sustavi socijalne za tite u austriji i sloveniji: primjeri … · 2019-10-16 · mspm -...
TRANSCRIPT
Program Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS
Projekt “Sinergijski socijalni sustav“
Zagreb, 2016.
Projekt je financiran u sklopu Programa Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS (2007-2013).
SUSTAVI SOCIJALNE ZAŠTITE U AUSTRIJI I SLOVENIJI: PRIMJERI DOBRE PRAKSE
Ministarstvo socijalne politike i mladih
IMPRESSUM:Izdavač: Ministarstvo socijalne politike i mladih
Ova analiza prijenosa dobre prakse pripremljena je u sklopu projekta “Sinergijski socijalni sustav” koji se provodio u sklopu Programa Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS (2007.-2013.). U izradi su svojim komentarima i prijedlozima te pružanjem tehničke podrške sudjelovali stručnjaci uključeni u rad Upravljačkog tima te Međusektorskog stručnog odbora projekta 1.
Uredili: Jasmina Papa, Iva Jovović i Bruno Kljajo iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) temeljem izvješća i uvida sudionica i sudionika studijskih posjeta.
Ova publikacija izrađena je uz pomoć Programa Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS(2007-2013). Program Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS (2007-2013) provodi Europska komisija. Uspostavljen je radi financijske potpore postizanju ciljeva Europske unije u područjima zapošljavanja, socijalne skrbi i jednakih mogućnosti te doprinosa postizanju ciljeva strategije Europa 2020 u navedenim područjima. Za dodatne informacije pogledati: http://ec.europa.eu/progress
Sadržaj ove publikacije je u isključivoj nadležnosti Ministarstva socijalne politike i mladih i suradnika u provedbi te se ni na koji način ne može smatrati da odražava stajališta Europske unije.
Grafički dizajn: Vizualne kreacije d.o.o., Zagreb
Lektura: Ad Acta prijevodi d.o.o., Zagreb
Zagreb, 2016. g.
Za više informacija:
Ministarstvo socijalne politike i mladih, Republika HrvatskaTrg Nevenke Topalušić 1HR-10000 Zagreb Tel: +385 1 555 7111Fax: +385 1 555 7222Email: [email protected]: www.mspm.hr
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP)Projektni ured u HrvatskojLomnička 2 HR-10000 Zagreb Tel: +385 1 23 61 666Fax: +385 1 23 61 620Email: [email protected]: www.hr.undp.org
Predstavništvo Europske komisije u Republici HrvatskojUlica Augusta Cesarca 4HR-10000 ZagrebTel: +385 1 4681 300Fax: +385 1 4627 499Email: [email protected]: http://ec.europa.eu/croatia
1 Članovi Upravljačkog tima i Međusektorskog stručnog tima, te institucije i organizacije u kojima su zaposleni navedeni su na str. 4.
SADRŽAJ
KRATICE .................................................................................................................
UVOD ......................................................................................................................
Opis projekta ........................................................................................................
Članovi Međusektorskog stručnog odbora projekta .............................................
Članovi Upravljačkog tima projekta ......................................................................
Svrha studijskih posjeta ........................................................................................
SUODNOS PROJEKTA, SOCIJALNE ZAŠTITE I SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA U EU .
AUSTRIJA: „OSOBNA KARTA“ ............................................................................
Osnovni socio-ekonomski pokazatelji ..................................................................
Austrija: socijalna država ......................................................................................
Posjete institucijama .............................................................................................
SLOVENIJA: „OSOBNA KARTA“ ..........................................................................
Osnovni socio-ekonomski pokazatelji ...................................................................
Slovenija: socijalna država ....................................................................................
Posjete institucijama .............................................................................................
PRIMJERI DOBRE PRAKSE: PRIMJENJIVOST U HRVATSKOJ .........................
LITERATURA ...........................................................................................................
DODATAK 1: PROJEKTNE AKTIVNOSTI ..............................................................
2
3
3
4
4
5
5
7
8
10
16
18
19
20
23
25
34
35
1
KRATICE
AK - Bundesarbeitskammer - Savezna komora rada Republike Austrije
AMS - Arbeitsmarktservice - Zavod za zapošljavanje Republike Austrije
AMTR - aktivne mjere tržišta rada
BDP - bruto društveni proizvod
EK - Europska komisija
EU - Europska unija
EU - SILC - EU statistics on income and living conditions - Statistike EU o prihodima i uvjetima života
FLAF - Familienlastenausgleichsfonds – Obiteljski kompenzacijski fond Republike Austrije
IV - Industriellenvereinigung – Udruga industrijalaca Austrije
JLP(R)S - jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave
JOPPD obrazac - izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja
MSO - Međusektorski stručni odbor projekta
MSPM - Ministarstvo socijalne politike i mladih
NN - Narodne novine
NPR - Nacionalni program reformi
ÖGB - Österreichische Gewerkschaftsbund - Austrijski savez sindikata
OIB - osobni identifikacijski broj
MOK - Model otvorene koordinacije
PROGRESS - Program Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost
PSK - programi stabilizacije ili konvergencije
UNDP - Program Ujedinjenih naroda za razvoj
ZMN - zajamčena minimalna naknada
ZMS - zajamčeni minimalni standard
WKO - Wirtschaftskammer Österreich - Austrijska gospodarska komora
2
UVOD
OPIS PROJEKTA
Projekt “Sinergijski socijalni sustav“ (“Synergetic social system”) je s provedbom započeo 1. listopada 2014. godine u sklopu Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS 2007.- 2013., a provodilo ga je Ministarstvo socijalne politike i mladih u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj.
Projektne aktivnosti osmišljene2 su u svrhu rješavanja problema dupliciranja pojedinih vrsta socijalnih naknada i njihovog negativnog učinka na proračun Republike Hrvatske. Naime, u vrijeme početka provedbe projekta u Republici Hrvatskoj nije postojao jedinstveni registar odnosno baza podataka svih socijalnih naknada koje korisnici mogu ostvariti na lokalnoj i nacionalnoj razini te se događa da se neke novčane naknade u istu svrhu isplaćuju na obje razine. Istovremeno, neke jedinice lokalne samouprave nisu u mogućnosti iz vlastitih proračuna financirati naknade za čiju su isplatu zakonom zadužene.
Cilj projekta je bio izraditi Strateški okvir za učinkovitiji sustav socijalne zaštite u Hrvatskoj temeljem prikupljenih podataka o svim programima socijalnih naknada na nacionalnoj i lokalnim razinama te usvajanjem praksi koje doprinose efikasnijem upravljanju sustavom.
Projekt se je temeljio na participativnoj metodologiji. Predstavnici relevantnih ministarstava i tijela na lokalnoj i područnoj razini bili su uključeni u Međusektorski stručni odbor projekta (MSO) čija je uloga bila razmjena informacija i ocjena mogućnosti za promjene u određenom sektoru i na određenoj razini. Istovremeno su članovi Međusektorskog odbora imali priliku steći nove uvide u sustav socijalne zaštite u Hrvatskoj, tekuće reformske procese te sudjelovati na studijskim putovanjima kako bi pridonijeli procjeni dobrih praksi u sustavu socijalne zaštite i predložili prijenos dobrih praksi koje su relevantne za Hrvatsku. Međusektorski odbor je sudjelovao u raspravama o svim bitnim sadržajnim aspektima projekta te je njihov doprinos posebice bitan za identifikaciju praksi koje su primjenjive u Hrvatskoj te uspostavi poveznica između tih praksi i preporuka iz Izvješća o socijalnim naknadama na lokalnoj razini.
Pregled primjera dobrih praksi prezentiran je i široj stručnoj javnosti na četiri regionalne radionice (u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku) na kojima su primjeri dobrih praksi i njihova adekvatnost u hrvatskom kontekstu dodatno analizirani iz regionalne/područne perspektive.
Uz izvješće „Analiza primjera dobre prakse: mogućnosti za primjenu u Hrvatskoj“ osnovni, međusobno pov-ezani rezultati projekta su: izvješće „Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj“ i Strateški okvir mjera za učinkovitiji sustav socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj
2 Dodatak 1: Projektne aktivnosti
3
ČLANOVI MEĐUSEKTORSKOG STRUČNOG ODBORA
ČLANOVI UPRAVLJAČKOG TIMA PROJEKTA
IME I PREZIME (po abecednom redu institucija) INSTITUCIJA/ORGANIZACIJAMario Vlajčević Državni zavod za statistikuSandro Jakopčević Državni zavod za statistikuAndrea Šimunović Hrvatska mreža protiv siromaštvaNedjeljko Marković Hrvatska mreža protiv siromaštvaSuzana Jedvaj Hrvatska mreža protiv siromaštvaHelena Bandalović Hrvatska zajednica županijaJosip Takač Hrvatska zajednica županijaIvica Urban Institut za javne financijeMarijana Tkalec Ministarstvo braniteljaNevenka Benić Ministarstvo braniteljaSandra Gabud Ministarstvo braniteljaIda Hohnjec Ministarstvo financijaLidija Karačić Ministarstvo financijaNevenka Brkić Ministarstvo financijaStjepan Jusup Ministarstvo financijaVesna Čičak Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unijeHrvoje Sadarić Ministarstvo socijalne politike i mladihKatica Lažeta Ministarstvo socijalne politike i mladihMaja Kuhar Ministarstvo socijalne politike i mladihVesna Mastela Bužan Ministarstvo socijalne politike i mladihKatarina Serdar Ministarstvo upraveŽeljka Tropina Godec Ministarstvo upraveDarko Tot Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaŽeljka Nenadić Tabak Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaJelena Baran Studijski centar socijalnog radaZdenko Babić Studijski centar socijalnog radaZoran Šućur Studijski centar socijalnog radaMaja Pudić Udruga gradovaVesna Fabris Udruga općina u Republici HrvatskojBruno Kljajo UNDPIva Jovović UNDPJasmina Papa UNDP
IME I PREZIME (po abecednom redu institucija) INSTITUCIJA/ORGANIZACIJADubravka Marušić Ministarstvo socijalne politike i mladihHrvoje Sadarić Ministarstvo socijalne politike i mladihJasna Bubić Ministarstvo socijalne politike i mladihKristina Hećimović Ministarstvo socijalne politike i mladihMaja Kuhar Ministarstvo socijalne politike i mladihMarija Lovreković Ministarstvo socijalne politike i mladihTanja Žaja Ministarstvo socijalne politike i mladihUglješa Đukić Ministarstvo socijalne politike i mladihŽeljka Ivandić Blažina Ministarstvo socijalne politike i mladihBruno Kljajo UNDPJasmina Papa UNDP
4
SVRHA STUDIJSKIH POSJETA
SUODNOS PROJEKTA, SOCIJALNE ZAŠTITE I SOCIJALNOGUKLJUČIVANJA U EU
Cilj studijskih putovanja je bilo detaljnije upoznavanje članova Međusektorskog odbora s austrijskim i slov-enskim sustavima socijalne zaštite, a navedene države su odabrane budući da su njihovi sustavi najsličniji hrvatskom.
Stečena iskustva i prepoznate primjere dobre prakse predstavljamo u izvješću ”Analiza prijenosa dobre prakse: mogućnosti za primjenu u Hrvatskoj“ i, sukladno kriterijima primjenjivosti i započetih reformskih procesa u Republici Hrvatskoj, bit će iskorišteni za kreiranje učinkovitijeg sustava socijalne zaštite. Primjeri dobre prakse prepoznati su temeljem prezentacija i posjeta institucijama koje su članovi Međusektorskog odbora posjetili u Sloveniji i Austriji.
Pojam dobre prakse predstavlja oblik evaluacije programa u javnoj politici. To je proces preispitivanja javnih politika koje se provode u drugim državama s ciljem rješavanja sličnih problema s kojima se donositelji javnih politika susreću prilikom njihova kreiranja.
Prilikom definiranja dobre prakse važno je voditi računa o postavljanju realnih očekivanja u odnosu na cilj ili promjenu koju se želi postići, provođenju kvalitetne analize postojećih primjera dobre prakse, evaluaciji provedbe navedenog primjera dobre prakse, definiranju ranjivosti i kompleksnosti predloženog rješenja te stavljanje primjera dobre prakse u kontekst situacije, društvenog okruženja i sustava ostalih javnih politika u državi u kojoj se planira provesti.
U svrhu definiranja liste primjera dobre prakse održana su tri sastanka članova Međusektorskog stručnog odbora projekta, čiji se rad temeljio na prikupljenim izvješćima i zapažanjima od strane sudionika studijskih putovanja u Austriju i Sloveniju. Primjere dobre prakse, koji su predstavljeni u ovom izvješću članovi Međusektorskog stručnog odbora projekta usvojili su konsenzusom. Osim toga, članovi Međusektorskog odbora zaključili su kako se pojedini primjeri dobre prakse u potpunosti ili djelomično primjenjuju u sustavu socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj, a za pojedine dobre prakse su identificirane mogućnosti za unaprjeđenje u samoj primjeni te uvjeti koje treba zadovoljiti prije njihova uvođenja.
Socijalna se zaštita definira kao ona zaštita koja je utemeljena na pravima i usmjerena je smanjenju rizika od siromaštva i socijalne isključenosti. Ona uključuje sve kolektivne transferne sustave (u novcu ili uslugama) koji nastoje zaštititi pojedince i kućanstva od socijalnog rizika.
Države članice Europske unije uglavnom imaju visoko razvijene sustave socijalne zaštite i osiguranja. Njima se štite osobe protiv rizika nedovoljne razine dohotka uzrokovane nezaposlenošću, bolešću i invalidnošću, roditeljskim obvezama, starošću ili neodgovarajućim dohotkom zbog gubitka supružnika ili roditelja. Tako se ujedno jamči pristup uslugama koje su presudne za odgovarajuću kvalitetu života.
5
Sustavi socijalne zaštite u nadležnosti su država. Za raz-liku od mnogih drugih područja, u području socijalne zaštite/socijalne politike nema direktnog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnim okvirom EU. Međutim, Europska komisija i nacionalne vlade zajednički koordiniraju sustave socijalnih politika stvarajući zajedničke strateške ciljeve; usklađivanjem praksi i mjerenjem napretka putem Modela otvorene koordinacije (MOK) i financijskim mehanizmima koji podržavaju ulaganje u ljude i u reforme sustava kako bi se postigli zajednički ciljevi.
Europa 2020: Strategija pametnog, održivog i inkluzivnog rasta aktualni je strateški okvir EU. U području socijalnih politika EU 2020 postavlja jasne ciljeve u smislu smanjenja broja osoba koje žive u riziku od siromaštva, ali isto tako zagovara tri sastavnice aktivnog socijalnog uključivanja.
Razvoju europskog socijalnog modela komplementaran je proces izgradnje politike ekonomske i socijalne kohezije, koja ima za cilj ostvarivanje uravnoteženog i harmoničnog razvoja,
prije svega putem smanjenja socijalnih i ekonomskih razlika između država.
Unatoč tome što je socijalna zaštita u domeni nacionalne države, EU na nju utječe i putem koordinacije gos-podarske i fiskalne politike. Jedan od instrumenata u tom području je ‘europski semestar’, unutar kojeg se pripremaju smjernice za svaku državu članicu. Države članice na osnovi smjernica pripremaju svoje planove javnih politka („nacionalne programe reformi” i „programe stabilnosti ili konvergencije”) koji se ocjenjuju na razini EU.
Nakon ocjene tih planova države članice dobivaju individualne preporuke („preporuke za pojedinu zemlju”) za svoje nacionalne proračunske politike i politike reformi. Od država članica očekuje se da te preporuke uzmu u obzir pri izradi svojih proračuna za sljedeću godinu i pri donošenju odluka u vezi sa svojim gospodarskim i fiskalnim politikama, politikama obrazovanja, zapošljavanja, socijalnim i drugim politikama. Dakle, uloga ‘europskog semestra’ je usklađivanje pro-računskih i gospodarskih politika država članica s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini EU.
Europska komisija je objavila sveobuhvatne preporuke drža-vama članicama, pa tako i Hrvatskoj, usmjerene podizanju rasta i zapošljavanju. Preporuke se temelje na iscrpnoj ocjeni planova svih država članica u pogledu zdravih javnih financija (programi stabilizacije ili konvergencije ili PSK-ovi) i mjera politike za poticanje rasta i zapošljavanja (nacionalni programi reformi ili NPR-ovi).
U području socijalne zaštite preporuke se odnose na konsol-idaciju programa socijalnih naknada, jačanje njihove učinko-vitosti i transparentosti.
Projekt „Sinergijski socijalni sustav“ doprinosi realizaciji konk-retne preporuke ‘europskog semestra’ s obzirom da analizira socijalne naknade na lokalnim razinima te da je kreirana baza podataka i predložen sustav za njihovo prik-upljanje. Osim toga, direktno je povezan sa sadržajem Modela otvorene koordinacije, jer je omogućio učenje o politikama i praksama socijalne zaštite u dvije države članice (Austrija i Slovenija) s ciljem identifikacije primjera dobrih praksi i analize mogućnosti njihova prijenosa u hrvatski sustav socijalne zaštite.
Sastavnice aktivnog socijalnog uključivanja:
● Omogućiti pristup adekvatnim prihodima te podršku u pronalaženju posla. To se može odnositi i na povezivanje programa financijskih transfera koji proizlaze is statusa zaposlenosti i nezaposlenosti, te na omogućavanje osobama koristiti njihova prava. ● Uključivo tržište rada koje podrazumijeva mjere koje olakšavaju ljudima pronalazak posla, smanjuju siromaštvo zaposlenih i uklan-janju neisplativost rada.
● Osigurati pristup kvalitetnim uslugama koje omogućavaju aktivno sudjelovanje u društvu, također i na tržištu rada.
Preporuke ‘europskog semestra’ Hrvatskoj na području socijalne zaštite
Do kraja 2014. godine provesti reviziju sustava poreza i naknada te predstaviti plan djelovanja kako bi se poboljšala ponovna aktivacija neak-tivnih i nezaposlenih osoba.
Ojačati učinkovitost i transparentnost sustava socijalne zaštite dodatnom konsolidacijom nak-nada, ujednačavanjem kriterija prihvatljivosti te povezivanjem podataka svih mjerodavnih razina i državnih tijela sustavom „jedinstvenog novčanog centra”.
6
Austrija je savezna republika koja se dijeli na devet saveznih država 3 (Bundesländer). Sa 8,4 milijuna stanovnika je jedna od 12 najbogatijih država svijeta što se tiče BDP-a po stanovniku sa vrlo dobro razvijenom ekonomijom i visokim životnim standardom. Na čelu države je predsjednik, koji se bira na općim izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira kancelara, koji je obično vođa najjače stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: Bundesrat (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih država prema broju stanovnika, i Nationalrat (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.
O austrijskim saveznim zemljama govori članak 2. Saveznog ustava: taksativno nabraja svih devet saveznih zemalja, definira Austriju kao federalnu državu, određuje ovlasti zemaljskih parlamenata i razrađuje pravo sudjelovanja zastupnika u saveznoj skupštini (Bundesrat) ovisno o veličini zemlje.
Austrijske savezne države imaju pravo na vlastite ustave, koji ne smiju biti u koliziji sa Saveznim ustavom. Savezni ustavni sud može proglasiti ništavnima sve odredbe pokrajinskih ustava koje su u sukobu sa Saveznom ustavom.
Zakonodavne i izvršne ovlasti koje nisu izričito navedene kao nadležnost Savezne vlade u Saveznom ustavu, spadaju u nadležnost saveznih zemalja. Međutim kako Ustav najveći dio ovlasti daje saveznoj administraciji,
AUSTRIJA: „OSOBNA KARTA“
Slika 1:
3 Gradišće (Burgenland), Koruška (Kärnten), Donja Austrija (Niederösterreich), Gornja Austrija (Oberösterreich), Salzburg, Štajerska (Steiermark), Tirol,
Vorarlberg, Beč (Wien)
7
Austrija s razvijenom tržišnom ekonomijom koja se temelji na velikom udjelu uslužnog sektora, solidno razvi-jenom industrijskom i relativno malom, ali vrlo razvijenom poljoprivrednom sektoru, nakon godina rasta suočila se s određenim učinicima financijske i ekonomske krize iz 2008. godine (slika 2. i slika 3).
Slika 2: Godišnje stope rasta Slika 3: Bruto društveni proizvod
pokrajinskim vladama ostaje baviti se lokalnim sigurnosnim pitanjima, nekretninama u njihovom vlasništvu, vatrogastvom, kulturom, regulacijom lova i ribolova, očuvanjem prirode, zaštitom životinja, sportom i turizmom te propisima koji se odnose na pokrajinsku administraciju. Ustav ovlašćuje savezni parlament za određivanje visine poreza i njegove raspodjele između federalne i lokalne administracije.
Jednodomni parlamenti (Landtage) su zakonodavna tijela saveznih država, a pokrajinske vlade na čelu sa Landeshauptmannom najviši organi uprave, koje biraju zastupnici pokrajinskih parlamenata. Po austrijskom Saveznom ustavu Beč ima poseban status, jer je istovremeno grad i savezna zemlja, tako da bečka administracija ima dvostruku funkciju.
S obzirom na takvo uređenje i sustav socijalne zaštite karakterizira određena kombinacija centraliziranih i decentraliziranih elemenata. Većinom socijalnih programa, prvenstveno socijalnim osiguranjem i univerzalnim naknadama upravlja centralna država. Savezne države, lokalne i općinske vlasti odgovorne su za pojedine aspekte zdravstvene skrbi, stanovanje, većinu socijalnih usluga, brigu o djeci i socijalne naknade. Uz državne aktere, bitnu ulogu u kreiranju zakonodavnog i okvira javnih politika u području socijalne zaštite imaju i socijalni partneri, a interese pojedinih skupina građana predstavljaju organizacije civilnoga društva 4. U reformske procese su uključeni i neovisni stručnjaci čije analize temeljene na činjenicama doprinose procesu donošenja odluka, ali i njihovoj provedbi.
OSNOVNI SOCIO-EKONOMSKI POKAZATELJI
4 To se posebno odnosi na interese osoba starije životne dobi te na interese osoba s invaliditetom
8
1/1/2013-1
-0.5-0.5
-0.1-0.2
0.1
0.6
0.20.3
0
0.50.5
1
1.51.4
7/1/2013 1/1/2014
SOURCE: WWW.TRADINGECONOMICS.COM | OESTERREICHISCHE NATIONAL BANK
AUSTRIA GDP ANNUAL GROWTH RATE
7/1/2014 1/1/2015
SOURCE: WWW.TRADINGECONOMICS.COM | WORLD BANK GROUP
300
320
340
360
380
400
420
1/1/2006 1/1/20101/1/2008 1/1/2012 1/1/2014
AUSTRIA GDP
304.98
324.95
375.04
414.17
383.73377.68
415.98
394.46
415.84
Nezaposlenost je (slika 4.) kao posljedica krize porasla, ali ne kao u drugim europskim državama, djelomično zbog toga što je vlada uvela programe subvencioniranja skraćenog radnog vremena čime je omogućila poduzećima da zadrže radnike.
Udio izdataka za socijalnu zaštitu u bruto društvenom proizvodu Austrije konstantno se od 2002. godine kreće od 28% do 31% 5 . Za napomenuti je da je udio socijalne zaštite u BDP-u (30.2% u 2012. godini) bio najviši u vrijeme financijske i ekonomske krize. Time se Austrija smješta uz bok zemljama kao što su Švedska, Francuska, Finska, Danska, Belgija i Njemačka koje su najviše izdvajale za socijalnu zaštitu u vrijeme ekonomske krize 6 .
Međutim, kao i u mnogim drugim zemljama koje su suočavaju sa starenjem stanovništva, najveći udio (43%) sredstava socijalne zaštite usmjeren je na rizik starosti (mirovine); slijedi zdravstvena zaštita (24.9%), podrška djeci i obiteljima (9.2%), invaliditet (7.2%), nezaposlenost (5%) te druge naknade (4,4%) 7.
Slika 4: Osnovni pokazatelji: stanovništvo, plaće, nezaposlenost
Izvor: http://www.tradingeconomics.com/austria/
5 Eurostat http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-
explained/index.php/File:Expenditure_on_social_protection,_2002%E2%80%9312_%28%25_of_GDP%29_YB15.png6 OECD: Social Expenditure Update, 20147 Social protection in Austria, 2014, Soczial Ministerum, Austria
Austrija 2015. Prethodna Najviša Najniža Jedinica
Stopa nezaposlenosti 8.60 9.10 10.50 0.80 postotak
Stopa dugotrajne nezaposlenosti 1.50 1.50 1.80 0.90 postotak
Stopa nezaposlenosti - mladi 10.10 9.90 13.30 5.00 postotak
Plaće 2513.30 2477.00 2513.30 1866.00 EUR/mjesečno
Stanovništvo 8.51 8.45 8.51 7.05 milijun
Dob za umirovljenje - žene 60.00 60.00 60.00 60.00
Dob za umirovljenje - muškarci 65.00 65.00 65.00 65.00
9
Austrija pruža sveobuhvatan sustav sigurnosti i dobrobiti za svoje građane sa socijalnom mrežom organiziranom na dvije razine. Osnova sustava je osiguranje za sve zaposlene osobe te u velikoj mjeri za članove njihovih obitelji u slučaju bolesti, nesreće, nezaposlenosti, roditeljskog dopusta i mirovina. Zatim slijede usluge i naknade koje proizlaze iz sustava socijalne skrbi dostupne od strane savezne države, saveznih zemalja i općinskih vlasti za građane u potrebi koji nisu pokriveni sustavom osiguranja. Sustav socijalne zaštite u Austriji može se podijeliti na sljedeće segmente:
► Socijalno osiguranje: u prvom redu uključuje socijalne mirovine, zdravstveno osiguranje i zaštitu na radu (u slučaju nesreće na poslu);
► Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: obuhvaća naknade za nezaposlene, pomoć za nezaposlene i mjere aktivne politike tržišta rada;
► Univerzalni sustavi: obiteljski doplatak, „tax credit for children“ - porezne olakšice za djecu, dječji doplatak, dugotrajna skrb;
► Naknade na osnovi imovinskog cenzusa („means-tested benefits“): prvenstveno se odnose na minimalna primanja iz sustava mirovinskog osiguranja, pomoć za nezaposlene u slučaju nezaposlenosti uz provjeru minimalog dohotka (ili kako se zvala socijalna pomoć do 2010. godine), te stipendije i pomoći učenicima i studentima;
► Socijalna zaštita za državne službenike: redovni državni službenici podliježu posebnom Zakonu o mirovinama;
► Socijalni sustavi za kompenzaciju: prije svega za žrtve rata, djelatnike vojne službe i policije;
► Zaštita prava iz okvira radnog zakonodavstva: na primjer nastavak isplate plaće u slučaju bolesti
► Dodatni sustav mirovina; i
► Socijalne usluge: (domovi za starije, skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, skrb u zajednici za osobe s invaliditetom, podrška beskućnicima itd.).
Socijalno osiguranje
Socijalno osiguranje u Austriji se temelji na načelima obveznog osiguranja, solidarnosti i autonomije. Prven-stveno se financira iz doprinosa poslodavaca i zaposlenika iz sustava međugeneracijske solidarnosti.
Socijalno osiguranje u užem se smislu sastoji od tri programa:- mirovinsko osiguranje;- zdravstveno osiguranje;- osiguranje od nezgode.
U Austriji postoje 22 institucije socijalnog osiguranja koje pružaju zdravstveno, mirovinsko i osiguranje od nez-gode. Te su institucije povezane u krovnu organizaciju pod nazivom „Glavna udruga austrijskih organizacija socijalnog osiguranja“ (Hauptverband der österreichischen Sozialversicherungsträger). Najvažnije funkcije ove krovne organizacije su:
AUSTRIJA: SOCIJALNA DRŽAVA
10
- dugoročno planiranje;- izrade smjernica za jedinstvenu primjenu;- prikupljanje i upravljanje podacima;- sklapanje ugovora s liječnicima, stomatolozima, itd.;- objava registra medicinskih proizvoda (Heilmittelverzeichnis);- usporedba i analiza pokazatelja među osiguravajućim institucijama;- zastupanje i predstavljanje ustanova socijalnog osiguranja;- povezivanje na međuvladinoj razini.
Ustanove socijalnog osiguranja organizirane su prema područjima djelatnosti, profesionalnim skupinama i/ili regijama. Najvažnije institucije su: institucije mirovinskog osiguranja, devet pokrajinskih fondova za zdravst-veno osiguranje, glavna institucija osiguranja za slučaj nesreće na radu, institucija za socijalno osiguranje samozaposlenih osoba (npr. za trgovinu i poslovanje), za poljoprivrednike i institucija osiguranja za zaposle-nike javnih službi. Pojedinačnim institucijama socijalnog osiguranja upravljaju upravna tijela koja se sastoje uglavnom od predstavnika socijalnih partnera. Ta upravna tijela odobravaju određeni opseg samostalnog djelovanja u okviru zakonskih odredbi. Budući da je većina prava regulirana zakonom, autonomija je uvelike ograničena na upravljanje vlastitim objektima u vlasništvu institucija. Uz iznimku nekih manjih skupina, gotovo cijelo radno aktivno stanovništvo obuhvaćeno je ovim institucijama socijalnog osiguranja.
U posljednjih nekoliko godina, opseg pokrivenosti socijalnim osiguranjem je proširen na način da uključuje veliki dio nestandardnih radnih odnosa (zaposlene na pola radnog vremena, zaposlene u slobodnim profesijama, novosamozaposleni itd.) uz plaćanje doprinosa. Opseg pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem se također proširuje na članove obitelji osiguranika. Na taj način, austrijski sustav socijalnog osiguranja omogućuje uglavnom sveobuhvatnu zdravstvenu skrb za cijelu populaciju.
Ovako razgranat sustav koji osim standardnih oblika osiguranja koja proizlaze iz rada, upućuje na činjenicu da austrijski model prepoznaje i pokušava se nositi s dvije bitne činjenice koje utječu na financiranje sustava socijalne zaštite. Prvo, sustavi socijalne zaštite su tradicionalno osmišljeni za zaposlene osobe i dobro su funkcionirali u vrijeme visoke zaposlenosti, koja je omogućavala stalne uplate. Međutim, u periodima rasta koja ne donose nova zapošljavanja i u situacijama kada se sam pojam, sadržaj i oblici rada mijenjaju (i ne odnose samo i jedino na punu zaposlenost), s jedne strane postaje upitno financiranje sustava, a s druge strane raste broj osoba koje nisu osigurane. Stoga je potrebno razvijati sustav koji može pratiti moderne oblike rada, obuhvaća najveći mogući broj građana, a istovremeno doprinosi financijskoj održivosti.
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti je pod okriljem „Zavoda za zapošljavanje (AMS)“, koji je također odgov-oran za mjere aktivne politike tržišta rada. AMS se sastoji od jedne savezne organizacije, devet pokrajinskih i 99 regionalnih organizacija.
Uključenost socijalnih partnera u aktivnosti AMS-a proteže se kroz sve tri razine. Predstavnici Austrijske gospodarske komore (WKO), Savene komore rada (AK), Austrijskog saveza sindikata (ÖGB) i Udruge indus-trijalaca Austrije (IV) igraju važnu ulogu u kreiranju politike tržišta rada (većinom se to odnosi na radne pro-grame saveznih zemalja), kao i u nadziranju rada AMS-a. Upravno vijeće je organizirano na saveznoj razini, a sastoji se od članova odbora, uključujući predstavnike radnika i poslodavaca, kao i predstavnika vlasti. Ovakav specifičan sastav AMS-a ima za cilj osigurati da su najvažniji dionici na tržištu rada uključeni u kreiranje politike tržišta rada. Osiguranje u slučaju nezaposlenosti u prvom redu se financira od strane poslodavaca i zaposlenika doprinosima iz plaće.
11
Univerzalni sustavi
Postoje tri glavne novčane socijalne naknade koje ne ovise o aktivnosti i dohotku:• obiteljski doplatak i porezne olakšice za djecu („tax credit for children“)• dječji doplatak, i• dugotrajne mjere iz sustava socijalne skrbi.
Zdravstveno osiguranje pokriva i osobe osigurane preko članova svojih obitelji kao i osobe koje primaju min-imalni dohodak na osnovi provjere imovine. Na taj način se u velikoj mjeri zadovoljavaju kriteriji univerzalnog zdravstvenog sustava.
Obiteljski kompenzacijski fond Republike Austrije
Obiteljski kompenzacijski fond (Familienlastenausgleichsfonds - FLAF) je austrijski ključni instrument u poma-ganju obitelji. Više od 80% svojih sredstava temelji na uplatama doprinosa od strane poslodavaca, koji iznosi 4,5% od plaće. Ostatak je pokriven sredstvima prikupljenima od općih poreznih prihoda.
Obiteljski doplatak i porezne olakšice za djecu
Obiteljski doplatak predstavlja univerzalne novčane naknade za djecu, bez obzira na razinu prihoda primatelja. Iznos obiteljskog doplatka prvenstveno ovisi o dobi i broju djece u obitelji. On se financira putem Obiteljskog kompenzacijskog fonda (FLAF) i isplaćuje se putem poreznih ureda. Većina je resursa prikupljena iz dopri-nosa na plaće i od općeg poreznog prihoda. Obiteljski doplaci su nadopunjeni jedinstvenim oblikom poreznog kredita, koji mogu biti plaćeni kao negativan porez. Ove porezne olakšice dospijevaju za svu djecu, bez obzira na status aktivnosti roditelja.
Dječji doplatak
Sve majke i očevi imaju pravo na dječji doplatak: ovisno o odabranoj opciji, može se dobivati za prvih 12 mjeseci (14 mjeseci, ako je zatražen i od strane drugog roditelja) do 30 (36) mjeseci starosti djeteta. Doplatak se financira putem Obiteljskog kompenzacijskog fonda, a isplaćuju ga fonodvi zdravstvenog osiguranja.
Dugotrajne mjere iz sustava socijalne skrbi (dugotrajna skrb)
Sve osobe kojima su potrebne usluge njegovatelja imaju pravo na dugotrajnu skrb. Iznos dugotrajnih primanja će ovisiti isključivo o razini potrebne skrbi. Taj sustav primarno vodi sedam upravnih tijela koja donose odluke na saveznoj razini. Dugotrajna skrbi financira se iz poreznih prihoda.
Zdravstveno osiguranje
Zdravstveno osiguranje pokriva sve zaposlenike, članove njihovih obitelji te većinu primatelja socijalnih nak-nada. 99% stanovništva je trenutno obuhvaćeno sustavom socijalnog zdravstvenog osiguranja. Sustav se prvenstveno financira iz doprinosa na plaće, od strane poslodavaca i radnika. Podnositelji zahtjeva uz provjeru minimalnog prihoda podliježu obveznom zdravstvenom osiguranju, osim ako su već pokriveni zdravstvenim osiguranjem. Registracija tih podnositelja zahtjeva pri zakonskom zdravstvenom osiguranju i plaćanju doprinosa je u rukama lokalnih vlasti. Uz pružanje programa socijalnog zdravstvenog osiguranja, austrijske pokrajinske i lokalne vlasti su glavni dionici na ovom području, posebno u smislu pružanja i sufinanciranja bolničke njege. Bolnice se financiraju iz doprinosa za zdravstveno osiguranje i općih poreznih prihoda.
12
Naknade na osnovi imovinskog cenzusa
Sustav socijalnog mirovinskog osiguranja omogućava isplatu minimalne naknade koja se određuje na osnovi provjere imovine. Mirovine su povećavaju sa dodatkom kompenzacije kako bi se postigla granična vrijednost. U okviru sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti, dugotrajno nezaposlene osobe imaju pravo na pomoć za nezaposlene (Notstandshilfe) ako su financijski siromašne. Međutim, takve naknade se ne dopunjavaju sa drugim naknadama do najniže vrijednosti praga. Ostale naknade, koje se temelje na imovinskom cenzusu, su pomoć za stanovanje i studentske stipendije. Moderna verzija nekadašnjeg “izvanrednog” sustava socijalne pomoći, minimalna primanja uz provjeru imovinskog stanja, predstavlja sigurnosnu mrežu i posljednje utočište u sustavu socijalne sigurnosti. Zakonodavstvo o toj vrsti bivše socijalne pomoći bilo je različito u svakoj od devet saveznih zemalja. Uz uvođenje minimalnog dohotka putem imovinskog cenzusa, osigurani su isti mini-malni standardi, odnosno isti minimalni prag za sve podnositelje zahtjeva, iako savezna zemlja može dodijeliti dodatne pogodnosti izvan tih minimalnih standarda. Sa izuzetkom pomoći za nezaposlene, sve naknade koje se temelje na provjeri imovinskog cenzusa se financiraju iz poreznih prihoda.
U 2013. godini bilo je 238.000,00 korisnika ZMS-a (2,8% stanovnika Austrije), više žena ostvaruje ZMS (40%) od muškaraca (33%). Udio mladih osoba i djece među korisnicima je 27%, 61% su samci, 16% samohrani roditelji, a 17% parovi s djecom. Problem je što veliki broj korisnika ZMS-a čine osobe s nižim stupnjem obra-zovanja (4/5 korisnika ZMS-a ima samo završenu osnovnu školu).
Nadalje, postoji zakonska obveza da osobe koje su radno sposobne moraju aktivno tražiti zaposlenje i biti registrirane pri Zavodu za zapošljavanje. Između Centara i Zavoda postoji automatska razmjena podataka, kao i kontrola, međutim kao problem se ističe premali broj poticajnih mjera obrazovanja za korisnike ZMS-a.
Kao ključne stvari vezane uz ostvarivanje prava na ZMS treba istaknuti slijedeće: - uvjet za ostvarivanje prava na ZMS je stalni boravak u Republici Austriji; - radno sposobna osoba dužna je prijaviti se Zavodu za zapošljavanje i prihvaćati ponuđene poslove;- radno nesposobne osobe moraju imati mišljenje vještaka o svojoj nesposobnosti za rad; - visina ZMS-a procjenjuje se svake godine;
u 2015. godini iznosi za ZMS su sljedeći:
• 828,82 eura za samohranog roditelja i samca• 1.240,00 eura za parove • 150,00 eura za djecu
Visina ZMS-a temelji se na zakonski utvrđenoj liniji siromaštva koja je rezultat dogovora između centralne države i saveznih pokrajina. To je ujedno i minimum koji se isplaćuje kao mirovina. Zajamčeni minimalni standard se isplaćuje 12 puta godišnje, za razliki od minimalnih mirovina koje se isplaćuju 14 puta godišnje. Rješenje za ostvarivanje prava na ZMS izdaje se na određeno vrijeme, nakon čega se procjenjuje situacija korisnika kako bi se ustanovila postoji li i dalje potreba za ostvarivanjem tih prava. No, nema vremenskog ograničenja za korištenje prava.
Osim toga, iznosi ZMS-a nisu fiksni. Oni ovise o dodatnim odlukama saveznih pokrajina i mogu biti veći od saveznog propisanog standarda za sve. ‘Nadstandardni’ iznos ZMS-a ovisi o financijskim mogućnostima poje-dine pokrajine ili grada Beča (npr. Beč za djecu isplaćuje 223,00 eura, a propisano je 15,00 eura po djetetu). Opća je procjena da je 25% iznosa ZMS-a namijenjeno troškovima stanovanja (najam), a 75% za troškove života (režije, hrana, odjeća i sl.). S obzirom da je procijenjen udio ZMS-a za troškove stanovanja nedostatan, savezne pokrajine pokrivaju troškove stanovanja i najamnina iz drugih fondova. Uz to, ostvarivanje prava na ZMS znači i uključivanje korisnika u državno zdravstveno osiguranje.
13
Socijalna zaštita državnih službenika
Sve veći broj zaposlenih u javnom sektoru podliježe istim propisima socijalnog osiguranja kao i zaposlenici u privatnom sektoru. Redoviti zaposlenici javnog sektora (državni službenici), s druge strane, podliježu poseb-nim propisima u pojedinim područjima socijalne zaštite. Ti propisi se razlikuju od poslodavca do poslodavca, odnosno da li se radi o saveznoj, pokrajinskoj ili lokalnoj vlasti, zatim Austrijskim željeznicama itd. Državni službenici nisu obuhvaćeni ni osiguranjem od nezaposlenosti niti socijalnim mirovinskim osiguranjem. Većina državnih službenika je pokrivena socijalnim zdravstvenim osiguranjem, odnosno pokrivena je od strane osig-uravajuće institucije za zaposlenike iz javnog sektora, dok su neki od njih pokriveni posebnim programima zdravstvene zaštite. Dio mirovina i zdravstvenog osiguranja državnih službenika financira se doprinosima, ali većina sredstava za ovu namjenu dolazi iz proračuna pokrajinskih vlasti.
Socijalni sustavi za kompenzaciju
Posebni sustavi socijalne zaštite postoje za rješavanje situacija za koje Vlada ima posebnu odgovornost. Oni su namijenjeni (prvenstveno mirovine) žrtvama rata, vojnicima itd. Tim sustavom upravlja Savezno ministarstvo rada, socijalne skrbi i zaštite potrošača i/ili Savezni ured za socijalnu skrb (agencija podređena Ministarstvu) i njegovi uredi u devet saveznih zemalja. Socijalni sustav za kompenzaciju financira se isključivo iz saveznog proračuna.
Zaštita prava iz okvira radnog zakonadavstva
Prava u pogledu poslodavaca čine važan element socijalne politike u Austriji. Oni uključuju, između ostalog, financijsku potporu u slučaju bolesti i trudnoće, posebne odredbe za zaposlene (npr. plaćeni dopust za njegu), zaštitu u slučaju otkaza kod određenih skupina, otkazne rokove, pravila o broju radnih sati, trajanje odmora itd. Zakon o radu potiče sklapanje kolektivnih ugovora i jamči minimalnu plaću na sektorskoj razini. Socijalni partneri odlučili su povećati sve minimalne plaće ispod 1.000,00 eura na 1.000,00 eura. Ovaj uvjet je u pot-punosti ispunjen ili čak premašen 1. siječnja 2009. godine.
Dodatni sustav mirovina
Općenito, ovaj se dio odnosi na mirovine koje se financiraju doprinosima od poslodavaca kako bi nadopunili osnovni sustav. Zakon mirovinskom osiguranju uređuje naknade i prava stečena temeljem mirovine, invalidnosti i obiteljske mirovine koje poslodavci dobrovoljno ugovaraju sa svojim radnicima kako bi nadogradili osnovni sustav mirovina. Sam Zakon definira četiri vrste mirovina: mirovinski sustav kojim upravljaju domaći ili strani mirovinski fondovi, mirovinski sustav koji se temelji na profesionalnoj skupini osiguranja, direktno definirani porgrami naknada te sustav životnog osiguranja.
Socijalne usluge
Izdaci za socijalne usluge iznosili su 7,2 milijarde eura u 2011. godini (s iznimkom zdravstva), odnosno 8% socijalnih naknada ili oko 2,4% BDP-a. Glavna područja socijalnih usluga uključuju mjere i politike tržišta rada, izvaninstitucionalnu skrbi o djeci, domove za starije i nemoćne, programe zapošljavanja za osobe s posebnim potrebama, kao i savjetovanje i pomoć osobama s posebnim problemima (npr. žene izložene nasilju u obitelji i njihova djeca, ovisnici, beskućnici i osobe kojima prijeti gubitak njihovih domova, osobe nakon odsluženja zatvorske kazne ili tražitelji azila). Prema podacima za 2011. godinu prema ESSPROS-u, 1.2 milijarde eura potrošeno je na usluge vezane uz nezaposlenost; 2.2 milijarde na usluge u vezi djece i obitelji, 1.4 milijarde eura za škole i vrtiće, usluge za starije osobe i one kojima je potrebna njega, 1.6 milijardi eura na ustanove za osobe s invaliditetom, a 0.8 milijardi eura na ostale programe. S iznimkom mjera aktivnih politika na tržištu rada, odgovornost za većinu socijalnih usluga je u nadležnosti pokrajinske, lokalne i općinske vlasti. Postoje regionalne razlike u kvaliteti i količini usluga i organizacijske strukture pružatelja. Do toga dolazi dijelom zbog
14
činjenice da Austrija ima jednu pokrajinu (Beč) koja je u potpunosti urbane strukture, dok ostalih osam saveznih zemalja imaju samo nekoliko manjih urbanih središta. Lokalne vlasti pružaju i organiziraju neke od socijalnih usluga, dok su druge većinom ustupljene neprofitnim organizacijama ili privatnim ustanovama. Sve u svemu, javni sektor ima dominantnu ulogu u području skrbi za djecu i domovima za starije i nemoćne. Ostali pružatelji usluga su privatne i neprofitne organizacije, uključujući i velike organizacije sa dugogodišnjom tradicijom u ovom području (karitativna društva, udruge povezane s političkim strankama i drugim regionalnim organizaci-jama skrbi) kao i brojni manji subjekti.
Socijalni transferi
Prema ESSPROS metodologiji postoji 25 obiteljskih potpora za koje je izdvojeno oko 8,5 milijardi eura u 2012. godini. Ova brojka odgovara otprilike 2,6% BDP-a i 9% svih socijalnih naknada te predstavlja jedno od najvećih izdvajanja od svih zemalja članica EU. Obiteljske naknade prvenstveno uključuju novčane naknade i naknade u naravi pod uvjetom da su obitelji dostupne, te druge pogodnosti od Fonda za obiteljske naknade.
Novčane naknade (u ukupnom iznosu od 6,3 milijardi eura) između ostalog uključuju obiteljske naknade (3,1 milijarde eura), dječji doplatak (1,0 milijardu eura), porezne olakšice za djecu (1.3 milijarde eura), isplaćivanje alimentacije (0,1 milijardu eura), subvencije za učenike i studente (0,2 milijarde eura) i rodiljne naknade (0,4 milijarde eura).
Novčane naknade uglavnom uključuju univerzalnu novčanu naknadu (tj. nezavisno o plaćenoj djelatnosti i dohotka): obiteljski doplatak, porezni kredit za djecu i dječji doplatak. Osim toga, postoji niz prednosti osigu-ranja na temelju plaćenih djelatnosti i prihoda (npr. majčinski dodatak prije i nakon poroda), kao naknade koje se dodjeljuju samo onima koji su u potrebi i/ili se određuju prema primanjima. Mjere porezne politike temelje se u pružanju potpore obiteljima.
Tako je u 2013. godini 96 milijardi eura utrošeno u svrhu pružanja socijalne zaštite ili 11.300,00 eura po glavi stanovnika. Budući su uključene i mirovine, najveći trošak po glavi stanovnika je kod osoba iznad 65 godina, a koji iznosi 36.600,00 eura.
Socijalna izdvajanja prema funkcijama ESSPROS (2009.-2013.)
15
Year Total
thereofSickness / Health
careDisability Old age Survivors Family /
childrenUnem-
ployment
Housing and social exclusion
Milion EUR2009 82.428 21.228 6.142 34.987 5.579 8.415 4.751 1.327
2010 34.918 21.560 6.341 36.456 5.612 8.767 4.799 1.383
2011 86.736 22.258 6.558 37.853 5.631 8.495 4.514 1.427
2012 90.076 23.096 6.669 39.827 5.800 8.533 4.694 1.500
2013 93.420 24.046 6.659 41.459 5.886 8.730 5.095 1.544
Percentage change =2012-2013 3,7 4,1 -0,2 4,1 1,5 2,3 9,6 2,9
Percentage share 2013 100,0 25,7 7,1 44,4 6,3 9,3 5,5 1,7
Organizacija rada i funkcije koje su procijenjene kao primjeri praksi koje zaslužuju pažnju i razmatranje u Hrvatskoj ukl-jučuju Centar za socijalnu skrb, Zavod za zapošljavanje, te neprofitnu organizaciju Wien Work koja se bavi socijalnim poduzetništvom. Svaki centar za socijalnu skrb ima:
- recepciju gdje se događa prvi kontakt s potencijalnim korisnikom; - uslužnu ili servisnu zonu; - zonu za upravne poslove (donose se odluke, vode postupci, imaju i liniju za prespajanje pozivatelja na nadležne okruge).
U smislu organizacije rada Centra uočene su određene sličnosti s obzirom na niz organizacijskih reformi u Hrvatskoj. Međutim, istaknuto je kako je bitnija funkcionalnost u odnosu na organizacijsko uređenje, te da je s obzirom na niz tekućih reformi u Hrvatskoj upitna primjenjivost ovakve organizacije centra.
Međutim, pažnju je privukao Upravni odjel za zdravstvo i socijalna pitanja te strateško socijalno planiranje i nadzor socijalnih naknada sa šest zaposlenih, koji je ustrojen na sljedeći način:
- Bečki fond za zdravstvo (financiranje zdravstvenih ustanova)- Odjel za izvješćivanje i socijalno planiranje- Odjel za zdravstveno planiranje- Odjel za statistiku i financije.
Bitna zadaća tog odjela je socijalno planiranje s ciljevima: i) unaprjeđenja socijalne situacije u Beču; ii) prevencije (sprječavanje problema u smislu socijalnih davanja); iii) planiranja zadovoljavanja potreba radi održivosti kao dugoročnog učinka; iv) analize interakcija naknada Centra s drugim socijalnim davanjima; iv) pravovremenog otkrivanja negativnih kretanja, odnosno pojave novih socijalnih rizika, te v) izrade stručnih podloga o pojedinim socijalnim pitanjima kao temelja za političke odluke.
U odjelu za socijalno planiranje rad interdisciplinarni tim kojeg čine socijalni radnici, sociolozi i ekonomisti. Njihov rad doprinosi kratkoročnom i dugoročnom strateškom planiranju lokalnih mjera, ali i njihovom usklađivanju sa nacionalnom socijalnom politikom te koordinaciji i umrežavanju. Uloga ovog odjela razmtrana je u kontekstu županijskih planova razvoja socijalnih usluga.
U smislu metoda rada Centra uočena je usredotočenost na korisnika i primjena - tzv. case managment metode. Postoje i određene sličnosti između austrijskog i hrvatskog sustava u smislu ostvarivanja prava na socijalnu naknadu. U Austriji se kod izračuna sredstava koja potencijalni korisnik naknade ima na raspolaganju ne uzima u obzir dječji doplatak i naknada za pomoć i njegu, a od druge imovine osobno vozilo potrebno za posao, kuća ili stan potrebna korisniku za život (određene kvadrature). Ukoliko korisnik koristi naknadu duže od 6 mjeseci, u korist države upisuje se hipoteka na tu nekretninu. Također se u obzir ne uzima ušteđevina do 4.000,00 eura.
Unutar osnovne socijalne pomoći (minimalni dohodak) u Austriji, određen je nominalni iznos koji se odnosi na troškove stanovanja. Lokalne jedinice plaćaju razliku između lokalno utvrđenih troškova i spomenutog nominalnog iznosa. U Austriji naknada za troškove stanovanja podrazumijeva naknadu najamnine, a troškovi struje, grijanja i komunalija pokrivaju se iz osnovne socijalne pomoći.
Sličnosti između hrvatskog i austrijskog sustava očituju se i u praksama povezivanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu uz aktivnu raspoloživost korisnika za prihvaćanje eventualnog zaposlenja, kao i sudjelo-
POSJETE INSTITUCIJAMA
Posjećene institucije u Austriji:
- Savezno ministarstvo rada, socijalne skrbi i zaštite potrošača - Bečki Centar za socijalnu skrb - Glavna udruga austrijskih organizacija socijalnog osiguranja- Zavod za zapošljavanje - Wien Work (neprofitna organizacija, socijalno poduzetništvo)
16
vanje u doškolovanju i prekvalifikacijskim aktivnostima. Iznimke u Austriji su majke sa tek rođenom djecom, osobe iznad dobi za umirovljenje, korisnici koji skrbe za člana obitelji ili o jako bolesnoj djeci.U slučaju da korisnik ne sudjeluje u programima aktivne mjera na tržištu rada, naknada mu se umanjuje za 25% za jedan mjesec, 50% ako izbjegava obveze dva ili više mjeseci zaredom. Na kraju gubi cjelokupnu zajamčenu minimalnu naknadu, osim dodatka za stanovanje.
Zavod za zapošljavanje također je podijeljen u zone
1. Info zona2. Uslužna zona3. Zona za savjetovanje (BZ)4. Zona za poduzeća/tvrtke (SFLI)5. Ravnateljstvo
Prime tome se posebna pažnja posvećuje dobi tražitelja posla, pa su organizirani posebni odjeli za:
- mlade do 21. godine života- osobe od 21. do 25. godine života i- osobe starije od 25. godine života.
Neprofitna organizacija Wien Work bavi se integracijom i radnom aktivacijom osoba s teškoćama.
Cilj im je osigurati radna mjesta za osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada kao i stvaranje radnih mjesta za njih. Osobe s invaliditetom, kroničnim bolestima ili dugotrajno nezaposlene osobe ovim projektom dobivaju priliku sudjelovati u gospodarskom i društvenom životu. Trenutno zapošljavaju oko 600 zaposlenika, a još 160 osoba je na obuci. Pokazali su se kao sposobni partneri u gospodarstvu jer nude visoko klasificirani spektar proizvoda i usluga iz sljedećih jedanaest poslovnih jedinica:
• Uredske usluge kroz podršku organizacijama civilnog društva i malim poduzetnicima;• Usluge kopiranja: izrada pisanih materijala i poslovnih kartica;• Skeniranje: stvaranje elektroničkih arhiva i skeniranje papirnatih dokumenata;• Usluge čišćenja i održavanja travnjaka;• Gastronomija: kantine, restorani;• Obrada drveta: izrada namještaja;• Metal: obrada metalnih dijelova za industriju;• Obrada i obnova starog namještaja:• Popločavanje, bojanje zidova u starim i novim zgradama i razni radovi u kući • Parketarski radovi • Tekstil: krojenje i šivanje po mjeri
17
Slovenija je parlamentarna demokratska republika sa višestranačkim sustavom. Na čelu države je predsjed-nik, koji se bira na općim izborima. Izvršni i upravni organi u Sloveniji su Vlada Republike Slovenije, na čijem je čelu premijer te vijeće ministara, odnosno kabinet vlade, koju bira Narodna skupština Republike Slovenije (slov. Državni zbor Republike Slovenije). Zakonodavni organ čini dvodomni Parlament Republike Slovenije. Parlament ima dva doma: Državni zbor i Državni svet. Državni zbor ima 90 zastupnika, koji se dijelom biraju izravno, a dijelom razmjerno. Državni svet ima 22 zastupnika, koji zastupaju važne društvene, gospodarske, strukovne i regionalne skupine. Parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine. Prema posljednjim službenim podacima iz 2002. godine u Sloveniji je živjelo 1.964.036 stanovnika, ali procjene iz 2014. godine sugeriraju da se broj stanovnika popeo na 2.061.085.
Slovenija je podijeljena na 212 općina, među kojima njih 11 ima status gradske općine. Prema Ustavu Repub-like Slovenije, općina (slovenski občina) je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima sta-novnika. Prema slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, općina mora imati najmanje 5.000 stanovnika, ali ima i onih koje zbog zemljopisnih, pograničnih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj status iako imaju manje od 5.000 stanovnika. U djelokrug općine spadaju poslovi lokalnog značaja koje općina može obavljati samostalno i koji se tiču samo stanovnika te općine. Grad može dobiti status gradske općine (slovenski mestna občina) ako ima više od 10.000 stanovnika te predstavlja zemljopisno, gospodarsko i kul-turno središte područja koje mu gravitira. Međutim taj status može dobiti i općina zbog povijesnih razloga. Na gradsku općinu država može prenijeti poslove iz svoje nadležnosti, a koji utječu na razvoj grada. Osim na općine, kao jedinice lokalne samouprave, Slovenija je podjeljena i na 58 upravnih jedinica (koje se mogu usporediti s uredima državne uprave u županijama u Hrvatskoj), koje obavljaju poslove državne uprave i ne zadiru u samoupravne poslove općina.
SLOVENIJA: „OSOBNA KARTA“
Slika 5:
18
OSNOVNI SOCIO-EKONOMSKI POKAZATELJI
Učinak financijske i ekonomske krize u Sloveniji je bio puno izraženiji nego u Austriji (slike 6. i 7.), što je utjecalo i na druge pokazatelje u smislu rasta nezaposlenosti i pada životnog standarda.
Slika 6: Godišnje stope rasta Slika 7: Bruto društveni proizvod
Slika 8: Zaposlenost, nezaposlenost
Slovenija 2015 Prethodna Najviša Najniža Jedinica
Stopa nezaposlenosti 11.70 11.70 15.50 6.30 postotak
Stopa dugotr nezaposlenosti 4.80 1.50 1.80 0.90 postotak
Stopa nezaposlenosti mladi 14.50 14.50 24.80 9.20 postotak
Plaće 1679 1541 1679 1097 EUR/Mjesečno
Stanovništvo 2.06 2.06 2.06 1.58 Milijun
Dob za umirovljenje žene 64.33 63.77 64.33 63.00
Dob za umirovljenje muškarci 64.33 63.77 64.33 60.00
Izvor: http://www.tradingeconomics.com/slovenia/unemployment-rate
Udio izdataka za socijalnu zaštitu u 2013. godini iznosio je 24,7%, pri čemu je kao i u Austriji najviše sredstava izdvojeno za rizik starosti (oko 10%), bolest i zdravstvenu skrb (7.5%). Slijede invaliditet (1,5%), briga o obitelji i djeci (1.9%), preživjeli članovi obitelji (1,6%); nezaposlenost (0.8%) i socijalna isključenost (0,7%). Uočljiva je razlika u izdacima za rizik nezaposlenosti koja u Austriji iznosi 5%. Slovenski Ustav definira Sloveniju kao socijalnu državu koja jamči pravo na socijalnu sigurnost, uključujući obvezno zdravstveno, mirovinsko i osiguranje za slučaj invaliditeta te druge vrste osiguranja propisane zakon-ima. U nadležnosti općina su lokalni poslovi, oni poslovi koji se tiču samo stanovnika te općine. Država može zakonom prenijeti općini neke poslove iz državne nadležnosti, ukoliko općina osigura financijska sredstva za njihovu provedbu. Međutim, u tom slučaju država zadržava pravo nadzora nad tim funkcijama u smislu pridržavanja zakonskih odredbi i kompetentnosti u obavljanju funkcija.
19
SLOVENIJA: SOCIJALNA DRŽAVA
Sustav socijalne zaštite u Sloveniji obuhvaća socijalno osiguranje (mirovine i osiguranje za slučaj invalid-iteta, zdravstveno osiguranje, osiguranje u slučaju nezaposlenosti i roditeljstvo); obiteljske naknade i socijalne naknade. Prava su regulirana nizom zakona, među kojima su najvažniji:
• Zakon o roditeljskoj zaštiti i obiteljskim primanjima, koji uređuje pitanja zaštite roditeljstva (porodiljni dopust, očinski dopust, roditeljski dopust, roditeljska naknada, skraćeno radno vrijeme, odmor za dojenje, roditeljski dodatak, jednokratnu novčanu pomoć povodom rođenja djeteta, dječji doplatak itd.). Sva prava ostvaruju se u okviru Ministarstva za rad, obitelj, socijalna pitanja i jednake mogućnosti, a zahtjev za ost-varivanje prava podnosi se nadležnom Centru za socijalni rad.
• Zakon o stipendiranju (više vrsta: državna stipendija, stipendija za nadarene, stipendije za mobilnost učenika, stipendije za slovensku dijasporu, sufinanciranje kadrovskih stipendija). Ono što spada u socijalne transfere su državne stipendije koje su podijeljene u pet razreda ovisno o dohodovnom cenzusu (30 – 64% plaće).
• Prava osoba s invaliditetom su integrirana u nekoliko zakona. Osnovna prava uključuju novčana davanja (invalidnina), dodatke za pomoć u kući, popusti na određene robe, te naturalna prava kao i usluge.
• Zakon o ostvarivanju prava iz javnih sredstava (ima ih 12), prava su kategorizirana na četiri osnovna socijalna transfera/naknade u okviru slovenskog informacijskog sustava:
1. Dječji dodatak2. Novčana socijalna pomoć3. Zaštitni dodatak4. Državna stipendija
Sustav socijalne skrbi Republike Slovenije je centraliziran. To znači da nadležno ministarstvo putem centara socijalne skrbi obavlja gotovo sve poslove socijalne skrbi. Vrlo malo obaveza je “spušteno” jedinicama lokalne samouprave.
Slovenija je uvela poseban informacijski sustav za praćenje ostvarivanja prava iz sustava socijalne zaštite8. Pristup sustavu imaju djelatnici Ministarstva, 62 centra za socijalnu skrb i djelatnici u općinama i gradovima. Sustavu se pristupa posebnim karticama putem kojih se registrira svaki ulazak u sustav, pretraživanja i prom-jene podataka.
Prilikom određivanja prava na novčanu pomoć provjeravaju se prihodi članova obitelji kao i pokretna i nepokretna imovina. Podaci o članovima obitelji se dobivaju preko jedinstvenog broja građanina. Korisnik socijalne pomoći podnosi zahtjev na temelju kojeg se putem posebnog programa odobravaju sva prava nakon provjere s nadležnim službama (46 izvora podataka). Sve službe u kojima se podaci provjeravaju dostavljaju centrima za socijalnu skrb podatke o procijenjenoj imovini (pokretnoj i nepokretnoj), prihodima u posljednja tri mjeseca, podatke o štednji, dionicama i sl., u roku od 5 dana. Dakle, korisnik prilikom podnošenja zahtjeva ne treba dostaviti niti jedan dokument (osim potvrde o posjedovanju nekretnine u inozemstvu). Na nacionalnoj razini postoji 12 prava u sustavu socijalne zaštite koja građani mogu ostvariti. Nakon što se podaci prikupe iz različitih sustava posebni algoritam izračunava na koja sve prava podnositelji zahtjeva imaju pravo, izdaju se rješenja i šalju podnositeljima na kućnu adresu.
Gradovi i općine pomažu svojim sugrađanima po pitanju nekih dodatnih socijalnih prava. Obavezne nadležnosti gradova i općina su: financiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja za nezaposlene, financiranje osobnog pomoćnika roditeljima djeteta s invaliditetom, neprofitna stanarina za primatelje državne socijalne pomoći, sufinanciranje stanarine ukoliko općina nema socijalne stanove na raspolaganju, financiranje rada Crvenog križa, financiranje razlike za smještaj u domove za stare i nemoćne osobe. Opseg i izdašnost dodatnih mjera
8 Za održavanje ovog sustava koji je uveden 2000. godine, godišnje se za održavanje i nadogradnju izdvaja iz proračuna cca 2. mil EUR.
20
ovisi o financijskim mogućnostima općina ili gradova pa je dodatno sufinanciranje nekih prava ili pronatalitetne politike proizvoljno. Centar donosi rješenje o svakom pojedinom pravu, a lokalna samouprava ima pravo uvida u sustav kako bi mogla osigurati naknadu svakoj osobi koja ostvaruje prava s njihove razine. Nadzor nad radom gradova i općina provodi Ministarstvo uprave, a način financiranja izračunava se po posebnoj formuli Ministarstva financija koja glasi: kriteriji x glavarina x broj stanovnika. Glavarina iznosi 526,00 eura po stanovniku godišnje, a kriteriji su: dužina državnih cesta koje prolaze kroz grad ili općinu, broj stanovnika i broj stanovnika mlađih od 15 godina i starijih od 65 godina. Jedinice lokalne samouprave se prvo financiraju iz svojih izvora a dodatno se mogu zadužiti u Ministarstvu financija, ukoliko ne mogu pokriti sve obveze iz svojih izvora prihoda. Godišnja kamata na zaduživanje iznosi 8%.
Temeljna prava iz sustava socijalne zaštite
Na temelju prije spomenutog Zakona o ostvarivanju prava iz javnih sredstava koji je usvojen 2010., a sukladno izmjenama iz 2012. godine uključeno je 12 prava:
► Pravo na novčane naknade: dječji doplatak, socijalna pomoć, zaštitni dodatak i državna stipendija.Od 2014. godine uvode se dva nova prava. To su troškovi pogreba i posmrtna pripomoć (za člana obitelji). O njima odlučuje centar za socijalnu skrb.
► Pravo na nenovčana davanja: subvencioniranje vrtića, subvencioniranje obroka, plaćanje osnovnog zdravstvenog i dopunskog osiguranja, besplatni dom, pomoć u kući.Zakon je prilično opsežan i zahtijevao je razvijanje informacijskog sustava IS-CDS. Centri za socijalnu skrb izdaju 950.000 rješenja godišnje (ako je ostvarivanje pojedinačnih prava uključeno u jedno rješenje, tada broj iznosi 1.500.000 godišnje). Jednom molbom, na jednom mjestu mogu se ostvariti sva prava. Korisnik mora izvješćivati Centar za socijalnu skrb o promjenama tijekom godine. Godišnje se preko informacijskog sustava IS-CDS isplati više od 1.000.000.000,00 eura.
Naknade temeljem provjere imovinskog cenzusa
Socijalna pomoć se izračunava tako da se u obzir uzmu troškovi života 30% najsiromašnijih te udio sredstava potrebnih za prehrambene troškove. Inicijalni izračun je iznosio 380,00 eura, da bi prilikom donošenja zakona bio odobren iznos od 260,00 eura. Nadležno Ministarstvo mora svakih pet godina izračunavati cijenu troškova života. Primanja za četveročlanu obitelj koja ima pravo na socijalnu pomoć mogu doseći 1.250,00 eura. Pros-ječna državna socijalna pomoć za samca iznosi 240,00 eura. Minimalna plaća u Sloveniji iznosi 560,00 eura.
Osim stalne novčane pomoći, moguće je ostvariti i pravo na jednokratnu novčanu pomoć i to do pet puta godišnje. Pri tome u tri od pet puta korisnici moraju potrošiti jednokratnu pomoć u roku od 30 dana, te u roku od 45 dana dokazati na što je novac potrošen. Ukoliko se ta obveza ne ispuni gubi se pravo na jednokratnu pomoć u sljedećih 14 mjeseci.
Pravo na zaštitni dodatak ostvaruju osobe koje ne mogu raditi, a socijalna pomoć im nije dovoljna za pod-mirenje životnih troškova. Korisnik zaštitnog dodatka mora sklopiti ugovor za doživotno uzdržavanje s djecom/skrbnicima. Ukoliko ne želi sklopiti ugovor nema pravo na zaštitni dodatak. U pripremi je promjena zakona po kojoj bi centri za socijalnu skrb, osim novčane pomoći, isplaćvali i zaštitni dodatak.
Zaštita djece i roditeljstva
Zakon o roditeljskoj zaštiti promiče prvo na roditeljstvo i prava djeteta te štiti roditelje u smislu zaštite primanja. Porodiljni dopust traje 105 dana. Postoji i porodiljnji dopust za očeve.
21
Porodiljni dopust za očeve mogu koristiti i partneri, majke, skrbnik, partneri u istospolnoj zajednici. Postoji i opcija korištenja roditeljskog dopusta od 260 dana nakon što je iskorišteno prvih 105 dana, što znači ukupno jednu godinu. To se pravo ne mora iskoristiti odjednom/uzastopce, već ga je moguće koristiti u bilo kojem periodu do polaska djeteta u prvi razred osnovne škole. Isto tako postoje i iznimke kada se ne može koristiti roditeljski dopust, a to je npr. zabrana pristupa djetetu, bilo majke ili oca.
Naknada za porodiljni dopust se izračunava prema osnovici na koju se uplaćuju doprinosi. U slučaju skraćenog radnog vremena (20 do 30 sati), razliku doprinosa za puno radno vrijeme plaća država. Za jedno dijete može se koristiti pravo na skraćeno radno vrijeme, a za četvero i više djece može se ostvariti pravo privremenog prestanka rada. Država plaća doprinose dok dijete ne završi prvi razred osnovne škole, ali uz uvjet da je korisnik posljednje tri godine aktivno tražio posao, odnosno da je radio barem 12 mjeseci. Doprinosi koje država uplaćuje se obračunavaju u odnosu na minimalnu plaću. Uvedeno je i pravo na roditeljski dodatak - za one koji nisu osiguranici kao npr. studentice, koji iznosi 225,00 eura mjesečno.
Jednokratna pomoć za novorođenče iznosi 280,00 eura. No, zbog učinaka krize, krug korisnika prava na jednokratnu pomoć za novorođenče je ograničen, pa to pravo mogu ostvariti samo oni roditelji čiji dohodak ne iznosi više od 64% prosječne plaće.
Dječji doplatak je u visini od 64% prosječne plaće i na njega imaju pravo djeca od 1 godine do 18 godina. Dodaci za djecu s posebnim potrebama nikad nisu bili predmetonm mjera štednje.
Iznosi dječjeg doplatka od 1. lipnja 2011. po djetetu/mjesečno u eurima.
Dohodak člana obitelji; udio u prosječnoj plaćiIznos dječjeg doplataka u eurima
1. dijete 2. dijete 3. i sljedeće dijete
do 15% 114,85 126,33 137,83
15% do 25% 98,19 108,55 118,84
25% do 30% 74,83 83,65 92,42
30% do 35% 59,03 67,35 75,83
35% do 45% 48,27 56,33 64,33
45% do 55% 30,58 38,28 45,93
55% do 75% 22,94 30,58 38,28
75% do 99% 19,97 27,63 35,28
Obitelji s troje ili više djece imaju pravo i na godišnji doplatak. Doplatak za troje djece iznosi 393,46 eura, a za četvero ili više djece 479,83 eura. Također postoji i naknada za izgubljeni dohodak za djecu s teškim invaliditetom u iznosu minimalne plaće s doprinosima. Ostvaruje se do 18. godine starosti djeteta.
22
Posjete institucijama u Sloveniji ukazale su sličnosti, a manje na razlike u odnosu na hrvatski sustav.
Kada je riječ o centrima za socijalni rad, sličnost se očituje u nastojanju informatizacije sustava i korištenja tehnologija koje trebaju doprinijeti učinkovitosti radnih procesa.
Slovenski integrirani informacijski sustav (IS-CDS) je sustav u kojeg se unose podaci o korisnicima i izdaju rješenja. Pristup sustavu imaju djelatnici Ministarstva, 62 centara za socijalnu skrb i djelatnici u općinama i gradovima. Činjenica da djelat-nici u općinama i gradovima imaju pristup sustavu socijalne skrbi je osnovna razlika u odnosu na sustav u Hrvatskoj. U sustav se ulazi sa posebnim karticama putem kojih se reg-
istrira svaki ulazak u sustav, pretraživanja i promjene podataka. Slovenski sustav služi za isplatu više od 10 naknada, a objedinjuje podatke iz 46 različitih institucija. Ovaj je sustav, prema procjeni slovenskih stručnjaka omogućio da Centar za socijalnu skrb postane središnja ustanova za ostvarivanje novčanih, psihosocijalnih i drugih usluga (one stop shop).
Kada je riječ o novčanim davanjima, slovenski sustav omogućuje određenu razinu diskrecijske odluke socijalnim radnicima te autonomije korisnicima. Primjerice, Slovenija omogućava isplatu jednokratne novčane pomoći,
Stipendije u okviru socijalnu politike Slovenije
Od svih stipendija samo državna stipendija spada u socijalne transfere. Postoje još i: stipendija za nadarene, AD-futura (Scientific and Educational Foundation of the Republic of Slovenia), stipendije za mobilnost đaka i studenata, stipendije za dijasporu. Zakon predviđa sufinanciranje kadrovskih stipendija države. Postoji 5 razreda stipendija povezanih s prosječnom plaćom od 30 do 64% po članu obitelji. Trenutno je ta odluka zamrznuta radi mjera štednje za one s prosječnom plaćom od 53 do 64%. Namjera odluke je bila povećanje dječjeg doplatka, te povećanje stipendija nakon 18. godine života djeteta. Državna stipendija ima i dodatke npr. za učenike s posebnim potrebama u iznosu od 55,00 eura mjesečno, za uspjeh u školi 45,00 eura mjesečno, dodatak na stanovanje 65,00 eura mjesečno za one koji nisu u đačkim domovima. Državna stipendija se mora vratiti ukoliko se ne završi godina studija/škole u roku.
Osobe s invaliditetom
Prava koja ostvaruju osobe s invaliditetom temelje se na više zakonskih odredbi koje su u nadležnosti nekoliko ministarstava. Slovenija će 2016. godine ratificirati Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Postoji pet zakona koji reguliraju prava osoba s invaliditetom. Dva najvažnija su:
1. Zakon o zapošljavanju i rehabilitaciji osoba s invaliditetom kojim se propisuju kvote i poticaji za poslodavce. Institucionalna zaštita ostvaruje se preko Centra za socijalnu skrb. Naglasak Zakona je na deinstitucionalizaciji. 85% invalida rada u Sloveniji prima novčanu naknadu, imaju pravo na skraćeno radno vrijeme, zamjenu radnog mjesta, pravo na profesionalnu rehabilitaciju;
2. Zakon o izjednjačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom naglašava zabranu diskriminacije koja uključuje i pravo na razumnu prilagodbu građevina, porezne olakšice, prava na tumača za gluhe. Sredstva za provedbu zakona osiguravaju se iz sredstava od igara na sreću. Za razliku od Hrvatske, Slovenija nema zasebni registar osoba s invaliditetom.
Posjete institucijama u Sloveniji:
- Ministarstvo za rad, obitelj, socijalna pitanja i jednake mogućnosti
- Zajednica Centara za socijalni rad i Centar za socijalni rad Ljubljana
- Centar za socijalni rad Kamnik i Općina Kamnik
- Institut za socijalnu zaštitu
POSJETE INSTITUCIJAMA
23
odnosno izvanredne novčane pomoći pet puta godišnje. Dvije novčane pomoći službena osoba dodjeljuje korisniku po slobodnoj procjeni, te se pri tome ne uzimaju u obzir imovinski i dohodovni cenzus korisnika. Osim toga, korisnici socijalne pomoći mogu imati osobni automobil, čija vrijednost ne smije prelaziti iznos od oko 8.000,00 eura, ako obitelj želi primati socijalnu pomoć.
Razlika u odnosu na Hrvatsku vidljiva je i kad se radi o određivanju kruga korisnika/članova obitelji za pojedine naknade. U Sloveniji se za jedinicu koja može primati dječje/obiteljske naknade (poput doplatka za djecu) uzima obitelj, a ne kućanstvo, kao što je slučaj u Hrvatskoj. Dakle, ako u kućanstvu žive baka, djed, majka, otac i dva djeteta, to kućanstvo se dijeli na dvije obitelji: (a) majka, otac i dva djeteta, te (b) baka i djed. U dohodovni cenzus kod doplatka za djecu u Sloveniji stoga ne ulaze dohoci bake i djeda.
Radi podrške upravljanju sustavom i njegovim razvojem osnovana je Zajednica centara za socijalni rad. Ona predstavlja potrebe i interese stručnih radnika u centrima i svojevrsni je medijator između Ministarstva i centara. Neprofitna je organizacija s javnim ovlastima. Vlada daje suglasnost za njeno osnivanje, te se financira iz državnog proračuna. Kao tijelo s javnim ovlastima, Zajednica centara obavlja sljedeće zadatke:
- priprema katalog zadataka i radnih procesa koje obavljaju centri za socijalni rad, uzimajući pritom u obzir socijalne usluge, aktivnosti koje centar obavlja sukladno javnim ovlastima, aktivnosti koje centri obavljaju temeljem drugih zakona, koje nisu iz područja socijalne zaštite;
- utvrđuje standarde i norme za provođenje svih zadataka koji su povjereni centrima bilo putem javnih ovlasti, bilo putem drugih zakona ili propisa.
Osim ovih zadatka, Zajednica djeluje kao platforma centara za socijalni rad unutar koje se formuliraju zajednički interesi, analizira zakonodavstvo i predlažu izmjene i unaprjeđuju stručna znanja djelatnika u socijalnom radu.
Institut za socijalni rad, kao neovisno istraživačko tijelo također doprinosi razvoju sustava. Institut provodi analize i prati provedbu zakona, strateških dokumenata, programa i projekata te daju kritički osvrt prilikom njihovog donošenja i stupanja na snagu. Institut je osnovala Vlada Republike Slovenije 1996. godine kao javnu ustanovu s ciljem pružanja stručne potpore u području socijalne zaštite. Financira se iz državnog pro-računa (400.000,00 eura - 90%) te iz vanjskih izvora 10%. Iz državnog proračuna se financiraju plaće za 8,5 zaposlenih. Osnovna djelatnost su stručne podloge, analize podataka, izrada sustava pokazatelja i evaluacija projekata, kao i istraživanja. Razvili su evaluacijski model socijalne zaštite.
Različiti segmenti slovenskog sustava koji imaju određenu ulogu u sustavu socijalne zaštite na nacionalnoj i lokalnim razinama međusobno su umreženi kad se radi o prikupljanju, razmjeni i analizi podatka. Ključno, Slovenski zavod za statistiku u provedbi ankete EU-SILC uzima podatke o dohocima anketiranih iz admin-istrativnih izvora, što je omogućeno slovenskim Zakonom o statistici.
Kada je riječ o decentralizaciji, slovenski stručnjaci ističu prepoznavanje potreba korisnika na lokalnoj razini, što se posebice odnosi na usluge jer upravo pružatelji usluga prvi prepoznaju potrebe na određenom pod-ručju. Uz navedeno, podrška zajednice je jedna od najvažnijih karika skrbi za siromašne i socijalno isključene skupine. Stoga proces socijalnog planiranja na razini JLP(R)S kroz analizu kapaciteta i dostupnost mreže socijalnih usluga te definiranje specifičnih ciljeva razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih usluga bitno doprinosi zadovoljavanju potreba korisnika.
Osim toga, općine potiču izdavanje kataloga svih naknada i prava koje korisnik može ostvarivati na razini lokalne zajednice (JLP(R)S). I tu se mogu uočiti sličnosti s hrvatskim sustavom, na primjeru grada Rijeke.
24
PRIMJERI DOBRE PRAKSE: PRIMJENJIVOST U HRVATSKOJ
U nastavku donosimo pregled uočenih primjera dobre prakse u Austriji i Sloveniji koji su primjenjivi u Republici Hrvatskoj. Primjeri dobre prakse, ukratko su one metode ili programe koji su uspješni u ostvarivanju svojih ciljeva te se mogu koristiti ili prilagoditi za upotrebu u drugim državima i okruženjima.
Standardi za odabir dobre prakse mogu izrazito varirati ovisno o kontekstu. U nekim slučajevima je gotovo svaki program koji može pokazati neki uspjeh obilježen kao primjer dobre prakse. U drugima, kriteriji su toliko strogi da su samo neki odabrani jer su kriteriji za odabir vrlo visoko postavljeni.
Članovi Međusektorskog stručnog odbora projekta u svom radu odabiranja primjera i ocjene njihove primjen-jivosti u Republici Hrvatskoj razmatrali su slijedeća pitanja:
• Koji od uočenih primjera dobre prakse se već djelomično ili u potpunosti provode?• Imaju li aktivnosti i programi smisla s obzirom na trenutno društveno, političko i adminsitrativno uređenje
sustava socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj?• Mogu li se aktivnosti i programi prilagoditi trenutnoj situaciji?• Koje je preduvjete potrebno zadovoljiti da bi se navedeni primjeri mogli primjeniti u Republici Hrvatskoj ?• Financijske mogućnosti• Ustroj i zakonodavni okvir jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnova za uvođenje
pojedinih primjera dobre prakse
Katalog lokalnih socijalnih usluga grada Rijeke
Aplikacija Socijalni program grada Rijeke namijenjena je građanima Rijeke. Ovom aplikacijom građani mogu saznati mogu li dobiti pomoć i, ako da, koje oblike pomoći mogu dobiti oni osobno, njihova obitelj ili netko koga dobro poznaju pod uvjetom da imaju prebivalište ili stalno boravište na području grada Rijeke. Odgovaranjem na pitanja koje traje desetak minuta, građani dobivaju informaciju o pomoći koju mogu ostvariti. Pitanja se tiču uvjeta stanovanja, prihoda i raznih osobnih podataka, međutim, cijeli je postupak potpuno anoniman. Grad Rijeka je za navedenu aplikaciju dobio Europsku nagradu za inovativnost. Više informacija dostupno na: https://e-usluge3.rijeka.hr/apex/f?p=101:2:0::NO
25
Primjer dobre prakse Ocjenaprimjenjivosti Obrazloženje
Upravljanje sustavom: prikupljanje i analiza podataka; unaprjeđivanje javnih politika
Republika Slovenija kreirala je Integrirani informacijski sustav (IS-CDS) koji sadrži sve podatke o korisnicima prava socijalne zaštite temeljem kojih se izdaju rješenja o ostvarivanju prava. Pristup sustavu imaju djelatnici Minis-tarstva, 62 centra za socijalnu skrb i djelatnici u općinama i gradovima. Ulaz u sustav omogućen je putem poseb-nih kartica za službene osobe. Takve kartice registriraju svaki ulazak u sustav, pretraživanje i promjenu podataka. Slovenski sustav služi za isplatu više od 10 naknada, a objedinjuje podatke iz 46 različitih institucija
Navedeni primjer dobre prakse je u primjeni. Identificirane su mogućnosti za unaprjeđenje.
U Republici Hrvatskoj je u uporabi sustav Socskrb putem kojega su centri za socijalnu skrb i njihove po-družnice informatički povezani preko OIB-a korisnika s drugim relevantnim institucijama. Time je stvoren jedinst-veni registar i baza podataka o svim korisnicima prava i usluga iz sustava socijalne skrbi.
Informacijski sustav Ministarstva socijalne politike i mladih (MSPM) je moguće dodatno unaprijediti kako bi pristup određenim podacima/infor-macijama (poštujući pravo na zaštitu osobnih podataka) imali predstavnici lokalnih zajednica, drugih minis-tarstava, Državnog zavoda za statisti-ku i akademske zajednice.
Uzimajući u obzir postojeća zakonska rješenja, primjerice Zakon o socijalnoj skrbi, korisnici zajamčene minimalne naknade ostvaruju i pravo na troškove za ogrjev na razini županija/gradova/općina. Osim toga, na tim razinama dodjeljuju se i jednokratne novčane pomoći korisnicima koji na njih imaju pravo sukladno općim aktima župani-ja. U tom smislu ne postoje nikakve prepreke da se na razini odgovornih osoba, uz ovlašteni pristup, navedene naknade isplaćuju usuglašeno sa svim ostalim naknadama. Moguće je i na-knade na razini županija integrirati u jedinstveni informacijski sustav. Među-tim, pri tome je bitno voditi računa i o perspektivi i učincima na korisnike. Nadalje, Ministarstvo branitelja ko-risti sustav Domplus putem kojeg je povezano s Odjelima za branitelje pri Uredima državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave. Sustav sadrži bazu podataka o svim korisnicima prava i usluga sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Međutim, sustav nije povezan sa relevantnim podacima drugih institucija.
26
Općenito, za potrebe optimizacije prik-upljanja podataka, kako na horizontal-noj tako i na vertikalnoj razini, moguće unaprjeđenje moglo bi se odnositi na kreiranje jedinstvenog informacijskog sustava koji koriste sve institucije, a koji bi uz opći dio sadržavao i zasebne baze podataka ovisno o specifičnim potrebama pojedinih tijela/institucija.
Slovenski zavod za statistiku u provedbi ankete EU-SILC prikuplja podatke o dohocima anketiranih iz administra-tivnih izvora, što je omogućeno slovenskim Zakonom o statistici.
Navedeni primjer dobre prakse djelomično se primjenjuje.
Trend je i u Hrvatskoj preuzimanje što više varijabli iz administrativnih izvora (primjer: iz Porezne uprave – JOPPD obrazac). Prelazak na administrativne izvore za dio varijabli predviđeno je za 2016. (testiranje) i 2017. godinu (provedba). Potrebno je sustavno povezivanje postojećih administra-tivnih podataka te njihovo intenzivnije korištenje.
Na temelju Zakona o statistici u Sloveniji, Statistički ured Slovenije ima pravo sklapati pojedinačne ugovore sa jed-inicama koje podnose izvješća u vezi prikupljanja podata-ka u kojima se dogovaraju detalji o obliku podataka kakvi moraju biti dostavljeni. Tako da Statistički ured od jedinica koje podnose izvješća dobije na uvid mikropodatke koji bitno olakšavaju obradu, analizu i proizvodnju ESSPROS statistike.
Navedeni primjer dobre prakse je djelomično primjenjiv. Potrebna su unaprjeđenja.
Dva glavna metodološka izazova u prikupljanju podatka za ESSPROS do sada bila su nemogućnost suvisle računovodstvene raščlambe u za-sebne mirovinske programe mirovina korisnika prema posebnim propisima i socijalna skrb na lokalnoj razini. Novim Zakonom o mirovinskom osig-uranju i aktivnoj pomoći Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prvi izazov bit će riješen u 2016. godini, dok bi rješenje za drugi bilo statis-tičko korištenje podataka koje uredi državne uprave dostavljaju MSPM.
Potrebno je dodatno izgraditi kapac-itete za prikupljanje podataka na administrativnoj razini: u smislu razrade jedinstvene metodologije usklađene s potrebama ESSPROS-a, ali i drugih nacionalnih sustava prik-upljanja podataka; usuglašavanja o potrebnim podacima na međuresornoj razini i jačanja ljudskih kapaciteta za prikupljanje, unos i obradu određene razine/vrste podataka. Sustav MISOS je u procesu prilagodbe kako bi bio komplementaran potrebama i inputi-ma Državnog zavoda za statistiku; potrebno ga je proširiti na naknade/usluge izvan sustava socijalne skrbi (primjerice na sustav obrazovanja, zapošljavanja, porezne uprave).
Slovenske nadležne institucije izdaju katalog svih nakna-da i prava koje korisnik može ostvarivati na razini lokalne zajednice (JLP(R)S).
Navedeni primjer dobre prakse je u primjeni.
U sklopu projekta Sinergijski socijalni sustav izrađena je analiza svih soci-jalnih naknada na lokalnoj i naciona-lnoj razini te je u završnoj fazi izrada kataloga svih socijalnih naknada. Potrebno je napraviti plan prikupljan-ja podataka i obrasce za JLP(R)S i državna tijela koji prati metodologiju ESPROSS-a.
27
Jačanje kapaciteta za analizu i unaprjeđenja javnih politika u području socijalne zaštite
Slovenski Institut za socijalni rad je neovisno tijelo koje provodi analize, prati proces pripreme i provedbe zako-na, strateških dokumenata, programa i projekata te daje kritičke osvrte prilikom njihovog donošenja i stupanja na snagu. Institut je osnovala Vlada Republike Sloveni-je 1996. godine kao javnu ustanovu s ciljem pružanja stručne potpore u području socijalne zaštite. Financira se iz državnog proračuna (400.000,00 eura - 90%) te iz vanjskih izvora 10%. Iz državnog proračuna se financiraju plaće za 8,5 zaposlenih. Osnovna djelatnost Instituta su izrada stručnih podloga, analiza podataka, izrada sustava pokazatelja i evaluacija projekata, kao i istraživanja. Raz-vili su evaluacijski model za socijalnu zaštitu.
Navedeni primjer dobre prakse djelomično se primjenjuje.
MSPM je ustrojio Službu za podršku centrima za socijalnu skrb, koja, između ostalog, ima zadatak i pratiti provedbu reformskih procesa i nji-hovih učinaka. Neovisno o činjenici postojanja takve službe u MSPM-u, moguće je razmotriti potrebu i dodanu vrijednost neovisnih praćenja i evalu-acija, učinaka zakona i javnih politi-ka te drugih intervencija u sustavu, posebice iz perspektive korisnika, ali i iz perspektive djelatnika i samog sustava. Neovisne (vanjske) evalu-acije uz sustavni, dobro osmišljen unutarnji sustav praćenja učinaka (uporabom modula SocSkrb i MISOS) u potpunosti bi doprinjele ostvarivanju svih faza upravljanja javnim politikama u području socijalne zaštite i drugim komplementarnim područjima.
Potrebno je osnažiti, uz vodstvo Ministarstva socijalne politike i mladih, institucionalnu suradnju s fakultetima i javnim institutima, na kojima postoje stručnjaci koji se bave analizama u ovom području. Mogli bi se pokrenuti projekti izrade evaluacijskih modela za razna područja (npr. mirovinski sustav, sustav zapošljavanja, sustav soci-jalne skrbi i obiteljskih naknada), koji bi služili za ex ante i ex post analize reforme spomenutih sustava.
Zajednica centara za socijalni rad u Sloveniji je medijator između Ministarstva i centara. Neprofitna je organizacija s javnim ovlastima, Vlada daje suglasnost za njeno osniv-anje, te se financira iz državnog proračuna. Kao tijelo s javnim ovlastima, Zajednica centara obavlja sljedeće zadatke: priprema katalog zadataka i radnih procesa koje obavljaju centri za socijalni rad, uzimajući pri tom u obzir socijalne usluge, aktivnosti koje centar obavlja sukladno javnim ovlastima, aktivnosti koje centri obavljaju temeljem drugih za kona koje nisu iz područja socijalne zaštite; ut-vrđivanje standarda i normi za provođenje svih zadataka koji su povjereni centrima bilo putem javnim ovlasti, bilo putem drugih zakona ili propisa.
Osim ovih zadatka, Zajednica djeluje kao platforma centara za socijalni rad unutar koje se formuliraju zajed-nički interesi, analizira zakonodavstvo i predlažu izmjene, unaprjeđuju stručna znanja djelatnika u socijalnom radu.
U Austriji su centri za socijalni rad dužni brinuti o eduk-aciji socijalnih radnika i drugih zaposlenika, te stručnom usavršavanju zaposlenika posvećuju posebnu važnost.
Navedeni primjer dobre prakse djelomično je u primjeni.
U okviru MSPM organizirana je Služ-ba za podršku centrima za socijalnu skrb koja im pruža podršku vezano uz radne procese i obavljanje stručnog rada, utvrđivanje standarda i normi za provođenje zakona i propisa. Uloga takve službe je izražena naročito u vrijeme reformskih procesa kada dolazi do promjene radnih procesa, zakonskih i odredbi javnih politika, te stručnih pristupa u radu s korisnici-ma. Pri tome je bitna i uloga praćenja (monitoring) i analize promjena odnos-no njihovih učinaka iz perspektive korisnika, ali i iz perspektive sustava.
Edukacije stručnih radnika u socijal-nom radu i drugi oblici jačanja kapac-iteta stručnjaka trebali bi biti usug-lašeni sa MSPM kako bi edukacije uključivale sadržaje vezane uz zakon-ske odredbe i druge uredbe. Razmo-triti mogućnost sklapanja ugovora sa akademskim institucijama za izradu kurikuluma te angažman stručnjaka.
28
Korisnicima usmjereno organiziranje i provedba usluga
Slovenski sustav naglašava princip organiziranja i pružanje usluga usmjerenih prema korisnicima. Jednos-tavnost u podnošenju i obradi zahtjeva koje podnose ko-risnici – sve je usmjereno korisniku i njegovim potrebama (brzina, smanjenje administriranja …). U Sloveniji postoje koordinatori za korisnike.
Navedeni primjer dobre prakse je u primjeni.
Zakonom o socijalnoj skrbi (NN, 157/13., 152/14., 99/15.) stručni rad-nik centra za socijalnu skrb u obvezi je izraditi individualni plan skrbi za svakog korisnika čime se osigurava pružanje usluga usmjerenih korisniku i njegovim potrebama i kvalitetnije dal-jnje praćenje njegove životne situacije. U završnoj fazi je realizacija Programa zapošljavanja mladih u centrima za socijalnu skrb kao koordinatora društveno korisnog rada koji će pratiti radno sposobne korisnike zajamčene minimalne naknade i u suradnji s JLP(R)S uključivati ih u javne radove.
Ova preporuka predstavlja glavni fokus sustava socijalne zaštite koji ima za cilj uspješnu organizaciju i učinkovitost rada.Socijalni radnik treba biti mobilizator sustava.
U Austriji svaki CZSR ima recepciju (front office) gdje se odvija prvi kontakt s potencijalnim korisnikom, zatim uslužnu ili servisnu zonu (back office), te zonu za upra-vne poslove (donose se odluke, vode postupci, imaju i liniju za prespajanje pozivatelja na nadležne okruge). U svom radu, centri su usmjereni na korisnika, tzv. case managment. Uočena je važnost brige o zadovoljstvu na poslu i važnosti organizacijske kulture u radu s korisnici-ma.
Navedeni primjerdobre prakse je djelomično primjenjiv.
U Republici Hrvatskoj su u tijeku reformski procesi koji obuhvaćaju i promjene u organizaciji centara za so-cijalnu skrb s ciljem bolje usmjerenosti na korisnika.
Austrijski Zavod za zapošljavanje organizirana je na način da ima posebne zone:- info zona – osnovna svrha je informiranje o slobodnim radnim mjestima; podrška u pisanju molbi za posao- uslužna zona – koja pruža podršku novozaposlenima u prvih 5 mjeseci od prijave radi brže integracije u svijet rada; administracija i isplata naknada;- zona za savjetovanje – pruža usluge savjetovanja za obrazovanje i zapošljavanje; organizirani su i posebni odjeli za odrađene skupine korisnika/ica (mlade od 21-25 god; osobe s invaliditetom; za majke nakon porodiljnog dopusta, korisnike/ice socijalne naknade i druge sk-upine);- zona za poduzeća/tvrtke- ravnateljstvo.
Obzirom na usmjerenost prema zapošljavanju mladih, organizirani su i posebni odjeli po dobi korisnika i to:
1. za mlade do 21. godine života2. za osobe od 21. do 25. godine života i3. za osobe starije od 25. godine života.
Navedeni primjer dobre prakse je primjenjiv.
Preporuča se prenijeti informacije Hrvatskom zavodu za zapošljavanje o ovakvom načinu organizacije rada s korisnicima.
29
Integracija i radna aktivacija osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada te stvaranje novih radnih mjesta kroz inicijative u socijalnom poduzetništvu – austrijski Wien Work.
Ovaj model omogućava zapošljavanje osoba s invalid-itetom, osoba s kroničnim bolestima ili dugotrajno ne-zaposlenih osoba koje ovim projektom dobivaju priliku sudjelovati u gospodarskom i društvenom životu. Trenut-no zapošljavaju oko 600 zaposlenika, a još 160 osoba je na obuci. Pokazali su se kao sposobni partneri u gospodarstvu jer nude visoko klasificirani spektar proizvoda i usluga.
Navedeni primjer dobre prakse je primjenjiv; potrebno unaprijediti.
Ovakav model je primjenjiviji na razini jedinica JLS (općina i gradova). No i županije se u takvim pravnim oso-bama mogu pojaviti kao suosnivači/suvlasnici.
Slične inicijative su se već profilirale u hrvatskom sustavu; primjerice: Ustanova za rad i rehabilitaciju osoba sa invaliditetom „DES“ u Splitu koje su suosnivači Grad Split (65% udjela) i Splitsko-dalmatinska županija (35% udjela).
Ministarstvo branitelja radi na or-ganizaciji veteranskih centara kao institucija koje će na jednom mjestu pružati sveobuhvatnu skrb za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji. Prednost pri zapošljavanju imat će nezaposleni branitelj i članovi njihovih obitelji čime će se potaknuti zapošlja-vanje socijalno ugroženih skupina.
Postoje i drugi oblici socijalnog po-duzetništva (najčešće u obliku socijal-nih zadruga), no uglavnom u začet-nom stadiju. Socijalno poduzetništvo predstavlja, među ostalim, i integrirani pristup pružanju socijalnih usluga, aktivaciji i integraciji u svijet rada. S obzirom da se radi o korisnicima koji često imaju i potrebe za drugim/različitim uslugama iz sustava socijalne zaštite, uloga socijalnog radnika/mentora za socijal-no uključivanje može biti odlučujuća u procesu njihove aktivacije i zapošlja-vanja. Ključno je i povezivanje socijal-nih radnika i savjetnika iz zavoda za zapošljavanje u kreiranju individual-nog plana za svakog korisnika (je-dinstvenog plana za potrebe sustava socijalne skrbi i zapošljavanja).
Ovaj primjer dobre prakse potrebno je inkorporirati u aktivnosti provedbe Strategije razvoja društvenog po-duzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
30
Povezivanje socijalnih naknada - odabrani primjeri
Unutar osnovne socijalne pomoći (minimalni dohodak) u Austriji, određen je nominalni iznos koji se odnosi na troškove stanovanja. Lokalne jedinice plaćaju razliku između lokalno determiniranih troškova i spomenutog nominalnog iznosa. U Austriji naknada za troškove sta-novanja podrazumijeva naknadu rente, a troškovi struje, grijanja i komunalija pokrivaju se iz osnovne socijalne pomoći.
Navedeni primjer dobre prakse je primjenjiv.
Potrebno je uvođenje zajamčenog minimalnog standarda. S obzirom na nejednaku razinu razvijenosti lokalnih samouprava postojeći sustav ne osig-urava zaštitu svih korisnika na jednak način, stoga se reformskim procesima nastoji unaprijediti pitanje troškova stanovanja.
Zajamčena minimalna naknada u Austriji vezana je uz ak-tivnu raspoloživost korisnika za prihvaćanje eventualnog zaposlenja, kao i sudjelovanje u doškolovanju i prekvali-fikacijskim aktivnostima. Iznimke su majke sa tek rođen-om djecom, osobe iznad dobi za umirovljenje, korisnici koji skrbe za člana obitelji ili o teško bolesnoj djeci.
U slučaju da korisnik ne sudjeluje u propisanim mu aktivnostima, naknada mu se umanjuje za 25% za jedan mjesec, 50% ako izbjegava obveze dva ili više mjeseci zaredom. Na kraju gubi cjelokupnu zajamčenu minimalnu naknadu, osim dodatka za stanovanje.
U Sloveniji postoji dodatak za radnu aktivnost, koji predstavlja uvećanje socijalne pomoći kao nagradu za poseban trud radno aktivnoga pojedinca u traženju posla ili sudjelovanju u volonterskom radu (dodatak na socijal-nu pomoć ovisi i broju odrađenih sati).
Navedeni primjer dobre prakse je djelomično u primjeni.
Navedeno je već regulirano Zakonom o socijalnoj skrbi (članak 39. i 40.) - na sličan način uređena je radna aktivaci-ja. Moguća su određena poboljšanja koja ovise, između ostaloga, o fi-nancijskim mogućnostima u državnom proračunu.
Svaka institucija koja odobrava pojedine vrste pomoći, pa i županija, treba poticati volontiranje tj. poseban trud i zalaganje pojedinca, jer se na taj način ostvaruje jedno od temeljnih načela socijalne skrbi, a to je poticanje korisnika na „izlazak“ iz sustava soci-jalne skrbi i integracija u društvo.
Potrebno provoditi evaluacije ishoda aktivnih mjera tržišta rada. Radna aktivacija je komponenta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, iako su primjerice javni radovi zapravo mjera iz domene socijalne politike. Uvjeto-vanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu sudjelovanjem u AMTR-u može imati i suprotne učinke od očekivanih. Potrebna je uža suradnja socijalnih radnika iz centara za socijal-nu skrb i savjetnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u radu s korisnicima, te zajedničko planiranje rada s korisni-kom na željenim ishodima.
U Austriji kod izračuna sredstava koja potencijalni ko-risnik naknade ima na raspolaganju ne uzima se u obzir dječji doplatak i naknada za pomoć i njegu, a od druge imovine osobno vozilo potrebno za posao, kuća ili stan potrebna korisniku za život (određene kvadrature). Uko-liko korisnik koristi naknadu duže od 6 mjeseci, u korist države upisuje se hipoteka na tu nekretninu. Također se u obzir ne uzima ušteđevina do 4.000,00 eura.
Djelomično primjenjivo.
Promjena uvjeta u ostvarivanju pojedinog prava uvjetovana je, i između ostalog, stanjem u državnom proračunu koji ovisi o dugu opće države i održivosti upravljanja javnim financijama.
31
Planiranje socijalnih usluga i decentralizacija
Slovenski sustav podrazumijeva socijalno planiranje na razini JLP(R)S kroz analizu kapaciteta i dostupnost mreže socijalnih usluga te definiranje specifičnih ciljeva razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih usluga.
Navedeni primjer dobre prakse je djelomično u primjeni.
Zakonom o socijalnoj skrbi propisana je obveza donošenja županijskih so-cijalnih planova. Najveći broj županija donio je svoje socijalne planove, a u tijeku je i priprema za izradu instru-mentarija za praćenje provedbe.
Sukladno članku 195. st. 4. Zakona o socijalnoj skrbi (NN broj: 157/13, 152/14 i 99/15) većina županija doni-jela je socijalne planove županije za višegodišnje razdoblje kao i akcijske planove za kalendarsku godinu.
Kada je riječ o decentralizaciji, slovenski stručnjaci ističu prepoznavanje potreba korisnika na lokalnoj razini, što se posebice odnosi na usluge jer upravo pružatelji usluga prvi prepoznaju potrebe na određenom području. Uz na-vedeno, podrška zajednice je jedna od najvažnijih karika skrbi za siromašne i socijalno isključene skupine, što su i slovenski stručnjaci naglasili, te predstavili jedan od oblika podrške od strane lokalne zajednice usmjerenog osobama s psihičkim teškoćama.
Austrijski stručnjaci također ističu važnosti i potrebu suradnje i usklađivanja politika centralne vlasti/vlade sa onima na lokalnoj razini.
Navedeni primjer dobre prakse je već djelomično primijenjen.
Pružanje usluga na lokalnoj razini već preneseno u nadležnost županija (do-movi za starije osobe) kao i pružanje ostalih usluga ovisno o potrebama građana na lokalnoj razini.
Ovo je potpuno primjenjivo na razini JLS (općina i gradova), a djelomično na razini županija. Naime, usluge je moguće približiti korisnicima na najnižoj razini teritorijalnog ustro-ja jer je to korisnicima najbliže (pr. dnevni centri, radionice i sl). Među-tim, pojedine usluge su povremene ili vrlo specifične, neracionalno ih je organizirati na razini općina, moguće je povezati općine, odnosno usluge organizirati na razini županije. Jedan od takvih primjera organizacije usluga na razini županija i gradova, a u koordinaciji s Ministarstvom branitelja su prava i usluge branitelja i njihovih obitelji.
Svaki oblik suradnje različitih razina vlasti u cilju pronalaska najboljih mod-ela u politikama socijalne skrbi prema korisnicima je ne samo poželjan nego i nužan.Potrebno je osnaženje JLP(R)S s ciljem unaprjeđenja njihovih kapac-iteta za pružanje neposredne zaštite korisnicima. Potrebno je unaprijediti metode i vještine rada na kreiran-ju aktivnosti i upravljanju različitim segmentima sustava kako bi mogli pravovremeno i kvalitetno odgovor-iti na potrebe korisnika (pojedinica, obitelji i zajednica). Ciljeve socijalne zaštite na nacionalnoj razini potrebno je vezati uz postupak socijalnog planiranja na razini župani-ja. Potrebno je i aktivnije uključivanje centara za socijalnu skrb u
32
prikupljanje podataka i procese strateškog planiranja na razini lokalnih zajednica i županija. Kao prva točka u prikupljanju informacija, analizi i planiranju centar je bitna karika za čitav sustav socijalne skrbi, te svojim sudjelovanjem u radu županijskih tijela, posebice vijeća za socijalnu politiku doprinosi razvoju politika unutar županije, te posebice njihovu povezivanju (i kreiranju sinergijskih učinaka) s reformskim procesima na nacionalnoj razini.
Austrijski sustav socijalnog planiranja (novčane naknade i usluge) ilustrira bečki Upravni odjel za zdravstvo i so-cijalna pitanja te strateško socijalno planiranje i nadzor socijalnih naknada (odjel Gradskog poglavarstva 24) u Beču. Ima 6 zaposlenih, a ustrojen na sljedeći način: - Bečki fond za zdravstvo (financiranje zdravstvenih ustanova)- Odjel za izvješćivanje i socijalno planiranje- Odjel za zdravstveno planiranje- Odjel za statistiku i financije
Cilj socijalnog planiranja:- unaprijediti socijalnu situaciju u Beču;- prevencija (sprječavanje problema u smislu socijalnih davanja); rasporediti potrebe radi održivosti kao du-goročnog učinka; - interakcija s drugim socijalnim davanjima,- pravovremeno otkrivanje/identifikacija negativnih kretan-ja,- donošenje rješenja i stvaranje temelja za političke odluke.
U odjelu za socijalno planiranje radi interdisciplinarni tim socijalnih radnika, sociologa i ekonomista. Zadaci i funkcije Odjela za izvješćivanje i socijalno plan-iranje: - strateško planiranje (kratkoročno i dugoročno) i progno-ze- koordinacija, umrežavanje i procjena- sastavljanje stručnih podloga o pojedinim socijalnim pitanjima- pregovaranje i pripremanje temelja za donošenje političkih odluka- izvješćivanje, promatranje i analiza
Navedeni primjer dobre prakse je primjenjiv.
Na razini županija primjenjiv je dio rada Odjela koji se odnosi na izvješta-vanje i socijalno planiranje:- strateško planiranje (kratkoročno i dugoročno) i prognoza- koordinacija, umrežavanje i procjena- sastavljanje stručnih podloga o poje-dinim socijalnim pitanjima- pregovaranje i pripremanje temelja za donošenje političkih odluka- izvješćivanje, promatranje i analiza u koordinaciji sa JLS (općine i gradovi). Preporuča se aktivnije uključivanje centara za socijalnu skrb u procese strateških planiranja na razini župani-ja. Moguće opcije na razini centara za socijalnu skrb, u tom smislu i s obzi-rom na njihovu predstojeću reorgani-zaciju uključuju:■ organiziranje tima za plan i analizu s ciljem:- analize stanja u lokalnoj zajednici/županiji, praćenje provedbe socijalne politike u lokalnoj zajednici/županiji, sudjelovanje u planiranju i provedbe županijskih socijalnih planova- analize opsega i strukture korisničkih skupina; praćenje potreba i novih rizika;- procjene učinaka programa i usluga socijalne zaštite zasnovane na jedinstvenom modelu i usporedivim podacima (MISOS i SocSkrb) ■ organiziranje tima (pojedinac u man-jim zajednicama) za razvoj kapaciteta lokalne zajednice s ciljem:- komunikacije s lokalnom zajednicom, informiranje o raspoloživim uslugama; - koordinacija rada centara za soci-jalnu skrb s dionicima drugih sustava (zdravstvo, obrazovanje, policija, sudovi itd.)- mobilizacija i podrška pružateljima usluga
33
LITERATURA
Trading Economics: http://www.tradingeconomics.com/austria/
Eurostat: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/File:Expenditure_on_so-cial_protection,_2002%E2%80%9312_%28%25_of_GDP%29_YB15.png
OECD: Social Expenditure Update, 2014
Social protection in Austria, 2014, Sozialministerium, Austria
Trading Economics: http://www.tradingeconomics.com/slovenia/unemployment-rate
34
DODATAK 1: PROJEKTNE AKTIVNOSTI
1.1. Formiranje Upravljačkog projektnog tima
1.2. Formiranje Međusektorskog stručnog odbora pojekta
1.3. Organiziranje radnih sastanaka Međusektorskog stručnog odbora projekta
2.1. Priprema metodologije za prikupljanje podataka o socijalnim programima na lokalnim razinama
2.2. Priprema IT podloge za bazu podataka
2.3. Prikupljanje podataka i analiza
2.4. Priprema Komparativne analize u upravljanju sustavom socijalne zaštite
2.5. Izrada Izvješća o socijalnim naknadama na lokalnim razinama
3.1. Priprema kurikuluma i materijala za radionice
3.2. Organiziranje radionica za članove Međusektorskog stručnog odbora projekta
3.3. Organiziranje dva studijska putovanja (Slovenija i Austrija)
4.1. Organiziranje radnih sastanaka Međusektorskog stručnog odbora projekta
4.2. Priprema analiza o prijenosu dobre prakse
4.3. Organiziranje okruglih stolova u 4 regije
4.4. Razmatranje nacrta Analize o prijenosu dobre prakse
5.1. Organiziranje radnih sastanaka Međusektorskog stručnog odbora projekta
5.2. Priprema Strategije za isplativiji sustav socijalne zaštite u Hrvatskoj
6.1. Organiziranje javne projekte prezentacije
6.2. Organiziranje finalne konferencije
35
Projekt „Sinergijski socijalni sustav” provelo je Ministarstvo socijalne politike i mladih u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj.
Projekt je financiran u sklopu Programa Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS (2007.-2013.).
Program Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS
Ministarstvo socijalnepolitike i mladih