OCJENA ODRŽIVOSTI SUSTAVA FINANCIRANJA VISOKOG OBRAZOVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Izradili: Marko Božac, Robert BožićKolegij: Modeli financiranja posebnih namjenaMentor: Prof. dr. sc. Alen Stojanović

Sadržaj

• Uvod• Pojmovno određenje i karakteristike fenomena

obrazovanja• Konceptualizacija financiranja visokog obrazovanja –

javni i privatni izvori financiranja• Financiranje visokog obrazovanja u EU –

specifičnosti i primjeri dobre prakse• Financiranje visokog obrazovanja u RH – temeljne

karakteristike, problemi i preporuke za razvoj• Zaključak

Uvod

• zbog svojih multiplikativnih učinaka na čovjekov individualni, ali i kolektivni te posljedično cjelokupni socijalni i gospodarski razvoj, obrazovanje je izuzetno značajna javna potreba

• sposobnost sagledavanja, analize, pristupa i rješavanja najsloženijih zadaća zahtijeva kompetencije koje se stječu tercijarnim obrazovanjem pa to stavlja visoko obrazovanje u poziciju glavne pokretačke snage svih društvenih promjena

• cilj ovog seminarskog rada jest prikaz stanja sustava financiranja visokog obrazovanja u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj uz adekvatno osiguravanje teorijskog okvira iz područja financija

Pojmovno određenje i karakteristike fenomena obrazovanja (1/2)

• jedna od najvažnijih karakteristika obrazovanja današnjeg vremena jest spoznaja o sve većoj međusobnoj ovisnosti obrazovanja i gospodarskog razvoja

• Postoje tri međusobno povezana oblika obrazovanja: formalno, neformalno i informalno obrazovanje• formalno obrazovanje – pojavljuje se u obrazovnim institucijama i propisano je

pravnim aktima; unaprijed predviđen plan i program kojim se postižu znanje i vještine• neformalno obrazovanje je organizirana društvena djelatnost koja zadovoljava

dopunske, dodatne ili alternativne potrebe učenja, koja mogu, ali i ne moraju biti povezana sa sustavom formalnog obrazovanja.

• iformalno obrazovanje ili samoobrazovanje se odvija u svakodnevnim situacijama, koje se većinom ne shvaćaju kao situacije učenja.

• sva tri navedena oblika obrazovanja zajedno čine homogenu cjelinu koja se naziva konceptom cjeloživotnog učenja (engl. LLL - Life Long Learning).

Pojmovno određenje i karakteristike fenomena obrazovanja (2/2)

• obrazovanje = privatno dobro + javna potreba• nečista javna potreba - može se zadovoljiti kako preko

državnog mehanizma, tako i preko tržišnih mehanizma• ostvarenje potrebe za obrazovanjem kroz djelovanje

državnih mehanizama rezultira javnim obrazovanjem• ako se potrebe za obrazovanjem zadovoljavaju preko

tržišnog mehanizma, tada govorimo o privatnom obrazovanju

• visoko obrazovanjemože se promatrati i kao pozitivna eksternalija

Četiri svrhe visokog obrazovanja

• da nadahne pojedinca da razvija svoje sposobnosti na visoko potencijalnim razinama tijekom cijelog života, tako da raste intelektualno, bude dobro opremljen za rad, efektivno doprinosi društvu i postigne samoaktualizaciju;

• da poveća znanje i razumijevanje za vlastito dobro i potiču primjenu istog na dobrobit gospodarstva i društva;

• da služi potrebama prilagodljivog, održivog, na znanju temeljenog gospodarstva na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

• da igra jednu od glavnih uloga u oblikovanju demokratskog i civiliziranog društva.

Prednosti visokoobrazovanog stanovništva

• ekonomski rast i smanjenje nezaposlenosti;• povećanje produktivnosti domaće proizvodnje i

konkurentnosti kako na domaćem, tako i na iznozemnim tržištima;

• rodno-spolna, rasna i religijska ravnopravnost;• multikulturalnost;• demokracija;• otvorenost prema novim spoznajama

Promjene i trendovi u obrazovnom sustavu

• povećana potražnja za obrazovanjem;• internacionalizacija obrazovanja i istraživanja;• povećanje broja institucija u kojima se proizvodi znanje; • reorganizacija znanja;• nova (veća) očekivanja;• promjena uloge države;• demografske promjene• globalizacija, mobilnost i povećana konkurencija

Konceptualizacija financiranja visokog obrazovanja (1/2)

• pojam „financiranje visokog obrazovanja“ se odnosi na financiranje troškova nastavnih aktivnosti, troškova istraživanja i troškova sustava studentske potpore (kroz subvencije, stipendije i zajmovi), kao i na financiranje kapitalnih ulaganja u infrastrukturu (u nove zgrade, opremu)

• S aspekta studenata, politike financiranja visokog obrazovanja utječu prije svega na pristup i sudjelovanje u visokom obrazovanju zbog školarina i sustava studentske potpore

• važnost politika visokog obrazovanja

Konceptualizacija financiranja visokog obrazovanja (2/2)

• visoko obrazovanje može se financirati iz dva izvora, javnog i privatnog

• najčešće se primjenjuje kombinacija javnih i privatnih izvora financiranja, a konkretna zastupljenost pojedinih izvora i njihovih struktura upućuje na tretman visokog obrazovanja u pojedinoj zemlji

• većina zemalja u svijetu se suočava sa sve većim povećanjem potražnje za visokim obrazovanjem, dok s druge strane izdvajanja za visoko obrazovanje iz državnih proračuna ne prate taj trend → deficitarnosti izvora sredstava

Javni izvori financiranja

• podrazumijevaju sredstva iz državnog proračuna, odnosno izvore koje država doznačuje visokoobrazovnim institucijama, a koje nisu povratnog karaktera• inkrementalno financiranje (engl. incremental funding): alokacije se

određuju na „povijesnoj“ bazi, tj. na temeljualociranih iznosa prethodnih godina

• financiranje na osnovi formule (engl. formula-based funding): alokacije se računaju prema standardnim kriterijima za sve institucije (kao što su troškovi po jedinici, ulazni kriteriji i pokazatelji rezultata)

• financiranje na osnovi pregovora (engl. negotiated funding): alokacije se određuju pregovorima između države i institucija visokog obrazovanja na temelju nacrta proračuna koje predlažu institucije

• ugovorno financiranje (engl. contract funding): alokacije se temelje na izvršenju ugovorenih rezultata, tj. dogovorenim pokazateljima rezultata, kao što je zadani broj diplomanata po području studija

Privatni izvori financiranja

• mogu se osigurati kroz školarine, održavanje raznoraznih seminara za gospodarstvenike, provođenje cjeloživotnog obrazovanja te razne druge prihode koji mogu biti generirani iz npr. iznajmljivanja prostora fakulteta za razne događaje kao što su konferencije i usavršavanja

• država se preko raznih dotacija, subvencija ili pomoći može pojaviti kao financijer privatnog obrazovanja (u praksi brojnih zemalja udio države u financiranju privatnog obrazovanja nerijetko premašuje i 80%

Javno i privatno financiranje visokog obrazovanja u praksi (1/4)

• u većini europskih zemalja primarno ovisi o javnim izvorima(izravne javne potpore institucija visokog obrazovanja i neizravna državna potpora korisnika usluge, odnosno studenta), dok su privatni izvori manje prisutni

• neizravne državne potpore = potpore distribuirane kroz sustav školarina i preferencijalnih zajmova i potpore obiteljima kroz sustav poreznih olakšica

• državne intervencije uobičajeno podrazumijevaju financijsku pomoć studentima u obliku bespovratnih sredstava (engl. grants) ili u obliku povratne pomoći kroz javno (državno) uvjetovane sustave zajmova, odnosno kroz komercijalne zajmove pri kojima je kamatna stopa javno subvencionirana i/ili država nastupa kao jamac za studentski kredit

Javno i privatno financiranje visokog obrazovanja u praksi (2/4)

• bivše tranzicijske zemlje, među kojima je i RH, upoznate su sa sustavom školarina, no praksa u pogledu osiguravanja i omogućavanja studentskih kredita ima samo simboličko značenje i to tek u posljednjih nekoliko godina

• OECD zemlje: income-contingent loan schemes - shema kredita uvjetovanih dohotkom → studenti po stjecanju diplome kroz određeno dulje razdoblje otplaćuju dobiveni kredit, primarno kroz porezni sustav, a uskladu s razinom ostvarenog dohotka

• bespovratne potpore mogu se opravdati kroz prizmu pretpostavke da bi svi studenti trebali biti jednako tretirani, no uključivanje u sustav visokog obrazovanja neovisno o preferencijama i sposobnostima dodatno bi opteretilo državni proračun

Javno i privatno financiranje visokog obrazovanja u praksi – Studentski krediti (3/4)

• vrlo brzo postali prihvaćeni kao normalan dio studentskog, ali i obiteljskog života

• kreditni uvjeti povoljniji su od onih na slobodnom tržištu• država, odnosno njezina tijela često su jamci i/ili izvori tih kredita,

a kamatna stopa najčeće je preferencijalna• u većini je zemalja osiguran grace period

• mehanizmi za otkazivanje ili smanjivanje duga u slučaju objektivne nemogućnosti njegove otplate

• cost sharing tj. distribucija troškova od vlade i poreznih obveznika ka roditeljima (imovina, dohodak) i studentima (krediti, vlastita zarada)

Javno i privatno financiranje visokog obrazovanja u praksi – Studentski krediti (4/4)

• napredniji model korištenja državnog proračuna za financiranje obrazovanja i ostalih posebnih namjena je model državne financijske institucije

• model se temelji na kreditiranju posebnih namjena s obvezom otplate danih kredita te njihovim obnavljanjem za nove plasmane

• najrazvijenije zemlje svijeta, a time i najrazvijenija financijska tržišta unaprijedila su klasični model kreditiranja putem državnih financijskih institucija

• pravi primjer takvog otvorenog načina financiranja su američka „Poduzeća pod pokroviteljstvom vlade“, odnosno, Government Sponsored Enterprises

Financiranje visokog obrazovanja u EU (1/4)

• povećanje studentske populacija i povećanje udjela visokoobrazovnih osoba u ukupnom populaciji vs. smanjivanje javnog financiranje nastavne i znanstveno-istraživačke djelatnovanjsti

• prisutnost različitih izvora financiranja i raznolikost u njihovoj zastupljenosti

• javno financiranje i financiranje iz drugih izvora• udio bespovratnih potpora i kredita u ukupnim javnim

izdacima za visoko obrazovanje varira u ovisnosti o odlukama države, ali i mjeri u kojoj se studenti oslanjaju na ta sredstva

Financiranje visokog obrazovanja u EU (2/4)

• izvori financiranja visokog obrazovanja u europskim zemljama prosječno imaju sljedeću distribuciju : • 72,8% javno financiranje • 9,1% studentske participacije • 6,5% financiranje iz ugovora s privatnim sektorom • 4,5% financiranje kroz donacije

Financiranje visokog obrazovanja u EU (3/3) – Kretanje izdataka za obrazovanje 2012./2013.

javno financiranje visokog obrazovanja (povećanje vs. smanjenje)

zemlje

zemlje koje su povećale javno financiranje visokog obrazovanja za 10% i više

Austrija i Island

 zemlje koje su povećale javno financiranje visokog obrazovanja između 5 i 10%

Češka, Norveška, Poljska i Švedska

zemlje koje su povećale javno financiranje visokog obrazovanja između 1 i 5%

Belgija, Francuska i Litva

zemlje koje su održale razinu javnog financiranja stabilnom (-1%/+1%)

Italija, Nizozemska i Slovačka

zemlje u kojima je pad javnog financiranja između 1 i 5%

Hrvatska

zemlje u kojima je pad javnog financiranja između 5 i 10%

Portugal i UK (Engleska i Wales)

zemlje u kojima je pad javnog financiranja preko 10%

Grčka i Mađarska

Primjeri financiranja visokog obrazovanja u EU i svijetu• udio sredstava BDP-a koji se izdvaja za visoko obrazovanje i znanstveno-

istraživačku djelatnost kao pokazatelj razvijenosti i kvalitete obrazovnog sustava

• tržišno orijentirani modeli financiranja

Usporedba Kraljevine Švedske i Republike Slovenije

Švedska• ulaže više od prosjeka EU• glavni izvor financiranja je javno

financiranje (88%)• izravno financiranje od strane vlade

osigurava se u obliku javnih doznaka koje se dodjeljuju na razdoblje od tri godine

• potpora se temelji na iznosu potrebnih sredstava po studentu i akademskom uspjehu (ECTS)

• bez obzira na uspjeh, školarine se ne naplaćuju za švedske studente i studente iz zemlja EU

Slovenija• za razliku od nekih članica EUznatno

nižem postotku javnog financiranja (50%)

• javno financiranje na osnovi formule i model cjelovitog proračuna → redoviti studenti unutar kvote ne plaćaju naknade

• plaćanje samo troškova registracije i ponovljenih ispita

• redoviti studenti na visokim učilištima izvan kvote, izvanredni studenti i međunarodni studenti plaćaju jednaku naknadu

Usporedba Kraljevine Švedske i Republike Slovenije

Petričević, J. (2014) Financiranje javnog visokog obrazovanja i kvaliteta obrazovnog procesa u RH- Primjer Sveučilišta U Splitu -. Diplomski rad. Split: Ekonomski fakultet, str. 45-46.

Usporedba državnih izdataka za kredite i bespovratne potpore

Zemlja Udio državnih izdataka za studentske

kredite

Udio državnih izdataka u

bespovratnim sredstvima

UK 23% 2%

Njemačka 4% 14%

• udio varira u ovisnosti o odlukama države, ali i mjeri u kojoj se studenti oslanjaju na ta sredstva

• sustav bespovratnih potpora postoji u svim zemljama Europske unije, gotovo polovica zemalja ne osigurava sustav kreditiranja studenata

• makismalni iznos kredita uobičajeno je viši od maksimalnog iznosa bespovratne pomoći, a neke zemlje kao što su Njemačka, Litva i Finska izjedančavaju te iznose.

Stojanović, A., Tuškan, B., Ivanišević, A. (2010) Justifiability of implementation of student financing model by government sponsored enterprise in Republic of Croatia. Proceedings of the 5th International Conference An Enterprise Odyssey: From Crisis to Prosperity – Challenges for Government and Business, Opatija, Croatia,str. 873-886.

Sallie Mae – Sjedinjene Američke Države (1/2)

• SAD poznaje FFELP program (savezni obiteljski obrazovni program za kreditiranje studenata, engl. Federal Family Education Loan Program - FFELP) i Federal Direct Lending Program – FDLP program izravnog kreditiranja

• Sallie Mae je stvorena od strane države 1972 kao državno sponzorirana nisko profitna agencija

• S lijedom razvoja napušta svoj položaj državno sponzorirane firme i postane potpuno privatno firma slobodna da širi svoje podruĉje djelovanja i posveti se povećanju zarade

Sallie Mae – Sjedinjene Američke Države (2/2)

• Sallie Mae nudi tri vrste kredita:• Stafford krediti – subvencionirani krediti za koje savezne vlade plaćaju

kamatne stope tijekom studija i nesubvencionirani krediti za koje ne postoji plaćena kamata. Uvjeti su: kamatna stopa od 6,8% na iznos od $ 3000, rok otplate 10 godina, otplata počinje 6 mjeseci nakon diplome.

• Parent Loan for Undergraduate Students – PLUS krediti – omogućavaju roditeljima osiguravanje dodatne financijske pomoći studentima. Uvjeti su: kamatna stopa od 8,5% bez limita na iznos, rok otplate 10 godina, otplata počinje 60 dana od dobivanja kredita.

• GradPLUS krediti – krediti za studente diplomskih studija, kao suplement Stafford kreditima. Uvjeti su: kamatna stopa od 8,5% bez limita na iznos, rok otplate 10 godina, otplata počinje 60 dana od dobivanja kredita.

Japan i JASSO – Japanska organizacija za usluge studentima

• JASSO First Class Loans – kamatna stopa 0%, namijenjeni pokrivanju samo osnovnih životnih troškova, akademski selektivni.

• JASSO Second Class Loans – krediti s najpovoljnijom kamatno stopom, namijenjeni pokrivanju kako životnih troškova, tako i školarina. Manje akademski selektivni u odnosu na First Class kredite.

• Grace period za kredite iznosi 6 mjeseci od stjecanja diplome, a rok otplate traje do 20 godina. Prosječna školarina u Japanu 2007. godine iznosila je $ 4771 pro čemu su troškovi upisnine i registracije $2662.

Student Loan Company u Ujedinjenom Kraljevstvu

• d.d.

• nalazi se u vlasništvu države, u potpunosti je financirana od strane vlade i neprofitna u svom djelovanju.

• studentski krediti u UK podrazumijevaju kredite iz javnog sektora koji se otplaćuju u skladu s dohotkom dužnika pri čemu otplata počinje 9 mjeseci nakon diplome, a iznos rate jest 9% dohotka iznad GBP 15000. Također, postoje i krediti po uzoru na one hipotekarne (engl. mortagage style loans) koje karakterizira fiksna kamatna stopa i rok otplate do 60 rata.

• najčešće su kombinacija kredita namijenjenih za pokriće školarina koje u prosjeku iznose GBP 16000, i osnovnih troškova života, a prosječan iznos takvog kredita je GBP 3560.

Bundesausbildungsförderungsgesetz – BaföG u Njemačkoj

• podrazumijeva 50% kredita i 50% subvencije što korisnika kredita obvezuje na povrat i plaćanje 50% iznosa državi bez kamatne stope

• maksimalni iznos duga je EUR 10000. Otplata počinje 5 godina nakon diplome, a minimalni iznos mjesečne rate jest EUR 105, dok rok otplate može biti i do 20 godina

• od 2005. njemačkim je studentima na raspolaganju i KfW German Kredotanstalt für Wiederaufbau – kredit Njemačke banke za razvoj. Takav kredit ima varijabilnu kamatnu stopu, iznos kredita u rasponu je od EUR 1000 do EUR 7200, a najniža efektivna kamatna stopa bila je 2,05% u 2009 godini.

• KFW i BaföG mogu se kombinirati

Financiranje visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj

Zakonske pretpostavke financiranja visokog obrazovanja u RH

• određeno Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju • prema članku 107 ZZDVO72 institucije visokog obrazovanja se financiraju iz:• sredstava osnivača,• državnog proračuna RH,• proračuna županija, gradova i općina,• Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH• vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od školarina, istraživačkih, umjetničkih i

stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih djelatnosti,• sveučilišnih i ostalih zaklada, ostvarene dobiti trgovačkih društava i drugih

pravnih osoba,• izravnih ulaganja pojedinaca, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba,• donacija te• ostalih izvora.

Javni i privatni godišnji izdaci za visoko obrazovanje u Hrvatskoj - %BDP (1/2)

Godina Javna ulaganja u visoko obrazovanje

Privatna ulaganja u visoko obrazovanje

2008. 0,94 0,26

2009. 0,82 0,28

2010. 0,78 0,22

Izvor: Petričević, J. (2014) op.cit., str. 49.

Javni i privatni godišnji izdaci za visoko obrazovanje u Hrvatskoj - %BDP (2/2)

• Hrvatska je ispod prosjeka EU te bi trebala ustrajati na daljnjem povećanju financiranja visokog obrazovanja

• Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti iz 2003. godine određeno je da će se institucije visokog obrazovanja financirati pomoću cjelovitog iznosa kao model financiranja

• MZOS doznačuje institucijama visokog obrazovanja sredstva kao cjelovitu sumu, a sveučilišta su potpuno autonomna u internoj raspodjeli tih sredstava

• prijelaz na financiranje kroz cjeloviti iznos do danas nije u potpunosti završeno!

Sustav školarina u RH (1/5)

• od 1993. do 2010. → dualni sustav školarina • država odredila kvote ukupnog broja redovitih studenata

koji mogu studirati na teret državnog proračuna, no sveučilišta su imala autonomiju povećati upisne kvote

• ulaz u državnu kvotu ovisio je isključivo o akademskom uspjehu

• izvanredni su studenti predstavljali posve odvojenu kategoriju u kojoj su svi imali obvezu plaćanja školarina

• akademske godine 2009./2010. 59% studenata u Hrvatskoj plaćalo školarine

Sustav školarina u RH (2/5) – Problemi dualnog sustava

• nepoštenost → „sve ili ništa”• pravednost pristupa obrazovanju → socijalno

ugrožene skupine?

• studenti koji budu oslobođeni plaćanja školarina i studiraju na teret države u nerazmjerno velikom broju dolaze iz privilegiranih obitelji (što je i pogodovalo njihovom akademskom uspjehu), dok siromašniji studenti, čiji su rezultati manje uspješni i koji si ne mogu priuštiti alternativu plaćanja školarina, bivaju isključeni iz visokog obrazovanja.

Sustav školarina u RH (3/5) – Linearni sustav

• hrvatska je Vlada od akademske godine 2010./2011. ukinula dualni sustav školarina i uvela novi sustav naplate školarina, takozvani „linearni sustav“

• redoviti studenti preddiplomskih i diplomskih studija mogu upisati prvu godinu studija bez plaćanja školarina, a nakon toga oni koji ne ostvare zadani minimum ECTS bodova (55 od ukupnih 60 bodova u akademskoj godini) od početka nove akademske godine moraju plaćati školarine

• iznosi participacije su varijabilni i određuju se proporcionalno, ovisno o tomu koliko studentima nedostaje do zadanog praga od 55 ECTS bodova

Sustav školarina u RH (4/5) – Linearni sustav

• sličan austrijskom, slovenskom, švedskom (i donekle njemačkom) sustavu visokog obrazovanja utoliko što su na početku studija studenti preddiplomskih i diplomskih studija oslobođeni plaćanja školarina

• implicitne svrhe linearnog sustava školarina su: potaknuti povećanje pristupa visokom obrazovanju uklanjanjem početnih financijskih prepreka, potaknuti studente da završe studij u roku i promicati izvrsnost.

Sustav školarina u RH (5/5) – Nedostaci linearnog sustava

• nestabilnost• financijska održivost• transparentnost – financijsko planiranje• poštenost – na kome leži odgovornost za

uspjeh• pravednost

• akademske su godine 2009./2010. javna sveučilišta naplaćivala u prosjeku 5.500 HRK/735 EUR godišnje za programe u društvenim i humanističkim znanostima, oko 6.900 HRK/920 EUR za programe u tehničkim i biotehničkim znanostima te oko 9.000 HRK/1.200 EUR za programe na medicinskim i umjetničkim studijima.

Mogućnosti za uvođenje financiranje obrazovanja kroz sustav poduzeća pod pokroviteljstvom vlade u Republici Hrvatskoj (1/3)

• jedan od temeljnih problema u sustavima financiranja visokog obrazovanja u zemljama Srednje i Istočne Europe jest nedovoljno razvijena praksa kreditiranja obrazovanja

• glavni razlog: nerazvijenost samih financijskih tržišta• nepostojanje kulture vraćanja duga i izostanak mehanizama

za nadzor i praćenje dužnika nakon završetka studija također su bitni činitelji

• koji bi troškovi trebali biti pokriveni takvim kreditima ( jesu li to troškovi školarine, ili su to troškovi smještaja i ostali životni troškovi) i kome bi se takvi krediti trebali dodijeljivati – obrazovnoj instituciji ili samim studentima?

Mogućnosti za uvođenje financiranje obrazovanja kroz sustav poduzeća pod pokroviteljstvom vlade u Republici Hrvatskoj (2/3)

• ni 20 godina nakon tranzicijskog perioda, Hrvatska nije uspjela definirati i oblikovati održivu strategiju i učinkovite modele financiranja visokog obrazovanja• svi vladini programi poticaja financiranja visokog obrazovanja

zahtijevaju velika državna sredstva, što rezultira oskudnim i ograničenim poticajima i nepostojanju dugoročne strategije razvoja

• unatoč izravnoj uključenosti u sustav obrazovanja, država nije uspjela osigurati i privući privatne investitore s obzirom na nerazvijenost financijske, institucionalne i regulatorne infrastrukture

• postojeći sustav financiranja opterećen je političkim interesima

Mogućnosti za uvođenje financiranje obrazovanja kroz sustav poduzeća pod pokroviteljstvom vlade u Republici Hrvatskoj (3/3)

• postojeći „studentski krediti“ koji nude određene banke nisu studentski krediti u pravom smislu tih riječi i u usporedbi s praksama razvijenih zemalja s obzirom na kriterije rokova otplate, iznose, kolaterale, itd.

• dobra početna točka bile bi i državne garancije za postojeće bankarske kredite studentima, a reforme tržišta rada nužne su s obzirom na kapacitete apsorpcije visokoobrazovanih ljudskih resursa

• harmonizacija ciljeva i prijedloga modela s nacionalnom strategijom razvoja

• bi li opisane funkcije trebala obavljati postojeća financijska institucija kao što je HBOR, a po uzoru na njemački kfW ili bi trebalo započeti s osnivanjem potpuno nove institucije zadužene za financiranje visokog obrazovanja?

Financiranje visokog obrazovanja u RH – Ocjena (1/3)

• nepostojanje posebnih nadzornih institucija koje bi vrednovale i nadgledale način rada i ulaganja doznačenih sredstava fakultetima

• pojačana ovisnost o stanju državnih financija• ukidanje školarina ne omogućava jednak pristup

visokom obrazovanju• obrazovanje je i dalje nedostupno osobama nižeg

socioekonomskog statusa• visinu školarina je potrebno odrediti promatrajući sve

kontekstualne čimbenike i prilagoditi je nacionalnoj strategiji visokog obrazovanja

Financiranje visokog obrazovanja u RH – Ocjena (2/3)

• nacionalna rang lista svih institucija visokog obrazovanja

• reforme u regulatornom i institucionalnom dijelu sustava visokog obrazovanja nisu adekvatno popraćene i reformama u dijelu njegova financiranja

• model financiranja usmjerava sustav u smjeru koji ne stimulira istraživačke i znanstvene procese

Financiranje visokog obrazovanja u RH – Ocjena (3/3)

• novi sustav školarina uveden bez pratećih promjena • Hrvatska nema funkcionalan sustav financijskih potpora za

studente• potrebno utemeljiti sustav financijskih potpora na načelu

financijske pristupačnosti te na ostvarenju strateških ciljeva• u Hrvatskoj postoji prostor za osnivanje državne financijske

institucije za financiranje i kreditiranje visokog obrazovanja koja bi bila u potpunosti financirana i u vlasništvu države sve do stjecanja uvjeta za privatizaciju

• neovisno o predloženom rješenju, razvidno je kako su za uvođenje suvremenog, tržišno orijentiranog sustava financiranja visokog obrazovanja u RH nužne snažne strukturalne promjene duboko ukorijenjenog socijalnog i ekonomskog ponašanja.

Zaključak (1/2)

• uloga i značenje visokog obrazovanja znatno su porasli u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj

• sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj je prošao kroz sveobuhvatnu reformu u okviru Bolonjskog procesa

• strukturalni problem iščitava se iz činjenice da se obrazovni programi i dalje često oblikuju više prema zahtjevima ustanova i postojećega kadra nego vođeni ciljem da studenti dobiju znanja i vještine kako bi odgovorili potrebama tržišta rada

• neusklađenost s potrebama tržišta jedan je od uzroka dugotrajne nezaposlenosti visokoobrazovanih mladih ljudi

Zaključak (2/2)

• nedostaci poput neefikasnosti, ovisnosti financiranja o državnom proračunu kao jedinom izvoru financiranja koji pak ima mnoštvo ostalih nedostataka, imaju za posljedicu nekonzistentnost financiranja te

• utjecaj na kvalitetu i funkcioniranje visokog obrazovanja u cjelini• nužna je transformacija ka naprednijim modelima • sustav mora biti javno dostupan, dovoljan, potrebit, da ne

opterećuje državne financije, uključuje privatni kapital, da je zakonodavni okvir u potpunosti prilagođen sustavu te da pritom budu opravdano valorizirani svi čimbenici koji određuju nacionalnu politiku visokog obrazovanja i budu praćeni aktualni svjetski trendovi u rješavanju problematike financiranja studenata

Literatura (1/2)• Dolanec, D., (2010) Model financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za razvoj

obrazovanja. • Doolan, K., Dolenec, D., Domazet, M. (2012) Hrvatski sustav financiranja visokog obrazovanja u europskom

kontekstu: komparativna studija. Zagreb: Institut za razvoj obrazovana. • European University Association (2011) Financially Sustainable Universities II: European Universities

Diversitfying Income Streams. Brussels: EUDIS.• Farnell, T. ed. (2013) Financiranje visokog obrazovanja i socijalna dimenzija u Hrvatskoj: analiza i preporuke.

Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja.• http://www.iro.hr/hr/javne-politike-visokog-obrazovanja/financiranje-visokog-obrazovanja/ (15. 05. 2015.)• http://www.unidu.hr/datoteke/4568/JEES_stipendije__-2-.pdf (20. 05. 2015.)• Jongbloed, B., de Boer, H., Enders, J., File, J. (2010) Progress in higher education reform across Europe:

Funding Reform. Volume 1: Executive Summary and main report. Dostupno na: http://ec.europa.eu/education/higher-education/doc/funding/vol1_en.pdf (17. 05. 2015.)

• Kuka. E., (2012) Koncept neformalnog obrazovanja. Život i škola, str. 197. – 203.• Mlinarić, D. (2013): Korelacija izvora financiranja visokog obrazovanja i broja studenata u svijetu. Zbornik

radova znanstvene konferencije, Ekonomsko obrazovanje u RH – jučer, danas, sutra, Zagreb, str. 155-172.• Narodne novine 123/03., te izmjene i dopune objavljene u Narodnim novinama 105/04., 174/04. i 46/07.

Literatura (2/2)• Nikolić, N. (2007) Financijska decentralizacija obrazovnog sustava u Hrvatskoj. Ekonomska misao i praksa, br. 2, str. 213 –

228. • OECD (2008) Tertiary Education for the Knowledge Society. Vol. 1. Paris: OECD.• Patrinos, H. A. (2007) Demand-side financing in education. International Academy of Education. UNESCO: International

Institute for Educational Planning.• Petričević, J. (2014) Financiranje javnog visokog obrazovanja i kvaliteta obrazovnog procesa u RH

• Primjer Sveučilišta U Splitu -. Diplomski rad. Split: Ekonomski fakultet.• Rosen, H. (1999) Javne financije. Zagreb: Institut za javne financije. • Stojanović, A., Leko, V. (2011) Modeli financiranja namjena koje sadrže javni interes. Zagreb: Grafit-Gabrijel d.o.o. • Stojanović, A., Tuškan, B., Ivanišević, A. (2010) Justifiability of implementation of student financing model by government

sponsored enterprise in Republic of Croatia. Proceedings of the 5th International Conference An Enterprise Odyssey: From Crisis to Prosperity – Challenges for Government and Business, Opatija, Croatia,str. 873-886.

• Šokić, T. (2009) Sallie Mae (Student Loan Marketing Association). Seminarski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet. Dostupno na: http://cerpcentar.com/download/tomislav-sokic/Sallie%20Mae-Student%20Loan%20Marketing%20Association.pdf (20. 05. 2015.)

• Vašiček, V., Dragija, M. (2013): Modeli financiranja visokog obrazovanja i primjena u Republici Hrvatskoj. Zbornik radova znanstvene konferencije, Ekonomsko obrazovanje u RH – jučer, danas, sutra, Zagreb, str. 109-133.

• Vehovec, M. (2009) Neizravno javno financiranje visokog obrazovanja. Revija za socijalnu politiku, Vol. 16, No. 2., str. 175-208.