Šumarstvo - najjači gospodarski sektor

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA Broj 207 Godina XVI. Zagreb, ožujak 2014. ISSN 1330 – 6480

Konkurentnost drvne industrije Podravina

Hrvatsku pogodila klimatska kataklizma

Potpisan novi Kolektivni ugovor

Mjesečnik »Hrvatske šume« Izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb Predsjednik Uprave: Ivan Pavelić Glavni urednik: Goran Vincenc Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš, Vesna Pleše, Ivica Tomić i Goran Vincenc Uređivački odbor: predsjednik Branko

Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Drugo lice vode, Goran Dorić Zadnja stranica: Noćni led, Marinko BošnjakovićGrafičko oblikovanje, lektura, priprema i tisak: Narodne novine d.d., Zagreb

Naklada: 6200 kom

CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.impr

essu

mu

ovom

bro

ju

24 Sva ljepotapodravskoga kraja

3 Potpisan novi Kolektivni ugovor

4 Uništeno više od milijun kubika drvne mase

8 Nizinske kontinentalne šume pod vodom

11 Šume trebaju pozeleniti gospodarstvo

13 Planovi za 2014. godinu moraju se u potpunosti ispuniti

14 Kvaliteta i dizajn aduti su hrvatskih drvoprerađivača

15 Uspješno predstavljanje novogradiškog šumarstva

17 Izvozimo li naše šume?!

19 Vjestice iz podružnice

22 Šume će štititi osječke izvore voda

23 Rekordna 2103. godina za Vinkovčane

24 Sva ljepota podravskoga kraja

27 Šumarija nadomak mora

30 Brdsko lovište u sastavu Parka prirode Papuk

32 Šume mediterana vrijede više nego što mislimo

34 Važnost biološke raznolikosti jelovih šuma

36 Šumarstvo - najjači gospodarski sektor

38 Petoprst

40 Šuma kao inspiracija izumiteljima

42 Čudesan lijek za kožu

43 Dječji kutak

Broj 207 | Ožujak 2014. HRVATSKE ŠUME 3

aktu

alno

Teks

t/fot

o: G

oran

Vin

cenc

Uprava Hrvatskih šuma d.o.o. i Hrvatski sindikat šumarstva potpisali su dana 4. veljače 2014. novi

Kolektivni ugovor za radnike Hrvatskih šuma d.o.o. Prethodni kolektivni ugovor prestao je važiti 3.

siječnja 2014. godine, a vrijeme pregovora premošteno je Sporazumom potpisanim između Uprave HŠ d.o.o. i sindikata. Uprava HŠ d.o.o. i HSŠ usuglasili su sva sporna pitanja, a novi Kolektivni ugovor počinje se

primjenjivati od 1. veljače 2014.

ZAVRšENI PREGOVORI UPRAVE I SINDIKATA

Potpisan noviKolektivni ugovorRadnici Hrvatskih šuma d.o.o. dobili su novi kolektivni

ugovor za razdoblje od 4 godine. Potpisivanju kolek-tivnog ugovora koje je obavljeno u uredu predsjednika Uprave nazočili su predstavnici obaju pregovaračkih

timova. Društvo je predstavljao predsjednik Uprave Ivan Pavelić i članica Uprave Marija Vekić dok je sindikate predstavljao pred-sjednik Hrvatskog sindikata šumarstva Željko Kalauz.

I jedna i druga strana iskazala je zadovoljstvo potpisivanjem novog KU. Tom prilikom predsjednik Uprave Ivan Pavelić izjavio je:

- Čestitam pregovaračima na postignutom dogovoru. Kolek-tivni ugovor se smatra dobrim ako su obje strane zadovoljne a nadam se da je tako. Dogovoreno je da se ugovor u 2014. godini neće mijenjati. Bitno je da su obje strane svjesne stanja i posljedica te da solidarnost znači i svjesnost situacije u kojoj žive građani danas u Hrvatskoj. Vjerujem u časnost i nadam se da će se i u budućnosti obje strane držati dogovorenog.

Pavelić je također dodao kako je Uprava bila svjesna potre-be za podizanjem rezervi za otpremnine jer radnici koji odlaze u prijevremenu mirovinu moraju dobiti i adekvatnu zadovoljštinu. Nadalje, Uprava se nada da će se s vremenom steći uvjeti za podi-zanje plaća radnicima, jer kako je mnogo puta predsjednik pono-vio, samo zadovoljan radnik je dobar radnik.

Predsjednik HSŠ-a Željko Kalauz također je bio zadovoljan:- Zahvaljujem se pregovaračkim odborima što su svojim ra-

dom, znanjem i htjenjem doprinijeli kvaliteti ovog Kolektivnog ugovora. Svaki Kolektivni ugovor je kompromis, pa tako i ovaj naš. Smatram da je ugovor dobar i da je napisan na zadovoljstvo obje strane. Mislim da smo argumentima došli do željenog cilja i s obzirom u kakvim uvjetima smo pregova-rali, u vremenu gospodarske krize, vremenu otpuštanja radnika i smanjivanju materijal-nih prava, vjerujem kako će većina radnika Hrvatskih šuma biti zadovoljna postignu-tim.

Iako je većina KU ostala netaknuta, ipak su pojedini dijelovi izmijenjeni na što su morale pristati obje strane kako bi KU ostao održiv, a da pritom ne šteti radničkim pravima.

Sporni članak 9. tako je ostao nepromi-jenjen.

Pri izradi programa zbrinjavanja viška radnika promijenjen je stavak gdje se kriterij više ne donosi uz suglasnost Sindikata već uz sudjelovanje Sindikata. Ukoliko Poslodavac i Sindikat u roku 10 dana od dostavljanja prijedloga kriterija Poslodavca Sindikatu ne postigne sporazum, Poslodavac ima pravo kriterije utvrditi samostalno sukladno za-konskim propisima.

U slučaju utvrđivanja viška radnika, a i u sluča-ju osobno uvjetovanih otkaza, Poslodavac će radniku isplatiti otpremninu u visini 3 prosječne plaće isplaće-ne u posljednja 3 mjeseca prije prestanka Ugovora te za svaku godinu neprekidnog rada kod Poslodavca u visini najmanje 60 posto prosječne plaće za razliku od 50 posto koliko je bilo u prošlom KU.

Ukupni broj dana godišnjeg odmora umanjuje se za dva dana tj. za radnike zaposlene na poslovima sje-kača, vozača teretnog kamiona dopuštene mase veće od 7,5 tona umanjuje se za jedan dan. Plaćeni dopust za smrt člana uže obitelji povećan je sa 3 na 5 dana dok je plaćeni dopust za selidbu u istom mjestu stanovanja 1 dan a u drugo mjesto stanovanja 2 dana.

Pregovarački timovi

Radnik ima pravo na dodatak na plaću razmjerno broju sati provedenih na radu što je izmjena od dosadašnjih 4,00 kune po satu.

4 HRVATSKE ŠUME Broj 207 | Ožujak 2014.

Ugovor je potpisan na obostrano zadovoljstvo

Svečano potpisivanje

Od ostalih materijalnih prava, dogovorena je visina regresa u visini od 2.500,00 kuna neoporezivo. Dnevnica za 2014. godinu iznosit će 150,00 kuna za razliku od dosadašnje koja je iznosila 170,00 kuna dok je visina dodatka na plaću za rad na terenu za sada ostala ista uz napomenu da će strane potpisnice do 31. ožujka sklopiti dodatak KU gdje će se pravo na dodatak na plaću za rad na terenu utvrditi u bodovima po danu ovisno o vremenu pro-vedenom na terenu. Zadržana je naknada troškova prijevoza na posao i s posla.

Što se tiče prigodnih nagrada i darova, jubilarne nagrade su ugovorene i u ovom ugovoru no usuglašeno je kako se članak Ko-lektivnog ugovora koji regulira isplatu novčanog dodatka za Božić i Uskrs neće primjenjivati u 2014. godini. Kod sredstava za darove djeci dodan je stavak da pravo na novčani dar imaju i djeca umrlih i poginulih radnika ukoliko je radnik umro odnosno poginuo u godini za koju se isplaćuje dar za djecu.

Kad je riječ o sindikalnim djelatnostima, novitet je to što je brisan članak kojim je regulirana naknada glavnim sindikalnim povjerenicima od 300 bodova na startnu osnovicu ukoliko zastu-paju najmanje 200 članova.

Poslodavac će osigurati sredstva za sportske susrete radnika najmanje jednom u tri godine dok je do sada bilo dvije godine.

I za kraj, otkazni rok Kolektivnog ugovora zbog promijenjenih okolnosti iznosi 4 mjeseca dok je utvrđeno da se KU neće otkazi-vati u prvoj godini trajanja.

Hrvatski sindikat šumarstva će odštampati 2.500 komada ugo-vora u obliku knjižice koji će podijeliti svojim članovima.

LEDENO NEVRIJEME

Uništeno više od milijun kubikadrvne mase

Prema stručnim tumačenjima, ledena kiša javlja se u hlad-nijem dijelu godine kad na zemljinu podlogu ohlađenu ispod 0 stupnjeva Celzijusa, padnu pothlađene kapljice kiše koje se odmah zalede i tada stvore homogeni sloj

leda debeo do nekoliko mm. Ledena kiša pripada među najopasni-je vremenske pojave. Znak je temperaturne inverzije u zraku, kada je u donjem sloju troposfere uz tlo vrlo hladno (ispod 0 stupnjeva Celzijusa), a iznad toga struji topli zrak. Oborine koje često padaju kao snijeg, prolazeći kroz sloj toplog zraka, otapaju se i prelaze u kišu. Zatim kapljice kiše ulaze u sloj hladnijeg zraka, postaju pothlađene, te se lede u dodiru s tlom. Ekstremni oblik ove pojave upravo se dogodio u Gorskom kotaru.

Da bi se ova katastrofa koliko toliko ublažila, samo uz nad-ljudske napore svih raspoloživih snaga, lokalnih šumarija Gorskog kotara, vatrogasnih postrojbi, komunalnih poduzeća, zaposlenika HEP-a, te uz ispomoć Primorsko - goranske županije nastojalo se danonoćnim radom na terenu pomoći u normalizaciji svakodnev-nog života. Za područje Gorskog kotara, župan Zlatko Komadina proglasio je elementarnu nepogodu.

- U skladu s odlukom Uprave Hrvatskih šuma, delnička po-družnica je od samih početaka ove ledene katastrofe, stavila na raspolaganje jedinicama lokalne samouprave sve svoje kapacitete. Najveće učešće u rješavanju nastalih šteta imali su prije svega rad-nici šumarija najviše zahvaćenih ovom katastrofom. No, na ispo-moć ovim šumarijama krenuli su i radnici šumarija koje su bile manje pogođene ovom nepogodom. U saniranju šteta uz šumar-sko - tehničko osoblje i proizvodne radnike, uključena je bila i me-hanizacija, traktori i šumski kamioni. Treba naglasiti da će ti kapa-

Radnici i strojevi Hrvatskih šuma pomagali su u sanaciji šteta


Apokaliptični prizori

aktu

alno

Teks

t: Ve

sna

Pleš

e

Fot

o: D

. šti

mac

, B. P

leše

, N. P

leše

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić

citeti delničke podružnice biti i dalje na raspolaganju jedinicama lokalne samouprave dok se stanje na terenu donekle ne normali-zira. S normaliziranjem stanja na terenu sljedeći je korak raščišća-vanje šumskih prometnica. Prometnice će se raščišćavati sukladno dinamici plana proizvodnje za ovu godinu, odnosno kako nam to

zbog potreba posla bude zatrebalo, tako ćemo krenuti u te radove - ističe Denis Štimac, rukovoditelj Odjela za proizvodnju delničke podružnice. Na prometnicama ne očekuju se neka veća oštećenja. I u ovim zahvatima, kao i u svim dosadašnjima očekujemo pomoć Hrvatskih šuma, ističe Štimac.

Najveće štete evidentirane su na područjima šumarija Fuži-ne, Lokve, Mrkopalj, Crni Lug, Gerovo, Tršće i Prezid. Eviden-tirane su i štete na terenima ostalih šumarija, ali nisu tako velike kao kod navedenih. Najveće štete su na bjelogorici, bukvi i javoru kao glavnim vrstama, ali i na ostalim vrstama bjelogorice, dok su štete na crnogorici mnogo manje. Na čabarskom području, šuma-rije Gerovo, Tršće i Prezid oštećenja na bjelogorici gotovo su 100 postotna. Oštećenja su velika, ali sva drvna masa nije nepovratno uništena. Istina, nepovratno je izgubljeno dosta drvne mase, što znači da će u sljedećih nekoliko godina biti gubitaka u prirastu,

Početkom veljače Gorski kotar doživio je jednu od najvećih prirodnih katastrofa zbog ledenog nevreme-na, sa nesagledivim posljedicama i štetama koje će se morati godinama otklanjati. Apokaliptični prizori, gotovo u svakom dijelu ovog kraja, podsjećali su na

ratna razaranja, a ne na vremensku nepogodu. Unište-ne šume pod naslagama leda, zatrpane prometnice na-slagama srušenog zaleđenog drveća, uništeni i pokida-ni električni vodovi, srušeni dalekovodi podsjećali su

više na ledeno doba negoli na kraj koji je svima poznat kao zeleno srce Hrvatske.

Krš i lom na ulazu u Lokve


Pogled iz zraka na uništene šume

ve Hrvatskih šuma Ivan Ištok i Marija Vekić, direktor Sektora šumarstva Vlatko Petrović, te direktor Sektora komercijalnih po-slova Zoran Pavlović. Delegacija Hrvatskih šuma posjetila je po-dručje grada Čabra (Gerovo) i grada Delnica (Crni lug).

- Gotovo sve bukove sastojine su uništene, no sačuvana je jela što je vrlo važno za naš eko sustav. Dio uništenih šuma pustit ćemo s nadom da će se prirodno obnoviti, ali prema prvim procjenama oko milijun kubika uništene mase morat ćemo sanirati, odnosno posjeći i izvući iz šume. Radi se o iznimno velikim brojkama tim više što godišnji etat delničke podružnice Hrvatskih šuma iznosi oko 430.000 m3. Predstoji nam veliki posao na sanaciji ove pri-

a u konačnici to će rezultirati smanjenjem opće korisnih funkcija šuma.

- Prema nekim saznanjima ledena katastrofa nije zahvatila po-dručja iznad 950 metara nadmorske visine, što je dobro, i to nas raduje. Koliko je točno uništeno drvne mase količinski za sada ne znamo, postoje samo grube procjene. Tek kada se otiđe na teren u pojedine odjele i odsjeke, i kada se snimi stanje na terenu moći će se govoriti o konkretnijim brojkama. U dogovoru sa Sektorom šumarstva Hrvatskih šuma utvrdit će se daljnja dinamika saniranja nastalih šteta, što znači i angažman drugih podružnica u otkla-njanju posljedica ledenog nevremena, - naglašava Štimac. Za sada nema informacija kolike su štete na objektima visokogradnje. Na zgradama šumarija šteta nema, a kolike su štete na lugarnicama, moći će se tek utvrditi kada se otiđe na teren i vidi pravo stanje. Treba istaknuti da pojedine šumarije nisu imale električne ener-gije, pa su koristile agregate, što je stvaralo dodatne probleme u odvijanju svakodnevnog rada.

- Za razliku od velikih šteta na šumskim sastojinama, pretpo-stavljam da divljač u šumama nije stradala u povećanom broju. Najvjerojatnije štete poglavito na jelenskoj i srnećoj divljači, te divljim svinjama, bit će od krupnih predatora, kao što je vuk. No, u ovakvim prigodama vukovi više ubijaju divljač koja ne može pobjeći zbog ledene kore koja se stvorila, negoli zbog potrebe za hranom. U lovstvu se taj pojam naziva „višak ubijanja“. Isto tako treba napomenuti, da je divljač dobro uhranjena, da joj se redovito izlagala hrana u hranilišta prije pojave ove elementarne nepogode, - govori Dario Majnarić, rukovoditelj Odjela za lovstvo delničke podružnice.

Područje zahvaćeno katastrofom posjetili su i članovi Upra-

Ledolom uz željezničku prugu

Marija Vekić i Ivan Ištok prilikom obilaska ugroženog područja


rodne katastrofe. U nju krećemo na način da će se prvo rješavati, dio stabala uz prometnice, zbog sigurnosti ljudi i prometa, a tek poslije toga će se krenuti na teren u sanaciju šumskih sastojina. Na cijelom području bit će izvršeno i aerosnimanje da bi se utvrdilo pravo stanje i posljedice ove prirodne katastrofe. Posao sanacije obavit će se u sljedeće dvije do tri godine. Bit će vrlo zahtjevan i obiman i neće ga moći obaviti sami zaposlenici delničke podružni-ce. Stoga će im potrebnu pomoć, od doznake, ali i drugih radova pružiti i druge podružnice unutar Hrvatskih šuma, - ističe Ištok.

Da bi pojasnili štete koje nanosi led u šumi koristili smo podatke od prof. dr. Zlatka Vajde iz knjige Zaštita šuma. Led u šumama nanosi štete na dva načina: zaleđivanjem kiše na ohladnje-lim stablima i stvaranjem leda na površini vode u poplavljenim sa-stojinama. Kada na smrznuta stabla pada hladna kiša, led obavija grane i iglice. Jače opterećene krhke smrznute grane lako se prelamaju, te nastaju štete slično kao kod inja. Takvo štetno djelovanje leda od kojega šuma mjestimice strada ne možemo izbjeći. Ono se može sma-njiti i ograničiti samo uzgajanjem šumskih sastojina prebornoga tipa. Naime u njima ima uvijek podstojnih stabala koja će moći zamijeniti oštećena stabla glavne sastojine.

U razmjere ove prirodne katastrofe uvjerili su se predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović, te drugi državni dužno-snici, koji su obišli ugrožene terene u Gorskom kotaru.

- Štete su velike i brojne. Ono što je dobro u cijeloj situaciji, nadležne službe reagirale su vrlo spremno da bi se otklonili nasta-li problemi. Elementarne nepogode ne možemo spriječiti ali se mogu umanjiti pa čestitam lokalnim vlastima, županiji i državnim vlastima, koje su napravile sve da štete budu manje. Postoje i EU fondovi solidarnosti na koje bi trebalo aplicirati, a ovu nepogodu shvatiti kao priliku da se za krajeve poput Gorskog kotara nađu kvalitetnija zakonska i infrastrukturna rješenja kako bi život ljudi koji tu žive bio podnošljiviji - istaknuo je Josipović.

Tijekom boravka u Gorskom kotaru predsjednik Josipović bio je nazočan sastanku Stožera zaštite i spašavanja Primorsko -goranske županije. Prema riječima župana Primorsko - goranske županije Zlatka Komadine, jedan od zaključaka sastanka Stože-ra i predsjednika Ive Josipovića, je da će se pokušati u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova ovu elementarnu nepogodu kate-gorizirati kao prirodnu katastrofu. Ovaj problem treba prije svega vezati uz uništenje drvne mase i energetsku opskrbu ovog kraja, te se možda zajedno sa susjednom Slovenijom koju je pogodila slična katastrofa kandidirati za sredstva iz EU fonda solidarnosti.

Potporu građanima Gorskog kotara dala je i Vlada Republike Hrvatske na čelu s premijerom Zoranom Milanovićem. Premijer je posebno pohvalio pravovremenu reakciju Županije koja se na vrijeme uključila u rješavanje svih problema vezanih uz ovu pri-rodnu katastrofu. Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić najavila je kako smo već i spomenuli, korištenje europskih sredstava soli-darnosti kako bi se primjerice umanjile ili sanirale štete u šumama koje će se vjerojatno dosezati milijunske iznose u kubicima i u kunama.

- Da bi se ispunili uvjeti za korištenje tog fonda, štete moraju biti veće od 0,6 BDP zahvaćenog područja. U slučaju da te uvje-te ne ispunimo sami, mogli bismo zahtjev podnijeti zajedno sa Slovenijom i tada bismo ih sigurno ispunili, - istaknuo je župan Zlatko Komadina na press konferenciji održanoj u Rijeci 11. ve-ljače 2014. Naglasio je da je uputio zahtjev premijeru Milanoviću za proglašenjem prirodne katastrofe. ■

Ledeni okov uništio je bjelogoricu

Predsjednik Josipović u Gorskom kotaru

Sjekači šumarije Mrkopalj raščišćavaju cestu


Radnici šumarije Sisak pomažu u sprječavanju poplava

Sava, Odra i Kupa kao da su se udružile i odlučile stvoriti velike poplave na području Turopolja, Moslavine i Pokuplja. Zaposlenici UŠP Siska,

Karlovca i Zagreba slažu se da nikada nije bilo ovako. U vrijeme pisanja ovog članka još traju poplave i

očekuje se novi vodeni val iz susjedne Slovenije pa će se stvarno stanje moći vidjeti tek nakon što se voda

povuče.

NIKAD OVAKVE POPLAVE

Nizinske kontinentalne šume pod vodom

aktu

alno

Teks

t: M

arija

Gla

vaš

F

oto:

Arh

iv U

šP S

isak

,K

arlo

vac,

Zag

reb;

M. G

lava

š, I

Ton

kovi

ć

Do sada nezapamćena količina oborina, naglo otapanje snijega koji je nedavno namučio cijeli Gorski kotar i prevelika zapunjenost riječnih korita uzrokovali su poplave na području Turopolja, Moslavine i Poku-

plja i na nekim područjima ozbiljno ugrozili naselja. U dijelovima Hrvatskih šuma koji su bili zahvaćeni ovom nepogodom iznena-đeni su bili čak i u šumarijama u čijim je nizinskim dijelovima poplava uobičajena pojava.

Prvi problemi počeli su u zagrebačkoj šumariji Lipovljani, gos-podarskoj jedinici Josip Kozarac, a do ozbiljnih je došlo 19. veljače kada su djelatnici Hrvatskih voda srušili dio nasipa oko Lonjskog polja kako bi zaštitili grad Sisak. Većinski dio g. j. našao se pod vodom jer je većim dijelom smještena u Lonjskom polju. Pod vo-dom je ostalo zarobljeno oko 230 m3 tanke oblovine i 1.830 m3 višemetrice, oštećene su zaštitne ograde uz ceste, propusti, mosto-

vi, zamuljeni su kanali. Zbog rušenja nasipa na tom su području dodatno postala ugrožena sela Kraljeva Velika, Trebež, Bukovica i Plesmo. Šumarijski djelatnici koji stanuju u tim selima ostali su raditi na obrani od poplave, a ostali su obavljali šumske poslove u jedinom dostupnom odsjeku.

U šumariji Popovača također su bili izloženi obilnoj količini stajaće vode, posebice na području parka prirode Lonjsko polje. Naviknuti na takve situacije, djelatnici su se na vrijeme povukli na više terene povukavši sa sobom i strojeve pa su se radovi nesme-tano odvijali.

Iznimno, u susjednoj šumariji Kutina vodostaj je u naletu od 10. do 20. veljače bio niži nego prošlogodišnji, ali se pravi val u g. j. kutinske nizinske šume tek očekuje. U ovome naletu poplav-ljena površina bila je površine oko 3.200 ha i širila se i dalje. Ve-ćina poplavne vode došla je iz Lonjskog polja, a nakon što se ono prepunilo, došlo je do izlijevanja rijeke Ilove. Djelatnici su zato istodobno vršili otpreme i odvoze drvnih sortimenata kupcima, a forwarderi su stalno bili korak ispred poplave. Na pomoćnom stovarištu je ostala višemetrica deponirana na način da se buduća šteta svede na najmanju moguću mjeru. Voda je potpuno prekri-la most postavljen preko rijeke Kutinice, visok 1,2 m. Revirnik Dragutin Vagner je pojasnio kako je tamošnja lugarnica Gredice građena na stupovima upravo zato što je ovo područje poplavno, ali nažalost u zadnjih nekoliko godina i ona biva plavljena. Šteta će biti na poplavljenom pomladku.

Nabujala Kupa


Susjednu šumariju Novoselac poplava je zahvatila na površi-ni od 6.650 ha zahvativši g. j. Čret Varoški lug, Žuticu i Veliki Jantak. Izlile su se rijeke Sava, Lonja, Česma i Glogovnica. Upra-vitelj Nenad Vorel za sada procjenjuje štetu na cestama, u iznosu 250.000,00 kn.

Na području Remetinca poplava je za sada prouzročila manje smetnje jer su se u g. j. Obreški lug izlili potoci Lipnica i Lomnica.

Velika količina vode zadržala se i u rasadniku Lukavec radne jedinice Rasadnik.

U Velikoj Gorici probleme je stvorila nezapamćena količina oborina, otpuštanje odteretnog kanala Sava – Odra, što je bilo nužno da voda ne poplavi okolna naselja, potoci koji se spuštaju sa sjevernih padina Vukomeričkih gorica i koji su se izlili u Odru te sama Odra koja je uslijed iznimno velike razine vode u rijeci Kupi kod Siska stala teći uzvodno. Poplava je zahvatila gotovo čitave g. j. Turopoljski lug i Šiljakovačka dubrava, ukupno oko 1.000 ha. U g. j. Turopoljski lug odsječene su bile obje glavne ceste. U 96b odsjeku ostalo je potopljeno 1.300 m3 drvne mase i još 1.000 m3 na pom. stovarištu uz 96 odjel. Revirnik Davorin Sila ispričao nam je kako bi forwarder sigurno ostao posve potopljen u roku par sati da ga nisu sklonili na sigurno.

U tom razdoblju započeli su veliki problemi i za UŠP Sisak. U šumariju Lekenik, odnosno g. j. Kalje smještenu sjeveroistočno od naselja Lekenik slili su se potoci iz susjedne g. j. Pešćenica Cerje, a uz to, kao i u Velikoj Gorici, šumu je poplavila Odra. Nedostupno je postalo oko 80% jedinice, a Odra se idućeg dana još više digla dosegnuvši u najnižim dijelovima oko 1,5 m. Tih je dana pod vo-dom ostalo oko 470 m3 oblovine i 1.300 m3 prostornog drva. Na-diruća voda potopila je i 0,5 m lugarnice Kalje. Upravitelj Matija Detelić požalio se kako je to treća poplava u istoj g. j. u manje od godinu dana. Tih su dana svi djelatnici šumarije Lekenik dali velik doprinos aktivno sudjelujući u izgradnji zečjeg nasipa, ispumpa-vanju vode i dostavi kruha i vode u mjestu Letovanić. Upravitelj i voditelj UŠP Sisak Petar Petrović spremno se odazvao na poziv načelnika općine Lekenik Ivice Perovića tako da su se šumarijski radnici u razdoblju od 13. do 15. 2. bez prestanka izmjenjivali (i tijekom noći) na radu u Letovaniću.

U šumariji Sisak nastradalo je svih pet gospodarskih jedi-nica, koje okružuju grad. Kako je pojasnila upraviteljica Slavica Zemljić, vodena bujica uzrokovana velikom količinom oborina uništila je drvene mostove i cijevne propuste u g. j. Letovanički lug i Kljuka smještene između c. Zagreb i rijeke Kupe. Obe g. j.

graniče sa spomenutim brdom Vukomeričke gorice s koga se izlio potok Hotnjica zajedno s pritocima. Šumarijski radnici privreme-no su sanirali cijevni propust oštećen uslijed djelovanja bujice na području g. j. Letovanički lug u 4a odsjeku te manji odron u g. j. Kljuka kako bi mogli pristupiti drvnoj masi. Zemljić je naglasila kako su sve šumske ceste potpuno uređene krajem 2013. god., a to je sada znatno umanjilo štete. Šumarijski radnici su za početka po-plave uspjeli čvrstim trakama povezati 2.800 m3 u g. j. Brezovica i Leklan kako ih kasnije ne bi raznijela voda. To područje poplavile su rijeke Sava i Lonja zajedno s potocima Ostrov i Sepčina i broj-nim kanalima, a voda je zahvatila površinu od oko 3.700 ha. I na ovome području poduzete su preventivne mjere tako što su ceste bile nasute većom količinom kamena. Budući da se veći dio g. j. Brezovica nalazi u Parku prirode Lonjsko polje, u šumariji očeku-ju da će se voda iz njega najsporije povući. Sredinom g. j. Belčev gaj smještene između prometnice Sisak – Zagreb i rijeke Save pro-tječe rijeke Odra s rukavcem Mrtva Odra, potok Zatonja i još neki manji potoci. To je razlogom što svega 30 od ukupno 1.600 ha nije bilo poplavljeno. Ovdje su uspjeli povezati dio drvne mase od oko 620 m³ ukupno, a kasnije je ista postala nedostupna. Za sada je ustanovljeno da nema štete na drvnoj masi, ali da je došlo do brojnih izvala stabala. Upraviteljica je istaknula da ni proizvodnja, ni otprema ni u jednom trenutku nisu bile prekinute, a djelatnici su za otpremu iznalazili sve moguće alternativne pravce. Djelat-

Nabujali potoci u Remetincu

štete u šumariji Velika Gorica su velike

šumarija Topusko ima goleme štete na infrastrukturi


Kolega Ivica Tonković odlazi iz Letovanića na posao

nici šumarije aktivno su se uključili u obranu od poplava zajedno sa lokalnim stanovništvom, najprije samoinicijativno, a kasnije i na poziv Hrvatskih voda koji je šumariji upućen noću 19. 2. Po pozivu iz Hrvatskih voda krenuli su GSS – ovim čamcima prema nasipu Gušće (štiti grad Sisak i g. j. Brezovicu i Leklan). Sjekači su motornim pilama oslobađali pristup nasipu i radili na izradi pilo-ta za sprečavanje klizanja nasipa. Naknadno smo doznali kako je poplava u UŠP Sisak zahvatila i šumarije Sunja i Hrvatska Dubica.

Prvi vodeni val pogodio je karlovačko područje 11. veljače. Činjenica da ovo područje leži na četiri rijeke tih dana nikako mu nije išla u prilog. U šumariji Karlovac poplava je zahvatila oko 2.700 ha, odnosno dijelove g. j. Domačaj lug – Kovačevaćki

lug, Rečićki lugovi i Kozjača. Gospodarska jedinica Do-mačaj lug – Kovačevaćki lug nalazi se uz rijeku Kupu, blizu naselja Brežani, Brođani i Skakavac, g. j. Rečićki lugovi smještena je na području Pokupskog bazena uz kanal Kupa – Kupa. Vrhunac vodenog vala na području ove šumarije dosegnut je u večernjim satima 12. veljače kada je Kupa u Karlovcu dosegla nivo od oko 0,8 m, na-kon čega je nivo vode postupno padao. U gospodarskoj jedinici Rečićki lugovi voda je dosezala između 0,8 i 1,2 m. Budući da se ovdje, baš kao i u drugim šumarijama, voda zadržala danima, ostala je potopljena drvna masa i time nedostupna za otpremu. Upravitelj šumarije Dra-žen Kratofil i zamjenica Mirna Sertić pretpostavljaju da je poplava načinila štetu na žiru koji je u jesen 2013. go-dine unesen u dio g. j. Domačaj lug – Kovačevaćki lug. Gruba je procjena da će šteta iznositi oko 150.000 kn.

Istoga je dana voda počela nadirati na područje šumarije Pisarovina. Razlila se iz rijeke Kupe i njezinih pritoka, potoka Kupčine i Velike na područje od 1.500 ha unutar g. j. Pisarovinski lugovi. Ta je jedinica, smještena u istočnom dijelu pokupskog bazena i završava uz pogon Jamničke Kiselice, bila pot-puno nedostupna za djelatnike šumarije. Šumarija je ostala odsje-čena od g. j. Crna Draga na suprotnoj obali Kupe. No u šumariji su doznali kako su se radovi u toj jedinici nesmetano odvijali jer se tamo zatekao dio zaposlenika s vozilom i potrebnom opremom. Upravitelj šumarije Pisarovina Josip Halinčić pojasnio je kako su poplave u Pisarovini uobičajena pojava i ponavljaju se i po nekoli-ko puta godišnje, ali da se za ove poplave nivo vode podigao 1 m više nego je uobičajeno. Dana 17. veljače nivo Kupe spustio se za 1 m te je postao uobičajen za ovo područje. U šumariji smatraju kako neće biti većih šteta iako Kupa skoro pa prolazi središtem šumarijskog terena.

Budući da cijela g. j. Petrova gora Bublen, šumarije Topu-sko, obuhvaća Petrovu goru, odnosno da je riječ o brdskoj jedini-ci, situacija je ovdje bila drukčija nego na nizinskim područjima. Riječ je o golemoj količini oborinskih voda koje su prepunile izvo-re i potoke uslijed čega su nastale jake vodene bujice i zbog njih brojne i velike štete. U potpunosti je devastiran gornji stroj na pojedinim dionicama šumskih cesta sa kojih je odnesen sav kame-ni materijal, a ogoljeni su i pojedini cijevni propusti. Vododerine koje su se tada pojavile, suzile su dio cesta i odnijele dio uz poto-ke učinivši ih neprohodnima. Od pet glavnih prometnica samo je jedna ostala u funkciji, a ostale su više ili manje uništene. Na njima se našlo i do pola metra vode. Upravitelj Željko Šimunović ustanovio je kako bi situacija bila i gora da prije dva mjeseca nisu dobro očistili odvode i cijevne propuste. Ponovo i na sličan način aktivirala su se klizišta nastala 2013. god. Prema prvoj procjeni nedostupno je bilo nešto više od 3.000 m3 drvne mase, a količina se s vremenom povećavala. Za sada se ukupna šteta procjenjuje na više od 500.000 kn.

Valja istaknuti kako su u svim upravama djelatnici Hrvatskih šuma svakodnevno obilazili teren i pratili nivo voda i kako su sva terenska vozila i strojevi na vrijeme sklonjeni na sigurno. Stvarne štete od izvala, erozije i dr., moći će se jasno utvrditi tek kada se poplavne vode povuku, a u svim Upravama se slažu kako ovakvu poplavu još nikada nisu imali.

Do sada je proglašena elementarna nepogoda u općinama Vr-bovec, Velika Gorica, Čička Poljana, Rugvica, Pokupsko, Križ i Pisarovina, a izvanredno stanje u općinama Lekenik, Lipovljani i Jasenovac.

I za kraj izjava upraviteljice šumarije Sisak Slavice Zemljić koja ipak završava velikim optimizmom:

– O razmjeru štete ne želim nagađati, bojim se da ovo nije kraj problema, a nadam se najboljem mogućem.■

Lugarnica Gredice kod Kutine


Uz moto Europske su šume bujne – učinimo mudar izbor i koristimo ih odgovorno, glavni cilj skupa bilo

je podizanje svijesti o dobrom stanju i zdravlju šuma u Europi, promicanje uloge šumarskog sektora u ozelenjavanju gospodarstva te jačanje svijesti o

činjenici da je šumarstvo upravo paradigma koncepta održivog gospodarenja.

EUROPSKI SKUP METSA 2013

šume trebajupozeleniti gospodarstvo!

aktu

alno

Teks

t: Ir

ena

Dev

čić

F

oto:

Arh

iv

Povodom Europskog tjedna šuma, tije-kom mjeseca prosinca u gradu Rovaniemi u Finskoj održao se skup pod nazivom Metsä 2013. – zajednička sjednica ECE

Odbora za drvo i FAO Europske komisije za šu-marstvo. Skup je okupio europske ministre šumar-stva i druge visoke dužnosnike iz 40 zemalja. Uz moto Europske su šume bujne – učinimo mudar iz-bor i koristimo ih odgovorno, glavni cilj skupa bilo je podizanje svijesti o dobrom stanju i zdravlju šuma u Europi, promicanje uloge šumarskog sektora u ozelenja-vanju gospodarstva te jačanje svijesti o činjenici da je šumarstvo upravo paradigma koncepta održivog gospodarenja. Akcijski plan ozelenjavanja gospodarstva predlaže da do 2020. europske zemlje primjenjuju sljedeće ključne principe: mudro korištenje šumskih resursa, minimiziranje otpada i recikliranje. Između ostalog, ra-spravljalo se i o tome kako šumarski sektor treba značajno pobolj-šati sigurnost i zdravlje radnika te osigurati ravnopravnost spolova. Ulogu veleposlanika europskih šuma preuzeo je Djed Božićnjak, kao neizmjerno moćan simbol dobre volje, da nadahnjuje djecu o dragocjenosti šuma te ih educira o potrebi očuvanja šuma.

Zajedničko zasjedanje ECE Odbora za drvo (UNECE), Odbora za šume i drvnu industriju (COFFI), UN-ove organiza-cije za hranu i poljoprivredu (FAO) te Europske komisije za šu-marstvo (EFC) održano je početkom prosinca u finskom gradu Rovaniemi pod nazivom Metsä2013., što u prijevodu s finskog znači jednostavno Šuma2013. Ovaj sastanak održan je paralelno s obilježavanjem 2. Europskog tjedna šuma koji se fokusirao na diskusiju o plasiranju proizvoda i novim tržištima, načinima pri-vlačenja privatnog sektora te mjerama kojima šumarstvo pridono-si zelenoj ekonomiji. Zajedničkom sastanku prisustvovalo je oko 450 sudionika uglavnom predstavnika vlasti, nevladinih udruga, međudržavnih institucija, znanstvene zajednice i privatnog sekto-ra. Sastankom su predsjedali Heikki Granholm, generalni direktor Odjela prirodnih resursa pri finskom Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i Andrey Filipchuk, direktor Ruskog instituta za uzgaja-nje i mehanizaciju. Najvažniji događaj zasjedanja svakako je usva-janje „Akcijskog plana - Rovaniemi“ za sektor šumarstva i zelenu ekonomiju. Akcijskim planom određena su načela i mjere koje su grupirane u pet skupina odnosno pet temeljnih stupova: održiva proizvodnja i korištenje šumskih produkata; nisko - ugljično šu-marstvo; korektni i kvalitetni zeleni poslovi u šumarstvu; potrajno i održivo gospodarenje šumskim ekosistemima; razvoj pratećeg zakonodavstva u smjeru zelene ekonomije. Drugi važan rezultat zasjedanja je „Integrirani program rada 2014.-2017.“ Europske komisije za šumarstvo i Odbora za šume i drvnu industriju.

Sven Alkaj, glavni tajnik UNECE-a u svom obraćanju na-glasio je važnost okupljanja i međusobne suradnje svih dionika šumarskog sektora kako bi se osigurao produktivan dijalog o šu-marskom zakonodavstvu. Upravo primjer dobre suradnje pokazu-je i ovaj zajednički sastanak UNECE/FAO koji može samo dopri-

nijeti rješavanju problema šumarskog sektora te istovremeno uštedjeti novac i povećati efikasnost jer se o problemi-ma raspravlja zajednički. S njime se slo-žio i Eduardo Rojas-Briales, pomoćnik generalnog direktora FAO-a za Sektor šumarstva, dodavši kako je šumarstvo jedan od ključnih faktora za dostizanje nekoliko ciljeva iz tako zvanih Mile-nijskih razvojnih ciljeva. Zelena eko-

nomija pruža win-win mogućnosti u pogledu razvo-ja klimatski pametnog (climate - smart) šumarstva i inovativnog poduzetništva. Nakon svečanog otvaranja

uslijedila je panel diskusija na kojoj je Jürgen Blaser, savjetnik u Swiss Global Forest, iznio ključnu prezentaciju o 300 godina po-stojanja šumarske znanosti te što ona znači za budućnost. Naglasio je sve veće izazove koji se nalaze pred šumarstvom, uključujući rast ljudske populacije koji sa sobom donosi i pojačanu konzumaciju, promjenu klime, pretjerano iskorištavanje ekosustava. Danas, više nego ikad potrebne su nam otporne šume, preostali ugljični baze-ni, stoga se moramo okrenuti i tzv. klimatski pametnom šumar-stvu te povećati značaj pošumljavanja, uključujući urbane šume. Promjene na tržištu zahtijevaju od nas brzu reakciju kao i izazovi

Edukacija o šumama također je vrlo bitna


Akcijski plan Rovaniemi za šumarski sektor i zelenu ekonomiju

Međunarodna zajednica šumarskih znanstveno - istraži-vačkih organizacija (IUFRO) i Međunarodna organiza-

cija studenata šumarstava predala je zajedničko očitovanje o važnosti edukacije kako bi se osigurala kvaliteta šumarstva i šumarskog sektora za budućnost. Zajednički prijedlog znan-stvene zajednice je izrada nacrta Akcijskog plana kojim bi se utvrdilo trenutno stanje i kvaliteta izobrazbe šumarske struke te identificirali eventualni nedostaci i mogućnosti poboljša-nja.Usvojeni Rovaniemi akcijski plan sastoji se od pet temeljnih stupova u kojima se navode aktivnosti za svako pojedino po-dručje. Temeljne odrednice jesu: održiva proizvodnja i po-trošnja; nisko-ugljično šumarstvo; kvalitetni zeleni poslovi u šumarskom sektoru; dugoročna zaštita šumskih ekosustava; unaprjeđenje zakonodavstva u pravcu razvoja zelene ekono-mije u šumarskom sektoru. Unutar svakog pojedinog stupa, Akcijski plan navodi nekoliko ciljeva s predloženim odgo-varajućim mjerama koje bi trebali provoditi UNECE/FAO, vlade, privatni sektor, znanstvena zajednica i ostali relevantni dionici. I. STUP - održiva proizvodnja i potrošnja: • Razviti i napisati realnu i ambicioznu strategiju za odr-

žive obrasce proizvodnje, potrošnje i trgovine šumskim proizvodima i vezanim uslugama

• osigurati i omogućiti potrošačima da su informirani o tome da li proizvod koji kupuju dolazi iz stabilnog i odr-živog izvora. Certifikatima i sustavom oznaka potaknuti upotrebu proizvoda iz pouzdanih izvora kojima se gos-podari na potrajnim principima

• pomoći javnim i privatnim kupcima šumskih proizvoda da razviju i implementiraju pravila nabave na način da se potiče održiva praksa gospodarenja te promovira potra-žnja za certificiranim proizvodima

• osigurati da opskrba drvom dolazi iz regija gdje su šume dostatne da zadovolje, na održivim načelima, društvene potrebe za obnovljivim sirovim materijalom iz šume te drvom za energetske svrhe

• uvoditi inovacije u gospodarenju i upravljanju, proi-zvodnji i upotrebi šumskih proizvoda kako bi šumarski sektor postao konkurentan dobavljač obnovljivih i odr-živih proizvoda dobara i usluga

• Na tržištu osigurati trgovinu isključivo legalno dobive-nim šumskim proizvodima

II. STUP – nisko-ugljično šumarstvo: • podupirati daljnje smanjenje stakleničkih plinova za-

mjenjujući neobnovljive materijale i izvore energije s dr-vom i obnovljivim izvorima

• promovirati najefikasniju proizvodnju, preradu i upo-trebu drvnih sirovih materijala

• unaprijediti mogućnosti šumarskog sektora za pravovre-mene prilagodbe povezane s promjenom klime, global-nim zatopljenjem i rizikom koji to donosi

III. STUP – osiguranje kvalitetnih zelenih poslova u sektoru šumarstva:

• osigurati da zaposlenici u šumarstvu imaju potrebne vje-štine kako bi iznijeli sve kompleksnije zadaće vezano uz provođenje potrajnih mjera gospodarenja

• smanjiti razine bolesti i oštećenja nastalih uslijed šumar-skih aktivnosti, uzimajući u obzir izmjene u tehnologiji i njihov učinak na profesionalno zdravlje i sigurnost usli-jed prelaska na zeleno gospodarstvo

• ocijeniti metode rada koje se koriste u sektorima iskori-štavanja i uzgajanja šuma kako bi se iste unaprijedile te zatim dokazano najbolje metode i primijenile u praksi.

IV. STUP - dugoročna zaštita šumskih ekosustava: • razvijati i primijeniti najbolji način provedbe plaćanja

za tzv. usluge ekosustava (PES - payment for ecosystem services) ili OKFš (općekorisne funkcije šuma)

• ispitati načine na koji šuma doprinosi ili ugrožava ljud-sko zdravlje i dobrobit te utvrditi jesu li dobivene infor-macije inkorporirane u zakonodavstvo i svakodnevnu praksu

V. STUP - razvoj politike i praćenje šumarskog sektora u od-nosu na zeleno gospodarstvo:

• Preispitati postojeće instrumente politike šumarskog sektora u pogledu zahtjeva koje postavlja zelena ekono-mija, te, ukoliko je potrebno, predložiti novi pristup, istovremeno poboljšavajući sinergije na međunarodnoj razini;

• Osigurati da raspoložive šumarske informacije budu sveobuhvatne i usporedive, strukturirane prema regi-onalnim kriterijima i pokazateljima te na prikladnim prostornim rezolucijama za odlučivanje, tako da analiza izgleda omogući procjenu posljedica odabira određene politike, te da kreatori politike mogu iskoristiti najbolje raspoložive informacije i analize;

• Razviti dogovorenu metodu za procjenu održivog gospo-darenja šumama na međunarodnoj razini, temeljenu na skupu određenih kriterija i pokazatelja, te primijeniti tu metodu kako bi se kreatorima politike, osobito u šumar-skom sektoru, omogućio pristup jasnim informacijama o tome gospodari li se šumama na održiv način.

koji se javljaju u vidu klimatskih promjena, šumskih požara ili ilegalne sječe. Rusija je upravo usvojila novi Zakon o šumama u koji je ugradila i mjere za postizanje ravnoteže između ekonom-ske, ekološke i socijalne potrebe koje imamo od šuma. Otvara se i prostor za nove načine korištenja drvenih vlakana, uključujući farmaceutsku industriju ali i energetski sektor, rekao je u svom izlaganju Alexandar Panfilov, zamjenik direktora Agencije za šu-marstvo Ruske Federacije.

Magnus Kindbom, švedski Državni tajnik za ruralna pita-nja, u svome obraćanju naveo je turizam kao vrlo bitan pokretač promjena u šumarskom sektoru. Također je upozorio na sve veću

potrebu za novim i inovativnim načinima korištenja drva i drv-nih proizvoda posebno u području građenja. Janusz Zalesi, polj-ski zamjenik ministra za okoliš, upoznao je nazočne s njihovom inicijativom da podrže i potpomognu male i srednje poduzetnike u istraživanju potencijala na novim tržištima drva i drvnih proi-zvoda od čega bi imali koristi i ekonomija i klima i očuvanje bi-oraznolikosti i naravno lokalno stanovništvo. Na samome kraju, Švicarska je pohvalila udruženi rad UNECE-a i FAO-a kada je u pitanju šumarski sektor te ponudila domaćinstvo za održavanje idućeg, 3. europskog tjedna šuma u 2015. godini što je na kraju i prihvaćeno. ■


Potpredsjednik Vlade Branko Grčić

Iako mediji često šalju negativnu sliku, konferencija Vlade Republike Hrvatske

koja je održana krajem siječnja pokazala je da Hrvatske šume d.o.o. posluju pozitivno te da u potpunosti ispunjavaju planove i

investicije koje su si zacrtale. doga

đaji

Teks

t/fot

o: G

oran

Vin

cenc

VLADA RH

Planovi za 2014. godinu moraju se u potpunosti ispuniti

Vlada Republike Hrvatske organizirala je krajem siječnja konferenciju pod nazivom „Poslovanje, restrukturira-nje i ulaganja javnih poduzeća u 2014. godini“. Na konferenciji, koja je imala savjetodavni karakter, sudje-

lovalo je 11 ministara i 19 uprava trgovačkih društava, ustanova i fondova u većinskom državnom vlasništvu. Cilj konferencije bio je analiziranje poslovanja, restrukturiranje i ulaganja trgovačkih društava, utvrđivanje trendova te poboljšanje učinkovitosti poslo-vanja i planovi za 2014. godinu.

U uvodnome govoru prisutnima se obratio premijer Zoran Milanović koji je rekao da je borba sa prekomjernim deficitom i zaduženošću besmislena ukoliko nema rasta gospodarstva i novih zapošljavanja. Ovdje vidi veliku ulogu javnih poduzeća pogotovo kod realizacije investicijskih potencijala, no za ostvarivanje investi-cijskih planova potrebno je ubrzati i do kraja provesti restrukturi-ranje u svim javnim poduzećima. Milanović je poručio predsjed-nicima Uprava javnih društava kako očekuje punu posvećenost reformama i povećanje efikasnosti gdje se mora voditi računa o kvaliteti usluga koju javna poduzeća pružaju građanima koja ne smije pasti niti za milimetar.

Kada govorimo o realizaciji plana investicija za prošlu godinu, istaknuto je da su samo tri poduzeća ostvarila zacrtane ciljeve u 95 postotnoj realizaciji, među kojima su i Hrvatske šume d.o.o.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić iznio je podatke o pri-hodima i rashodima za 2012. te 2013. godinu gdje su, također, spomenute Hrvatske šume sa prihodom od 2 milijarde kuna u 2012. godini. Prihodi državnih poduzeća rasli su u 2013. godini za 3,1 posto. Rashodi su u 2012. godini iznosili 31,9 milijardi kuna dok su u 2013. godini pali na 30,7 mlrd. kuna. Dobit je u 2012. godini ostvarilo 10 društava (među njima i Hrvatske šume d.o.o.) i ukupno je iznosila 670 milijuna kuna, dok je u 2013. go-dini dobit ostvarilo 12 društava među kojima su i Hrvatske šume d.o.o. i narasla je na 1,5 milijardi kuna. Suprotno tomu, gubitak za 2012. godinu iznosio je 1,5 milijardi kuna dok je u 2013. godi-ni smanjen na 670 milijuna kuna. Grčić je zaključio kako je neto dobit u 2013. godini gotovo u potpunosti pokrila neto gubitak u 2012. godini.

Ono što je Grčić posebno istaknuo je prioritet u ostvariva-nju plana investicija za 2014. godinu koji će se smatrati bitnim faktorom prilikom ocjenjivanja rada javnih poduzeća u narednoj godini. Investicije dvadeset društava u 2012. godini iznosile su 9,2 milijarde kuna ili 13 % više nego u 2011. godini. U 2013. godini očekuje se sličan iznos, a plan za 2014. postavljen je vrlo ambicio-zno i iznosi 12,4 milijarde kuna.

- Fokus ove vlade, pogotovo kada privatni sektor ne pokazuje znakove oporavka, svakako su investicije u javnom sektoru. Za

te potrebe osnovana je posebna radna skupina kako bi pomogla Upravama javnih poduzeća da daju svoj obol u javnim investici-jama. Pratit će se provedba planova na mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj razini. Ukoliko Uprave javnih poduzeća realiziraju pla-nove, imat će potporu Vlade, – naglasio je Grčić.

Ograničena dostupnost kapitala problem je koji će još dugo vremena pratiti sve privredne sektore u Hrvatskoj, ali financira-njem investicija bespovratnim sredstvima EU te ostvarenom do-biti nakon restrukturiranja može se napravit pozitivna priča. Već do kraja 6 mjeseca potrebno je dogovoriti 480 milijuna eura in-vesticija sufinanciranih iz EU fondova, smatra Grčić te je za kraj pozvao predsjednike javnih poduzeća da profesionaliziraju srednji menadžment kompanija koje vode.

- Tražimo da na svaki način preferirate sposobne, a ne stra-nački podobne ljude. U pojedinim situacijama s kojima smo se susretali upravo je to činilo pozitivan odmak, - naglasio je za kraj Grčić. ■


U Zagrebu je krajem siječnja održana konferencija pod nazivom Priča o hrvatskom namještaju u organizaciji

Poslovnog dnevnika a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede. Na konferenciji su

sudjelovali predstavnici javnog sektora, Vlade, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskih šuma kao i proizvođači i

distributeri namještaja.

doga

đaji

Teks

t/fot

o: G

oran

Vin

cenc

Sudionici panel rasprave

KONFERENCIJE

Kvaliteta i dizajn aduti su hrvatskih drvoprerađivačaKonferencija održana u prostoru Hrvatske

gospodarske komore pod nazivom Priča o hrvatskom namještaju, okupila je velika ime-na drvoprerađivačkog sektora, šumarstva te

državnih institucija koji mogu ponuditi odgovore na pitanja koja muče drvnu industriju koja se bavi final-nim proizvodima. Nakon pozdravnih riječi glavnog urednika Poslovnog dnevnika Mislava Šimatovića prisutnima se obratio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji je naglasio kako drvna industrija trenut-no zapošljava 13 % svih zaposlenih te sudjeluje u uku-pnom izvozu sa 8 %. Pored toga, ministar je istaknuo velike mogućnosti na vanjskim tržištima te napome-nuo kako uz kvalitetan dizajn hrvatski namještaj može biti konkurentan.

- Hrvatska nema kapacitete za proizvodnju velikog obujma stoga drvna industrija mora ponuditi nešto što će je izdvojiti od konkurencije. Tu se prvenstveno misli na kvalitetu i dizajn, - re-kao je Jakovina.

Ministar je pohvalio i zajedništvo drvne industrije koja, iako među sobom predstavlja konkurenciju, djeluje ujedinjeno kako bi ishodila bolje tržišne uvjete.

Dr. sc. Darko Motik sa šumarskoga fakulteta prezentirao je rezultate iscrpnog istraživanja tržišta koji daju uvid u proble-matiku koja trenutno guši drvnu industriju analizirajući pritom domaće i strano tržište namještaja.

Iz iznesenih podataka vidljivo je kako su Kina, SAD i Italija najveći proizvođači namještaja na svijetu čija tržišna vrijednost iznosi 450 milijardi USD. Hrvatska najviše izvozi stolice i sjeda-la dok su kuhinjski namještaj i spavaće sobe na drugome mjestu. Naša drvna industrija najviše izvozi u zemlje EU-a poput Njemač-ke, Slovačke, Italije i Slovenije, dok najviše uvoza dolazi iz Italije, Kine, Njemačke te BiH. Vrijednost izvoza je 250 milijuna eura dok uvozimo namještaj u vrijednosti od 233 milijuna eura. Na našem tržištu veliku ulogu odigrala je i akcija Drvo je prvo koju provodi HGK stoga se i kod nas vraća povjerenje u hrvatski na-mještaj. Čak dvostruko više kupaca izabralo bi domaći namještaj prije nego strani. Motik je također naglasio kako je ulaganje u marketing nedovoljno te kako ga treba pojačati u svim medijima.

Nakon kratke pauze uslijedila je rasprava u kojoj je sudje-lovao i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić koji je između ostaloga naglasio kako proizvodnja namještaja sudjeluje u ukupnoj masi prerađenog drveta tek sa 300-tinjak tisuća kubika što je zanemarivo te kako je važno da se drvna industrija preo-rijentira na proizvodnju finalnoga proizvoda sa većom ukupno iskorištenom drvnom masom u proizvodima koji na tržištu mogu postići veću cijenu. Raspravljalo se i o monopolizmu Hrvatskih šuma d.o.o. kao generatora problema nabave sirovine, no Pavelić je bio rezolutan te je rekao kako bi za Hrvatske šume bilo najbolje da postoji burza trupaca jer bi se tada trupci prodavali po tržišnim cijenama što bi tek uzrokovalo salve negodovanja. Zdravko Jelčić iz Spin Valisa istaknuo je važnost suradnje sa Hrvatskim šuma-ma te je naglasio važnost potpisanih višegodišnjih ugovora kojima je napravljen važan iskorak u suradnji drvaraca i Hrvatskih šuma d.o.o. Također je naglasio kako se izvoz vraća na predrecesijsko razdoblje te da uz prehrambenu, drvna industrija ima najveći po-tencijal u Hrvatskoj.

Mladen Orešić, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Za-grebu napomenuo je kako na tržištu radne snage ima dovoljno kompetentnih dizajnera čiju važnost i ulogu još uvijek ne prepo-znaje dovoljno velik broj poslodavaca. Nerazumijevanje dizajna još uvijek je rašireno u Hrvatskoj stoga je potrebno educiranje po-slodavaca jer implementacija dizajna u proizvodno razvojni proces omogućava generiranje velike količine nove dodane vrijednosti. ■

Predsjednik Hš d.o.o. Ivan Pavelićsa ministrom Jakovinom


Na štandu novogradiških šumara

Novogradiški šumari sudjelovali su na manifestaciji ”Poljoprivredno - poduzetničke ideje 2014.”, a imali su svoj edukativno - izložbeni štand te organizirali stručna

predavanja. Iznimno zanimanje posjetitelji su pokazali za hortikulturne sadnice iz rasadnika Cernika

MANIFESTACIJE

Uspješno predstavljanjenovogradiškoga šumarstva

doga

đaji

Teks

t: Iv

ica

Tom

ić

Fot

o: G

. Dor

ić

U sklopu 16. po redu manifestacije ”Poljoprivredno -poduzetničke ideje 2014.”, održane 24. i 25. siječnja u Novoj Gradiški, i ove je godine novogradiška po-družnica Hrvatskih šuma, u suradnji s novogradiškim

ogrankom Hrvatskoga šumarskog društva, organizirala različite promotivne aktivnosti. Na izložbenom i prodajnom dijelu mani-festacije u gradskom Društvenom domu, šumari su imali eduka-tivno -izložbeni štand. Predstavili su radove Akademije šumarske znanosti, pokazali tiskovine i stručnu literaturu izdanu u Hrvat-skim šumama i Hrvatskom šumarskom društvu.

- Iznimnu pozornost i zanimanje posjetitelji su pokazali za hortikulturne sadnice iz našega rasadnika Cernika. Na štandu smo prezentirali rad šumarske struke tijekom izrade i vođenja šumsko-gospodarskih osnova, te izrade i praćenja građevinskih projekata šumskih cesta. S našim radom upoznali smo i pomoćnicu mini-stra poljoprivrede Zvjezdanu Blažić, koja se nakratko zadržala kod našega štanda - ističe Mario Bošnjak, predsjednik novogradiškog ogranka HŠD-a.

Ovu manifestaciju ovdašnji su šumari iskoristili i za organizi-ranje stručnih predavanja koja su održana u suradnji s Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije. U gradskoj je vijećnici dr. sc. Jadranka Roša iz Hrvatskih šuma (Služba za certi-fikaciju proizvoda) održala predavanje pod nazivom “Agrošumar-stvo u svjetlu ruralnoga razvoja”. Inženjeri šumarstva upoznati su s agrošumarstvom kao vitalnim dijelom politike ruralnoga razvoja

Europske unije. Tijekom predavanja je naglašeno kako je agrošumarstvo važan segment ruralnoga razvoja u zemljama Europske unije koja ima 25 članica. Više od polovice stanovništva živi u seoskim područjima koja pokrivaju 90 posto ovoga teritorija. Poljoprivreda i šumarstvo su presudni za korištenje zemljišta i uprav-ljanje prirodnim resursima navedenih područja, te su osnova za ekonomsko proširenje ruralnih zajednica. Pojedinačnim mjerama posebno je istaknut ekološki i socijalni značaj agrošumarstva, a na poljoprivrednom tlu sve se više sade šumske vrste kratkih ophodnji. Bio-masa kao gorivo postaje sve značajniji resurs koji može nadomjestiti smanjene prinose. Agrošumarski sustavi važni su za kvalitetu zraka i vodni režim. Politikom

ruralnoga razvoja Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine posebno je istaknuta potreba vraćanja samoniklih drvena-stih vrsta drveća u pojedina područja.

- Agrošumarstvo se sve više razvija u područjima gdje je bila dominantna sadnja po-ljoprivrednih kultura. Naime, smanjenje biološke raznoli-kosti na isključivo poljopri-vrednim površinama dovelo je do narušavanja stabilnosti određenog ekosustava. Stoga se šumarstvo pokazalo kao idealan oblik gospodarenja i zaštite ruralnoga područja - zaključila je J. Roša. Informa-cije s predavanja šumarskim stručnjacima mogu poslužiti u svrhu što boljega korište-nja resursa kojima gospodare i povećanja konkurentnosti svojih proizvoda, te pobolj-šanja ekonomskoga statusa ljudi u seoskim područjima.

Drugo predavanje odr-žao je dr. sc. Miroslav Hara-pin, a imalo je naziv ”Zaštita šuma nekada i danas - pregled najbolje prakse”. Tijekom za-


Hortikulturne sadnice iz rasadnika Cernika Tijekom izlaganja dr. sc. Jadranke Roša

nimljivog i slikovitog izlaganja prikazao je, uz brojne fotografije, pregled metoda zaštite šuma tijekom povijesti, uglavnom goran-skih šuma, od 50-ih godina 20. stoljeća. Zanimljivim fotografija-ma dokumentirao je i povijest predjela Kalje te prikazao različite činitelje koji su pridonijeli propadanju ovoga područja. Riječ je o smanjenoj razini podzemne vode, gradaciji štetnika, brstu, zrač-nome zagađenju i dr. Nekadašnje metode zaštite šuma, kao što je, primjerice, aviotretiranje DDT-om, danas zamjenjuju ekološki prihvatljivije biološke metode suzbijanja štetnika. M. Harapin je to pokazao na primjeru svoga doktorskoga rada u kojemu se bavio borovim četnjakom i njegovim brojnim parazitima. Naglasio je kako se povećanjem njihove brojnosti može kontrolirati brojnost

borovoga četnjaka. Zaključujući predavanje, istaknuo je potrebu intervencije šumarske struke. Naime, na temelju stalnoga praće-nja štetnika u šumskom ekosustavu te kontrole njihove brojnosti, struka može poduzeti ostale preventivne, pa i represivne mjere. Potonje se trebaju zasnivati na uvažavanju ekoloških metoda, od-nosno korištenju bioloških načina zaštite šuma.

Predavanja su, osim brojnim šumarima, članovima Ogran-ka i Komore, bila zanimljiva i posjetiteljima ove manifestacije, koji su osobito zanimanje pokazali za rad ekološke stanice te za postu-pak dobivanja ekološkog certifikata. Novogradiški su šumari i ovaj put uspješno, na zanimljiv, edukativan i osebujan način predstavili šumarstvo svoga kraja, a ujedno i hrvatsko šumarstvo. ■


Predsjednik Uprave Ivan Pavelić

Na sastanku drvoprerađivača i Hrvatskih šuma

doga

đaji

Teks

t: Ir

ena

Dev

čić

F

oto:

arh

iv U

šP G

ospi

ć, a

rhiv

čas

opis

a

U Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Otočac, u veljači je održan susret klastera drvoprerađivača Ličko -senjske županije. Na sastanku su prisustvovali predsjednik klastera Mile

Tomaić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić, voditelj Uprave šuma podružnice Gospić Josip Dasović i voditelje Uprave šuma podružnice Senj Jurica Tomljanović. Razlog susreta i dolazak

predsjednika Uprave HŠ d.o.o., Ivana Pavelića na teren je niz poteškoća koje osjećaju i imaju drvoprerađivači ove županije u nabavci sirovine. Iako se sličan sastanak održao i u veljači prošle godine i

ovoga puta glavni problem bio je mogućnost nabave sirovine u većim količinama od ugovorenih.

KONKURENTNOST DRVNE INDUSTRIJE

Izvozimo li naše šume?!

Uveljači prošle godine, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma izašao je na teren te u Gospiću s 23 drvna prera-đivača potpisao 66 ugovora. Tada je prije samog pot-pisivanja naglasio da u globalnomu poslovnom svije-

tu mali drvni prerađivači neće biti zakinuti s obzirom na potrebne im količine drvne mase, ali je istovremeno istaknuo da nastoje čim prije povećati finalizaciju svojih proizvoda kako bi u državi ostala što veća masa novostvorene vrijednosti što je cilj države, a time i Hrvatskih šuma. To bi značilo da je piljenje trupaca u daske i grede bez veće finalizacije osuđeno na stagniranje, a svaka finaliza-cija pridonosi boljem poslovnom uspjehu. Proizvođačima finalnih proizvoda prodavat će se jeftiniji trupci, a onima koji prodaju si-rovinu, odnosno trupce ili dasku prodavat će se skuplji trupci. U Hrvatskoj je takav trend da se od ukupno 2,8 milijuna kubnih me-tara trupaca na finalnu proizvodnju odnosi oko 700.000 kubnih metara, odnosno oko 25% zahtjeva je za finalni proizvod dok je ostatak usmjeren na trupce i dasku. I tadašnji župan Ličko - senj-ske županije Mile Jurković skup je pozdravio riječima:

- Okruženje za kvalitetno korištenje drvne mase je stvoreno, trebalo bi je biti dovoljno za ličke proizvođače, no treba naći dru-gačije i bolje načine uzimanja te mase. S onim što danas imamo mogu biti zadovoljan, ali drvna industrija u Lici mora biti druga-čija, a to je finalizacija, finalizacija i finalizacija!

Godinu dana poslije, isto mjesto, isti akteri, isti problemi. Prije pola godine otvorena pilana 90 % svoga proizvoda izvozi u Egipat, Italiju i manjim dijelom u Njemačku. Finaliziranje proi-zvoda i dalje je samo daleki san. U čemu je zapravo problem?! Od ukupno 48.000 zaposlenih u drvnoj industriji tek oko 3.000 je zaposleno u malim pilanama. A odnos u nabavi sirovine je sljedeći: mali pilanari kupuju godišnje 500.000 kubika trupaca, a ostala drvna industrija 1,5 milijuna kubika. Pavelić je kao primjer na-veo i TVIN Viroviticu, naše najveće poduzeće u drvnoj industri-ji, koje godišnje kupuje tek 18.000 kubika drveta, a zapošljava gotovo 900 radnika u proizvodnji namještaja. Ta količina jedva je dostatna samo jednomu malom pilanaru u ovoj županiji. Ta-kođer, istaknuo je kako pilanarstvo nažalost neće povećati BDP te da ovaj sektor mora što prije krenuti u više faze obrade. Tko se opredijeli za taj vid osuvremenjivanja proizvodnje, bit će u povolj-nijoj poziciji nabave. Naveo je više kategorija drvnih prerađivača: oni koji imaju finalni proizvod, poput prerade drvenjače u papir, moći će nabaviti sirovine koliko im treba; slijede peletari koji će moći dobiti 70 posto količina; ugljenari 45 posto potreba; cjepači tek 30 posto i tako redom. Zapravo, ovo trebaju biti stimulativne mjere Hrvatskih šuma kako privoljeti prerađivače da ulože u osu-vremenjivanje proizvodnje.

U tom pravcu naravno, razmišlja i Ministarstvo poljoprivrede čija načelnica Sektora drvne industrije u Upravi šumarstva, lovstva i drvne industrije, Aida Kopljar najavljuje i novosti iz Industrijske strategije Hrvatske 2014.-2020. U Strategiji se spominju i dvije grane iz resora Ministarstva poljoprivrede koje ima-ju potencijal postati pokretači: prehrambena i drvna industrija, konkretno proizvodnja namještaja. Drvna


12. med-unarodni vodeci strucni sajam šumarstva i šumarske tehnologije sa znanstvenim konferencijama i skupovima

16.–20. srpnja 2014.Messe MünchenMünchen, Njemacka

Mi postavljamo mjerila za šume i tehnologiju

KontaktGeneralno zastupstvo sajma München u Hrvatskoj:Belimpex d.o.o.tel: 01 3638 363, 3648 276offi [email protected]

Kupite Vaše ulaznice online.

Uštedite do 35%.www.interforst.com/en/tickets

tehnologija, strojeva i opreme za izvođenje radova u šumarstvu i preradi drva i dr.

Glavna primjedba lokalnih drvnih prerađivača bila je ne-dostatak sredstava za promjenu proizvodnje u više faze obrade. Pavelić je prisutne uputio na sredstva ruralnog razvitka, koja bi mogli koristiti za poboljšanje tehnologije. Kada bi svaka pilana do-gradila parionicu, sušaru drveta ili ostvarila dodatnu obradu ispi-ljena drveta u elemente, to bi već bio veliki napredak u ovoj branši, zaključio je Pavelić. Kao osnovni problem nameće se isključivo nedostatak informacija i/ili obrazovanja potrebnog za pridobiva-nje nepovratnih sredstava iz fondova Europske unije kako bi se osuvremenila postojeća tehnologija. Upravo na sličnu temu u si-ječnju je Agencija za razvoj Vukovarsko - srijemske županije Hrast d.o.o. organizirala radionicu Kako poboljšati konkurentnost drvnog sektora sredstvima iz EU fondova?, a u okviru međunarodnog pro-jekta ID:WOOD. Projekt ukupne vrijednosti 1,7 milijuna eura, osim na području Vukovarsko -srijemske i Primorsko - goranske županije, provodi se još i na području Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Srbije te Bosne i Hercegovine. Glavni cilj projekta je poticanje inovacija i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva u sektoru drvne proizvodnje na područ-ju jugoistočne Europe dijeljenjem i prijenosom tehničkog i orga-nizacijskog znanja kroz osposobljavanje lokalnih organizacija za potporu poduzetništvu (drvni klasteri, drvo tehnološki centri i ra-zvojne agencije) s ciljem rješavanja strukturnih nedostataka malih i srednjih poduzeća i povećanja inovacijskog potencijala proizvod-nog sektora. Upravo edukacija drvnih prerađivača trebala bi biti temeljna zadaća drvnih klastera koji moraju pratiti novo domaće tržište koje se od srpnja 2013. godine zove Europska unija te nove gospodarske trendove koji sve više sredstava ulažu upravu u razvoj zelene ekonomije. ■

industrija mogla bi postati strateška zbog drvnih resursa kojima Hrvatska raspolaže, ali koji su ograničeni. Ograničavajući faktor brzom rastu predstavlja također otvoreno tržište ulaskom u EU, odnosno konkurencija iz uvoza. Ministarstvo poljoprivrede osno-valo je Povjerenstvo za izradu Strategije razvoja drvne industrije, a u planu je i izrada strategije dizajna namještaja. Drvna industrija ima značajnu ulogu razvoja ruralnih područja i u proteklim go-dinama već je ostvarila značajne potpore iz domaćih i europskih izvora financiranja. Od 2007. do 2013. dobila je gotovo 400 mi-lijuna proračunskih kuna. Uz domaće izvore sufinanciranja, drvni sektor će ubuduće moći kandidirati svoje projekte i na različite programe čije je financiranje osigurano iz europske blagajne. Jedan od njih je i program ruralnog razvoja do 2020. u kojem je drvna industrija zajedno sa šumarstvom dobila svoju poziciju. Predviđe-ne su mjere iz kojih će se moći sufinancirati projekti modernizacije


Vijestice iz podružnica Vijestice iz podružnica Vijestice iz podružnica

uŠp senj

U RJ rasadnik Podbadanj ukrasni sadni materijal spreman je za prodaju. Ukrasne sadnice su zdrave i izuzetne kakvoće, dje-lomično i zbog vrlo blage zime (bez orkanskih bura i mraza) tijekom siječnja i veljače.

U tijeku su radovi na izgradnji donjeg stroja protupožarne prometnice Kava - Rusova draga, duljine 2.623,37 m, GJ Miš-kovica, Šumarija Senj. Započinje se s izgradnjom donjeg stroja protupožarne prometnice Duliba - Loparine, duljine 2.295,87 m, GJ Duliba, Šumarija Novi Vinodolski. Radove izvodi RJ GMP Senj.

Na području šumarije Crikvenica pojedine odjele GJ Tre-skavac i Drivenik (prema granici sa šumarijom Fužine UŠP Delnice) zahvatila je ledena kiša i prouzročila znatnu štetu na šumi. Na površini od 651 ha stradala je bukva i OTB, stupanj oštećenja je od 20 - 30% drvne zalihe. U kulturi smreke na površini od 15 ha stradali su vrhovi stabala.

uŠp KopriVnica

Za potrebe projekta Škola u šumi, šuma u školi tiskane su brošure Silvikultura (radovi njege šuma, sjemenarstva, rasad-ničarstva i zaštite šuma) autorice Sonje Rukavine i koautorice Marine Juratović i Ptice šumskih staništa autora Krunoslava Arača.

Realizacija sječe i izrade tijekom mjeseca siječnja iznosi 27.705 m³ oblovine i 13.670 m³ prostornog drva, što ukupno iznosi 41.375 m³. Od uzgojnih radova tijekom siječnja rađene su pri-preme staništa, čišćenja, njege pod zastorom, njege pomlatka i mladika na površini od 86 ha.

Štete od snijega i leda su procijenjene na oko 7.500 m³ i u tijeku je izmjera istih. Štete na branjevinama nisu značaje.

Pregledane su i odobrene šumsko gospodarske osnove za gos-podarsku jedinicu Kalnik - Kolačka u šumariji Križevci. Pre-gledane su i odobrene šumsko gospodarske osnove za gospo-darsku jedinicu Varaždinske podravske šume u šumariji Varaž-din.

uŠp KarLoVac

U siječnju je posječeno 21.382 m3, što je 8% godišnjeg plana. U 18 dana tijekom veljače izrađeno je još 7.920 m3 drvnih sortimenata, a manja proizvodnja posljedica je loših vremenskih uvjeta koji vladaju.

Nezavršeni radovi sadnje iz 2013. godine nastavljeni su u ovoj godini u šumarijama Cetingrad, Duga Resa, Jastrebarsko, Karlovac, Rakovica i Topusko te su obavljeni sadnjom sadnica hrasta kitnjaka i lužnjaka, crnog bora i smreke na površini od 24,89 ha.

U šumariji Jastrebarsko, koja je imala štete od vjetroizvala tijekom studenog 2013. godine u visini dvogodišnjeg etata (43.300 m3), snijeg i ledena kiša u siječnju i veljači učinili su dodatne štete u iznosu od 1.728 m3. Na području čitave Podružnice u tijeku su doznake i procjene šteta od snjegoloma i ledoloma.

Poplave i bujice uzrokovane topljenjem snijega i velikim kišama napravile su ogromne štete, prvenstveno na šumskim prometnicama. U tijeku su procjene šteta u svim šumarijama.

Tijekom mjeseca siječnja provođeni su komercijalni skupni lovovi na divlje svinje. U mjesecu siječnju u lovištu IV/9 Pokupski bazen obavljen je redoviti inspekcijski nadzor lovnog inspektora Ministarstva poljoprivrede.

uŠp sisaK

Poplavljena su područja GJ Kalje u šumariji Lekenik, GJ Bre-zovica, Leklan i Belčev gaj u šumariji Sisak, GJ Lonja i Po-

savske šume u šumariji Sunja, šumarija Hrvatska Dubica te zaštićeno područje Odransko polje. U GJ Letovanički lug i Kljuka šumarije Sisak velika količina oborina voda uništila je drvne mostove i cijevne propuste.

Realizirana je sječa od ukupno 38.748,14 m3 oblog i prostor-nog drva. U tijeku su sječa i vuča glavnog prihoda. U siječnju i veljači ove godine posječeno je ukupno 38.748,14 m3.

U sklopu radova biološke obnove šuma tijekom siječnja i ve-ljače, izvršeni su radovi na obilježavanju stabalaca za čišćenje, uklanjanja snijegom i ledom izvaljenih i savinutih stabalaca sa šumskih prometnica, popravak ograda i uređenje donje etaže na 12 ha.

Zbog povećane brojnosti gubara u šumarijama Petrinja, Hr-vatska Kostajnica, Dvor i Rujevac, u Hrvatski šumarski insti-tut u Jastrebarskom dostavljena su jajna legla gubara kako bi se utvrdila stupanj parazitizma. IPP je završen u dogovorenim rokovima.

U tijeku je prihrana divljači. Traje zabrana je odstrela divljih svinja. Očekuje se da će s obzirom na poplave, odnosno činje-nicu da je 90% lovišta pod vodom biti proglašena elementarna nepogoda.

uŠp zaGreB

U Šumariji Samobor dijele sudbinu od leda i snijega stradalog Gorskog kotara, te izvješćuju o znatnim štetama u obliku ledo-loma, izvala i oštećenja.

Došlo je do poplava u Odranskom polju i Lonjskom polju. Zbog novih vodnih valova koji nam stižu rijekom Savom iz Slovenije ugroženo je još naselja. Potopljeni su nizinski dije-lovi gospodarskih jedinica šumarije Velika Gorica, šumarije Novoselec, šumarije Popovača, šumarije Kutina i šumarije Li-povljani.

U prvom mjesecu ove godine realizirano je 36.644 m3, od toga 22.326 m3 tehnike i 14.318 m3 prostornog drveta. Kroz pro-daju na panju realizirano je 149 m3. RJ Rasadnik u siječnju je izvadila i otpremila 32.000 komada hrasta lužnjaka 2+0 u šumariju Lipovljani. Izvršili su sjetvu bukvice, jasena i žira.

Uređivanje šuma nastavlja radove na izradi gospodarskih osno-va za GJ Turopoljski lug, Josip Kozarac, Vukomeričke gorice i Tepec – Palačnik - Stražnik

Radi zaštite šuma, šumarije su poslale u Hrvatski šumarski in-stitut podatke za analizu stanja zaraze mrazovcima i uzorke hrastovih grana.

uŠp deLnice

Od 24. do 26. siječnja šumari delničke podružnice Hrvatskih šuma sudjelovali su u skijaškom natjecanju Alpe-Adria u Itali-ji. Ekipno, Hrvatska je treća.



Od 26. travnja do 27. rujna 2013. evidentirano je 131.948 potkornjaka na 41 Theysonovoj klopci na terenima šumarija delničke podružnice. Radi se o kontroli populacije potkornja-ka smrekovog pisara i šesterozubog smrekovog potkornjaka. Broj smrekovih i jelovih potkornjaka na terenima gotovo svih šumarija je u gradaciji, što uz ostale abiotičke i biotičke čimbe-nike dovodi do pojačane pojave sušenja jele i smreke.

U Odjelu za ekologiju tijekom siječnja napravljena je obrada podataka potrebnih za registar onečišćenja okoliša, pripremaju se protupožarani planovi.

Krajem siječnja terene delničke podružnice zahvatilo je ledeno nevrijeme, koje je izazvalo velike štete poglavito na bjelogorici, bukvi i javoru.

uŠp VinKoVci

Prošla 2013. godina završena je s povećanim rezultatima u od-nosu na planirane - proizvodnja sa 103 % odnosno 374.232 m³ od planiranih 361.691 m³, biološka obnova šuma 100 % od planiranih naturalnih i financijskih količina (47.172.616 kn), realizacija drvne mase 110% ili 389.623 m³.

Ova godina započela je s proizvodnjom glavnog prihoda, na-plodnim i dovršnim sječama što iznosi oko 60.000 m³ oblo-vine od ukupno planiranih 195.923 m³ oblovine, a tijekom I. i II. kvartala planira se posjeći 208 683 m3 neto mase od ukupnog plana, oko 370 000 m³.

Izvršeno je pošumljavanje jasenom na manjoj površini (6 ha), te popunjavanja sadnicama hrasta (60.000 kom) i sadnicama jasena (20.000 kom) na području više šumarija. Započeli su radovi čišćenja koljika, gdje obilježavanje vrše inženjeri -re-virnici, kao i doznaku sastojina II. dobnog razreda, te radovi njega starijih mladika.

Praćenje šumskih štetnika, gubara i mrazovaca pokazalo je izo-stanak kritičnog broja; nema potrebe za aviotretiranjem.

Odjel za uređivanje provodi završne radove revizije najveće GJ u UŠP Vinkovci, šumarije Otok – Slavir (8.623 ha), te istovre-meno – terenske radove, druge po veličini GJ Vrbanjske šume šumarije Vrbanja (8.283 ha)

Ova lovna sezona je započela s intenzivnom prihranom divljači kao i prebrojavanjem brojnog stanja divljači.

uŠp spLit

Završila je izgradnja protupožarnih prometnica u dužini od 5.230 m u GJ Stražbenica, šumarija Sinj, te je u tijeku izrada PPP u dužini od 2.670 m GJ Razdolje - Benkovac, šumarija-Benkovac. Svi radovi odvijaju se u suradnji s UŠP Ogulin.

Za I. kvartal na području šumarije Split predviđeni su rado-vi na pošumljavanju 19,16 ha površine i to na GJ Blato na Cetini, GJ Kozjak Zagora, GJ Bročanac i GJ Srednja Poljica. Na području naše najveće šumarije (šumarija Split, 82.000 ha) obavljaju se radovi na mehaničkom suzbijanju borova četnjaka na površini od 27,65 ha, a u GJ Mosor Perun počinju radovi na sanaciji požarišta iz rujna 2013. na površini oko 30,00 ha.

Potpisan je Ugovor o proizvodnji kontejnerskih sadnica s Ra-sadnikom Piket koji će za potrebe uzgojnih radova na područ-ju Uprave proizvesti 314.934 kom sadnica crnog, alepskog, primorskog bora i pinije, te čempresa i cedra.

Na području šumarija Imotski i Brač, u registriranim ŠSO, ti-jekom redovnog sakupljanja češera u vlastitoj režiji, sakupljeno je oko 3,5 tona češera crnog bora, od čega 500 kg otpada na crni bor var. dalmatica s otoka Brača.

Studija izvodljivosti za sabirno - logistički centar za biomasu, lokacija Donji Muć, biti će dovršena 1. 3. 2014.

uŠp noVa GradiŠKa Tijekom siječnja posječeno je 35.764 m3 drvne mase, najviše u

šumariji Novska (15.919 m3), kupcima je otpremljeno 26.108 m3, a ostvarena realizacija iznosi 13.365.552 kn. Ukupna je drvna zaliha 45.410 m3.

U sklopu biološke obnove šuma izvršeni su poslovi na popu-njavanju (20 ha), pripremi staništa(63 ha) i čišćenju koljika (8 ha). Na površini od 68 ha obavljeno je trovanje glodavaca, a radilo se na brojanju mrazovaca. Podignuto je 7,5 km i održa-vano 2 km ograda.

U lovištu Radinje odstrijeljeno je 8 jelena, 15 divljih svinja i 2 srne, uz poslove osmatranja i prihrane divljači s 18.000 kg različite hrane.

U rasadniku Cernik izvađeno je 2.750 sadnica hrasta lužnja-ka, 28.000 kitnjaka i 85.000 poljskoga jasena. Aktivnosti na uređivanju šuma obuhvatili su završne radove u GJ Mrsunjski lug-Migalovci i Okučanske šume te pripremne radove u pri-vatnim sastojinama GJ Slavonskobrodske šume.

Prevezeno je 672 m3 kamena, a nastavljeni su radovi na obnovi upravne zgrade u Novoj Gradiški.

uŠp Buzet Tijekom siječnja, šumarija Rovinj obavljala je radove na ure-

đenju okoliša kampova. U dogovoru s gradom Rovinjem odre-đene su zone za sadnju novih sadnica, te uklanjanje suhara iz gradskih i prigradskih naselja. Tijekom siječnja, šumarija Buje obavila je dio hortikulturnih radova na području kampova i hotela u vlasništvu Istratursa.

Radnici šumarije Poreč bili su angažirani na radovima odr-žavanja protupožarnih prosjeka, a dio sredstava osigurala je i općina Tar-Vabriga.

Šumarija Pula započela je sa sanacijom paljevine u GJ Prošti-na, odnosno pripremnim radovima na obnovi. U suradnji s gradom Pula obavljaju se radovi vezani uz urbano šumarstvo, uređenje nekadašnjih vojnih zona koje dobivaju drugu namje-nu.

Šumarija Pazin započela je u siječnju s uzgojnim radovima u GJ Planik i GJ Motovun. Započelo se i s radovima na sadnji crnog bora na području šumarije Opatija - Matulji u GJ Pro-ština. U razdoblju od 1. siječnja do 10. veljače šumarija Opati-ja -Matulji ukupno je posjekla 845,80 m3 (smreke, crnog bora i bukve).

uŠp požeGa U siječnju je posječeno 15.731 m3 drvne mase, kupcima je

otpremljeno 9.257 m3 drvnih sortimenata. Evidentirana drvna zaliha na dan 31. siječnja iznosi 18.545 m3.

Šumskouzgojni radovi na biološkoj obnovi šuma obuhvatili su pripremu staništa na 38,84 ha i čišćenje koljika na 12,75 ha.

U sklopu uređivanja šuma tijekom siječnja su obavljeni završni radovi na izradi Osnova gospodarenja za gospodarske jedinice Južni Papuk i Poljanačke šume. Radit će se i pripremni radovi za gospodarske jedinice Zapadni Papuk kamenski.

U lovištu Zvečevo uneseno je tijekom siječnja i do polovice veljače 5 t kukuruza i 2 t repe za prihranu divljači.

Proizvedeno je i separirano 4.100 m³ kamena tucanika, od toga 2.700 m³ na području Uprave šuma Nova Gradiška. Otpremljeno je 1.235 m³ tucanika i 1.206 m3 separiranoga kamena.

uŠp oGuLin Plan proizvodnje za 2014. u ogulinskoj podružnici iznosi

206.557 m³. Tijekom siječnja plan je izvršen s 4 %, odnosno posječeno je 8.238,35 m³.



U 2014. obavit će se radovi u biološkoj obnovi šuma: pripre-ma staništa na 11,89 ha, njega mladih sastojina na 234,56 ha, prorjeđivanje sastojina na 149,38 ha, rekonstrukcija i konver-zija na 3 ha, sanacija paljevina 2,79 ha, pošumljavanje i po-dizanje sastojina na 13,30 ha, priprema staništa na 64,81 ha, sanacija i obnova šuma na 19,88 ha.

uŠp BjeLoVar

Prema završnim podacima, prošla poslovna godina za bje-lovarsku Podružnicu bila je do sada najuspješnija od ustroja Hrvatskih šuma. Ostvarena dobit prije terećenja za troškove Direkcije je 37.240.805,62 kn, a nakon odbitka neto troškova Direkcije i dobiti od internih odnosa između UŠP, konačna dobit je 28.166.730,57 kn.

Krajem siječnja na području Šumarije Bjelovar u šumama GJ Česma snimljen je prilog HTV-a o dovršnim sječama i prirod-noj obnovi naših šuma. Prilog je emitiran 9. veljače 2014. go-dine u najgledanijem nedjeljnom dnevniku HTV-a u 12 sati.

Stručno povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede pregledalo je revidiranu osnovu gospodarenja Gospodarske jedinice Sje-verni Psunj - Javorovica. Na predloženu izvanrednu reviziju Osnove gospodarenja Povjerenstvo nije imalo primjedbi.

Pri kraju je unos u bazu podataka Registra onečišćavanja oko-liša za 18 organizacijskih jedinica Podružnice za 2013. godinu.

uŠp naŠice

U siječnju je izrađeno 19.862 m³ oblovine i 16.332 m³ pro-stornoga drva, što je 10 % od godišnjeg proizvodnoga plana. Privučeno je 13.021 m³ oblog i 2125 m³ prostornoga drva (8% od plana). Evidentirana drvna zaliha na dan 31. siječnja iznosi 25.561,83 m³.

Na održanim sindikalnim izborima za Hrvatski sindikat šu-marstva za povjerenika našičke podružnice izabran je Josip Dragić.

uŠp GospiĆ

Mogućnosti podizanja proizvodnje u ličkim panjačama bila je tema sastanka kojem su prisustvovali direktor Sektora šumarstva Vlatko Petrović i voditelj UŠP Gospić Josip Dasović sa svojim suradnicima početkom veljače. Sa zaključcima radnog sastanka upoznat je i predsjednik Uprave HŠ d.o.o. Ivan Pavelić i član Uprave Ivan Ištok, koji su 12. veljače, obišli iste površine obrasle panjačama na području šumarije Brinje.

Stručno povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede pregledalo je i odobrilo program gospodarenja za GJ Kokirna – Mila ljut u šumariji Gračac.

Na području UŠP Gospić u tijeku je revizija minsko sumnji-vih površina kako bi se dobiveni podaci usuglasili s podacima kojima raspolaže HCR.

Šumarija Perušić uključila se u aktivnosti koje pokreće Turi-stička zajednica općine Perušić, a koje se odnose na očuvanje, uređenje i čišćenje okoliša na cijelom području općine, s na-glaskom na površine koje zauzima pećinski park Grabovača i obale rijeke Like

Zbog poplava u kosinjskoj dolini tj. prometne odsječenosti otežan je rad u šumariji Perušić, onemogućen je dolazak rad-nika na posao kao i prilaz radilištima.

Uslijed povoljnih vremenskih prilika započela je proizvodnja na većini šumarija (ovisno o nadmorskoj visini radilišta).

U Pučkom otvorenom učilištu Ante Starčević u Gospiću od 3. do 13. veljače, održava se izložba Šuma okom šumara koja je privukla veliki broj posjetitelja.

uŠp osijeK

U siječnju je izrađeno 19.821 m³, od čega je 46 % euroame-rička topola. Privučeno je 12.696 m³, sve kapacitetima UŠP Osijek.

Nakon stanke, ponovno je krenula otprema sa obala Dunava utovarom u šlepove. U siječnju je na šlepove utovareno 700 m³, a utovar će se nastaviti i u veljači.

U siječnju su bili povoljni vremenski uvjeti, što je pogodovalo izvršenju radova BOŠ-a. Za pošumljavanje je pripremljeno 50 ha, pošumljeno je 20 ha sadnicama euroameričke topole te 10 ha sadnicama hrasta lužnjaka. Tekst/foto: Redakcija i suradnici

Foto: D. Cvijić


ekol

ogija

Teks

t/fot

o: G

oran

Vin

cenc

EKOLOGIJA

šuma će štititiosječke izvore vode

Bunari će u budućnosti imati zaštitu pod krošnjama

Prije sedam godina, grad Osijek se šireći svoje urbane gra-nice primakao šumi Pampas koja je bila u vlasništvu drža-ve i kojom su gospodarile Hrvatske šume. S obzirom da je zemljište atraktivnije za planiranje urbanih aktivnosti, dr-

žava je obavila zamjenu parcela sa gradom i tom prilikom, Osijek je Hrvatskim šumama ustupio 150 ha poljoprivrednog zemljišta prve zaštitne zone vodocrpilišta podzemnih voda „Vinogradi“ na prostoru između južne obilaznice i Čepina. Bio je to vrlo pametan potez i grada i države, jer Pampas koji se nalazi u neposrednoj blizini rijeke Drave sigurno predstavlja atraktivnu lokaciju koja bi sa novih 83 ha pretvorenih prenamjenom lako mogla privući brojne investitore. S druge strane, zemlja na kojoj se nalazi vodo-crpilište „Vinogradi“ pripadala je poljoprivrednom zemljištu koje ne predstavlja dobro rješenje u vodozaštitnoj zoni i ne pruža zašti-tu vodocrpilišta kakvo bi prema propisima trebalo imati. Šuma i šumsko zemljište osim što djeluje kao filtar oborinskih voda ima bolju sposobnost zadržavanja vode, stoga odluka o sadnji šume na vodocrpilištu i znači najkvalitetniju te najdugotrajniju moguću zaštitu izvora pitke vode, što je svakako dobra vijest za stanovnike Osijeka.

- Prije pet godina pošumili smo prvih 16 ha GJ osječke nizin-ske šume na prostoru vodocrpilišta Vinogradi, a do sada je posa-

đeno 61 ha, uglavnom hrastovim sadnicama te sjetvom žira. Ove godine smo već posadili 18.000 sadnica no vremenski uvjeti su nam poremetili ritam. Ukoliko prilike budu to branile, nastavit ćemo sa sadnjom idućih 26 ha u proljeće, - rekao nam je upravitelj šumarije Dražen Košutić.

Šumsko zemljište ni približno ne zahtjeva upotrebu pesticida poput poljoprivrednog zemljišta, no s vremena na vrijeme i šumari su primorani posegnuti za kemijom. Ipak, kako je riječ o vodoza-štitnom području, šumari su doskočili i tom problemu.

- Šuma, pogotovo u mladoj fazi također zahtijeva zaštitu, a mi na ovome području najveću muku mučimo s glodavcima. S obzi-rom da nam kemijska sredstva u ovome slučaju nisu dopuštena, probleme ćemo rješavati pomoću bioloških metoda. U tijeku je izrada sjedeljki za ptice grabežljivice pomoću kojih ćemo popula-ciju glodavaca držati u razumnome broju. Jedan škanjac vrlo je učinkovit, stoga se nadamo da će nam pomoći da broj glodavaca svedemo na razumnu granicu - kaže Košutić.

No osim što pošumljavaju nove, šumari popravljaju kvalitetu sastojina posađenih u prvom valu sadnje.

- Ove godine smo međuredno unosili grab, na području koje je sađeno 2009. godine kako bi podigli kvalitetu buduće šume. Na taj način će se povećati biološka stabilnost buduće sastojine što je već prepoznala sitna divljač koja je počela spontano naseljavati novoposađenu šumu - podvlači za kraj Košutić.

Iako je riječ o poljoprivrednom zemljištu, nije se išlo na sadnju pionirskim vrstama drveća. Naime zemljište je takve kvalitete da nije bilo potrebe za sadnjom pionirskih vrsta drveća poput topole, već se odmah krenulo sa sadnjom hrasta što će uvelike ubrzati postupak. Mlada stabla buduće šume dobro napreduju u što smo se i osobno uvjerili prilikom posjeta.

Zanimljiv je i položaj na kojem se ta parcela nalazi a smještena je u trokutu Josipovac – Višnjevac – Čepin. S obzirom da će se grad vremenom širiti, za očekivati je da će to područje za 140 godina, koliko traje ophodnja hrasta lužnjaka, također biti urba-nizirano. U tom slučaju, ovo je začetak velikoga parka kakve na-lazimo u svim razvijenim europskim i američkim gradovima, koji će i dalje imati vodozaštitnu, ali i rekreacijsku funkciju. Osječkim šumarima bit će na čast da su ga upravo oni podigli svojim zna-njem i iskustvom. ■

Znanstveno je dokazano da su šume i šumski ekosustavi najbolja moguća zaštita izvora pitke vode od zagađenja. Tako su razmišljali i u gradu Osijeku kada su 2007. godine zamijenili zemljište na kojem se nalaze bunari Vinogradi i kojim sada upravljaju Hrvatske šume d.o.o. Podizanje šume započelo je prije

5 godina a cijeli posao završit će se do 2017. godine.

Ovogodišnja sadnja pod snijegom


VODITELJ UšP VINKOVCI ZLATKO CEGLEDI

Rekordna 2013. godina za Vinkovčane

razg

ovor

Teks

t: G

oran

Vin

cenc

F

oto:

D. P

osar

ić, G

. Vin

cenc

Prošla godina bila je izrazito uspješna za najistočniju po-družnicu Hrvatskih šuma. Prihod je bio velik i sigurno imate razloga za zadovoljstvo.

Imajući u vidu cjelokupno poslovanje UŠP Vinkovci 2013. godina je bila još jedna u nizu uspješnih, a što se tiče financijskog poslovanja u okvirima Hrvatskih šuma, za UŠP Vinkovci ovo je daleko najuspješnija godina. Važno je napomenuti da je 2013. ostvaren rekordan prihod od prodaje šumskih sortimenata u izno-su 221,7 mil. kn, kao i rekordna dobit koja iznosi 70,4 mil. kn ili s obračunatim troškovima Direkcije 60,8 mil. kn.

Financijski rezultat je bitan, ali isto tako nam je bitno i iz-vršavanje plana proizvodnje i biološke obnove, kao i poštovanje svih principa šumarske struke. I kada se uzme u obzir financijski rezultat koji je veći u odnosu na 2012. za 10 mil. kuna, mi u UŠP Vinkovci ne možemo skriti svoje zadovoljstvo.

Koliko su za rezultat zaslužne uštede a koliko prihodi?Na čemu ste postigli najveće uštede, a koja šumarija se

može podičiti najvećim prihodom? Rezultat kao takav proizlazi doista iz kvalitetnih i vrijednih

sječina glavnog prihoda u sastojinama hrasta lužnjaka, ali isto tako moram naglasiti da su na rezultat utjecale i promjene u poslovnoj politici, prvenstveno racionalizacija poslovanja i sveprisutna šted-nja, koje su donijele znatne uštede na rashodovnoj strani. Gotovo 6 mil. kuna su manji troškovi osoblja u odnosu na prošlu godinu. Naime, tijekom prošle godine broj zaposlenih po satima rada bio je 812 što je za je 61 manje u odnosu na godinu prije te upućuje na veću proizvodnost rada, jer su isti ili čak veći učinci napravljeni s manjim brojem zaposlenih.

Vrijedno je istaknuti da uštede bilježimo gotovo u svim sfera-ma, ali još ima mjesta za racionalizaciju, a samim time i za uštede u pojedinim djelatnostima i na tome ćemo sigurno poraditi.

Moram posebno istaknuti da je najveći prihod ostvarila Šuma-rija Otok, kao i svake godine, i za nas u UŠP Vinkovci Šumarija Otok je po prihodima upravo ono što je za Hrvatske šume vinko-vačka podružnica - zlatna riznica hrvatskog šumarstva.

Koji su vam planovi i kakva su kretanja u proizvodnji i radovima biološke obnove šuma za 2014. godinu?

Potrajnost prihoda jedan je od temeljnih postulata šumar-stva i princip kojega se mi šumari pridržavamo tako da je plan proizvodnje u naturalnim pokazateljima za 2014. gotovo identi-čan prošlogodišnjem, no očekuje se nešto manja dobit s obzirom na strukturu sječa unutar glavnog prihoda. U odnosu na 2013. godinu manji je udjel dovršnog sijeka.

Isto tako i radovi BOŠ-a u 2014. godini su na otprilike istom nivou kao i prošle godine. Sve u svemu, očekuje nas godina ništa drugačija od prethodnih, sa zadacima čiju realizaciju zaposleni u UŠP Vinkovci ne dovode u pitanje.

Prošle godine je gubar uzrokovao velike probleme. Ka-kva su predviđanja na polju zaštite šuma za iduću godinu?

Da, prošla nam je godina donijela probleme s gubarom. Naše su službe pravovremeno detektirale problem, imali smo sve relevantne podatke o brojnosti jajnih legala štetnika i izvršili smo sve potrebne pripreme, kao i samo aviotretiranje na površini 6200 ha. Za ovaj zahvat UŠP Vinkovci je potrošila 3,8 mil. kn, znatno

više negoli je to prije koštalo. Razlog tome je cijena Foreya - sredstva za tretiranje gubara na koje je po-trošeno 2,3 mil. kuna a koje je jedino dozvoljeno na području EU te je znatno skuplje i manje učinkovito od dosad korištenih sredstava.

Ulazak u EU nam je donio i nove regulative u ovome dijelu, što nam u konačnici znatno poskupljuje samu zaštitu šuma. No, naša obveza i prije i sada i u buduće je voditi brigu o zaštiti šuma.

Naše stručne službe i kolege na terenu rade inten-zivno na praćenju zdravstvenog stanja šume i svi nam pokazatelji govore kako u 2014. ne bi trebali imati ve-ćih napada štetnika, a samim time i značajnijih izdata-ka po tom pitanju.

Na rezultat su utjecale i promjene u poslovnoj politici, prvenstveno racionalizacija poslovanja i sveprisutna

štednja, koje su donijele znatne uštede na rashodovnoj strani. Gotovo 6 mil. kuna manji su troškovi osoblja u

odnosu na prošlu godinu.

Voditelj UšP Vinkovci, Zlatko Cegledi

Vidi li vinkovačka podružnica prostor u drugim gospo-darskim ili proizvodnim granama na koje se može fokusirati pored šumarstva?

Prostora, naravno ima za druge gospodarske ili proizvodne grane, no mislim da bi se mi šumari, pogotovo mi u UŠP Vinkov-ci, trebali baviti isključivo onime za što smo educirani, tu se dodat-no usavršavati, razvijati i u tome šumarskom dijelu imati primat.


Sve ono što nam nije osnovna djelatnost treba prepustiti onima koji su, kao mi u šumarstvu, daleko ispred svih.

Planirate li kakve društvene aktivnosti za iduću godinu? U ovoj godini, UŠP Vinkovci bi trebala obilježiti 140 godina

od osnutka Brodske imovne općine, koncerna koji je ukidanjem Vojne krajine formiran kako bi organizirano gospodario približno polovicom šuma, koje su tada, 1874. godine dodijeljene krajiškim imovnim općinama. Brodska imovna općina bila je veliki koncern koji je gospodario šumama, a zahvaljujući jakoj financijskoj snazi svojevremeno su znatno utjecali na sveukupna gospodarska i druš-tvena zbivanja na današnjem području UŠP Vinkovci.

Samim time odajemo priznanje i zahvalu kolegama šumarima i cjelokupnoj šumarskoj struci toga doba, čiji su rezultati rada vid-ljivi upravo danas u financijskom rezultatu UŠP Vinkovci.

što biste poručili radnicima UšP Vinkovci u idućoj go-dini?

Svojim se zaposlenicima, kolegama i suradnicima u UŠP Vinkovci zahvaljujem na izuzetnom zalaganju, jer bez njih ovaj rezultat ne bi bio niti približno ovako dobar.

Godina pred nama je novi izazov i mi smo spremni izvršiti sve postavljene zadaće. Promijenili smo dosta toga u našem poslova-nju, i još uvijek mijenjamo, stoga sve skupa molim za strpljenje i razumijevanje. Mijenjali smo sve ono što nije bilo u interesu po-duzeća i države kao vlasnika.

Od zaposlenika UŠP Vinkovci očekujem maksimalni anga-žman i puni doprinos na svim radnim mjestima, jer jedino je to garancija boljitka. Smatram da Hrvatske šume d.o.o. kao i kom-pletna Hrvatska mogu a i zaslužuju puno više i mnogo toga bolje. Opet, sve ovisi o nama i naš maksimalni angažman je preduvjet za ostvarenje tog boljitka. ■

Dovršni sijek u šumariji Otok

Zgrada Brodske imovne općine

PODRAVINA

Sva ljepota podravskoga krajaKoprivnička podružnica Hrvatskih šuma upravlja sa dva

objekta koja se s pravom mogu dičiti bogomdanim uvjetima. Osim prirodnih šuma nastalih plavljenjem rijeke Drave koje su bogate lovnom divljači, tu su i

prirodne ljepote od kojih su neke jedinstvene u Hrvatskoj. Pansion Peski nalazi se u neposrednoj blizini Đurđevca no

ipak, dovoljno udaljen kako do objekta ne bi dopirala buka pro-meta. Pansion je izgrađen 1962. godine i prvotno je bio kategori-ziran kao lovački dom. Brzo je stekao popularnost među stranim lovcima a još se pamte vremena kada su talijanski lovci dolazili u velikom broju te spavali po stepenicama, samo radi dobrog ulova. Osim njih, dom su posjećivali i brojni ambasadori i diplomatski predstavnici, ljubitelji lova i prekrasne prirode.

Sagrađen na najvišoj pješčanoj dini podravskih pješčanih pu-stinja, ovaj (danas) pansion nudi sve što je potrebno za odmor i uživanje u prirodi. Goste će tako dočekati ugodno osoblje i odlič-na kuhinja a za trenutke opuštanja tu je i bar. Brojni specijaliteti od divljači hvaljeni su i od stranih i od domaćih gostiju no neke, poput paštete od divljeg zeca, paštete od fazana i juhe od fazana svakako treba izdvojiti.

Pansion raspolaže sa smještajnim kapacitetom od 24 ležaja, a tu je i sala koja može primiti 80 osoba te terasa koja se po potrebi može zatvoriti, kapaciteta 30 osoba. I dok je sala idealna za po-slovne sastanke, terasa je savršena za proslave i domjenke jer sa nje puca prekrasan pogled na podravsku ravnicu koji u kombinaciji sa mirisom obližnje borove šume djeluje smirujuće na ljudski or-ganizam.

Đurđevačka utvrda Stari Grad


jedinstvene flore i faune, te vidljivim oblicima pješčanih dina, od-nosno ostacima hrvatske Sahare. Iako je površinom mala, svega 20 ha, ovo područje ima sve karakteristike pustinje, pješčane dine i vegetaciju karakterističnu za pustinjski krajolik.

Ljubitelji prirode svakako trebaju posjetiti i obližnje Crne jar-ke, najljepšu šumu crne johe u Europi. Riječ je o području sa izra-zito visokom podzemnom vodom koja je stvorila idealne uvjete za crnu johu zbog čega je područje Crnih jaraka 1992. godine zašti-ćeno kao poseban rezervat šumske vegetacije, a radnici Hrvatskih šuma brinu o očuvanju ovoga jedinstvenog rezervata.

Đurđevac je također vrlo blizu, tako da gosti pansiona Peski mogu uživati u kulturnoj ponudi grada. Naravno, glavna atrakcija svakako je utvrda Stari grad koja krije jednu od najpoznatijih hr-

Lovci iz Austrije, švicarske, Italije, Lichtensteina i Njemačke, već odavno to znaju i zato su česti i rado viđeni gosti. Lov organizira koprivnički Odjel za lovstvo Hr-vatskih šuma, a u ponudi je lov na krupnu divljač poput jelena običnog, svinje divlje i srneće divljači ali i lov na sitnu divljač poput fazana, patke divlje i zeca. Pored toga, lov-cima je ovdje osigurana sva potrebna infra-struktura kako bi u lovu mogli maksimalno uživati pa je pored doma izgrađena streljana za isprobavanje lovačkog oružja i hotel za lo-vačke pse.

Pored doma nalazi se fazanerija te objekti za uzgoj američkog divljeg purana i kavezni uzgoj divljeg zeca.

Za rekreativce tu je i trim-staza Borik u istoimenoj park – šumi, dok će pecaroši moći uživati u ribolovu na šoderici Hladna voda.

Najveća atrakcija podravskoga kraja sva-ko je jedina hrvatska pustinja Peski, koja se nalazi istočno od Đurđevca. Riječ je o za-štićenom botaničkom području, osebujnog staništa s velikim brojem endemičkih vrsta,

Kontakt:Pansion Peski

M. P. Miškine 30, Đurđevactel: 098/812 432

e-mail: [email protected]

Pansion Peski

turiz

amTe

kst/f

oto:

Gor

an V

ince

nc

Drava je jedna od rijetkih europskih rijeka koje nisu potpale pod čovjekov utjecaj te se smatra pravom

oazom bioraznolikosti. To se posebno odnosi na njezin srednji tok koji se većim dijelom nalazi u Koprivničko

- križevačkoj županiji. Prirodna bogatstva koja kriju šume, pašnjaci, pustinje te kulturno povijesne

znamenitosti lako su dostupne iz dva objekta kojima upravljaju Hrvatske šume. Pozivamo vas da posjetite

pansion Peski te lovački dom Čambinu i spoznate mir koji nudi priroda podravskoga kraja.

Lovački dom Čambina pored istoimenog jezera

Kontakt:

Lovački dom Čambina

tel: 098/439-781e-mail: [email protected]


šuma crne johe u Crnim jarkima

Galerija u HlebinamaHrvatska Sahara – Đurđevački peski

vatskih legendi – o Picokima. Legenda svake godine dobije i svoju kostimiranu izvedbu prilikom koje se pred utvrdom odigrava ko-stimirani prikaz bitke sa Turcima te ispaljivanje pijetla – picoka iz topa. Unutar zidina utvrde tijekom godine radi galerija koja u svome redovitom postavu ima privatnu zbirku umjetnina Iva-na Lackovića - Croate, koju je slikar darovao gradu Đurđevcu. U galeriji možete uživati u djelima Bukovca, Hegedušića, Murtića, Pulitike, Motike i dr.

No, ako više cijenite mir i tišinu od urbanih ritmova, i želite se izgubiti tamo negdje u dubokoj šumi, sigurni smo da će Lovač-ki dom Čambina kojim upravljaju Hrvatske šume zadovoljiti sve

vaše potrebe. Udaljen 10-ak kilometara od prvog mjesta – Repa-ša, skriven duboko u šumi, daleko od signala mobitela i ostalih čuda tehnike, ovaj Lovački dom predstavlja raj za sve one željne bijega od stresa urbanog života. Dom raspolaže sa 14 ležaja, što je idealno za intimno obiteljsko druženje u prirodi. Smješten pored jezera Čambina veličine 50 ha, koje je 1999. godine proglašeno značajnim krajobrazom, dom je dovoljno daleko od civilizacije da vam jedino društvo mogu praviti jeleni i srne. I doista, vozeći se cestom prema Čambini, naletjeli smo ni manje ni više nego na tri različita krda jelena!

Lovci koji su lovili po ovim šumama nikad nisu krili odušev-ljenje ljepotom prirode, brojnošću divljači i vrhunskim specijalite-tima od divljači koje su imali prilike ovdje kušati.

Čambina je jedan od rijetkih lovačkih domova u Hrvatskoj koji ima većinski domaću klijentelu no česti su gosti i Austrijanci i Nijemci. Lovi se prvenstveno krupna divljač poput jelena običnog, svinje divlje, te srnjaka a od lova na sitnu divljač vrlo je atraktivan lov na divlju patku u preletu na obližnjoj rijeci Dravi. Lovište se također može obići i u starome fijakeru, što daje posebnu draž uživanju u lovu.

Lovište Repaš prvi put se pojavljuje u lovačkoj literaturi kon-cem XIX. stoljeća. Tada je lovište u zakupu držala grupa zagre-bačkih lovaca. U to vrijeme je legalno odstrijeljen i prvi jelen na ovom području.

Osim lova, Lovački dom Čambina predstavlja raj za ribiče koji mogu pribaviti ribolovne dozvole u šumariji Repaš i loviti na jedinstvenom ribolovnom području – jezeru Čambini na čijim se obalama nalazi dom. Štuke, šarani, smuđevi i somovi su ovdje impozantnih dimenzija i sigurni smo da ćete se ulovom na jezeru Čambini hvaliti još godinama. Ako više volite ribolov na tekućim rijekama, Drava je udaljena oko kilometra od doma.

U posljednje vrijeme dom su otkrile škole te u sklopu projekta Škola u šumi, šuma u školi koje provode Hrvatske šume na Čambi-ni često borave učenici i nastavnici te u prirodnom ambijentu uče o važnosti očuvanja šuma i šumskih ekosustava.

I za kraj, nemojte zaboraviti posjetiti selo Hlebine, mjesto koje predstavlja središte hrvatske naivne umjetnosti. Maleno selo dalo je velikane hrvatskoga slikarstva poput Krste Hegedušića, Ivana i Josipa Generalića, Franje Mraza, Dragana i Franju Gažija a njiho-va djela možete vidjeti u Galeriji Hlebine u centru sela.

Pansion Peski i LD Čambina kojima upravlja koprivnička podružnica Hrvatskih šuma idealne su ishodišne točke za upo-znavanje ljepota Podravine. U kombinaciji sa ljubaznošću osoblja, kvalitetom usluge i ugodnim ambijentom sigurni smo da će vam boravak u Podravini ostati dugo u sjećanju. ■


Po mišljenjima mnogih najljepše i najraznovrsnije područje delničke podružnice Hrvatskih šuma, područje je šumarije Klana. Tu dolaze do izražaja sve ljepote krajobraza u kome se isprepliću raznolikosti mediteranskih i goranskih šuma, karakteristični oblici reljefa, te

bogatstvo vegetacije koje se rijetko gdje viđaju na tako malom prostoru. šum

ska r

azgl

edni

caTe

kst:

Vesn

a Pl

eše

F

oto:

B. P

leše

šUMARIJA KLANA

šumarija nadomak mora

Šumarija Klana gospodari na površini 6.698 ha, u dvije gospodarske jedinice Dletvo i Suho. Najniža kota šuma-rije nalazi se u GJ Dletvo (Velika voda 540 m), a najviša Tetrijebovac (1.471 m) u GJ Suho. Prevladavaju uglav-

nom sastojine bukve (70 posto), a 30 posto otpada na ostale vrste drveća. Drvna zaliha iznosi 1.694.571 m3, godišnji prirast 32.542 m3, te etat 24.506 m3. Otvorenost šuma cestama iznosi ukupno 21 km /000 ha, od toga u GJ „Dletvo 24k m /000 ha te u Suhom 20 km /000 ha. U šumariji je zaposleno 32 ljudi.

Gospodarska jedinica Dletvo (1.784 ha) reljefno je vrlo razno-lika, prevladava obilje grebena, glavica, većih i manjih udolina, ovo područje na prijelazu je iz submediterenskog u kontinentalni dio šuma. Osim bukve zastupljene su vrste poput hrasta kitnjaka, cera, crnog graba, lipe i trešnje. Umjetno su uneseni crni i obični bor, ariš, smreka, borovac i duglazija. Bogata je vodotocima i izvo-rima pitke vode.

GJ Suho nalazi se u najzapadnijem dijelu delničke podruž-nice. Najniža točka je livada Gumance (904 m), najviša Tetrijebo-vac (1471 m). I u ovoj gospodarskoj jedinici reljef je vrlo raznolik, prevladavaju škrape, vrtače, dolci. Posebnu ljepotu krajobrazu pružaju stjenoviti vrhunci i pretplaninske livade prepune cvijeća i planinskog bilja. S planinske livade Osojna (južna strana GJ) pruža se lijep pogled na Grobinštinu, grad Kastav, otoke Cres i Krk. Osim bukve, ovdje se može naći, jela, smreka, javor i brijest.

Na području šumarije ima i 677 ha zaštitnih šuma te šuma šu-movlasnika u GJ Podplanina - Klana. Od 3.776 ha GJ Podplanina - Klana, pola gospodarske jedinice pripada teritorijalno šumariji Rijeka, a polovina šumariji Klana. Šume ove gospodarske jedinice pripadaju submediteranskim listopadnim šumama, a bogata je i vodotocima Sučicom i Rječinom.

- Unatoč prirodnim ljepotama, specifičnost ove šumarije su, otežani uvjeti rada, zbog terena na velikim nadmorskim visinama. Stoga je sezona rada u šumi vrlo kratka. Isto tako šumske sasto-jine su po strukturi lošije kvalitete u odnosu na područja drugih šumarija delničke podružnice. Najviše se sječe bukve i to za ogr-jev, a manje oblovine. Bukova oblovina isporučuje se uglavnom lokalnoj drvnoj industriji Drvnoj industriji Klana koji je najveći

proizvođač stolica u jugoistočnoj Europi, - govori upravitelj šuma-rije Herman Sušnik.

Godišnje se izradi i oko 10.000 m3 ogrijeva, isporučuje se uglavnom lokalnom stanovništvu na području općine Klane i gra-da Rijeke. Ta količina je nedostatna u odnosu na potrebe stanov-ništva.

Gotovo 50 posto radova u proizvodnji na sječi i izvlačenju drvnih sortimenata obave sami, a ostatak uz pomoć privatnih po-duzetnika.

Što se tiče uzgojnih radova još uvijek su angažirani na sanira-nju posljedica ciklona koji je 2008. zahvatio GJ Dletvo. U ciklonu je uništeno 13.276 m3 drvne mase. Sanacija se jednim dijelom odvija prirodnim naplođenjem, čime su vrlo zadovoljni, a dijelom pošumljavanjima. Tako je prošle godine pošumljena površina od 10 ha s oko 15.000 komada sadnica smreke i crnog bora iz rasad-

Ombroforni cret na Trsteniku

Upravitelj šumarije Herman Sušnik


šuma u GJ Suho

Posljedica ciklona u GJ Dletvo

nika u Kuželju. U tijeku je i sanacija vjetro-zivala (3.000 m3) koje su nastale kao poslje-dica orkanskog nevremena tijekom studenoga prošle godine.

Provode se i radovi na sječi sanitara, i to u GJ Suho. Radi se o sušenju jele, a sanitarne sječe iznose oko 2.000 m3 godišnje.

Na razini šumarije imaju razrađen Plan zaštite od požara, dobro organiziranu motri-lačko - dojavnu službu te izvrsnu suradnju s lokalnim vatrogasnim postrojbama, što znači da je protupožarna zaštita dobro organizirana. Tijekom prošle godine na području šumarije nije evidentiran niti jedan požar.

Područjem šumarije Klana prostire se i jedno od najkvalitetnijih lovišta kojima gos-podare Hrvatske šume, Smrekova draga. Lo-vište je ukupne površine 18.000 ha, i obuhva-ća područja šumarija Tršće, Prezid, a na više od polovine površine lovišta gospodari klanj-ska šumarija. U lovištu obitavaju razne vrste divljači od jelena običnog, smeđeg medvjeda, srne obične, divlje svinje i sl. Posebna je atrak-cija lov na jelena tijekom rike, gdje se love kvalitetnija grla divljači srednje i visoke trofej-ne vrijednosti. Prošle godine u komercijalnom lovu odstrijeljeno je 11 trofejnih grla jelena te tri grla smeđeg medvjeda. Vodi se briga i o prihrani divljači, godišnje se na hranilišta do-premi i do 150 tona razne hrane. Obavljaju se i radovi na zasijavanju krmnih njiva repom i djetelinom, te kose livade i sprema sijeno za zimu.

- Bavljenje lovstvom je dugogodišnja tra-dicija u ovoj šumariji, po lovstvu poznati smo i van granica Hrvatske, dokaz tome su i lovci koji nam se stalno vraćaju. Uglavnom najvi-še lovaca dolazi iz Italije, Slovenije, Austrije i Njemačke. Da bi poboljšali standard gostima na temeljima stare lugarnice otvorene 1952., u fazi smo uređenja i dovršenja nove lugarni-ce, - govori upravitelj Sušnik.

Na području šumarije ima niz zašti-ćenih područja i krajolika, poput ponikve Ceclje, Paklenog (netaknuti labirint šuma, stijena i vrtača), ponora Gotovž kod Klane, ali i jedinstvenog primjera ombrotrofnog creta u Hrvatskoj u Trsteniku. Ovaj ombrotrofni cret na Trsteniku, vodu potrebnu za život bi-ljaka i životinja koje u njemu obitavaju dobi-va uglavnom od padavina. Unatrag nekoliko desetljeća, na cretu su prokapani kanali radi odvodnje vode i njegovog isušivanja, rubovi creta pošumljeni su sadnicama smreke. Ovi zahvati ugrozili su cret kojem je prijetilo ne-stajanje. Da bi se cret očuvao Javna ustano-va „Priroda“ iz Rijeke, Prirodoslovni muzej iz Rijeke i šumarija Klana pokrenuli su prije četiri godine akciju za njegovo očuvanje. U tu svrhu na odvodnim kanalima postavljeno je više desetaka pregradnih brana, te je posječen dio smreka koje su ga ugrožavale zarastanjem. Posječene smreke s creta prodaju se u huma-nitarnim akcijama, sav prihod od prodaje na-mijenjen je domovima za nezbrinutu djecu Primorsko - goranske županije. ■

Zgrada šumarije Klana


Površina lovišta Zvečevo iznosi 5.481 ha, a pretežito zauzima šumske predjele gospodarskih

jedinica Zapadni Papuk zvečevački i Zapadni Papuk kamenski, na području šumarije Kamenska

šume unutar kompleksa Zvečevo

LOVIšTE ZVEČEVO

Brdsko lovište u sastavu Parka prirode Papuk

lovs

tvo

Teks

t: Iv

ica

Tom

ić

Fot

o: I.

Tom

ić,

Z. T

anoc

ki, š

umar

ija K

amen

ska

Smješteno u zapadnome dijelu masiva Papuk, u okružju pitome Požeške kotline, sjeveroistočno od ceste Kamen-ska - Voćin, otvoreno državno lovište Zvečevo izrazito je brdskoga tipa. Ovim područjem gospodari požeška po-

družnica Hrvatskih šuma, Šumarija Kamenska. Površina lovišta zauzima 5.481 ha, a visinski se prostire od 300 m nadmorske visi-ne kod Vučjaka Kamenskog, do 953 m n.v., na najvišem papuč-kom vrhu, što su odlični uvjeti za krupnu divljač. Unutar lovišta je

i poljoprivredno zemljište na 29 ha livada i 68 ha pašnjaka, koje je zapušteno i neobrađivano, a divljači kao i ostalim životinjskim vr-stama služi samo kao dobar zaklon. Čak 97 % lovišta je u sastavu Parka prirode Papuk. Na ovom je prostoru osam biljnih zajednica, od šuma crne johe u najnižim dijelovima, do zajednice gorskoga javora i običnoga jasena, te bukve i jele, u najvišim predjelima. One pružaju svim vrstama divljači dobru prehrambenu osnovu tijekom cijele godine. U godinama uroda žira i bukvice divljač ima nezamjenjivu hranu, a šumske su zajednice u proljeće i jesen najveći izvor hrane. Državno otvoreno lovište broj XI/25 Zvečevo jedno je od 43 lovišta koja se nalaze unutar županijskih granica, a ispresijecano je, uglavnom sjevernozapadno - jugoistočnim smje-rom, gorskim kosama i uvalama, jarcima ili potočnim dolinama. Teren je vrlo razveden, a lovište je smješteno pretežito na području Požeško - slavonske, a neznatnim dijelom na području Virovitič-ko - podravske županije. Sjeverna granica proteže se glavnim gre-benom Papuka, koji ovo područje dijeli na dravski i savski sliv. U središnjem dijelu lovišta je potok Duboka rijeka, koji prima u svoje korito potok Velinac te zajedno utječu u Brzaju. Sjevernoza-padni dio je neznatno blaži s dosta zaravanaka.

Do početka Domovinskoga rata 1991. godine lovište Zve-čevo bilo je tehnički dobro opremljeno, no tijekom rata je na ci-jeloj površini bilo okupirano te je stradala divljač, lovačke kuće i lovnotehnički objekti te ograđeni prostor za uzgoj i lov divljih svinja. Sanacija i gradnja objekata počeli su nakon ratnih zbiva-nja, a lovište je dodijeljeno na gospodarenje Hrvatskim šumama,

Krešimir Pavić,upravitelj šumarije Kamenska


Topografska karta lovišta Zvečevo

Automatska hranilica sa zrnatim kukuruzom

odnosno Upravi šuma Požega, koja je i prije njime gospodarila. Postupno se 1993. godine počelo s obnovom matičnih fondova divljači te uzgojnim odstrjelom, a 1994. je popravljena vanjska ograda ograđenog prostora, te je obnovljena jedna lovačka kuća i neki lovnogospodarski i lovnotehnički objekti. Krupna i sitna div-ljač uzgajana je metodom prirodnog uzgoja, održavana je njihova brojnost i struktura unutar populacije pojedinih vrsta, u skladu s lovnogospodarskom osnovom. Pomalo se krenulo i s lovnim turiz-mom. Odstrel krupne divljači obavlja se tehnikom pojedinačnih lovova, osim divljih svinja koje se izlovljavaju i tehnikom skupnih lovova prigonom. Iznimno se obavlja sanitarni lov koji provodi stručno osoblje šumarije Kamenska. Korištenje mesa od divljači odstrijeljene u lovištu uglavnom usmjerava na tržište.

Na ovome prostoru obitavaju glavne vrste divljači: obični jelen, obična srna, divlja svinja te ostale vrste koje su ovdje stalno ili privremeno, ili prelaze preko granica lovišta. U matičnom fon-du, prema mogućnostima staništa i s obzirom na lovnoproduk-tivnu površinu, idealan broj divljači za uzgoj je 46 grla običnoga jelena, 92 grla obične srne i 64 divlje svinje. Pravilnim odstrelom ova se brojnost održava. Lovište je namijenjeno za uzgoj zdrave, otporne i normalno razvijene krupne divljači, srednje do pojedi-načno visoke trofejne vrijednosti, te uzgoj zdrave i otporne sitne divljači (zec, fazan). Hrvatske šume najveći dio odstrjela divljači plasiraju u lovnom turizmu, a samo manji dio odstrjeljuje stručno osoblje kao uzgojni i sanitarni odstrjel. Lovište je namijenjeno i za hvatanje te unos žive divljači. Uz navedene vrste krupne divljači u lovištu obitava i više vrsta sitne dlakave i sitne pernate divljači.

Danas lovište raspolaže sa 6 hranilišta za jelensku i 10 za srneću divljač, ima 8 hranilišta za divlje svinje, 5 automatskih hra-nilica, 2 spremišta za hranu, 44 solišta, 10 visokih osmatračnica (čeka) i 2 visoka zasjeda. Prihrana divljači zrnatom i sočnom hra-nom provodi se u skladu s planiranim količinama redovito svake lovne godine, već početkom studenog, traje sve do potkraj veljače sljedeće godine, a po potrebi i duže. Prosječno se potroši 23.100 kg zrnate hrane (kukuruz), 16.100 kg sočne hrane (jabuke, repa) te u solišta stavi oko 320 kg soli, koja se izlaže tijekom cijele godi-ne. Prehrana se obavlja košnjom livada na oko 6 ha.

Na cesti Gornji Vrhovci - Vučjak, kod utoka potoka Bistrice u potok Brzaju nalazi se istoimena lovačka koliba, na južnim pa-dinama zapadnoga Papuka, u okružju panonske bukovo - jelove šume, na 530 m nadmorske visine. Ovaj šumarski objekt pruža

smještaj lovcima na divlje svinje, jelensku i srneću divljač, a pla-ninarima je omiljeno okupljalište, poznato kao Crna kuća. Na prostoru bivših radničkih nastambi izgrađena je suvremena lovač-ka kuća Leštat u kojoj lovci mogu naći ugodan smještaj i predah tijekom i nakon lova. Kompleks ovog objekta s punim komforom obuhvaća zgradu u kojoj je lovački salon, kuhinja i sanitarni čvor, zgradu sa sobama za smještaj lovaca, te nadstrešnicu s ognjištem.

Budući da je lovište Zvečevo u sklopu šumarije Kamenska, ona njime i gospodari, a zadužene osobe u ime lovoovlaštenika su

Krešimir Pavić, upravitelj šumarije, Ivan Penava, revirnik, ujed-no i stručna osoba za provedbu lovnogospodarske osnove, Vlado Baričevac, čuvar je šume i lovišta. Prema riječima upravitelja, broj-nost jelenske divljači je stabilna i dobra, s tendencijom povećanja, a neznatno je povećan i broj grla divlje svinje. Odstrel divljači je u granicama propisa lovnogospodarske osnove, po spolnoj i dob-noj strukturi. Tijekom lovne godine 2012.-2013. odstrijeljeno je 9 grla običnog jelena, 17 grla obične srne i 70 divljih svinja. U lovnoj godini 2013.-2014. dosad je odstrijeljeno 9 grla običnoga jelena, 18 grla obične srne i 61 divlja svinja. Treba naglasiti kako je prošlogodišnja planirana bruto dobit za lovište Zvečevo znatno premašena te iznosi 42.956 kn. Lovnogospodarska osnova odo-brena je za vremensko razdoblje od 1. travnja 2005. do 31. ožujka 2015. ■

Hranilište za divlje svinje - šumski predjel Mali Debeljak


Atraktivan pogled puca sa stare austrougarske ceste na području šumarije Obrovac

Uloga šuma i šumskih površina u turizmu postaje sve veća. Masovni turizam te sunce, more i plaža već odavno ne zadovoljavaju potrebe današnjih turista. Očuvanost šuma, ljepote nacionalnih parkova i parkova prirode, biološka

raznolikost, čistoća mora, rijeka i jezera pridodaje Hrvatskoj pridjev lijepa i na google-ovoj zemljopisnoj karti. No, jesmo li svjesni svojih prednosti i koristimo li te bogomdane resurse u svoju korist? Sudeći prema količinama nagomilanog otpada po divljim odlagalištima u šumama, šumarcima i parkovima, po količini smeća koje se svake godine u različitim akcijama

izvadi iz dubina mora i jezera, po urbanizaciji ili bolje reći betonizaciji naše obale, odgovor bi bio niječan.

kom

enta

rTek

st/fo

to: I

rena

Dev

čić

MEDITERANSKE šUME U SLUŽBI TURIZMA

šume Mediterana vrijede više nego što mislimo

Tradicionalno shvaćanje šumarstva, bazirano isključivo na eksploataciji šume i pribavlja-nju drvne mase, prisutno je na području gotovo cijele Europe. No, Mediteran je po

tom pitanju specifičan, uloga tradicionalnog šumar-stva ovdje je manja. Šume mediteranskog područja prvenstveno imaju zaštitnu ulogu. Ljudi ovdje šumu doživljavaju drugačije, a i koriste u druge svrhe: radi sakupljanja šumskih plodova, gljiva, šparoga i ostalih sporednih šumskih proizvoda, zbog rekreacije, lova, a u posljednje vrijeme sve više i radi šumske bioma-se kao obnovljivog izvora energije. Višestruku korist šume u pogledu zaštite tla od erozije, utjecaja na vod-

ni režim, klimu, faunu i divljač, više i nije potrebno naglašavati. Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija šume za turističke zemlje u kakve se svrstavamo posebno je važna. Dovoljno govori činjenica da se npr. u Španjolskoj za hotelske sobe s pogledom na šumu ili park plaća viša cijena negoli za one koje ne omogućuju takav estetski doživljaj.

Rekreacija i turizam oduvijek su bili važan element korište-nja šumskih prostora diljem Europe, no možemo reći da turizam u šumskim prostorima igra sve veću ulogu u ekonomskoj održivosti lokalnih zajednica prvenstveno u ruralnim područjima. Šumski turizam mogao bi biti izvor novih poslova za lokalno stanovniš-tvo te generator dodatnih prihoda što bi dovelo i do povećanja kvalitete života u ruralnim krajevima. U današnje vrijeme novih

trendova, šumarska struka mora što prije preispitati dosadašnje stavove te pronaći nove pristupe šumarstvu, posebno u okvirima multifunkcionalnosti (ekologija, ekonomija i socijalna funkcija) te alternativnog značaja šuma i šumarstva. Drugačiji pristup razumi-jevanju šuma prisutan je u Europi negdje od kraja dvadesetog sto-ljeća. Tada su općekorisne funkcije šuma postale gotovo jednako važne kao i primarna uloga šuma u šumarstvu, eksploatacija. Op-ćekorisne funkcije počele su se vrednovati te izražavati u brojkama kao dodatna ekonomska vrijednost i dobit. U ekspanziji zelene ekonomije koja je zahvatila Europu posljednjih godina, općeko-risne funkcije šuma, prirodnost i očuvanost sastojina te biološka raznolikost temelj su razvoja novih zelenih poslova i ekonomskog napretka. Vrlo zanimljivi rezultati istraživanja u njemačkoj po-

šumske prosjeke idealne za bicikliste


Vaganac – Rujno cesta koja nas vodi u samo srce Velebita

krajini Baden - Wuttemberg pokazuju da vrijednost općekorisne, zaštitne i rekreativne funkcije šuma iznosi 493 eura po hektaru, dok je vrijednost šumskog drvnog proizvoda 17 eura po hektaru. Iznenađeni?!

Nadalje, procijenjena vrijednosti rekreacijskih usluga šuma u Velikoj Britaniji kreće se od 9 do 53 milijuna funti godišnje! U Švedskoj su oporezivane emisije CO2 s oko 26,5 eura po toni. Širom Europe područja proizvodnje drva i lova procjenjuju se kao

stagnirajuća, dok su sve važnije općekorisne funkcije šuma, po-sebice njihovo značenje u zaštiti prirode i rekreaciji. Činjenica je da su višestruko veće vrijednosti ekoloških, klimatskih i socijalnih vrijednosti šume, u odnosu na gospodarske vrijednosti.

U svom magistarskom radu pod nazivom „Uloga šuma i šumarstva u zaštiti prirode i turizmu na području Zadarske žu-panije“ Vesna Krpina navodi kako mnoge zemlje u svijetu pored općekorisnih šumskih proizvoda (lišće, treset, kora, pluto, gljive, šumsko sjeme, plodovi, voće itd.) koji se mogu tržišno valorizi-rati, vrednuju i općekorisne funkcije koje nisu jasno definirane na tržištu. Njeno istraživanje je potvrdilo ulogu šuma i šumarstva u turizmu i zaštiti prirode s obzirom na turističko - rekreativnu funkciju šuma koje svojim položajem, izgledom ili nekim drugim funkcijama povećavaju turistički promet. Jedan od četiri istraži-vanih lokaliteta bio je i hotel Alan u Starigradu u neposrednoj blizini nacionalnog parka Paklenica. Vrijednost OKFŠ ovdje je procijenjena na 520.000 kuna po hektaru. Prijedlozi za poboljša-nje šumskih cjelina u turističke i rekreativne svrhe su: korištenje protupožarnih prosjeka za šetnju, trčanje i vožnju biciklom, ure-đenje vidikovaca i odmorišta (piknik, klupe/stolovi), teleskopi na kovanice, iznajmljivanje dvogleda, poučne šumske staze, turističke karte i vodiči staza, info punktovi, informativne table, škole i radi-onice na otvorenom, edukacije i seminari, mali botanički parkovi, organizirani izleti. Na taj način bi uloga šume bila prepoznatljiva kao dio turističke ponude, porasla bi kvaliteta turističkog proi-zvoda a samim time i vrijednost šume, zaključuje u svome radu Krpina.

Ruralna područja nalaze se u određenom tranzicijskom pro-cesu, a primarne djelatnosti kao što su poljoprivreda i šumarstvo donose svega 10% ukupnog prihoda. Ruralna područja sve se više okreću turizmu te polako postaju područja za odmor i rekreaciju urbanog stanovništva. Ruralni razvoj ne ogleda se samo u pove-ćanju ekonomskih prilika za lokalno stanovništvo, već također u poboljšanju socijalne strukture i poslova, kao i održanje kvalitete ruralnog okoliša i krajobraza. Upravo zbog toga, mogućnost alter-nativnih poslova, unaprjeđenje usluga i infrastrukture te pametno upravljanje okolišem može unaprijediti inicijativu razvoja rural-nog prostora. ■

Ugodni hlad borove šume


sjem

enar

stvo

Teks

t: Iv

ica

Tom

ić

Fot

o: A

rhiv

, B. P

leše

Sadašnji ekološko - gospodarski tipovi trebali bi biti sjemenarski okoliši, što je posebice značajno za buduć-nosti jelovih sastojina, očuvanje genofonda i samoob-

novljivost tih ekosustava u Gorskom kotaru

JELA

Važnost biološke raznolikosti jelovih šumaUživotnome vijeku svakoga šumskog eko-

sustava sjeme je značajan i bitan činitelj, neovisno o načinu pomlađivanja i osni-vanja šumskih sastojina. Dugi ciklus pro-

izvodnje započinje i završava upravo sjemenom, a na kraju ophodnje šuma rađa sjemenom koje omogućuje rast mlade sastojine. Pojava sušenja stabala, poreme-ćaj strukturnih svojstava sastojina, izostanak uroda sjemena, zakorovljenje i zamočvarenje tla čine vrlo složene sastojinske ekološke uvjete. Stoga je šumskom sjemenarstvu potrebno posvetiti osobitu pozornost jer je ono sve više sastavni dio gospodarenja našim pri-rodnim, posebice samoniklim sastojinama. Osobito se to odnosi na njihovu rasprostranjenost, biološka i

ekološka svojstva. Naime, za svako ekološki definirano područje potrebno je odabrati sjeme koje odgovara tim uvjetima, odnosno koje ima određeno porijeklo ili provenijenciju.

U skladu s novim pristupom šumarstvu u Europi i trendom suvremenoga gospodarenja, potrebno je poduzimati korake koji utječu na razvoj sjemenske proizvodnje. U svrhu kontrole mani-pulacije šumskim sjemenom, u nizu je europskih zemalja prove-dena razdioba teritorija na manje sjemenske jedinice. Razdiobu šuma Hrvatske na sjemenska područja, zone i jedinice izradila je i predložila 9. prosinca 1993. godine Komisija za rajonizaciju Hr-vatskih šuma, na osnovi Zakona o šumskom sjemenu i šumskom sadnom materijalu (NN 11/1990). Autori prve faze rajonizacije bili su dr. sc. Joso Gračan, prof. dr. sc. Ante Krstinić, prof. dr. sc. Slavko Matić, prof. dr. sc. Đuro Rauš i prof. dr. sc. Zvonko Se-letković. Temelj i znanstvena podloga za izradu drugoga dijela bio je upravo prvi dio sjemenske rajonizacije navedenih autora. Drugi dio, u dogovoru s Komisijom, izrađen je u Hrvatskim šumama, u Službi za uređivanje šuma (1999. god). Na temelju domaćih i vanjskih rezultata, uz uvažavanje dosadašnjih iskustava hrvatske šumarske znanosti i prakse, šume Hrvatske podijeljene su na 5 područja, 13 zona i 57 sjemenskih jedinica. Sjemenske jedinice izrađene su za 19 vrsta šumskoga drveća. Od samoniklih to su: hrast lužnjak, kitnjak, crnika, medunac, bukva, poljski jasen, obič-ni ili bijeli jasen, crna joha, bijela vrba, crna topola i njezini hibri-di, obična jela, obična smreka, obični bor, crni bor, alepski bor, brucijski bor. Od unesenih vrsta to su: američki borovac, zelena duglazija, europski ariš i primorski bor. Sjemenske jedinice nisu izrađene za neke gospodarski značajne vrste koje ne tvore sastojine, nego u njima sudjeluju, kao što su javori, gorski jasen, brijestovi, voćkarice, crni orah.

Jela promjera 155 cm

Različiti počeci listanja pojedinih provenijencija


Među našim samoniklim četinjačama samo obična jela ima usku ekološku valenciju, odnosno dolazi na usko definiranim sta-nišnim uvjetima. Stoga svako osnivanje kultura izvan njezinog prirodnog areala doživljava u određenom životnome razdoblju neuspjeh. Značajka je jelovih šuma da tvore preborne sastojine u kojima je prirodno pomlađivanje jedno od osnovnih obilježja. No, u današnjim je nepovoljnim ekološkim uvjetima (kisele kiše, štetni zagađivači, sušenje stabala) neophodno pomoći prirodnoj obnovi na umjetan način, putem sjemena i sadnica. Naša najpo-znatija četinjača glavninu svog areala ima na Dinaridima (Velika i Mala Kapela), većem dijelu Velebita, te na sjevernoj padini Dinare i Kamešnice. Jelove šume u Hrvatskoj zauzimaju najveće površine u Gorskom kotaru (119.826 ha), na dinarskom području visokog krša, gdje je ujedno i optimum njenog areala. Ovaj uvjetno mali prostor karakterističan je po značajnoj raznolikosti staništa, klime, biljnog i životinjskoga svijeta. Obična jela raste ovdje na nadmor-skim visinama od manje od 500 do 1200 m, pretežito na vapnen-cima. Više od desetak tipova tala, koja se razlikuju po fizikalno - kemijskim i biološkim osobinama, rezultat su različitih geoloških podloga. Jela se pojavljuje pretežito u mješovitim, rijetko u čistim sastojinama, s bukvom, smrekom, gorskim javorom i brijestom, u čak 11 ekološko - gospodarskih tipova šuma. To se očituje u nje-nom vanjskom izgledu te prepoznatljivosti po visini i širini stabala te dužini krošanja. Značajne su i različite njene biološko - gospo-darske osobitosti, kao što su rast i prirast, broj stabala i volumni prirast po hektaru i dr. Ove razlike u fenotipu dolaze do izražaja u pojedinim ekološko - gospodarskim tipovima.

U svome radu „Sjemenske jedinice jele u Gorskom kotaru“ Karmelo Poštenjak i Marija Gradečki ističu kako su, osim lužnja-kovih, i jelove sastojine zadnjih pedesetak godina značajno naruše-ne, što se očituje u sušenju stabala, oštećenju krošanja i dr. Unutar sadašnje raspodjele jelovih sjemenskih jedinica postoji opravdana potreba njihovoga dopunjavanja, a postavlja se pitanje je li do-voljno potvrđena svekolika biološka raznolikost. Rezultati mor-foloških i fizioloških istraživanja ukazuju na postojanje značajne

populacijske i međupopulacijeke varijabilnosti za utvrđena mor-fološka svojstva češera i sjemena. Također je vidljiv utjecaj stup-nja oštećenosti krošanja na fiziološka svojstva sjemena. Fenološka istraživanja početka listanja u provenijeničnom pokusu obične jele pokazala su razliku početka listanja provenijencija jele panonskog, dinarskog i mediteranskoga područja. Tako među dinarskim pro-venijencijama postoji razlika u listanju na razini šumarije, primje-rice između provenijencija iz gospodarske jedinice Miletke, na oko 500 m nadmorske visine, i g.j. Gluhe Drage, na nadmorskoj visini većoj od 750 m.

Najnovija razdioba šuma Hrvatske na sjemenske jedinice (Gračan i dr. 1999.) područje brdsko – gorsko - planinskih šuma (150-1500 m n.v.), unutar planinske oblasti, dijeli na četiri zone, od kojih je sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700-1200 m n.v.) podijeljena na pet sjemenskih rajona. Među njima je i dinarska bukovo - jelova šuma, rajon koji zanemaruje raspon nad-morske visine od 700 do 1200 m, značajno velike različitosti me-teoroloških parametara klime i litoloških podloga te fizičko – ke-mijsko - bioloških osobina zastupljenih tala. Osim toga, zanema-rene su značajne biljnosociološke osobitosti šumskih zajednica te morfološke i fiziološke osobine jele, njenih relevantnih taksacijskih parametara, gospodarskih i drugih činitelja. Time je, naglašavaju autori K. Poštenjak i M. Gradečki, grubo zanemarena svekolika ekološka raznolikost jelovih šuma na području Gorskoga kotara. Premda je rajonizacija Josipa Šafara iz 1958. godine dobra, poje-dini nedostaci koji se odnose na osobine staništa i raspon nadmor-skih visina mogu se ukloniti definiranjem sjemenarskih okoliša. Sadašnji ekološko - gospodarski tipovi trebali bi biti sjemenarski okoliši, jer ekološko - gospodarski tip šume obuhvaća sve nave-dene raznolikosti, koje bi uklonile nedorečenosti iz obje rajoniza-cije. Na taj način bi se akceptirala svekolika biološka raznolikost goranskih šuma, posebice s gledišta budućnosti jelovih sastojina, očuvanja genofonda i samoobnovljivosti tih ekosustava. ■

Nedovoljna pozornost ekološkoj raznolikosti jelovih šuma Gorskoga kotara

Varijabilnost češera i sjemena obične jele


Latvija je svakako šumovita zemlja. Po pokrivenosti šumom je pozicionirana kao četvrta zemlje Europske unije. Ukupna površina zemlje iznosi 64.600 km2, a šume prekrivaju 2,9 mil. ha, odnosno oko 50%, što je 1,6 puta više od svjetskog prosjeka. Od kada se

Latvija oslobodila SSSR – a (90 – tih godina prošloga stoljeća) površina pod šumom se gotovo udvostručila,

a drvna zaliha povećala gotovo četiri puta pa sada iznosi oko 631 milijun m3. eu

rops

ko šu

mar

stvo

Teks

t: M

arija

Gla

vaš

Foto

: G

. Vin

cenc

,ar

hiv

LATVIJA

šumarstvo – najjači gospodarski sektor

Od oko 631 mil. m3 kolika je u Latviji drvna zaliha, 335 mil. m3, odnosno 53% otpada na četinjače. Najzastuplje-niji su borovi obični s oko 30 % udjela,

slijedi smreka s oko 17 %, listača je 296 mil. m3, od-nosno 47 %, a među njima su najzastupljenije breze s oko 28 %, slijedi bijela joha s oko 10 % pa topola s oko 8 %, crna joha s oko 5 %, a ostale tvrde listače kao što su hrast i jasen čine oko 1 %. Od pada SSSR – a broj listača je u stalnom porastu.

Tipičnu sliku zemlje čine ravnice i blaga brda, od-nosno šume koje se izmjenjuju s poljima, farmama i pašnjacima. Stotine kilometara čini divlja obala ome-

đena plažama bijelog pijeska s dinama i borovim šumama. Oko deset posto latvijskog teritorija sastoji se od močvara od kojih su neke prekrivene šumama zakržljalih stabala.

Gotovo točno polovina šuma je u vlasništvu države (50,4 %) i njima gospodari poduzeće Latvias Valsts meži ili u prijevodu La-tvijske državne šume koje djeluje od 2000. god. Ono gospodari po-dručjem oko 1,65 mil. ha šuma i šumskog zemljišta. U državnim šumama prevladavaju čiste šume (80 %) koje se najvećim dijelom sastoje od borovih staništa. Listače se većim dijelom nalaze u mje-šovitim staništima. Preostalu polovinu čine privatne šume kojima je teško gospodariti jer 150.000 vlasnika u prosjeku posjeduje po 6 ha i k tome za privatne šume nije nužno izrađivati gospodar-ske planove, a i teško je za tako rascjepkano područje sprovesti certifikaciju. Problem koji ističu Letonci vezeni za šumarstvo je nedostatak šumske infrastrukture.

Sve državne šume su pod PEFC certifikatom, što je, dakle malčice više od polovine šuma Latvije. FSC sustavom certificirano je 793.000 ha šuma, a oba uključuju sve gospodarske procese u šumarstvu.

U Latviji je izvoz drvnih proizvoda oduvijek bio najznačajniji sektor i zato se i najbrže oporavio od opstrukcija u gospodarskom djelovanju kojima je zahvaćena čitava Europa. Danas se izvozi čak oko 75 % drvnih proizvoda i to čini šumarstvo najznačajnijom gospodarskom granom u državi. Najviše se izvozi u Švedsku, V. Britaniju i Njemačku. Proizvodi iz šuma koji se uvoze su celulo-za i gotovi proizvodi, karton i papir, najvećim dijelom iz Litve i Poljske.

Prema klasifikacijskom sustavu srednje Europe Latvijske šume podijeljene su na pet tipova: borealne šume četinjača na mokrim i

suhim tlima, što je najrašireniji tip šuma u državi, subkontinental-ne borove šume smještene na suhim i sunčanim padinama, borove i brezove močvarne šume na tresetnim i mineralnim tlima, mo-čvarne johove šume, tj. područja uz rijeke jezera, mjesta gdje izvi-ru podzemne vode ili močvare koje imaju tendenciju pretvaranja u tresetišta, šume listača, odnosno mješovite šume hrasta, jasena, brijesta i lipe uz riječne doline, jezerske otoke.

Područja pod potpunom zaštitom su četiri Nacionalna parka od kojih je najstariji Gauja u regiji Vidzeme smještene na središnjem sjeveru zemlje, osnovan 1973. god. Pet godina mlađi je NP Kemeri u regiji Zemgale na središnjem jugu. Nešto mlađi je Slitere osnovan 1999. god., smješten u regiji Kurzeme na krajnjem zapadu, a najmlađi Rãzna osnovan 2007. god. koji se prostire se u regiji Latgal na krajnjem istoku Latvije. Pored nacionalnih par-kova Letonci se mogu pohvaliti jednim rezervatom biosfere imena

IspravakU prošlom broju nam se potkrala greška. Naime, fotografija

u rubrici Europsko šumarstvo pod naslovom Lim fjord je foto-grafija Limskog kanala u Istri a ne poznatog danskog fjorda Lim. Ispričavamo se čitateljima zbog slučajne pogreške.

U Latviji je bor vrsta s najvećim udjelom


Sjeverni Vidzeme, s čak 42 parka prirode, devet zaštićenih krajolika, 260 rezervata prirode, četiri stroga rezervata prirode, 354 spomenika prirode od čega 206 spada pod ge-omorfološke, 89 dendrološke, a 60 su raznih naravi npr. monoliti s ra-znim povijesnim oznakama, sedam zaštićenih pomorskih područja, i 24 mikrorezervata. Prije dvije godi-ne Letonci su proslavili sto godina zaštite prirode u svojoj domovini, a jer je strogi rezervat prirode Mo-riscala osnovan je 1912. god. To je otok na jezeru Usma koga krasi 100 ha hrastove i lipove šume. Ostala tri stroga rezervata prirode su: Grīni, Krustkalni i Teiči.

Latvija broji oko 27.700 registriranih biljnih i životinjskih (uključujući kukce) vrsta, a latvijski stručnjaci smatraju da ih je puno više. Od toga je zaštićeno 20 biljnih vrsta, 20 vrsta beskralje-šaka, 5 vrsta sisavaca, 3 vrste reptila, 11 vrsta riba, 70 vrsta ptica, a zaštićeno je i 60 vrsta biotopa. Na neke vrste koje su u Europi ozbiljno ugrožene Letonci čak imaju sezone lova i mogu se pohva-liti da su zemlja s najviše risova i dabrova, a donedavno su imali i najveću svjetsku populaciju crnih roda. Ugroženi orao kliktaš, u Latviji čini 20% svjetske populacije. Divljači koje je malo su mrki medvjed i vuk koji čine populaciju veličine od 500 do 1000 jedin-ki. Od rijetkih vrsta tu su još dabar, ris, kosac, planinski djetlić i sivi ždral.

Latvija je potpisnik Kyoto protokola i uspjeli su smanjiti emisiju ugljičnog dioksida na 8 %. Šumski ekosustav ima ključ-nu ulogu u smanjenju ovog plina, a latvijski su stručnjaci izraču-nali da tamošnje šume apsorbiraju dva puta veću količinu nego što ga ostali sektori proizvode. Još precizniji podatci kazuju da se najviše ugljičnog dioksida nalazi u tlu te da ga u najvećoj mjeri

apsorbiraju srednjedobna stabla i stoga se treba truditi da se upra-vo ona sačuvaju. Oni tvrde da dobro zdravstveno stanje svojih šuma mogu zahvaliti pridržavanju strogih pravila kontrole opasnih emisija iz tvornica, a za izračun koriste metodu provjere popunje-nosti krošanja. Ozbiljniji problem predstavlja ciklička pojava štetnika (smrekin pisar), što je posebno izra-ženo u smrekovim šumama nakon prirodnih katastrofa, točnije vjetra koji je 2005. god. uništio 16.000 ha, odnosno 7,4 mil. m3 drvne za-

lihe i dugotrajnog snijega koji se zadržao s 2010. na 2011. god., a zbog koga je premijer proglasio elementarnu nepogodu. Prema odredbama Zakona o šumama osnovan je fond za razvoj šuma. U Latviji djeluje Šumarska državna služba – SFS, odgovorna za im-plementaciju uniformnosti šumarske politike, usluge monitoringa i provođenje programa potpore za osiguravanje održivog gospoda-renja. Od institucija izravno vezanih uz šumarstvo tu je još Šumski državni registar čija je zadaća objediniti sve informacije o šumi i gospodarenju šumom, a usklađen je s domaćim i međunarodnim sustavom. Kao i mi, te informacije obnavljaju svakih deset godina. Informacije o drvnoj industriji (uvoz, izvoz) obrađuje centralni statistički biro, a analizira ministarstvo poljoprivrede. Šumarski institut Silava osnovan je 1946. god., državna je institucija i član IUFRO-a od 1980. god. Budući šumarski stručnjaci upisuju la-tvijski univerzitet poljoprivrede ili Latvijsku akademiju poljopri-vrede i šumarskih znanosti.

U Latviji je sve popularnije promatranje ptica, a i avanturi-stički parkovi od kojih su dva smještena na području NP Gauja. Ipak, omiljena razonoda Letonaca je tradicionalno branje gljiva i šumskog bobičastog voća. ■

Likovi iz latvijske bajke u parku prirode Tervete

Tipična latvijska šuma


mala

encik

lope

dija

šum

arstv

a

Rod petoprsta (Potentilla) obuhvaća više od 300 zeljastih biljaka i sitnih listopadnih grmova iz porodice ružovki (Rosaceae), rasprostranjenih pretežito u toplom i hlad-

nome području sjeverne polutke. Listovi su dlanasto ili perasto razdijeljeni, sa zaliscima priraslim uz petelj-ku. Cvjetovi su pravilni, živo obojeni, žuti, ružižičasti ili tamnocrveni, a rjeđe bijele boje. Imaju karakteri-stičnu građu, prepoznatljivu po tome da je uz pravu čašku većinom još jedna vanjska, sastavljena od listića smještenih između lapova. Zbog toga se čini da je čaš-

ka dvostruka. Plod je roška, dvoplodnički podrasli suhi nepucavac s jednom sjemenkom, koja je čvrsto srasla s usplođem.

Uspravni petoprst (Potentilla erecta; P. tormentilla) je ma-nja višegodišnja zeljasta biljka s velikim arealom, rasprostranjena na području Europe i Azije do Altaja, te u sjeverozapadnoj Africi. Stabljika je uspravna ili polegnuta, dlakava, 10-30 cm visoka, s trodijelnim sjedećim listovima, s velikim dlanasto rascijepanim palistićima. Podzemni dijelovi stabljike su zadebljali, valjkasti, de-beli 1-3 cm, izvana tamnosmeđi, iznutra crvene boje poput krvi. Cvjetovi su mali, dvospolni, četverolatični, rjeđe trolatični ili pete-rolatični, veliki 8-10 mm. Raspoređeni su u rahle vršne paštitce ili su pojedinačni. Latice su duge 4-6 mm, uglavnom neznatno duže od lapova, a oblikuju zlatnožuti vjenčić. Biljka ima 14-25 prašni-ka, a cvate od svibnja do kolovoza. Plodovi su jajasti, jednosjemeni naborani oraščići, katkada i gotovo glatke. Uspravni petoprst ka-rakterističan je po vrlo širokoj ekološkoj amplitudi, s variranjem pojedinih ekoloških činitelja u čijim je okvirima moguć njegov opstanak. Raste u acidofilnim šumama, vrištinama, bujadnicama, na pašnjacima i livadama, u vegetaciji cretova sveze Sphagnion fusci, oligotrofnim močvarama i tresetištima. Dolazi svugdje na kiselim tlima, izrazit je indikator takvih tala, ali je istovremeno i

kalcifobna vrsta koja ne podnosi prisutnost kalcija. Kao indikator acidofilnih šumskih zajednica, javlja se u kestenovo - hrastovim i smrekovo - jelovim šumama. Pojavljuje se od nižih položaja pa do područja s nadmorskim visinama većim od 2.000 m, a česta je biljka naše flore. U Hrvatskoj raste u svjetlijim šumama i na livadama. Kao diferencijalna vrsta dolazi u šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem, zajedno s drugim acidofilnim elementima, kao što su busika, kopičasti vlasak, urodica, bijela če-merika i dr. Podanak ove biljke u medicini je poznat kao sredstvo protiv krvarenja i proljeva, a sadrži eterično ulje i oko 35 % trije-slovine. Maceriranjem podanka u alkoholu ili rakiji pripremaju se aromatični likeri i aperitivi, te pikantni začini za riblje konzerve.

Pasja jagoda (P. micrantha) je biljka koja pripada subme-diteranskom flornom elementu, a rasprostranjena je u južnoj i srednjoj Europi i Maloj Aziji. Nadzemni dio podanka je kratak, ustao ili uspravan, s mnoštvom adventivnoga korijenja. Listovi nadmašuju cvjetnu stabljiku, a listići su nazubljeni, dugi 10-15 mm, sa 6-10 zubaca na rubu. Listovi stabljike su cjeloviti, lan-

cetasti ili jajasti, a lisni su zalisci više ili manje kožasti i srasli s lisnom stapkom. Cvjetovi se nalaze po 1-3 na dugim, dlakavim drškama koje poslije cvatnje postaju mlitave. Listići čaške dugi su oko 5 mm, s obje strane dlakavi, u donjoj polovici na unutarnjoj

Uspravni petoprst (Potentilla erecta) je indikator acidofilnih šumskih zajednica, a česta je biljka naše flore. U Hrvatskoj raste

u svjetlijim šumama i na livadama. Kao diferencijalna vrsta dolazi u šumi hrasta

lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem

ZELJASTE BILJKE

Petoprst (Potentilla)

Pasja jagoda

Uspravni petoprst Grmasti petoprst - poznata ukrasna biljka


strani ljubičastocrvene ili žućkaste boje. Vjenčići su nerijetko pri dnu ružičasti, dugi 3-5 mm. Prašničke niti su u donjoj polovici gusto trepavičasti. To je je mirmekofilna vrsta koja živi u simbiozi s mravima. Pasja jagoda raste u svijetlim, zatravljenim, listopad-nim, mješovitim i crnogoričnim šumama i šikarama, na rubovima šuma, u živicama, na međama i šumskim proplancima. Nalazimo je na umjereno suhim, toplim, hranjivim, humoznim, kamenitim, vapnenačkim tlima, u pukotinama stijena, od nizinskih područja do planinskog vegetacijskog pojasa, od 700 do 2400 m nadmorske visine. Ovoj vrsti blizak je kranjski petoprst (P. carniolica), zna-kovit po tome što su mu stabljike, listovi i cvjetne stapke obrasle mnoštvom žljezdastih dlačica. Lapovi su kraći od latica, a listići čaške su na unutarnjoj strani pri dnu žućkaste boje. Raste u osun-čanim, svijetlim listopadnim šumama i na travnatim površinama, na vapnenačkim stijenama, od nizina do planinskih područja di-narske i subalpske vegetacije.

Grmasti petoprst (P. fruticosa) je do 1,5 m visok grm šiboli-kih izbojaka, koji raste u umjerenim i subarktičkim regijama sje-verne polutke, često na velikim nadmorskim visinama planinskih područja. Listovi su naizmjenični, neparno perasti, sastavljeni od 3-7, obično 5 sjedećih liski dugih 1-2,5 cm, širokih 4-10 mm. One su eliptične do duguljasto linearne, ušiljene, zaobljene osno-ve, cijelog i prema dolje povinutoga ruba. Listovi su odozgo zeleni, više ili manje svilenasto dlakavi i sjajni. Na naličju su dlakavi i sivkastozelene boje. Peteljka je dlakava, duga 1-2 cm, s gornje stra-ne žljebasta. Cvjetovi su sitni, okrugli u vršnome dijelu stabljike, dvospolni, s pet blijedožutih latica i 15-25 prašnika. Boja cvjeto-va je u rasponu od bijele do žute, narančaste i ružičaste. Cvatnja obično traje do kraja ljeta. Grmasti petoprst je poznata ukrasna biljka umjerenih područja s velikim brojem formi, posebice s na-rančastim ili crvenim cvjetovima. Zbog navedenih osobina, ova je biljka vrlo popularna u Japanu (bonsai), a sve je više cijenjena i na europskom kontinentu.

Bijeli petoprst (P. alba) je biljka rasprostranjena u središnjoj i južnoj Europi, te u središnjim i južnim dijelovima bivšega Sovjet-skog Saveza. Stabljika je ustala ili uspravna, obrasla prileglim ili uspravnim dlačicama. Podanak je nadzemnim dijelom odrvenio, dug do 35 cm, iz njega izbijaju prizemni listovi koji su odozgo tamnozeleni te više ili manje goli. Odozgo i po rubovima nalaze se guste duge dlačice srebrnastosive boje. Liske su duge 20-40 mm, u gornjem dijelu s obje strane s po 1-4 zupca, ponekad i bez njih. Zalisci su više ili manje kožasti, linealno-lancetasti, gotovo po cije-loj dužini srasli s lisnom stapkom. Na dugim i i tankim drškama, obraslim svilenkastim dlačicama, nalazi se po 2-5 cvjetova. Listići čaške prileglo su dlakavi, dugi 6-7 mm. Listići vjenčića dugi su 7-10 mm. Cvijet ima 20 prašnika, a prašničke niti su bijele i gole. Cvatnja je u travnju i lipnju. Plodovi su jednosjemeni oraščići, dugi do približno 2 mm, dlakavi samo u donjem dijelu. Dozrije-vaju od lipnja do kolovoza. Bijeli petoprst raste u termofilnim, svi-jetlim hrastovim, hrastovo-borovim šumama, na rubovima šuma,

travnjacima, u šikarama, na umjereno suhim, neutralnim, do umjereno kiselim, humoznim, pjeskovito kamenitim tlima. Raste od nizinskoga područja pa do planinskoga vegetacijskog pojasa, do oko 1.000 m nadmorske visine. Osim na vapnenačkim i dolo-mitnim, nerijetko se pojavljuje na serpentinskim stijenama, gdje čini sastav hrastovih i borovih zajednica. Mirmekofilna je biljka, živi u simbiozi s mravima. Rijetka je vrsta hrvatske flore.

Stabljikavi petoprst (P. caulescens) je višegodišnja biljka koja raste u zemljama srednje i južne Europe. Odrvenjeli nadzemni dio podanka je gusto pokriven ostacima zalistaka. Listovi stabljike su tročlani, a gornji su jednostavni. Listovi kružne formacije (rozete)

su peteročlani, na dugim peteljkama, odozgo goli ili neznatno dla-kavi, a odozdo po rubovima trepavičasto dlakavi. Iz središta rozete izraste nekoliko stabljika s mnoštvom cvjetova, obično bijelih, s gusto svilenastim dlakama na stapkama. Cvatnja je između lipnja i rujna. Ova biljka ističe se svojom ljepotom u vegetaciji stijena. U sjeverozapadnome dijelu Hrvatske nalazimo je na dolomitnim stijenama Ivančice i Strahinjčice. U našoj zemlji još raste na Kal-niku, Kleku, Obruču, Mrsinju i Velebitu. Na Strahinjčici, u pre-djelu Pisanih pećina, raste pojedinačno ili u manjim busenima, te na blokovima stijena unutar reliktne šumske zajednice Seslerio sadlerianae-Ostryetum carpinifoliae.

Puzavi petoprst (P. reptans) je zeljasta trajnica s puzavom stabljikom koja se dobro ukorjenjuje. Listovi su tamnozelene boje, dlanasto sastavljeni od 5 nazubljenih liski. Cvjetovi su sjajnožuti, s po 5 latica, a cvatnja je od svibnja do kolovoza. To je vrlo ra-sprostranjena biljka koju nalazimo u močvarnoj vegetaciji trstika i visokih šaševa, u poplavnim šumama vrba, crne johe i hrasta lu-žnjaka, po rubovima šuma, uz riječne obale i dr. Ljekoviti su svi njeni nadzemni dijelovi, a djelotvorna je kod niza bolesti. ■

Piše: Ivica Tomić ■ Foto: Arhiv

Bijeli petoprst - rijetka vrsta hrvatske flore Stabljikavi petoprst

Kranjski petoprst -u svijetlim listopadnim šumama


zani

mlji

vost

iTek

st: M

arija

Gla

vaš

Fot

o: a

rhiv

Genijalni izum prirode

Kapi će otklizati zajedno s prljavštinomBiomimikrija je pojam koji je skovao Amerikanac Otto H. Schmitt 1969. godine, a predstavlja

studij i imitaciju metoda, mehanizama i procesa kakvima se služi priroda. No, ljudi odavno imitiraju

prirodu. Sjetimo se samo potpuno oklopljenih srednjevjekovnih vitezova. Ne podsjećaju li na kukce

iz reda kornjaša?

KREATIVNA PRIRODA

šuma kao inspiracija izumiteljimaOd inovatora koji inspiraciju pronalaze u

prirodi očekuje se veliko povećanje učin-kovitosti raznih naprava, strojeva, građe-vina, odjeće i dr., smanjenje zagađenja

okoliša te prelazak s korištenja fosilnih goriva na kori-štenje solarne energije.

Mimikrija od koje je skovana riječ biomimikrija, a u prirodi znači prikrivanje imitiranjem izgleda okoliša bojom ili oblikom jedan je od oblika biomimikrije. Primjer za to je sova čija se boja perja zna upravo sto-piti s bojom kore stabla na kome sjedi. Mimikrija ne samo da pruža zaštitu životinjama, nego i predator-skim vrstama omogućava da se sasvim približe plijenu.

Ne treba ni spominjati da sve vojske svijeta desetljećima koriste uniforme koje imitiraju boju okoliša. Osim spomenutih kornjaša, inspiracija ljudima za zaštitu oklopom bili su i puževi i kornjače, a u tome su uspjeli otići i korak dalje ako se sjetimo oklopnih vojnih vozila koja omogućuju napad istodobno štiteći i uz to postižu i određenu brzinu. Priroda je ljudima poslužila kao inspiracija za izradu mnogih vrsta oružja i oruđa kao što su kuke, bodlje, briz-galice, žice, koplja i dr.

Jedan vid biometrije je mikoremedijacija, odnosno metoda

korištenja gljiva za razgradnju ugljikovodika u pesticidima, opa-snim PBC spojevima i avionskom gorivu.

Biomimikrija na nano razini rođena je u prošlome stoljeću, a danas se praktično koristi u vidu nanotehnologije. Nešto pozna-tija primjena je ona kod čišćenja kućanstava. Ta sredstva nastala su zahvaljujući činjenici da se netko tko je šetao šumom zapitao kako to da je drveće baš uvijek tako čisto. Pomnim promatranjem inovatori su shvatili da drveće odlično iskorištava fizikalne sile kao što su gravitacija, centripetalna sila i prianjanje. Na kapi vode koje padnu na lišće djeluju dvije glavne sile, jedna koja djeluje centri-petalno i zbog koje se stvaraju okrugle kapi i druga sila prianjanja zbog koje se kapi lijepe na podlogu istodobno povlačeći list prema dolje. Sila prianjanja najjače djeluje na glatkoj podlozi jer je povr-

šina na kojoj se dodiruju tekući i kruti medij velika. Čestice prljav-štine lijepe se za kapi i zatim se sve zajedno otkotrlja s lista baš po-put snježnih kugli koje se stvaraju za lavina. Sam list pri tome nije izložen nijednom deterdžentu, niti troši bilo kakvu energiju. Ta-kvo čišćenje je kod primjene moderne tehnologije nazvano lotos efektom po jednoj vrsti lotosa (Nelumbo nucifera). List ove vrste je vrlo neravan, pun dlačica i položen pa se mnogi pitaju kako to da je i on savršeno čist. Lakše je možda shvatiti kako se svakodnevno istušira jedan glatki bukov list koga pridržava samo peteljka i koji gotovo da lebdi, izložen i najmanjem dašku vjetra. Stvar je u tome da dlačice na listu lotosa stvaraju labirint zračnih struja po kome putuju kapi vode, a najmanje gibanje zraka ili nakošenost lista će ih srušiti. Osim nano sredstava za efikasno čišćenje kućanstava i ustanova, lotos efekat primijenjen je i kod izrade odjeće. Nanoče-stice na tako izrađenoj odjeći odbijaju vodu i prljavštinu.

Paukove mreža je pojam inovativnosti brojnim biološkim stručnjacima. Pauk iz svojih žlijezda na abdomenu najprije izlu-čuje svilenkaste niti, a zatim ih počinje plesti koristeći pri tome visok tlak i sobnu temperaturu, nimalo ne zagađujući okolinu i s minimalnim troškovima proizvodnje. Rezultat je vrlo čvrsta, izni-mno lagana, vodootporna, otporna na vjetar i sunčevo svjetlo i još k tome pod određenim kutovima nevidljiva – mreža. Paukova


Sova stopljena s okolišem

Staklenik načinjen od šesterokuta

mreža može podnijeti značajnu količinu vodenih kapi nastalih za magle, kiše ili rose. Osim toga pomoću svojih niti pauk je sposo-ban premostiti velike udaljenosti. Nedavni napredak u nanoteh-nologiji ide u smjeru proizvodnje takvih, iznimno dugih, finih i iznimno jakih vlakana.

Istovjetni spiralni uzorak koji se u pravilnim razmacima po-navlja (Fibonaccijeva spirala) čest je u prirodi. Lako ćete ga pro-naći ako promotrite bazu češera nekog od dvoigličavih borova, raspored latica ružovki, cvjetne glavice ili puževu kućicu. Taj je uzorak poslužio za izradu moćnog propelera koji troši manje ener-gije od uobičajenih i uz to je tiši.

Borovi češeri poslužili su britanskim inovatorima za stvara-nje pametne odjeće kojoj je glavni zadatak održavati temperatu-ru ljudskog tijela optimalnom i sprečavati pri tome prekomjerno znojenje. Na tu su ideju došli zahvaljujući poznavanju činjenice da se češeri otvaraju kada je vrijeme suho, a zatvaraju uslijed vlage. Pametna odjeća ima pore koje se po potrebi otvaraju ili zatvaraju. Načinjena je od dva sloja od kojih je jedan od tanke vune ili dru-

gog materijala koji upija vodu, a drugi od materijala koji štiti od vode. Češeri također imaju po dva sloja vlakana koja se kreću u ra-znim smjerovima i koji se otvaraju kako bi se moglo otpuštati sje-me. Očekuje se da ćemo u budućnosti zimi svi nositi tanju odjeću.

Pjena koju na lišću ostavljaju kukci iz porodice pjenuša i vanj-ska građa zrna polena nekome su bili nadahnuće za izgradnju sta-klenika sastavljenog od šesterokuta, koji su inače najekonomičniji oblik po pitanju prostora, povezanih čeličnim membranama. Tro-slojni, prozirni šesterokuti od polimera osigurali su da u staklenik ulazi daleko više svjetla nego što je to slučaj s običnim, uz isto-dobnu minimalnu upotrebu čelika. Veći prodor svjetla osobita je prednost zimi, a osim toga cijela je konstrukcija lakša i čvršća.

Membrane biljnih stanica poslužile su kao inspiracija kod iz-gradnje filtara za kemijsku filtraciju i desalinizaciju. Ipak, još uvi-jek je otvoreno pitanje kako to daleke mangrove šume desalinizira-ju s daleko manje uložene energije nego što je ulaže čovjek.

No, opet, čini se kako je čovjek tek odškrinuo prozor ta-janstvenog svijeta konstrukcija i fizioloških procesa u prirodi. Znanstvenici bi silno željeli doći do spoznaje kako imitirati proces fotosinteze. Oni žele dokučiti kako sintetizirati šećere iz sunčevih zraka, ugljičnog dioksida i vode. Kada bi mogli načiniti umjetnu fotoelektrokemijsku stanicu poput osnovne građevne jedinice li-sta, mogli bi stvarati relativno jeftine zalihe čistog tekućeg goriva i struje i pohranjivati ih. Takva su istraživanja iznimno skupa pa ih provode samo znanstvenici iz vrlo bogatih zemalja, odnosno SAD-a, Nizozemske i Južne Koreje.

Strani stručnjaci s područja elektrotehnike ušli su u svijet zašti-te šuma, odnosno entomologije diveći se predstavniku iz porodice krasnika koji ima mogućnost detektirati šumski požar uz pomoć svojih sitnih detektora na nogama na udaljenosti od oko 50 km i k tome i mogućnost kretanja. To je nekoliko tisuća puta više nego što to mogu umjetni detektori.

Medicinskoj struci nadahnuće su medvjedi u hibernaciji i to zbog svoje sposobnosti da mjesecima ne moraju urinirati, a da se pri tom ne otruju. Znanstvenici se nadaju da će razumijevanjem fizioloških procesa moći pomoći osobama koje pate od dijabetesa.

Lubanja djetlića istražuje se u želji poboljšanja šljemova. Ideje? ■


ljeko

vito

bilj

eTe

kst:

Vesn

a Pl

eše

F

oto:

arh

iv

Smilje

Smilje u cvatu

Smilje (Helichrysum italicum L.) pripada porodici glavočika, poznato je i po imenima cmilje, žuto smilje i marjetica. Botanički naziv biljke potječe od grčkih riječi helios što znači sunce i chrysos zlato. Nazivaju

ga još i vječnim cvijetom i eliksirom mladosti. Grci su ovu ljekovitu biljku cijenili kao odličan lijek za rane.

Od 1908. do 1950. u Martinšćici na otoku Cresu postojala je destilerija za proizvodnju ulja od autohtonog ljekovitog bilja pa tako i smilja.

SMILJE

Čudesan lijek za kožuOpis biljke: trajna je biljka prekrivena

sitnim dlačicama, visine do 40 cm. Ima uspravnu, nerazgranatu stabljiku s du-gim i uskim listovima. Na vrhu stabljike

smješteni su cvjetovi koji formiraju nekoliko žutih gla-vičastih cvatova.

Stanište: raste kao mediteranska biljka u pukoti-nama stijena, na točilima, sunčanim kamenjarima, za-puštenim vinogradima, obroncima brda, te uz rubove putova.

Vrijeme cvatnje: u lipnju i srpnju.Okus i miris: aromatičan.Branje i prerada: cvjetne glavice za preradu ubiru

se prije samog otvaranja. Suše se u sjeni na toplom i zračnom mjestu. Suhi cvjetovi pohranjuju se u herme-tički zatvorenu ambalažu.

Ljekovit sadržaj: jake gorke tvari, ftalidi, flavono-idi.

Ljekovito djelovanje:• liječi razne ožiljke na koži,• zaustavlja krvarenja,• smanjuje svrab kod zarašćivanja rana, pomlađuje kožno tkivo,• ima znakovitu ulogu u liječenju osjetljive i bolesne kože (akni,

strija, dermatitisa, ekcema, psorijaze, raozace, popucalih i lo-mljivih kapilara),

• pojačava optok limfe i cirkulaciju,• pomaže kod reumatskih bolesti, alergija i virusnih oboljenja,• pročišćava organizam kod alkoholičara i pušača,

• liječi hematome i varikozne vene,sportske povrede,• smanjuje razinu kolesterola.

U narodnoj medicini koristi se za zaustavljanje unutarnjeg kr-varenja iz nosa, pluća, probavnog sustava. Koristi se i za liječenje bronhitisa i protiv kašlja.

Čaj: jedna čajna žličica usitnjenih cvjetova smilja prelije se s 2 dl vruće vode. Pusti se poklopljeno pola sata te se procijedi. Pije se dvije do tri šalice čaja dnevno kod tegoba s dišnim putovima zasla-đeno s medom, nezaslađeno kod tegoba s želucem i žuči. Ovako pripravljenom čaju od smilja može se dodati stolisnik, kamilica, metvica i trputac.

Čaj za ispiranje i obloge: jednu jušnu žlicu bilja treba preliti s 2 dl vruće vode, poklopiti i pustiti da odstoji jedan sat. Tako pripravljen čaj se procijedi, te se njime ispiru oboljela mjesta na koži, za obloge se moči zavoj u čaj.

Ulje: 200 g suhih cvjetova smilja stavi se u jednu litru masli-novog ulja. Boca se začepi te se stavi na toplo mjesto oko mjesec dana. Povremeno treba bocu promućkati. Tako dobiveno ulje se procijedi, te se njime mažu uglavnom oboljela mjesta na koži.

Cvijet smilja sadrži manje od 0,05 posto eteričnog ulja, od jed-ne tone smilja dobije se 1,5 litara ulja što ga čini izuzetno skupim. Berba smilja u svrhu dobivanja eteričnog ulja odvija se u vrijeme cvatnje, u ranim jutarnjim satima kad je koncentracija eteričnih ulja u cvjetovima najviša. Ubrani cvjetovi destiliraju se uz pomoć vodene pare i to u roku 24 sata, jer koncentracija ulja u cvjetovi-ma ubrzano pada. Primjena ulja osobito je ljekovita kod raznih oboljenja na koži.

Kod sportskih povreda i bolova na mjestu udarca može se na-nijeti jedna kap ulja smilja i jedna kap eteričnog ulja paprene me-tvice, i to u trenu uklanja nastale probleme na koži.

Za ublažavanje starih ožiljaka uz ulje smilja koristi se i eterično ulje lavande i ružmarina.

Kod hematoma i modrica koji su vidljivi najprije se nanosi ta-nak sloj ulja divlje ruže ili neko drugo biljno ulje, a zatim nekoliko kapi eteričnog ulja smilja. Postupak se ponavlja dvaput dnevno tijekom tri do četiri dana. Neposredno pak nakon udarca na kožu se nanosi samo ulje smilja.

Kontraindikacije: Eterično ulje smilja u tretmanima ne smiju koristiti trudnice, osobe koje boluju od epilepsije te teški kronični bolesnici. ■

Broj 207 | Ožujak 2014. HRVATSKE ŠUME 43 Broj 199/200 | Srpanj/Kolovoz 2013. HRVATSKE ŠUME 43Broj 207 | Ožujak 2014. HRVATSKE ŠUME 43

Dječji vrtić »BUKOVAC«, Zagrebskupina »Žabice«

odgojiteljice: Lidija Dražić i Jelena šošić

Dječji vrtić »ZAPRUĀE«, Zagrebskupina »Patkice«

odgojiteljice: Aleksandra Majstorović i Ljerka Tijeglić

Dječji vrtić »JOsiPDOl«, Josipdolodgojiteljice: Anita Blašković i Dijana Župan

Dječji vrtić »VEDRi DANi«, Zagrebodgojiteljice: Marica špoljar i Višnja Ajzenhamer

Dječji vrtić »PlOČE«, Pločeskupina srednja-mlađa »RiBiCE«

odgojiteljice: Snježana Merdžan i Aleksandra Matana

Dječji vrtić »i. B. MAŽURANić«, sl. Brodstarija vrtička skupina »Maslačak«

odgojiteljice: Terezija Tomičić i Snježana Pandurić

Saša Ereiz, 4,5 god.

Sara Kramarić, 6,5 god.

Nola Sivec, 6,5 god. Lorija Berna Dusper, 6 god.

Uršula Jerković, 6,3 god.

Marija Bićanić, 5,5 god.

Ivana Brlić Mažuranić u svojim pričama ističe prirodu u više-strukoj ulozi i opisuje ju kao pozornicu uzbudljivih zbivanja. Stvara kolorističke efektne slike s upečatljivim karakterističnim detaljima.

U pričama personificira neke pojave u prirodi koje mogu navesti na izmišljenu priču o čudesnim zbivanjima. Opisuje prirodne pojave i priča priče starinskih gajeva, stoljetnih šuma i nepre-glednih ravnica.

LUTONJICA TOPORKO I DEVET ŽUPANČIĆA „...Na nogama mu opanci skorohodi, a na glavi ćepica – vedrica.

Opancima od oblaka do oblaka koraca - u dva koraka nebo prođe.; ćepicom - vedricom na izvoru vodu crpe, te širom po livadama rosu polaže. Bradom pako vjetar razmahuje, a noktima oblake para, pa gdje treba kišu obara.

Te svakim danom djed Neumijka dohodio, javore rosom rosio, kišom zalijevao, a suncem ogrijavao. A javorići - njih devet - rasli, mili

brate, krasota ih gledati. Nego uz javoriće porastao deseti jedan mali grabić; te kud javori pod oblake bujaju, tud i grabić za njima žuri, ali ih malen stići ne mogaše.

Umilit ćeš se djedu Neumijki, ako vlat na travčici ispraviš, a ako stablu pomogneš, on tebe za brata prima jer njemu važnijeg na svijetu nema nego li je šuma i tratina...“ (I.B.M.)

Priredila: Ljilja Ivković

Šumarstvo - najjači gospodarski sektor

Documents