TURIZAM KAO SLOŢENI GOSPODARSKI I DRUŠTVENI

SUSTAV

• Dr. C. Kaspar: Turizam je vrlo sloţena društvena i ekonomska pojava. Struktura te pojave zahtijeva kompliciranu organizaciju koja ĉini turistiĉki sustav.

• Djelovanje na turistiĉki sustav:• Ekonomsko okruţenje• Društveno okruţenje• Tehnološko okruţenje• Politiĉko okruţenje• Ekološko okruţenje

Zašto je turizam sloţeni društ.-ek. sustav?• Turizam je kompleksna društ.-ek. pojava s vrlo jakim utjecajem na gotovo

sve aktivnosti sredine gdje se razvija• Ima veliku snagu disperzije, direktnim ili indirektnim putem• Svaki element turizma moguće je definirati u vremenu i prostoru• Kvantitativne promjene prouzrokuju ujedno i kvalitativne promjene• Naglašena povratna sprega izmeĊu njegovih elemenata (komponenti) što se

posebno reflektira u njegovim meĊusektorskim i meĊuregionalnim odnosima

• U turizmu kao sustavu moguće je prouĉavati i definirati odreĊena stanja (ravnoteţe, stabilnosti, optimalnosti) i time utjecati na nivo i kvalitetu razvoja

• Turizam je zaseban, zaokruţen sustav, ali istodobno i podsustav ili dio većeg sustava – nacionalnog gospodarstva

• U turizmu je moguće utvrditi sustav potreba i sustav ciljeva• U turizmu postoji mogućnost i potreba da se uspostave sustavi informiranja,

upravljanja i funkcioniranja• Ako se turizam ne sagleda u svojoj kompleksnosti, mogu nastupiti

negativne posljedice koje turizam kao masovna pojava moţe prouzroĉiti

Turizam kao parcijalno trţište

OPĆE I PARCIJALNO TRŢIŠTE

• Odnos izmeĊu proizvodnih i potrošnih jedinica uspostavlja se i oblikuje preko trţišta

• Trţište je mjesto gdje kupci i prodavaĉi u meĊusobnom odnosu odreĊuju cijenu i koliĉinu dobara koja će se potrošiti u kruţnom toku ekonomskog procesa.

• Turistiĉko trţište kao parcijalno trţište

• Trţišni odnosi ponuditelja i traţitelja ostvaruju se na dvije vrste trţišta

• TRŢIŠTE FAKTORA ili proizvodnih ĉinilaca

• TRŢIŠTE DOBARA ili proizvoda i usluga

• Subjekti ponude i potraţnje putem trţišnog mehanizma rješavaju ekonomske probleme i to na razini parcijalnog trţišta, te na razini cjelovitog trţišnog sustava

TURISTIĈKA DOBRA su po svojim trţišnimobiljeţjima specifiĉna skupina dobara kojaformiraju posebno ili parcijalno trţište, ĉijestruktura i karakteristike predstavljajuposeban predmet ekonomske analize.

KUPCI

PROIZVOĐAČI

DOMINACIJA IM JE OGRANIĈENA MOGUĆNOŠĆU OSTVARIVANJA PROFITA, TJ. KORISNOSTI.

TRŢIŠTE JE POSREDNIK GDJE SE USKLAĐUJU UKUSI I MOGUĆNOSTI KUPACA S TEHNOLOŠKIM OGRANIĈENJIMA PROIZVOĐAĈA.

TURIZAM KAO PARCIJALNO TRŢIŠTE

• Trţišnim mehanizmom ponude i potraţnjeuspostavlja se opća ravnoteţa na razininacionalne privrede. Ona nastaje kao posljedicadjelovanja svih parcijalnih trţišta unutarnacionalne privrede.

• Svako parcijalno trţište ima specifiĉnosti uodnosu na druga parcijalna trţišta i u odnosu naodnose ponude i potraţnje na općem trţištu.

• Specifiĉnost turistiĉkog trţišta javlja se uponašanju subjekata ponude i potraţnje na tomtrţištu, te u meĊuodnosu parcijalnog i općegtrţišta.

KLJUĈNI EKONOMSKI PROBLEMI:

ŠTO će se proizvoditi?

KAKO će se proizvoditi?

ZA KOGA će se proizvoditi?

TURISTIĈKO TRŢIŠTE - KLJUĈNI EKONOMSKI PROBLEMI:

ŠTO će se proizvoditi?

Koja turistiĉka dobra proizvoditi (masovne ili selektivne usluge)

KAKO će se proizvoditi?

Kakvom tehnologijom proizvoditi, tj. da li graditi velike i luksuzne

hotele ili obiteljske pansione, tj. kako strukturirati ponudu

ZA KOGA će se proizvoditi?

Tko će i u kojoj mjeri prisvojiti dohodak koji se stvara u tim

gospodarskim aktivnostima.

PONAŠANJE EKONOMSKIH SUBJEKATA NA TRŢIŠTU

Subjekti potrošnje turistiĉkih dobara – TURISTI (maksimirati zadovoljenje potreba uz što manje izdataka).

Oni su nezavisne varijable, mogu se grupirati u tri grupe:

1. potrebe potrošaĉa

2. raspoloţivi dohodak

3. cijene dobara koja su predmet kupnje i cijene drugih dobara koja mogu biti predmetom izbora potrošaĉa

CILJ - zadovoljenje potreba

SREDSTVO - kupljena potrošna dobra

Potrošaĉ koji raspolaţe odreĊenom koliĉinom dohotka ĉini izbor dobara, što znaĉi alokaciju raspoloţivog dohotka na pojedina dobra ili skupine dobara.

Alokacija dohotka turista ovisi o njegovim potrebama i dohotku i odnosu cijena dobara koja se na trţištu nude.

Cijena se javlja kao dvostruki parametar:

A) Cijena dobra koje se kupuje

B) Odnos cijene dobra koje potrošaĉ kupuje prema cijeni drugih dobara (skala preferencija turista konkurentnim dobrima)

Turistiĉko gospodarstvo-nivoi donošenja odluka:

• Poduzeća

• Poslovna udruţenja i sliĉne asocijacije

• Grane i djelatnosti

• Veliki ekonomski sustavi

Sustav gubi na racionalnosti i efikasnosti kada ne postoji adekvatna koordinacija izmeĊu tih nivoa i/ili unutar njih.

Kriteriji za utvrĊivanje ranga vaţnosti pojedinih komponenti u turizmu kao sloţenom sustavu:

• Fiziĉki obujam prometa (proizvodnje) koji dotiĉna komponenta direktno ili indirektno ostvaruje (plasira) kroz turizam

• Vrijednosni izraz tog prometa i njegovi efekti (dohodak, akumulacija, standard radnika..)

• Utjecaj na zapošljavanje

• Veliĉina uloţenih sredstava, tj. fiksnih fondova koji se aktiviraju za potrebe turizma

• Multiplikativno djelovanje na ostale komponente sustava

• Induktivno djelovanje (posebno u nedovoljno razvijenim podruĉjima)

• Utjecaj na neekonomsku sferu ţivota

DJELOVANJE TURIZMA NA GOSPODARSTVO

Posredno djeluje na pokretanje ukupnog gospodarskog sustava regije, zemlje

Neposredno djeluje u ĉetiri osnovna gospodarska podruĉja:

1. Ugostiteljstvo2. Promet3. Putniĉke agencije4. Trgovina

Vaţno:Turizam nije gospodarska grana!

• Turizam je sastavnica razliĉitih gospodarskih djelatnosti i grana.

• Turizam, stoga, moţemo promatrati u:• Uţem smislu – uzimamo u analizu samo dvije gospodarske

djelatnosti (ugostiteljska djelatnost i putniĉke agencije)

• Širem smislu – obuhvaća sve koji na bilo koji naĉin participiraju u oblikovanju i aktivnostima namijenjenim turistima (poljoprivreda, šumarstvo, prehrambena industrija, graĊevinarstvo, školstvo, zdravstvo.)

Turizam – nevidljivi izvoz

Turistiĉka je potrošnja samo jedan dio ukupnog prihoda pojedine grane.

Kvantifikacija udjela pojedine djelatnosti u ukupnoj turistiĉkoj potrošnji je sloţen metodološki postupak, koji poĉiva na mnogim pretpostavkama, ili je rezultat eksternih istraţivanja turistiĉke potrošnje, dakle aproksimativne vrijednosti.

Potrebno je iz ukupne veliĉine prihoda pojedinih grana odvojiti tekuću, svakodnevnu potrošnju domaćeg stanovništva od ukupne turistiĉke potrošnje. Zatim se izdvaja potrošnja domaćih od inozemnim turista, jer ove dvije skupine imaju bitno razliĉit utjecaj na nacionalno gospodarstvo.

DOMAĆI TURISTI preraspodjela dohotka

STRANI TURISTI priljev novĉane mase

Konaĉni rezultat prikazuje bilanca odnosa s inozemstvom.

RAST, RAZVOJ I TURIZAM

POJMOVNA DISTINKCIJA

GOSPODARSKI RAZVOJ je sintetiĉki izraz za dinamiku meĊusobno strukturiranih odnosa. Ovaj pojam podrazumijeva skup strukturnih i funkcionalnih promjena u okviru ekonomskog procesa, koje prate kvantitativne promjene u proizvodnji. Ukljuĉuje i komponentu okoliša.

GOSPODARSKI RAST podrazumijeva kvantitativne promjene koje nastaju u obimu proizvodnje roba i usluga tijekom odreĊenog vremenskog razdoblja. Obiĉno zanemaruje znaĉenje okoliša za blagostanje ljudi.

Razvoj utjeĉe na sva podruĉja ţivota, a rast je samo jedna komponenta razvoja i jedan od njegovih pokretaĉa.

POTREBA AKCIJAOBJEKT CILJ

PROMJENE ILI RAZVOJ

Razvoj kao proces strukturnih promjena

• Gospodarski razvoj prate promjene u gospodarskoj strukturi.

• Dolazi do realokacije zaposlenih.

• Dolazi do promjene u strukturi proizvodnih fondova.

• Optimalan razmještaj proizvodnih snaga u prostoru -prostorna realokacija faktora.

• Veća prisutnost u meĊunarodnoj razmjeni.

• Redistribucija dohotka (sfera raspodjele); strukturne promjene u sferi razmjene.

• Strukturne promjene u sferi potrošnje.

Institucionalni uvjeti i razvoj

• Institucionalni okvir u kojem se ostvaruje gospodarski razvoj ĉine GOSPODARSKI SUSTAV I EKONOMSKA POLITIKA.

• U okviru politiĉkog i gospodarskog sustava, operativno se upravlja putem mjera ekonomske politike.

Mjerenje zavisnosti turistiĉkog i gospodarskog razvoja

Analitiĉke metode mjerenja utjecaja turizma na gospodarski razvoj:

a) Funkcionalna analitiĉka metoda

b) Opisna metoda

c) Cost-benefit metoda

d) Normativna (ciljna) metoda

e) Faktorska metoda

f) Integralna metoda analize

Funkcionalna analiza

• Koristi se za dokazivanje znaĉaja turizma u procesu razvoja

• Bit je u rašĉlanjivanju razvojnog procesa na razliĉite komponente ili ekonomske veliĉine da bi se utvrdio direktan ili indirektan doprinos turizma na pojedinom podruĉju

• Zavisnost turizma i platne bilance, zaposlenost, redistribucije dohotka, ponude i potraţnje

• Multiplikativna funkcija turizma

Opis promjena

• Pojašnjenje razvojne uloge turizma svodi se na analizu i opis registriranih posljedica koje pojava izaziva, bez dubljih saznanja o meĊuovisnostima i zakonitostima koje djeluju na relaciji turizam-razvoj.

• Opis, sistematiziranje i analiza posljedica ili empirijske graĊe.

Bilanciranje troškova i koristi

• Objašnjenje uloge turizma u razvojnom procesu temelji se na bilanciranju pozitivnih i negativnih posljedica koje nastaju na relaciji turizam – društveni razvoj.

• Bilanciraju se promjene koje nastaju razvojem turizma na 4 podruĉja: ekonomskom, ekološkom, socio-kulturnom i politiĉkom.

• Ograniĉenja: polazi od komparacije unutar sebe, mnoge stavke bilance moguće je samo kvalitativno izraziti i teško se izdvajaju utjecaji drugih pojava, ne tumaĉi se proces već se mjere i bilanciraju promjene.

• Metoda bilanciranja je u odnosu na cjeloviti uzroĉno-posljediĉni pristup tehniĉko-analitiĉki jednostrana i u osnovi planerska.

Normativna (ciljna) metoda

• UtvrĊivanje doprinosa turizma gospodarskom razvoju izvodi se prema utjecaju na realizaciju glavnih razvojnih ciljeva zemlje – kako i koliko turizam moţe doprinijeti ostvarenju razvojnih ciljeva.

• Ĉesto kriteriji vrednovanja doprinosa i pokazatelji koji se koriste nisu dosljedno ekonomski.

Faktorski pristup

• Metode analize i mjerenja proizvodnosti proizvodnih faktora koji se koriste u razliĉitim proizvodnim procesima. Polazi od ĉinjenice da proizvodni faktori u razliĉitoj upotrebi ili alokaciji daju razliĉite razvojne efekte. To znaĉi da alokacija nije izvršena po kriterijima slobodne trţišne konkurencije, već po kriterijima drţavne intervencije.

Integralni pristup

• Integralni pristup polazi od zakonitosti razvojnog procesa - kljuĉna pitanja su što i kako pridonosi razvojnom procesu u konkretnom okruţju.

• ŠTO razvijati, KAKO razvijati

• Najprihvatljiviji i najrealniji za mjerenje meĊuovisnosti turistiĉkog i gospodarskog razvoja

POVIJEST TURIZMA I PUTOVANJA

Burkart & Medlik - epohe povijesti putovanja: •prije industrijske revolucije, do otkrića ţeljeznice•epoha ţeljeznice•epoha iza drugog svjetskog rata, doba automobila i aviona

W. Freyer - četiri razvojne faze putovanja:•predfaza (do oko 1850. godine)•poĉetna faza (od 1850. do 1914. godine)•razvojna faza (od 1914. do 1945. godine)•visoka faza (od 1945. godine)

Svjetska turistička organizacija WTO (C. Geea i E. Fayos-Sola) -povijest putovanja i turizma:

•rano doba - prve civilizacije, Grĉka, Rim, Azija•srednje doba - od V. do XIV. stoljeća, hodoĉašća, istraţivaĉka putovanja•doba renesanse - od XIV. do XVII: stoljeća, edukativna putovanja, "Grand Tour"•industrijska revolucija - od 1750. do 1850., razvitak gradova, parni stroj•moderni turizam - razvoj prometa, osobna potrošnja, masovni turizam

Povijesni razvoj turizma na podruĉju Hrvatske

A) RAZDOBLJE DO PRVOG SVJETSKOG RATA

Turistiĉki promet razvija se najprije u kontinentalnom dijelu (mineralni izvor; ljeĉilišta, kupališta), a tek krajem 19. stoljeća javlja se interes za zimovanjem u primorskim mjestima.

Na razvoj turizma prvenstveno utjeĉu slijedeća tri ĉimbenika:• razvitak ţeljezniĉkog prometa i izgradnja ţeljezniĉke mreţe;• medicinska istraţivanja o ljekovitosti morskog zraka i vode za

zdravlje ljudi;• osnivanje turistiĉkih i njima sliĉnih društava.

prvu turistiĉku statistiku vodi Opatija od 1883. godine prosjeĉni boravak turista 1890. godine bio je 20 dana, a u razdoblju do prvog

svjetskog rata kretao se na nivou 13-15 dana

Broj turista u izabranim primorskim i kupališnim mjestima godine 1897. i 1910.

Mjesto 1897. godina 1910. godina Indeks 1910/1897

Kraljevica 336 1517 451

Crikvenica 641 5072 791

Selce 20 262 1310

Novi Vinodolski 374 835 222

Krapinske toplice 444 5137 1157

Varaždinske toplice 933 1222 131

Lipik 2024 3051 151

Topusko 758 4511 595

Povijesni razvoj turizma na podruĉju Hrvatske

B) RAZDOBLJE IZMEÐU DVA SVJETSKA RATA

•1920. godine u Ministarstvu trgovine i industrije osniva se Odsjek za promet stranaca, koji se kasnije naziva Odsjek za turizam

•1936. godina - Zakon o unapreĊenju turizma

•Odredba o donošenju uvjeta za proglašenje turistiĉkih mjesta; njome se odreĊuje i hijerarhija u svezi kompetencije turistiĉke drţavne organizacije: od Vrhovnog turistiĉkog savjeta pri Ministarstvu za trgovinu i industriju (koordinator), banovinski organi, turistiĉki odbori u malim turistiĉkim mjestima

•turistiĉki promet biljeţi rast do 1938. godine

Pripremljeno na temelju:

• Blažević, B.: Turizam u gospodarskom sustavu, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, 2007.

• Pirjevec, B.: Ekonomska obilježja turizma, Golden marketing, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 1995.