YOGA VAŚIŠTA SARA

Suština Vaśištine yoge

1

www.yogacentar.hr

UVOD

Brihat (Velika) Yoga Vaśišta ili Yoga Vaśišta maha Ramayana kako se takoĊer naziva, jest

djelo od oko 32.000 sanskrtskih śloka (dvostiha), tradicijski pripisana Valmikiju, autoru

Śrimad Ramayane. To je dijalog izmeĊu sveca Vaśište i Śri Rame, tijekom kojeg je Vaśišta, u

ĉistom obliku ajatavade ili teorije o ne-postanku, izloţio doktrinu advaite ili doktrinu

nedvojnosti, zajedno s ilustrativnim priĉama. Ovo opseţno djelo je, prije više stoljeća, saţeo

pandit Abhinanda, kašmirski uĉenjak, u 6.000 sanskrtskih śloka i znano je pod imenom Laghu

Yoga Vaśišta. To je remek djelo samo po sebi, poput originalnog Brihata (velikog djela).

Bhagavan Śri Ramana Maharši se ĉesto referirao na Yoga Vaśištu i ĉak je ukljuĉio šest śloka

iz nje u Dodatak četrdeset stihova (stihovi 21 do 27).

Sljedeće saţimanje tog djela, na oko 230 śloka, poznato je kao Yoga Vaśišta sara (Suština

Vaśištine yoge); davno ga je napravio nepoznati autor i podijelio ga u deset poglavlja, a ovo je

prvi prijevod tog saţetka. Nepoznati je autor svojim doprinosom uĉinio veliku sluţbu svim

sadhakama (tragateljima za istinom, spiritualnim aspirantima). Ovo djelo je zaista zlatni

rudnik dostojan opetovanog ĉitanja i meditacije.

Preveo: Stanislav Delić – Ananta

Redigirao: Swami Brahmajñanananda

2

www.yogacentar.hr

SADRŽAJ

1. BESTRASNOST ................................................................................................ 3

2. NESTVARNOST SVIJETA............................................................................ 6

3. OBILJEŢJA OSLOBOĐENOG (JIVANMUKTE) ..................................... 9

4. RASTVARANJE UMA ................................................................................ 11

5. UNIŠTENJE LATENTNIH MENTALNIH PROGRAMA .................. 13

(PRITAJENIH ZAPISA-IMPRESIJA-UTISAKA U UMU) ......................... 13

6. MEDITACIJA NA JASTVO ....................................................................... 15

7. METODA PROĈIŠĆENJA .......................................................................... 16

8. OBOŢAVANJE JASTVA ............................................................................ 18

9. PREZENTACIJA JASTVA.......................................................................... 19

10. NIRVANA ..................................................................................................... 22

3

www.yogacentar.hr

1. BESTRASNOST

(Vairagya, odricanje, nevezanost za svjetovne ţelje1)

1. Klanjamo se tom mirnom sjaju koji je beskrajan i neograniĉen prostorom,

vremenom i tako dalje, toj ĉistoj svijesti koja jedino moţe biti znana iskustvom.

2. Niti onaj koji je potpuna neznalica niti onaj koji zna (Istinu) nisu kvalificirani za

prouĉavanje ove knjige. Samo onaj koji misli 'Ja sam vezan; moram biti slobodan' ispunjava

uvjete za njeno prouĉavanje.

3. Dok pojedinac nije blagoslovljen od Vrhovnog Gospodina neće naći ni pravog

gurua ni prikladan sveti spis.

4. Baš kao što ĉamac/laĊa miruje zaslugama ĉamdţije/laĊara, O Rama, tako se i

metoda prelaska oceana samsare uĉi povezujući se s velikim dušama.

5. Veliki lijek za dugotrajnu bolest samsare (stalnog vraćanja u vrtuljak patnje) jest

ispitivanje 'Tko sam ja?, i kome ova samsara (vrtuljak uzastopnih utjelovljavanja) pripada?',

koji u potpunosti lijeĉi tu bolest.

6. Ni dana ne bi trebalo provesti na mjestu na kojem nema stabla mudrog poznavatelja

Istine sa svojim ukusnim plodovima i ugodnom hladovinom.

7. Mudracima (rišijima, onima koji vide vječnu istinu) treba priĉi ĉak i ako ne

poduĉavaju. Ĉak i njihov uobiĉajen govor (neobavezno trivijalno čavrljanje) sadrţi mudrost.

8. Društvo svetih mudraca pretvara prazninu u puninu, smrtnost u besmrtnost i teškoće

u prosperitet.

9. Ako bi sveti mudraci brinuli samo za svoju sreću, kod koga bi oni koji su muĉeni

jadima samsare mogli naći utoĉište?

10. Ono što je saopćeno/dodijeljeno, O dobra dušo, vrijednom aspirantu koji je postao

bestrasan, jest stvarna mudrost; to je stvarni smisao svetih spisa i jasno shvaćena bistra

konaĉna-sveobuhvatna-cjelovita mudrost.

11. Slijediti uobiĉajenu metodu pouĉavanja je samo oĉuvanje tradicije. Ĉista svijest je

rezultat jasnoće aspirantovog razumijevanja.

12. Gospodin ne moţe biti viĊen pomoću svetih spisa ili gurua. Jastvo je viĊeno jedino

od Jastva s ĉistim i jasnim intelektom.

13. Sva umijeća koja ljudi steknu gube se zbog nedostatka prakse, ali ovo umijeće

mudrosti, jednom kad se pojavi, postojano sazrijeva.

1 pojašnjenja i napomene u zagradama dao je Swami Brahmajñanananda

4

www.yogacentar.hr

14. Baš kao što se ukras nošen oko vrata smatra izgubljenim kad se na njega zaboravi i

naĊenim kad se pogreška shvati/uvidi, tako je i Jastvo dostignuto/postignuto uklanjanjem

zablude putem rijeĉi gurua.

15. Zaista je nesretna osoba koja, ne poznavajući vlastito Jastvo, uţiva u objektima

ĉula, poput osobe koja prekasno shvati da je hrana koju je pojela otrovna.

16. Taj izopaĉeni ĉovjek (razvratnik) koji, ĉak i nakon što je spoznao da su svjetovni

objekti varka/obmana, još o njima misli, jest magarac, a ne ĉovjek.

17. Ĉak i najmanja-najsićušnija-nejneznatnija misao uranja ĉovjeka u tugu; kad je

lišen svih misli, on uţiva neprolazno-neuništivo-vjeĉno blaţenstvo.

18. Baš kao što doţivljavamo iluziju prolaska stotina godina u snu koji traje sat

vremena, na isti naĉin doţivljavamo igru maye (iluziju svekolike kreacije, privid imena-i-

formi, čaroliju u kojoj opsjena raznolikosti naizgled zastire čistu nedjeljivu svijest, previĎanje

vječne istine, neznanje) u budnom stanju.

19. Sretan je onaj ĉiji je um iznutra hladan-pribran-smiren i slobodan od

vezanosti/prianjanja i odbojnosti/averzije, i koji gleda na ovaj svijet kao puki svjedok.

20. Onaj koji je dobro shvatio kako da napusti sve ideje o prihvaćanju i odbacivanju-

nijekanju-poricanju te koji je ostvario svijest koja se nalazi unutar najdubljih dubina srca –

njegov je ţivot sjajan-uzvišen-dostojanstven.

21. Pri rastvaranju tijela, jedino prostorno ograniĉenje srca (hridayam) prestaje

postojati. Ljudi bespotrebno nariĉu da je Jastvo (nefizičko "Ja" nepovezano s bilo kojom

idejom ili mišlju, neograničena čista svijest) umrlo.

22. Kad se posude itd. razbiju, prostor unutar njih postaje neograniĉen. Isto tako kada

tijela prestanu postojati, preostaje vjeĉito i autonomno Jastvo (slobodno-samostalno-

samosvojno "Ja", "Ja" neovisno od svih misli, "Ja" odvojeno od uma i materije).

23. Ništa se nikad i nigdje ne raĊa niti umire. To se samo brahman (bezoblična

sveopća svijest) naizgled/prividno pojavljuje u obliĉju svijeta.

24. Jastvo je prostranije od prostora; ono je ĉisto (apsolutna svijest nikada ne može biti

onečišćena, njoj se ništa ne može dodati niti oduzeti), suptilno (nije izgraĎeno od nečega, tj.

ne sastoji se ni od čega), neraspadajuće (naddualna svijest nema dijelova na koje bi se

razgradila) i blagotvorno. Kao takvo, kako se ono moţe roditi i kako umrijeti?

25. Sve je ovo smiraj, Jedno bez poĉetka, sredine i kraja, za koje se ne moţe reći da

postoji ili ne postoji. Znaj to i budi sretan.

26. O Rama, zaista je otmjenije/uzvišenije da lutaš ulicama proseći poput izopćenika

(ćandale), sa zemljanom zdjelom u ruci, nego da ţiviš ţivot ogrezao (duboko uronjen i

namočen, potpuno potopljen) u neznanje.

5

www.yogacentar.hr

27. Ni bolest ni otrov ni poteškoće ni bilo koja druga stvar na svijetu ne uzrokuje

ljudima više patnje nego glupost izazvana pojavom njihovih tijela.

6

www.yogacentar.hr

2. NESTVARNOST SVIJETA

1. Baš kao što prostrani ocean mlijeka postaje miran kad je planina Mandara, kojom su

ga deve (božanstva, nebesnici, bića koja prebivaju u istini-svijesti-sat) i asure (demoni, bića

podlegla iluziji-neznanju-asat) bućkale, postala mirna, tako i iluzija samsare dolazi svome

kraju kad je um miran.

2. Samsara se pojavljuje kad um postane aktivan i nestaje kad se um umiri. Stoga,

umiri um kontrolirajući dah i latentne ţelje (vasane).

3. Ova je bezvrijedna (doslovno: izgorjela) samsara roĊena iz maštanja i nestaje u

odsustvu maštanja. Ona je zaista u potpunosti nestvarna.

4. Ĉim spoznajemo istinu (o uobrazilji žive zmije u slici zmije) prestajemo se zanositi

idejom da je imaginarna zmija ţiva. Sliĉno tome, samsara prestaje postojati kad je Istina (sat,

satya) ostvarena, ĉak i ako se nastavi pojavljivati.

5. Ovaj dugotrajni duh samsare (svijet življenja i umiranja, privid uzastopnih

utjelovljavanja) koji je tvorevina ĉovjekova budalastog-zavaravajućeg-obmanjujućeg uma i

uzrok njegovih patnji, nestaje kad se prozre (čim se duboko preispita i skroz pronikne, tj.

shvati njegova bit).

6. O Rama, maya je takva da donosi radost putem vlastita uništenja; njena je priroda

zagonetna; ona prestaje postojati ĉak i dok je promatrana.

7. Dragi djeĉaĉe, zaista je divna ova maya koja zavarava/zamajava cijeli svijet. Zbog

nje Jastvo ne moţe biti opaţeno iako ono proţima sve udove tijela.

8. Što god da je opaţeno zapravo ne postoji. To je poput mitskog grada (fatamorgane)

gandharvi (nebeskih vilenjaka svirača i pjevača) ili je poput opsjene-fantazije-halucinacije.

9. Ono što ne moţe biti viĊeno, iako je unutar nas, vjeĉno je i neuništivo Jastvo.

10. Baš kao što je drveće na obali jezera odraţeno u vodi, tako su i svi ovi raznoliki

objekti odraţeni u prostranom ogledalu naše svijesti.

11. Ova kreacija je puka igra svijesti koja se – kad postoji neznanje – pojavljuje poput

iluzije zmije u uţetu i nestaje kad postoji pravo znanje.

12. Makar vezanost (zarobljenost, duhovno ropstvo, duševna sputanost) zapravo ne

postoji, ona postaje jaka kroz ţelju za svjetovnim uţicima; kad se ta ţelja povuĉe, vezanost

oslabi.

13. Poput valova koji se uzdiţu iz oceana, nestabilan/nepostojan um se uzdiţe iz

ogromnog i stabilnog prostranstva Vrhovnog Jastva.

14. Upravo zbog toga što samo od sebe (svojevoljno) uvijek brzo i slobodno zamišlja

sve i svašta, ova se maĊioniĉarska predstava (svijet) projicira u budnom stanju.

7

www.yogacentar.hr

15. Ovaj se svijet, iako nestvaran, priĉinjava da postoji i uzrok je cjeloţivotnoj patnji

osobe koja je u neznanju, baš kao što nepostojeći duh uzrokuje strah u djetetu.

16. Onaj tko nema ideju/pojam o zlatu vidi samo zlatnu narukvicu. On uopće nema

ideju/pojam da je ona jednostavno samo-iskljuĉivo-jedino ĉisto zlato.

17. Sliĉno tome, gradovi, kuće, planine, zmije i tako dalje, u oĉima neznalice su

odvojeni objekti. S apsolutne toĉke gledišta; ovaj objektivni svijet jest sami subjekt odnosno

Jastvo; on nije odvojen od Jastva.

18. Za neznalicu je svijet pun patnje, a za mudraca pun blaţenstva. Za slijepca je svijet

taman, a za onoga koji ima oĉi svijetao.

19. Blaţenstvo ĉovjeka razluĉivanja (viveka, diskriminacija izmeĎu istinskog i

iluzornog), koji je odbacio samsaru-iluziju-privid i odrekao se svih mentalnih koncepata

(nadišao misli i zamisli), stalno se pojaĉava/raste.

20. Poput oblaka koji se iznenada pojavljuju na ĉistom nebu i iznenada se rastvore,

cijeli univerzum se pojavljuje u Jastvu i rastvara se u njemu.

21. Za onoga koji sunĉeve zrake smatra ne-razliĉitima od sunca i shvaća da su one

sunce, veli se da je nirvikalpa (slobodan od promjena-ciklusa-vremena i pravljenja

razlika/podjela, izvan/iznad svih zamisli).

22. Baš kao što se za tkaninu, kad je se pomno istraţi, vidi da je ništa drugo nego

konac, tako se i za svijet, kad ga se paţljivo ispita, vidi da je samo Jastvo.

23. Ovaj oĉaravajući svijet se pojavljuje poput vala u ambrozijskom oceanu svijesti i u

njemu se rastvara. Kako onda svijet moţe biti razliĉit od svijesti kad se pojavi?

24. Baš kao što pjena, valovi, rosa i mjehurići nisu razliĉiti od vode, tako ni ovaj

svijet, koji je proizašao iz Jastva, nije razliĉit od Jastva.

25. Baš kao što drvo, koje se sastoji od plodova, lišća, penjaĉica, cvjetova, grana,

granĉica i korijenja, postoji u sjemenci drveta, tako i manifestirani-oĉitovani-pojavni svijet

postoji u brahmanu.

26. Baš kao što se glinena/zemljana posuda u konaĉnici vraća u blato, vodeni valovi u

vodu i zlatni ukrasi u zlato, tako se i ovaj svijet koji je proizašao iz (nediferenciranog,

nedualnog) Jastva naposljetku vraća natrag u (bezoblično, nediferencirano) Jastvo.

27. Zmija se pojavljuje kad pojedinac ne prepoznaje uţe; ona nestaje kad pojedinac

prepozna uţe. Na taj se naĉin ovaj svijet pojavljuje kad se ne prepoznaje Jastvo; on nestaje

kad se prepozna Jastvo.

28. Jedino/samo naš zaborav nevidljivog Jastva uzrokuje da nam se svijet pojavljuje,

baš kao što ne(pre)poznavanje uţeta uzrokuje uobrazilju zmije.

8

www.yogacentar.hr

29. Baš kao što san prilikom buĊenja postaje nestvaran, a budno je stanje nestvarno u

snu, tako i smrt postaje nestvarna u roĊenju i roĊenje nestvarno u smrti.

30. Stoga, sva ova stanja nisu ni stvarna/realna ni nestvarna. Ona su rezultat zablude-

umišljanja-iluzije, puki utisci koji se pojavljuju/proizlaze iz nekih ("neprobavljenih") prošlih

doţivljaja.

9

www.yogacentar.hr

3. OBILJEŽJA OSLOBOĐENOG (JIVANMUKTE)

1. Znanje o Jastvu (spoznaja vlastite istinske prirode) jest vatra koja sagorijeva suhu

travu ţelja. To je zaista ono što se zove samadhi, a ne samo puko uzdrţavanje od govora.

2. Onaj koji spozna da cijeli univerzum zbilja/zaista nije ništa drugo nego svijest i

ostane potpuno miran, zaštićen je oklopom brahmana; on je sretan.

3. Yogi koji je dostigao stanje koje je izvan/iznad svega i zauvijek ostane hladan poput

punog Mjeseca, zaista je vrhovni Gospodin.

4. Onaj koji u najintimnijim dubinama svog srca meditira o smislu Upanišada koji se

odnosi na brahmana, i nije dodirnut radošću ili tugom, nije muĉen samsarom.

5. Baš kao što ptice i zvijeri nikad ne traţe utoĉište na planini u plamenu, tako se i zle

misli nikad ne pojavljuju poznavatelju brahmana.

6. Mudraci ponekad, poput budalastih ljudi, ljute druge ljude, ali oni to ĉine samo zato

da bi ispitali njihovu sposobnost kontroliranja priroĊenih osjećaja (odnosno da bi vidjeli

koliko će snažno ljutnja druge osobe utjecati na njih).

7. Baš kao što drhtanje tijela uzrokovano zamišljenom zmijom ustrajava ĉak i neko

vrijeme nakon shvaćanja da nema zmije, tako i posljedice zablude ustrajavaju neko vrijeme

ĉak i nakon što sva zabluda nestane.

8. Baš kao što kristal/ogledalo nije umrljano onime što se u njemu odraţava, tako ni

poznavatelj Istine nije zaista pod utjecajem rezultata svojih djela.

9. Ĉak i dok je ukljuĉen u vanjska djelovanja, poznavatelj Istine uvijek ostaje

introvertiran i izuzetno miran, poput onoga u dubokom snu bez snova.

10. Ĉvrsto uvjereni u nedvojnost i uţivajući savršeni mentalni mir, yogiji se kreću i

rade po svijetu gledavši svijet kao da je puki san.

11. Neka smrt doĊe poznavatelju Istine danas ili na kraju svih eona; on ostaje

nepomućenog sjaja kao zlato zakopano u blato.

12. On moţe odbaciti tijelo na Kašiju (najsvetiji grad, Varanasi) ili u kući otpadnika

(izopćenika iz kastnog sustava, ili doslovno: onoga koji jede pseće meso). On, beţeljni,

osloboĊen je u trenutku kad stekne znanje o brahmanu.

13. Onome koji je bez ţelja, O Rama, zemlja je nevaţna poput otiska kravljeg papka,

planina Meru mu je poput humka, svemir/prostor kao sadrţaj kovĉega, a tri svijeta poput vlati

trave.

14. Poput prazne posude u prostoru, poznavatelj Istine je prazan i iznutra i izvana, dok

je istodobno iznutra i izvana pun poput posude uronjene u ocean.

10

www.yogacentar.hr

15. Za onoga kojemu se objekti koje vidi niti sviĊaju niti ne sviĊaju te koji u svijetu

djeluje poput mjeseĉara (pojedinca koji je fizički aktivan u besanom snu) se kaţe da je

osloboĊen.

16. Onaj koji je slobodan od ĉvorova ţelja i ĉije su sumnje raspršene je slobodan ĉak i

dok je u tijelu (jivanmukta). Iako se moţe ĉiniti da je vezan, on je slobodan. On je poput

lampe na slici.

17. Za onoga koji je s lakoćom odbacio sve svoje egoistiĉne sklonosti i teţnje te je

napustio ĉak i objekt meditacije se kaţe da je osloboĊen ĉak i dok je u tijelu.

18. Onaj koji, poput slijepca, ne prepoznaje svoje roĊake, koji se grozi vezanosti kao

što bi se grozio zmije, koji na isti naĉin gleda na ĉulna uţivanja i boleštine, koji na društvo

ţena gleda isto kao i na vlat trave i koji ne nalazi razlike izmeĊu prijatelja i neprijatelja, taj

doţivljava radost na ovom i onom svijetu.

19. Onaj koji odbacuje sve objekte percepcije iz svog uma i, stekavši savršeni smiraj,

ostaje miran poput prostora, nedodirnut tugom, jest osloboĊen ĉovjek; on je vrhovni

Gospodin.

20. Ĉovjek plemenita srca u ĉijem srcu više nema ni jedne ţelje jest osloboĊen ĉovjek;

nije vaţno meditira li on ili ne meditira, niti djeluje li ili ne djeluje.

21. Ideja o Jastvu u ne-Jastvu je vezanost. Napuštanje te ideje je osloboĊenje. Ne

postoji ni vezanost ni osloboĊenje za oduvijek i zauvijek slobodno Jastvo.

22. Ako se um, spoznavši da objekti percepcije ne postoje, u potpunosti oslobodi tih

objekata, slijedit će vrhovno blaţenstvo osloboĊenja.

23. Za napuštanje svih latentnih sklonosti i teţnji mudri kaţu da je stvarno

osloboĊenje; to je takoĊer i nepogrešiva metoda za stjecanje osloboĊenja.

24. OsloboĊenje nije s onu stranu neba, niti je u podzemnom svijetu, niti je na zemlji;

(u)gasnuće uma kao posljedica uništenja svih ţelja se smatra osloboĊenjem.

25. O Rama, nema intelekta, nema neznanja/nesvjesnosti, nema uma i nema zasebne

duše. Sve je to zamišljeno u brahmanu.

26. Za onoga koji je utemeljen u onome što je beskonaĉna ĉista svijest, blaţenstvo i

potpuna/bezuvjetna nedvojnost, nema pitanja o vezanosti i osloboĊenju, jer on vidi da nema

drugog entiteta.

27. O Rama, um je, svojom vlastitom aktivnošću, vezao sam sebe; kad je miran on je

slobodan.

11

www.yogacentar.hr

4. RASTVARANJE UMA

1. Nepodijeljena svijest sama sebi izmašta objekte ţelja i za njima juri. Tada je znana

kao um.

2. Iz sveprisutnog i svemoćnog Gospodina pojavila se, poput mreškanja na vodi, moć

zamišljanja odvojenih objektata.

3. Baš kao što se vatra roĊena iz vjetra, raspirivanjem ţara u plamen, gasi tim istim

vjetrom, tako se i ono što je roĊeno iz mašte uništava tom istom maštom.

4. Um je došao u postojanje maštanjem zbog zaborava (zaborava istinskog Jastva ili

naše prave prirode). On prestaje postojati kad ga se paţljivo ispita na isti naĉin kao što

iskustvo pojedinĉeve/neĉije vlastite smrti u snu prestaje prilikom buĊenja.

5. Ideja o Jastvu u onome što nije Jastvo se javlja zbog nepravilnog razumijevanja. Za

ideju o stvarnosti u onome što je nestvarno, o Rama, znaj da je to um (ćittam).

6. 'Ovo je on', 'ja sam ovo', 'to je moje', i druge sliĉne ideje saĉinjavaju um; on nestaje

kad pojedinac paţljivo/duboko promisli o tim laţnim idejama.

7. Priroda je uma prihvatiti odreĊene stvari, a druge odbaciti; to je vezanost-sputanost-

ropstvo i ništa drugo.

8. Um je stvoritelj svijeta, um je individa/pojedinac; samo se ono što je uĉinjeno

umom smatra uĉinjenim, a ne ono što je uĉinjeno tijelom. Ruka s kojom muţ grli ţenu je ista

ruka kojom grli kćer.

9. Um je uzrok i stvoritelj objekata percepcije. O njemu ovise tri svijeta. Kad je on

rastvoren, svijet je takoĊer rastvoren. Moţe ga se izlijeĉiti ili proĉistiti s naporom.

10. Um je vezan latentnim utiscima (vasanama). Kad nema utisaka, on je slobodan.

Stoga, o Rama, brzo, putem razluĉivanja, doĊi u stanje u kojem nema utisaka.

11. Baš kao što se ĉini da trag oblaka zamrlja mjesec ili mrlja tinte ovapnjen zid, tako

se ĉini da zli duh ţelje zamrlja unutarnji duh ĉovjeka.

12. O Rama, onaj koji, introvertirana uma, ponudi sva tri svijeta, poput suhe trave

(slame, sijena), kao ţrtvu u vatru znanja, postaje slobodan od opsjena uma.

13. Kad pojedinac spozna stvarnu istinu o prihvaćanju i odbacivanju i ne misli o

niĉemu nego prebiva u samom sebi, napuštajući sve, njegov um ne dolazi u postojanje.

14. Um je strahovit-uţasan-grozan (ghoram) u budnom stanju, blag/profinjen (santam)

u stanju sna, tup (mudham) u dubokom snu bez snova i mrtav kad nije ni u jednom od ta tri

stanja.

12

www.yogacentar.hr

15. Baš kao što se prah sjemenke kataka (Strychnos potatorum), nakon što

istaloţi/ukloni neĉistoće iz vode, stapa s vodom, tako se i um, nakon uklanjanja svih utisaka,

stapa s Jastvom.

16. Um je samsara; za um se kaţe i da je robovanje-vezanost-sputanost; tijelo je

pokretano umom baš kao što vjetar njiše drvo.

17. Prvo savladaj/osvoji svoj um, pritišćući dlan dlanom, škrguĉući zubima o zube i

uvijajući udove udovima.

18. Zar budalu nije sram/stid da se kreće po svijetu kako joj volja i priĉa o meditaciji

kad nije sposobna ĉak ni osvojiti um?

19. Jedino što vrijedi osvojiti jest um. Pobjeda nad umom vodi postignuću svega. Bez

toga, svi su drugi napori besplodni.

20. Biti neuznemiren jest temelj blagoslovljenosti-blaţenstva-miline (Śri). Pojedinac

se oslobaĊa neuznemirenošću-nepomućenošću-smirajem. Za ljudska bića je ĉak i osvajanje

triju svjetova, a da ne osvoje um, beznaĉajno poput vlati trave.

21. Druţenje s mudrima, napuštanje latentnih/pritajenih impresija-utisaka-dojmova,

samo-ispitivanje, kontrola daha – to su sredstva za osvajanje uma.

22. Onomu koji je obuven u koţnu obuću cijela je zemlja dobra kao da je pokrivena

koţom. Isto tako je umu koji je pun i nepodjeljen cijeli svijet prepun nektara.

23. Um postaje vezan misleći 'Ja nisam brahman'; on postaje osloboĊen misleći 'Ja

sam brahman'.

24. Kad se um rastvori, sve što je dvojno/dualno ili pojedinaĉno (zasebno) se rastvori.

Ono što nakon toga preostaje jest vrhovni brahman, miran, vjeĉan i slobodan od patnje.

25. Ne postoji ništa usporedivo (ništa što bi se moglo mjeriti) s vrhunskom radošću-

uţitkom-milinom koju osjeća individua ĉista uma koja je stekla stanje ĉiste svijesti i

nadvladala smrt.

13

www.yogacentar.hr

5. UNIŠTENJE LATENTNIH MENTALNIH PROGRAMA

(PRITAJENIH ZAPISA-IMPRESIJA-UTISAKA U UMU)

1. O Rama, ovo ispitivanje prirode Jastva ili 'Tko sam ja?' jest vatra koja spaljuje

sjemenke zlog drveta, koje je um.

2. Baš kao što vjetar ne utjeĉe na povijuše na slici, tako ni poteškoće ne utjeĉu na one

ĉije je razumijevanje utvrĊeno nepokolebljivošću i uvijek se odraţava na ogledalu ispitivanja.

3. Poznavatelji Istine objavljuju da je ispitivanje istine o Jastvu znanje. Ono što se

treba (spo)znati nalazi se u njemu/Jastvu poput slatkoće u mlijeku.

4. Onome koji je ispitivanjem ostvario Jastvo, Brahma, Višnu i Šiva su predmeti

samilosti-saţaljenja-suosjećanja.

5. Onome tko je sklon neprekidnom ispitivanju, 'Što je ovaj prostrani univerzum?' i

'Tko sam ja?' ovaj svijet postaje sasvim/posve nestvaran.

6. Baš kao što se kod pojave fatamorgane ideja o vodi ne javlja u onoga koji zna da je

to fatamorgana, tako se i latentne tendencije (pritajene mentalni zapisi-impresije-dojmovi,

podsvjesni psihički programi, utisci skriveni u neosviještenom umu) ne pojavljuju u onoga ĉije

je neznanje uništeno realiziranjem da je sve brahman.

7. Napuštanjem latentnih utisaka-sklonosti-tendencija ili kontrolom daha, um prestaje

biti um. Primjenjujte što god vam je bliskije.

8. O ĉista dušo, njeguj društvo svetaca/mudraca i istinskih svetih spisa; postići ćeš

stanje Vrhovne Svijesti, ne tijekom više mjeseci, nego dana.

9. Latentne sklonosti (pritajene psihičke tendencije, skrivene mentalne impresije-

dojmovi-utisci) prestat će biti aktivne kad se pojedinac poveţe sa svecima, odbaci sve misli o

samsari i sjeća se da tijelo mora umrijeti.

10. O Raghava (O gospode/gospodaru Rama), ĉak i osobe u neznanju, snagom svojih

uvjerenja, pretvaraju otrov u nektar i nektar u otrov.

11. Kada se smatra da je ovo tijelo stvarno onda tijelo sluţi svrsi tijela, ali kad se

spozna da je ono nestvarno, ono postaje poput prostora, nematerijalno/nesupstancijalno.

12. O Raghava, dok leţiš na mekom krevetu ti lutaš uokolo tijelom iz sna; ali sada, u

budnom stanju, gdje je to tijelo?

13. Baš kao što ugledan ĉovjek izbjegava doticaj s otpadnicom koja nosi pseće meso,

tako bi pojedinac trebao odbaciti misao 'Ja-sam-tijelo', ĉak i uz rizik (čak i po cijenu) da sve

bude izgubljeno.

14. Kad aspirant (sadhu) misli samo o brahmanu te ostane miran i slobodan od patnje,

njegov egoizam umire sam od sebe.

14

www.yogacentar.hr

15. Kad pojedinac realizira svejedinstvo svih stvari (kada svuda i u svemu vidi jednu te

istu nedjeljivu svijest), on ostaje zauvijek smiren, iznutra svjeţ i ĉist poput prostora bez

osjećaja 'ja'.

16. Ako je pojedinac iznutra svjeţ, cijeli će svijet biti svjeţ, ali ako je pojedinac

iznutra vruć (uznemiren, uzavreo, uzrujan), cijeli će svijet biti goruća masa.

15

www.yogacentar.hr

6. MEDITACIJA NA JASTVO

1. Ja, ĉista, neumrljana i beskrajna/bezgraniĉna Svijest van domašaja maye, gledam na

ovo tijelo u pokretu kao na tijelo nekog drugog.

2. Um, intelekt, ĉula, i tako dalje su svi samo igra Svijesti. Oni su nestvarni i ĉini se da

postoje samo zbog nedostatka uvida.

3. Neuznemiren nedaćama (nepomućem nepovoljnim okolnostima), prijatelj

cjelokupnog svijeta koji napreduje, bez ideja o postojanju i nepostojanju, ţivim slobodan od

patnje.

4. Neaktivan sam, bez ţelja, vedar poput neba, slobodan od ţudnje, spokojan,

bezobliĉan, vjeĉan i nepokretan.

5. Sada jasno razumijem da smo pet elemenata, tri svijeta i ja sam ĉista Svijest.

6. Ja sam iznad svega; ja sam sveprisutan; ja sam poput prostora; ja sam ono što zaista

postoji; ne mogu reći ništa više od toga.

7. Neka se zamišljeni valovi univerzuma pojave ili nestanu u meni, oceanu beskrajne

Svijesti; niti se time uvećavam niti smanjujem.

8. Kako je divno da se u meni, beskrajnom oceanu svijesti, pojavljuju valovi

individualnih duša, igraju se neko vrijeme i nestaju u skladu s vlastitom prirodom.

9. Svijet koji je nastao zbog mog neznanja se takoĊer rastvorio u meni. Sada

direktno/neposredno doţivljavam svijet kao vrhovno blaţenstvo svijesti.

10. Klanjam se niĉice samome sebi koji sam unutar svih bića, oduvijek i zauvijek

slobodnom Jastvu koje prebiva kao nefiziĉka-unutarnja-intimna Svijest.

16

www.yogacentar.hr

7. METODA PROČIŠĆENJA

1. O Raghava, budi izvana aktivan ali iznutra neaktivan, izvana ĉinitelj ali iznutra

nedjelatan, i tako igraj svoju ulogu u svijetu.

2. O Raghava, iznutra napusti sve ţelje, budi slobodan od vezanosti/prianjanja i

latentnih sklonosti (pritajenih utisaka-dojmova-impresija), sve ĉini izvana i tako igraj svoju

ulogu u svijetu.

3. O Raghava, usvoji sveobuhvatno motrište, kojeg karakterizira napuštanje svih

objekata kontemplacije, ţivi u svom uroĊenom Jastvu osloboĊen još za ţivota (jivan-mukta) i

tako igraj svoju ulogu u svijetu.

4. Spali šumu dvojnosti vatrom uvjerenja 'Ja sam jedino ĉista Svijest' i ostani sretan.

5. Ĉvrsto si vezan sa svih strana idejom 'Ja sam tijelo'. Prereţi tu sponu maĉem znanja

'Ja sam Svijest' i budi sretan.

6. Odbacujući vezanost za ne-Jastvo, smatrajući svijet nedjeljivom cjelinom,

usredotoĉen i s paţnjom okrenutom unutra, ostani kao ĉista Svijest.

7. Ostani uvijek kao ĉista Svijest koja je tvoja stalna i istinska priroda van stanja

budnosti, sna i dubokog sna bez snova.

8. O moćni, uvijek budi slobodan od mentalnih koncepata poput srca stijene ali ne

budi nesvjestan poput nje.

9. Ne budi ono što je shvaćeno, niti onaj koji shvaća. Napusti sve koncepte i ostani

ono što jesi.

10. Uništi jedan koncept drugim i um umom te prebivaj u Jastvu. Je li to toliko teško,

o sveti ĉovjeĉe?

11. Odvoji se od uma, koji je zbog svojih briga postao usijan, umom koji je poput

britve naoštren prouĉavanjem svetih spisa.

12. O Raghava, što ti imaš s ovim inertnim i glupim tijelom? Zašto se osjećaš

bespomoćan i ojaĊen njegovim radostima i patnjama?

13. Kakva je ogromna razlika izmeĊu mesa, krvi i tako dalje (svih sastavnih dijelova

tijela) i tebe, utjelovljene svijesti! Zašto ĉak ni nakon što si to spoznao ne napuštaš ideju o

Jastvu u tom tijelu?

14. Puko znanje da je ovo tijelo poput komada drveta ili grumena zemlje, omogućava

pojedincu da ostvari vrhovno Jastvo.

17

www.yogacentar.hr

15. Kako je ĉudno da se ljudima, koji su zaboravili na stvarnog brahmana, nestvarnost

zvana avidya (nesvjesnost, neznanje) priĉinjava jako stvarnom, tj. nameće im se kao vrlo

realna.

16. Opet je ĉudno da se ljudi, koji su zaboravili na vrhovnog brahmana, ĉvrsto drţe za

ideju 'Ovo je moje' zvanu avidya.

17. Kad radiš svoj posao radi ga bez vezanosti poput ogledala koje odraţava objekte

pred njim ali oni na njega ne utjeĉu.

18. Uvjerenje da je sve brahman vodi do OsloboĊenja. Stoga u potpunosti odbaci ideju

o dvojnosti koja je neznanje. Odbaci je u cijelosti.

18

www.yogacentar.hr

8. OBOŽAVANJE JASTVA

1. Ako se odvojiš od tijela i s lakoćom prebivaš kao Svijest, postat ćeš jednota (jedina

realnost), a sve drugo će biti beznaĉajno poput trave.

2. Nakon spoznaje onoga ĉime spoznaješ ovaj svijet, okreni um unutra i onda ćeš jasno

vidjeti sjaj Jastva.

3. O Raghava, ono ĉime prepoznaješ zvuk, okus, oblik i miris, znaj to kao vlastito

Jastvo, vrhovnog brahmana, Gospodara svih gospodara.

4. O Raghava, ono u ĉemu bića vibriraju, ono što ih stvara, znaj da je to Jastvo tvoje

stvarno Jastvo.

5. Nakon odbacivanja, kroz razluĉivanje/rasuĊivanje svega što moţe biti znano kao ne-

istina, ono što preostaje kao ĉista Svijest – smatraj to svojim stvarnim Jastvom.

6. Znanje nije odvojeno od tebe i ono što je znano nije odvojeno od znanja. Stoga

nema niĉega osim Jastva, niĉeg odvojenog od njega.

7. 'Sve što Brahma, Višnu, Šiva, Indra i drugi uvijek ĉine, ĉinim ja, utjelovljenje

Svijesti' – misli na ovaj naĉin.

8. 'Ja sam cijeli univerzum. Ja sam nepropadljivo vrhovno Jastvo. Nema ni prošlosti ni

budućnosti odvojeno/neovisno od mene' – kontempliraj na ovaj naĉin.

9. 'Sve jest jedan brahman, ĉista Svijest, Jastvo svih i svega, nepodjeljivo i

nepromjenjivo' – kontempliraj na ovaj naĉin.

10. Ne postoji(m) niti ja niti bilo koja druga stvar. Samo brahman postoji (po)svuda,

stalno svugdje pun blaţenstva/miline.' – smireno meditiraj na ovo.

11. Osjećaj promatraĉa (onoga koji percipira) i promatranog-opaţenog-doţivljenog

zajedniĉki je svim utjelovljenim bićima, ali yogi oboţava jedno Jastvo.

19

www.yogacentar.hr

9. PREZENTACIJA JASTVA

1. Kad ova nakupina tijela, ĉula i tako dalje djeluje po vlastitom nahoĊenju, pojavljuje

se ideja 'Ja sam ovo'. To je jiva (ego) umrljana prljavštinom neznanja.

2. Kad uvjerenje da je sve sveprostiruća Svijest postane ĉvrsto, jiva gasne poput

uljanice bez ulja.

3. Poput obmanutog brahmina, koji napušta svoju plemenitost i poĉinje ţivjeti poput

śudre (poput sluge, bezemljaša, pripadnika najniže kaste), Gospodin preuzima ulogu jive.

4. Baš kao što dijete vidi prikaze stvorene vlastitom maštom, tako i glupa jiva stvara,

zbog zablude, ovo nestvarno tijelo i vidi ga.

5. Dijete superponira stvarnog slona na slona od gline i igra se s njim; neznalica

superponira tijelo i ostalo na Jastvo i nastavlja sa svojim aktivnostima.

6. Slika zmije ne izaziva strah od zmije kad se shvati da je to samo slika. Sliĉno tome,

kad je jiva-zmija jasno shvaćena nema ni patnje ni uzroka patnji.

7. Zmija superponirana na vijenac se stapa s njim; tako se i osjećaj odvojenosti

pojavljuje iz Jastva i stapa se s Jastvom.

8. Iako se ĉini da ima mnogo zlatnih narukvica, kao zlato one su sve jedno. Sliĉno

tome, iako je mnogo dodataka (imena-i-formi), Jastvo je zaista jedno.

9. Poput organa tijela i modifikacija gline (glinenog posuĎa), nedvojno se ĉini

dvojnim/mnogostrukim u obliku objekata koji se kreću i ne kreću.

10. Baš kao što se jedno lice odraţava kao mnoštvo u kristalu, u vodi, ghiju/maslu ili

ogledalu, tako se i Jastvo odraţava u mnoštvu razumnih umova.

11. Baš kao što se ĉini da je nebo zamrljano prašinom, dimom i oblacima, tako se ĉini

da je ĉisto Jastvo zamrljano doticajem s kvalitetama maye (sattva, rajas, tamas).

12. Baš kao što metal u doticaju s vatrom poprima kvalitetu vatre (odnosno toplinu),

tako ĉula i drugo u doticaju s Jastvom poprimaju kvalitetu Jastva.

13. Baš kao što nevidljivi Rahu (Caput Draconis, Glava Zmaja, Sjeverni Mjesečev

Čvor) postaje vidljiv u kontaktu s Mjesecom, tako i Jastvo postaje znano doţivljavanjem

objekata percepcije.

14. Kad se vatra i voda naĊu zajedno oni jedno od drugog poprime kvalitete. Sliĉno

tome, kad se Jastvo i inertno tijelo naĊu zajedno Jastvo izgleda kao ne-Jastvo, a ne-Jastvo

izgleda kao Jastvo.

15. Baš kao što vatra baĉena u veliku površinu vode gubi svoju kvalitetu, tako i Svijest

u doticaju s nestvarnim i inertnim naizgled gubi svoju stvarnu prirodu i postaje inertna.

20

www.yogacentar.hr

16. Jastvo se u tijelu prepoznaje-osvještava-realizira jedino s naporom/nastojanjem,

poput šećera iz šećerne trske, ulja iz sjemenki sezama, vatre iz drveta, maslaca iz mlijeka i

ţeljeza iz ţeljezne rudaĉe.

17. Poput neba viĊenog u neoštećenom kristalu, vrhovni Gospodin, ĉija je priroda

svijest, postoji u svim objektima.

18. Baš kao što velika svjetiljka drţana u posudi napravljenoj od dragog kamenja

svojom svjetlošću osvjetljava prostor i unutar i izvan posude, tako i Jastvo osvjetljava sve.

19. Baš kao što sunĉev odraz u ogledalu (odsjaj sunca u zrcalu) osvjetljava druge

stvari, tako i odraz/odsjaj Jastva u ĉistom intelektu osvjetljava druge stvari.

20. Ono u ĉemu se ovaj divni univerzum pojavljuje poput zmije u uţetu jest vjeĉno-

sjajeće Jastvo.

21. Jastvo je bez poĉetka ili kraja. Ono je nepromjenjivo Postojanje i Svijest. Ono

ispoljava prostor, ono je izvor jive i više je od najvišeg.

22. Jastvo je ĉista Svijest, vjeĉna, sveprisutna, nepromjenjiva i samo-obasjana kao

svjetlost sunca.

23. Sveprisutno Jastvo, temelj-osnova-supstrat svega, ne razlikuje se od sjajne/blistave

Svijesti kao ni toplina od vatre.

24. Ĉista Svijest bez intelekta, vrhovno Jastvo koje osvjetljava sve, nedjeljivo, koje

proţima sve iznutra i izvana – ĉvrsta je potpora/oslonac svega.

25. Jastvo je apsolutna Svijest. Ono je ĉista svjesnost, nepropadljiva/neuništiva,

slobodna od ideja prihvaćanja i odbacivanja te neograniĉena prostorom, vremenom i

vrstom/rodom.

26. Baš kao što eter proţima sve u univerzumu, tako isto i Jastvo, Gospodin,

bestjelesan prebiva u svemu.

27. Svijest koja postoji u prostranstvu zemlje, u ukrasima, u nebu i u suncu, takoĊer

postoji i u crvima koji leţe zaĉahureni pod zemljom.

28. Nema ni ropstva/vezanosti ni osloboĊenja, ni dvojnosti/dualnosti ni nedvojnosti.

Postoji samo brahman, oduvijek i zauvijek sjajeći kao Svijest.

29. Svjesnost jest brahman; svijet jest brahman; razni elementi su brahman; ja sam

brahman; moj neprijatelj jest brahman; moji prijatelji i roĊaci su brahman.

30. Ideja o svijesti i objektu svjesnosti jest vezanost/robovanje; sloboda od toga jest

osloboĊenje. Svijest, objekt svjesnosti i sve ostalo jest Jastvo; to je suština svih sustava

filozofije.

21

www.yogacentar.hr

31. Ovdje postoji samo svijest; ovaj univerzum nije ništa drugo nego svijest; ti si

svijest; ja sam svijest; svi svjetovi su svijest – to je zakljuĉak.

32. Ono što postoji i ono što sjaji (tj. za što se zna da postoji), sve je to Jastvo; sve

ostalo za što se ĉini da sjaji u stvarnosti ne postoji. Jedino svijest sjaji sama po sebi. Ideje o

spoznavatelju i spoznatom su prazni postulati.

22

www.yogacentar.hr

10. NIRVANA

1. Vrhovno Blaţenstvo ne moţe biti doţivljeno doticajem ĉula s njihovim objektima.

Vrhovno stanje je ono u kojem je um uništen putem jednousmjerenog ispitivanja.

2. Blaţenstvo koje se pojavljuje od doticaja ĉula s njihovim objektima je inferiorno.

Doticaj s objektima ĉula jest ropstvo/vezanost; sloboda od njega jest osloboĊenje.

3. Stekni ĉisto stanje izmeĊu postojanja i nepostojanja i drţi se njega; ne prihvaćaj niti

odbacuj unutrašnji ili vanjski svijet.

4. Uvijek ovisi o toj istinskoj stvarnosti izmeĊu svjesnosti i nesvjesnosti koja je

beskrajan prostor srca.

5. Vjera u spoznavatelja i spoznato naziva se robovanje/vezanost. Spoznavatelj je

vezan spoznatim; on je osloboĊen kada nema niĉeg što treba (spo)znati.

6. Napuštajući ideju o vidiocu, viĊenom i vidu zajedno s latentnim ţeljama

(vasanama) prošlosti, mi meditiramo na to Jastvo, prvobitno svjetlo koje je temelj vida.

7. Mi meditiramo na vjeĉno Jastvo, svjetlo svjetla koje se nalazi izmeĊu ideja o

postojanju i nepostojanju.

8. Mi meditiramo na Jastvo svijesti, darovatelja plodova svih naših misli, osvjetljivaĉa

svih sjajećih objekata i najdalje granice svih prihvaćenih objekata.

9. Mi meditiramo na nepromjenjivo Jastvo, realnost ĉije blaţenstvo/milina se

pojavljuje u umu zahvaljujući bliskom dodiru vidioca i viĊenog.

10. Ako pojedinac meditira na stanje koje se javlja na kraju budnog stanja i poĉetku

spavanja, direktno će doţivjeti nepropadljivo/vjeĉno blaţenstvo.

11. Stanje ĉvrsto postojano poput stijene u kojem su sve misli mirne/tihe i koje je

razliĉito od stanja budnosti i sanjanja, vrhovno je stanje.

12. Poput blata u loncu od blata Svevišnji Gospod koji je postojanje i prostranstvo

svijesti i blaţenstvo postoji svugdje neodvojen od stvari.

13. Jastvo sjaji samo od sebe kao jedan bezgraniĉan ocean svijesti uzburkan valovima

misli.

14. Baš kao što ocean nije ništa drugo nego voda, cijeli svijet stvari nije ništa drugo

nego svijest koja, poput beskrajnog prostora, ispunjava svaki kutak.

15. Brahman i prostor su sliĉni po svojoj nevidljivosti, sveproţimanju i neuništivosti,

ali brahman je takoĊer i svijest.

16. Postoji samo jedan beskrajno duboki ocean ĉistog nektara na kojem nema valova,

skroz naskroz sladak, tj. posvuda blaţen.

23

www.yogacentar.hr

17. Sve je ovo zaista brahman; sve je ovo atman. Ne razdvajaj brahmana u 'ja sam

jedna stvar', a 'ovo je druga stvar'.

18. Ĉim je ostvareno da je brahman sveproţimajuć i nedjeljiv, ova prostrana/ogromna

samsara biva prepoznata kao Svevišnji Gospod.

19. Onaj koji realizira/otkrije da je sve brahman, uistinu postaje brahman; tko ne bi

postao besmrtan pijući boţanski nektar/ambroziju?

20. Ako si mudar postao bi brahman samim tim uvjerenjem; ako nisi, ĉak i kad bi ti se

to uzastopno/opetovano govorilo bilo bi to beskorisno poput ţrtve-ponude-poklona baĉenog u

pepeo.

21. Ĉak i ako si spoznao stvarnu istinu, uvijek je moraš primjenjivati. Voda neće

postati ĉista/bistra pukim izgovaranjem rijeĉi kataka-plod (čije sjemenke mogu poslužiti da

pročiste vodu).

22. Ako pojedinac ima ĉvrsto uvjerenje 'Ja sam vrhovno Jastvo zvano nepropadljivi

Vasudeva', on je osloboĊen; inaĉe ostaje vezan.

23. Nakon uklanjanja svega poput 'nije ovo', 'nije to', preostaje vrhovno Biće/stanje

koje ne moţe biti uništeno. Misli 'Ja sam To' i budi sretan.

24. Uvijek znaj da je Jastvo brahman, jedan i cijeli-pun-cjelovit. Kako ono što je

nedjeljivo moţe biti podijeljeno na 'Ja sam meditant' i 'ono drugo je objekt meditacije'?

25. Kao pojedinac misli 'Ja sam ĉista svijest', to se zove meditacija, a kada se ĉak i

ideja o meditaciji zaboravi, to je samadhi.

26. Neprekidan tok mentalnih koncepata koji se odnose na brahmana, bez osjećaja 'ja',

postignut kroz intenzivnu praksu samo-ispitivanja (jñane) je ono što se naziva samprajñata

samadhi (meditacija s konceptima).

27. Neka pušu divlji/siloviti vjetrovi koji karakteriziraju kraj eona (kalpi); neka se svi

oceani sjedine, neka dvanaest sunaca zajedno sjaji, pa opet ništa neće naškoditi onome ĉiji je

um mrtav-ugašen-išĉezao.

28. Za svijest koja je svjedok pojavljivanja i nestajanja svih bića znaj da je besmrtno

stanje vrhovnog blaţenstva.

29. Svaka pokretna i nepokretna stvar uopće, što god to bilo, samo je objekt

vizualiziran umom. Kad je um uništen/rastvoren, dvojnost (mnoštvo, mnogostrukost) se ne

percipira.

30. Ono što je nepromjenjivo, blagotvorno/povoljno i spokojno, ono u ĉemu svi

svjetovi postoje, ono što samo sebe manifestira u obliku promjenjivih i nepromjenjivih

objekata – to je jedina svijest.

24

www.yogacentar.hr

31. Prije nego odbaci košuljicu zmija je smatra sobom, ali jednom kad ju je odbacila

na nju više ne gleda kao na sebe.

32. Onaj koji je transcendirao i dobro i zlo, poput djeteta se ne suzdrţava u ĉinjenju

zabranjenih djela zbog osjećaja grijeha, niti ĉini ono što je propisano zbog osjećaja vrline.

33. Baš kao što je kip sadrţan u kamenom bloku ĉak i ako nije isklesan, tako i svijet

postoji u brahmanu. Stoga vrhovno Stanje nije praznina.

34. Baš kao što se kaţe da je kameni blok lišen kipa ako on nije isklesan, tako se kaţe

da je brahman praznina kad je lišen utisaka svijeta.

35. Baš kao što se za mirnu vodu moţe reći da sadrţi i da ne sadrţi mreškaje, tako se i

za brahmana moţe reći da sadrţi i da ne sadrţi svijet. On nije ni praznina ni postojanje.