogatom tradicijom i drevnimobičajima bošnjačkih Hrvata u tome naselju.

FANCAGA – Tamošnja osnovna škola priređuje već tradi-cionalno Markovo, 9. svibnja, ispred škole na otvorenome.Priredba počinje u 16 sati prigodnim kulturnim programomu kojem sudjeluju djeca fancaškog vrtića i folklorna skupinafancaške škole, Pjevački zbor fancaškoga Kluba umirovl-jenika, te KUD iz Tukulje. Međudobno od 15 sati na dvorištuodnosno u športskoj dvorani škole održava se gastronomskonatjecanje. Po običaju, nakon kulturnoga programa otvarase bačva vina. Markovo završava balom od 20 sati koji će seprirediti u školskoj športskoj dvorani, a goste će zabavljatitukuljski Orkestar «Kolo».

BUDIMPEŠTA, DONJI KRALJEVEC – Na poziv načelnika Op-ćine Donji Kraljevec Miljenka Horvata te mjesnoga KUD-a, izaslanstvo Samoup rave budimpeštanskog XV. okruga, na čelus načelnikom Lászlóom Hajdúom te izaslanstvo Hrvatske sa-mouprave toga ok ruga, na čelu s predsjednikom StjepanomKuz mom, 9. i 10. svibnja boravit će na Danima Općine. Na ma-nifestaciji će gostovati puhači Glazbene i umjetnič ke škole „JenőHubay” te plesači Ansamb la Szilas.

PETROVO SELO – Hrvatsko kulturno društvo Gradišće Vaspoziva ove subote, 9. majuša, od 20 uri, u mjesni kulturni domna neobični folklorni večer, koji će garantirano biti drugačkovod prethodnih takovih manifestacijov. Cjelovečernji program,po obećanju organizatorov, bit će jedno virtualno putovanjeprik tancov i jačkov, predstavljajući one kraje, otkud potječufolklorni biseri, tako iz Hrvatske kot i iz Ugarske, kade se jošplešu ti koraki. Za programom zabavljat će Vas Tamburaški sas-tav Koprive. «Pripravite se, vridno će Vam biti dojti» – tako velukotrigi HKD-a «Gradišće».

SANTOVO – Poslije prošlogodišnje prve, a sa željom da ubu-duće pos tane tradicijom, 9. svibnja organizira se međunarodnaGibanicijada koja će se prirediti u mjesnom domu kulture u 10sati. Osim drugih, na priredbu se očekuju sudionici i gostujućiKUD-ovi iz Berega, Monoštora i Petrijevaca – reče nam uz ostaloIlija Stipanov, glavni organizator priredbe, koja će se održati uzpotporu mjesne Hrvatske samouprave.

KAĆMAR – Seoska i Hrvatska samouprava i ove godine, 9. svib-nja, suorganiziraju Bunjevački dan koji otvara prigodni kulturniprogram na otvorenom u središnjemu seoskom parku u 17 sati.Slijedi bal, a za dobro raspoloženje pobrinut će se Orkestar«Juice». Dan će se ostvariti potporom Fonda Ministarstva ljud-skih resursa.

BUDIMPEŠTA – U tamošnjemu Hrvatskom vrtiću u srijedu, 13.svibnja, u 16.30 sati je roditeljski sastanak. Odgovorne su odgo-jiteljice po skupinama.

KOLJNOF; KISELJAK – Kako nas je obavistila Agica Sárközi, rav -nateljica Dvojezične škole «Mihovil Naković», 11. majuša, u pon-diljak, već od 15 dice će se ganuti u društvu trih učiteljic u Bosnui Hercegovinu. S njimi skupa putuje i načelnik sela Franjo Grubić.Hrvatsko kulturno društvo «Napredak», u suradnji s učeniki i dje-latniki škol, udrugov i ostalimi gradjani Općine Kiseljak, s Vladi-nom uredom Republike Hrvatske za potporu Hrvatom izvanRepublike Hrvatske, organizira dolazak i jednotajedni boravakškolarov iz Koljnofa. Gradišćanci, kim će biti ovo poklon-puto-vanje za zvanaredno znanje hrvatskoga jezika, uključiti će se utamošnju školsku nastavu, a dodatno će imati svaki dan jednuuru hrvatskoga jezika i jednu uru povijesti. Krez tajedan putujui na izlete u Sarajevo, Međugorje, Mostar, vidit će vodopad Kra-vice ter posjetit će samostane Kreševo, Fojnica i Kraljeva Sut -jeska. Koljnofska specijalna grupa se vraća domom, vjerojatnos puno doživljajev, 16. majuša, u subotu, a po planu isto takovadelegacija iz Kiseljaka sa sličnim programom će poiskati Koljnof,u jesen.