studijski program sveuČiliŠnog...

STUDIJSKI PROGRAM SVEUČILIŠNOG

POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG STUDIJA

DRUŠTVENIH ZNANOSTI,

UŢE ZNANSTVENO PODRUČJE

INFORMATIKA I ORGANIZACIJA

Akademska 2015./16. godina

2

SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA

FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA

STUDIJSKI PROGRAM SVEUĈILIŠNOG POSLIJEDIPLOMSKOG/ DOKTORSKOG STUDIJA

DRUŠTVENIH ZNANOSTI,

UŢE ZNANSTVENO PODRUĈJE INFORMATIKA I ORGANIZACIJA

1. UVOD

Poslijediplomski sveuĉilišni doktorski studij iz Informatike i organizacije podruĉja društvenih znanosti, traje tri

godine. Student mora sakupiti 180 ECTS tijekom studija, odnosno 60 ECTS bodova za svaku godinu. Naĉin

studiranja je po bolonjskom procesu i izuzetno je fleksibilan i transparentan. Student je duţan odslušati prema

predviĊenom, minimalnom planu nastave i konzultacija obvezatne kolegije koji će mu omogućiti dalje

individualno koncipiranje i praćenje studija. Studij se, zapravo, organizira po naĉelu individualno planirane

nastave. Kod obveznih kolegija, nastavnik za svakog studenta, sukladno njegovom prethodnom iskustvu, stupnju i

profilu obrazovanja, planira odgovarajuću literaturu, zadatke, seminare, referate i sl. Izborne kolegije student bira

sam u dogovoru s nastavnikom, s tim što se nastavnik i student mogu dogovoriti i o nekom drugom izbornom

kolegiju koji je u funkciji studija i koji zadovoljava interese studenta. Izborni kolegij izvan nastavnog plana

odobrava Vijeće poslijediplomskog/doktorskog studija.

Osim programom navedenih studijskih obveza, student moţe skupiti ECTS bodove i sudjelovanjem u slijedećim

oblicima znanstvenog rada:

- znanstveni radovi objavljeni ili prihvaćeni za objavljivanje u časopisima s međunarodnom recenzijom vrednuju

se sa 10 ECTS bodova

- znanstveni rad objavljen na znanstvenom skupu s međunarodnom recenzijom vrednuje se sa 5 ECTS bodova

- znanstveni rad na znanstvenom skupu sa s domaćom recenzijom sa 3 ECTS bodova

- objavljen rad u stručnom časopisu 2 ECTS boda.

Studenti ovog doktorskoga studija mogu u okviru izbornih kolegija odabrati kolegije s bilo kojega drugoga

doktorskog studija društvenih znanosti, uţeg znanstvenog podruĉja informatika i organizacija, na drugom fakultetu

u zemlji ili inozemstvu.

Izbor odobrava Vijeće sveuĉilišnog poslijediplomskog doktorskog studija društvenih znanosti, podruĉja

informatike i organizacije, temeljem relevantnosti odabranih kolegija za studij i budući znanstveno-istraţivaĉki

profil. Pri odabiru kolegija s drugih studijskih programa, studenta savjetuju - prema potrebi, voditelj

poslijediplomskog studija, voditelj smjera/modula ili mentor.

Razlozi pokretanja studija

Informatika i organizacija su vitalne discipline društvenih znanosti od velike vaţnosti za razvitak

današnjeg informacijskog društva koje se gradi u ozraĉuju svekolike globalizacije. Iako se moţe ĉiniti da

informacijsko društvo nastaje i razvija se razvitkom i primjenom informatiĉkih tehnologija i da iskljuĉivo o njima

ovisi, posve je razvidno da je informatiĉka tehnologija samo tek jedna od njegovih sastavnica. Sama organizacija

poslovnih i inih sustava koji egzistiraju u odreĊenom društveno-gospodarskom sustavu neke zemlje ili skupina

zemalja, puno je vaţnija komponenta.

Informacijsko društvo ĉine prije svega organizirani i dobro ureĊeni sadrţaji koji uveliko ovise o ljudima

koji će ih znati dobro i paţljivo odabrati, organizirati i urediti na sebi prikladan naĉin. Informacije su takoĊer

središnje obiljeţje suvremenog gospodarsko-društvenog razvoja u razvijenom svijetu. Stoga bi sveuĉilišni

poslijediplomski doktorski studij Informatike i organizacije trebao stvoriti visoko obrazovne i specijalizirane

struĉnjake koji razumiju naĉine na koji nastaje i na koji se ureĊuje suvremeno informacijsko društvo tj. struĉnjake

koji znaju prepoznati, odabrati, organizirati, urediti, prenijeti i zaštititi za naciju i drţavu vaţne i vrijedne

informacije relevantne glede informacijskog društva koje se izgraĊuje u svome prirodnom europskom okruţenju.

Iz tih razloga ovaj poslijediplomski sveuĉilišni studij se i pokreće u skladu s potrebama za struĉnjacima u

društvenim znanostima iz uţeg podruĉja Informatike i organizacije, kako bi potaknuo stjecanje novih znanja i u

skladu je s istraţivanjima vezanim za nacionalni identitet s naglaskom na društvene znanosti i razvoj informatike i

organizacije promatrane kroz razvoj suvremenih informacijsko-komunikacijskih sustava temeljenih na saznanjima

interdisciplinarnih sustavnih znanosti.

S obzirom da je studij ustrojen u skladu s bolonjskim bodovnim sustavom, on omogućuje pokretljivost

studenata i nastavnika. Studenti će se poticati da se u što većoj mjeri ukljuĉe u meĊunarodne programe razmjene.

3

TakoĊer je moguć prelazak studenata sa relevantnih domaćih i inozemnih poslijediplomskih sveuĉilišnih

doktorskih studija na ovaj studij u smislu studiranja i okonĉanja studijskog programa, kao i angaţiranje potrebnog

nastavnog kadra u smislu profilacije i suradnje, kako bi studij postigao svoj cilj i misiju, što je intencija predlagaĉa.

Poslijediplomski sveuĉilišni doktorski studij Informatike i organizacije omogućuje studentima stjecanje

interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja iz informatike i organizacije, znanstvenog podruĉja društvenih

znanosti, te ih osposobljava za znanstveno-istraţivaĉki rad. Studenti će se moći zaposliti u javnom i privatnom

sektoru u podruĉju visokoškolskog obrazovanja i znanosti, tijelima javne uprave te kompanijama i privatnom

sektoru.

Opći dio

a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija:

Poslijediplomski/doktorski studij Informatika i organizacija organiziran je kao dvopredmetni studij.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv:

„dokto(rice)ra društvenih znanosti, uţe znanstveno podruĉje - INFORMATIKA I ORGANIZACIJA „

Završetkom studija stjeĉe se diploma III ciklusa poslijediplomskog/doktorskog studija INFORMATIKA I

ORGANIZACIJA i akademski naziv doktor/ica iz podruĉja društvenih znanosti, uţe znanstveno podruĉje

INFORMATIKA I ORGANIZACIJA.

b) uvjeti za upis na studijski program:

Uvjeti za upis na studij je završen diplomski/magistarski studij odgovarajuće struke, ili, po ranijem

sustavu završen ĉetverogodišnji studij odgovarajuće struke o ĉemu odluĉuje povjerenstvo u sastavu:

prodekan za nastavu (predsjednik), proĉelnik i tajnik nadleţne katedre i rješenja kojeg potpisuje dekan

Fakulteta.

Studij mogu upisati i pristupnici koji, prema ranijem sustavu, imaju specijalizaciju ili znanstveni

magisterij odgovarajuće struke, o ĉemu odluku donosi dekan na prijedlog navedenog povjerenstva.

c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju:

Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u slijedećim tablicama:

4

NASTAVNI PLAN POSLIJEDIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA DRUŠTVENIH

ZNANOSTI

Studijski program D06IIO: INFORMATIKA I ORGANIZACIJA

NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK

I. SEMESTAR

Organizacijsko ustrojstvo kompjutorskih

sustava 1 3 3 10 Obvezni

Metodologija istraţivanja u društvenim

znanostima 1 3 3 10 Obvezni

Teorija informacija 1 2 3 10 Izborni (1

od 2)

Digitalna tehnika i tehnologija 1 2 3 10

II. SEMESTAR

Strateški menadţment 1 3 3 10 Obvezni

Statistika u društvenim istraţivanjima 1 3 3 10 Obvezni

Elektroniĉko poslovanje 1 2 3 10 Izborni (1

od 2)

Internetsko dizajniranje 1 2 3 10

III. SEMESTAR

Organizacijsko projektiranje 1 3 3 10 Obvezni

Komunikologija organizacija 1 3 3 10 Obvezni

Menadţment 1 2 3 10 Izborni

(1 od 2)

Organizacija poslovnih sustava 1 2 3 10

IV. SEMESTAR

Komunikacijski sustavi 1 3 3 10 Obvezni

Teorija sustava 1 3 3 10 Obvezni

Korporativne komunikacije 1 2 3 10 Izborni

(1 od 2)

Teorija rizika i metodologija

odluĉivanja 1 2 3 10

V. SEMESTAR

Metodologija izrade i obrana studijskog

projekta

3 3 6 20 Zajedniĉki

Akademske vještine 2 3 3 10 Zajedniĉki

VI. SEMESTAR

Konzultativno-mentorski rad 0 # 5 20 Mentorstvo Mentor

Obrana doktorskog rada 10 Obrana Povjerenstvo za obranu rada

(imenuje Senat Sveuĉilišta)

5

NASTAVNI PROGRAMI

Nastavni programi, koji slijede su uglavnom okvirnog karaktera i iz njih bi nastavnici

trebali uraditi vrlo pragmatiĉne syllabuse, izvedbene oblike s jasnim datumima i sadrţajima

rada, realizacijom odreĊin tema, sadrţaja, metoda i oblika rada. Razlog je u ĉinjenici što je

ZNV Fakulteta usvojilo zakljuĉak kojim obvezuje sve nastavnike koji rade na trećem ciklusu

da nastavu organiziraju na naĉelima individualno planirane nastave. To znaĉi da se nastava

organizira i planira prema svakom studentu, ovisno o njegovom prethodnom obrazovanju,

struĉnoj spremi, iskustvu i interesima koje pokazuje.

Stoga za neke izborne kolegije nisu ni uraĊeni nastavni programi. Tek kad se student

opredijeli nastavnik će u razgovoru sa studentom odrediti dubinu i širinu sadrţaja kolegija za

kojeg se student opredijeli.

Osim navedenih izbornih kolegija student III ciklusa moţe birati i kolegije izvan ponuĊenih

ili ponuditi neki svoj raniji rad, na ocjenu kao izborni kolegij.

6

Naziv predmeta: ORGANIZACIJSKO USTROJSTVO KOMPJUTORSKIH SUSTAVA

Godina: I Semestar: 1 Broj ECTS kredita: 10

Broj sati tjedno:1+3+3 Akademska godina: 2015/2016

Studijski program: Doktorski studij INFORMATIKA I ORGANIZACIJA

Nositelj:

Sunositelj:

1. Cilj predmeta: Osnovni cilj modula je upoznavanja polaznika s arhitekturom i

strukturom kompjutorskih tehnologija i vještinama njihova

korištenja u suvremenom poslovanja U tom cilju polaznici će

ovladati sa strukturalnim komponentama graĊe kompjutorskih

sustava, njenom organizacijom i funkcijama glede djelotvornog

iskorištenja strojnih resursa.

Na taj naĉin polaznicima će biti omogućeno stjecanje

relevantnih znanja vezanih uz suvremenu kompjutorsku

tehnologiju i njenu prateću opremu

2.Ishodi uĉenja Nakon poloţenog student će moći:

Donijeti osoban stav o izboru hardverskih i softverskih resursa

kompjutorskih sustava

Uspješno razlikovati tehniĉke osobine arhitekture/graĊe

raĉunalnih sustava, središnje jedinice, središnji procesor,

sabirnice, registre, primarnu i sekundarnu memoriju, te obodne

jedinice

Spoznati strukturu i organizaciju softverske osnove raĉunalnih

sustava (sustavni i aplikativni softver)

Toĉno i sadrţajno razlikovati sve organizacijske elemente

podatkovne osnove raĉunalnih sustava

Razlikovati funkcijske osobine organizacije informatiĉkog

centra (središnji, lokalni i periferni)

Uspješno razlikovati ustrojstvo kompjutroskih mreţa (vrste,

razine i protokole - TCP/IP, OSI)

Razlikovati sve specifiĉnosti vezane uz informatiĉka zanimanja

Spoznati mogućnost razvoja interneta u današnjem svijetu, kao i

njrgove znaĉajke, te inaĉice, (intranet i extranet),

Spoznati sve relevantne osobine funkcijskih znaĉajki vezanih uz

perspektivu informatike u sferi današnje globalizacije i

informacijskog društva (virtualna realnost, virtalni svijet,

virtualni prostor,

Izgraditi i koristiti u praksi znanja vezana uz informatiĉku

pismenost i osobne vještine kompjutorske komunikacije.

7

3. Glavne tematske jedinice: 1. Kompjutorska tehnologija kao izazov svjetskog progresa

2. Temeljne informatiĉke postavke

3. Hardverska osnova kompjutorskih sustava

4. Programska osnova kompjutorskih sustava

5. Mreţno-komunikacijska, organizacijska, ergonomska i

personalna osnova kompjutorskih sustava

6. Koncepcijska i metodologijska osnova info sustava

7. Podatkovna osnova kompjutorskih sustava

8. Perspektive razvoja informatike

Opis aktivnosti:

% ukupnog

rada:

4. Naĉin izvoĊenja nastave:

Predavanja

Vjeţbe

Seminari

60 %

20 %

20 %

Opis aktivnosti % od finalne

ocjene:

5. Sustav ocjenjivanja

Vjeţbe

1. kolokvij

2. kolokvij

Seminari

Prisutnost i aktivnost na

nastavi

20 %

30 %

30 %

15 %

5 %

6. Literatura Obavezna literatura:

1. Grbavac V., (2010), Informatika, kompjutori i

primjena.4.izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u

Zagrebu, DOIK, Zagreb

2. Grbavac V., Praktikum iz informatike -I, (2012), DOIK,

Zagreb

8

Naziv predmeta: TEORIJA INFORMACIJA


Broj sati tjedno:1+2+3 Akademska godina: 2015/16.

Doktorski studij: INFORMATIKA I ORGANIZACIJA

Nositelj:

1. Cilj predmeta: Osnovni cilj modula je upoznati studente s konceptom i

temeljnim pojmovima teorije informacija i odgovoriti na pitanja

kako prenijeti i spremiti što je moguće više informacija, kolika je

maksimalna koliĉina informacije koja se moţe prenijeti kroz

pojedine vrste kanala i mreţa, koju zaštitu i sigurnost moramo

osigurati kod prijenosa i spremanja informacija. Kroz primjenu

matematiĉke teorije predstavljaju se informacijsko-teorijski

temelji na kojima poĉiva suvremena informacijsko-

komunikacijska tehnologija.

2.Ishodi uĉenja: 1. Upoznati se s temeljima teorije informacije kao egzaktne

matematiĉke teorije.

2. Dobiti poticaj za prouĉavanje temeljnih tehniĉkih disciplina i

matematiĉkih teorija.

3. Upoznati ideju, matematiĉki opis i realizaciju zaštitnog

kodiranja kao primjene teorije informacije u suvremenoj

raĉunarskoj i telekomunikacijskoj praksi.

4. Razumjeti ciljeve i naĉela kodiranja i suštinu Shannonovog

teorema o kodiranju kao fundamentalnog informacijskog zakona.

5. Upoznati apstraktni prikaz komunikacijskog sustava kroz

njegove stohastiĉke odrednice, te teorijsko-informacijske veliĉine

za njegovo opisivanje: ulazna i izlazna entropija, ekvivokacija,

irelevancija (šum) i uzajamna informacija.

Glavne tematske cjeline Dio I. Uvod u teoriju informacije

1. Uvod. Primjena teorije informacija. Korisnost informacije.

2. Kratak pregled teorije vjerojatnosti. Shannonova entropija.

Uzajaman informacija. Izvori informacije.

Dio II. Komunikacijski sustav.

3. Kodiranje izvora. Pouzdanost koda.

4. Komunikacijski kanal. Vrste kanala.

5. Tehniĉki aspekti komunikacijskog kanala. Mediji i signali.

Modulacije.

6. Sigurnosno kodiranje. Sheme odluĉivanja. Hammingov kod.

Opis aktivnosti:

% ukupnog

rada:

9


Predavanja

Seminarski radovi

70 %

30 %


ocjene:


Seminarski rad

Kolokvij (I + II)


nastavi

25 %

30 % + 30%

15%


1. Uvod u teoriju informacije i kodiranje, 2. izd.; I.S. Pandţić, A.

Baţant, Ţ. Ilić, Z. Vrdoljak, M. Kos, V. Sinković; Element,

Zagreb; 2009; ISBN: 978-953-197-605-3

2. Informacija, simbolika i semantika; V. Sinković; Školska

knjiga; 1997; ISBN: 993-0-30739-X

3. Pandţić, I. S. Baţant, A. Ilić, Ţ. Vrdoljak, Z. Kos, M. Sinković,

V. Uvod u teoriju informacije i kodiranje. Element, 2007.

Preporuĉena literatura:

4. Coding and Information Theory. 2nd ed.; R.E. Hamming;

Prentice-Hall. Englewood Cliffs, New Jersey; 1986; ISBN: 0-

13-139072-4

5. Elements of Information Theory. 2nd ed.; T.M. Cover, J.A.

Thomas; Wiley, New York; 2006; ISBN: 978-0471241959

6. An Introduction to Information Theory; F.M. Reza; Dover, New

York; 1994; ISBN: 0-486-68210-2

10

Naziv predmeta: DIGITALNA TEHNIKA I TEHNOLOGIJA


Broj sati tjedno: 1+2+3 Akademska godina: 2015/16.


Nositelj:

Sunositelj:

1. Cilj predmeta: Osnovni cilj modula je upoznati polaznike na teorijskoj i

praktiĉnoj akademskoj razini sa elementima digitalne tehnike

informacijskih i komunikacijskih tehnologija tj.

raĉunalnih/kompjutorskih sustava, te vještinama koje su

nuţno potrebite u projektiranju i izgradnji suvremenih

digitalnih resursa/ureĊaja.

Usvajanje znanja o digitalnim tehnika koje predstavljaju

temelj digitalnih/raĉunalnih tehnologija u procesu

prikupljanja, obrade, pohranjivanja, distribuiranja i

desiminacije informacija u svim kontekstima na cjelokupnom

fiziĉkom komunikacijskom prostoru što je uvjet bez kojeg se

ne moţe djelotvorno upotrijebiti, a niti iskoristiti raspoloţiva

informacijska i komunikacijska tehnologija u nekoj

poslovnoj organizaciji.

Usvajanje znanja o matematiĉkim, logiĉkim i tehniĉkim

komponentama digitalne tehnike

Usvajanje znanja o memorijsku komponenta digitalnih

tehnologija

Usvajanje znanja o strukturi i organizaciji/graĊi

raĉunalnih/kompjutorskih sustava

2.Ishodi uĉenja: 6. Upoznati se s sa elementima digitalne tehnike raĉunalnih

sustava

7. Upoznati se s matematiĉkim, logiĉkim i tehniĉkim

komponentama digitalne tehnike

8. Upoznati se s memorijskim komponentama digitalnih tj.

raĉunalnih tehnologija

9. Upoznati se sa strukturom i arhitekturom raĉunalnih sustava

10. Znalaĉki spoznati i vrednovati digitalne tehnike

11

Glavne tematske cjeline Dio I. Temeljne postavke digitalne tehnike

1. Uvod

2. Organizacijsko ustrojstvo raĉunalnih/kompjutorskih sustava

Dio II. Matematička komponenta digitalne tehnike

3. Brojni sustavi

4. Pretvorba brojeva iz jednog u drugi brojevni sustav

5. Aritmetiĉke metode u brojevnim sustavima (B10,B2,B8,B16)

6. Zapisi brojeva u raĉunalima/kompjutorima.

7. Tehnike kodiranja informacija

8. Boolova algebra i logiĉke funkcije

Dio III. Logička komponenta digitalne tehnike

9. Kombinacijski logiĉki sklopovi

10. Poluzbrajalo

11. Zbrajalo

12. Koderi i dekoderi

13. Multipleksori i Demultipleksori

Dio IV. Memorijska komponenta digitalnih tehnologija

14. Ispisna memorija/ memorija samo za ĉitanje(ROM)

15.Sekvencijski logiĉki sklopovi.

16. Bistabilni elementi

17. Registri i brojila

18. Upravljaĉki sklop raĉunala/kompjutora.

Dio V. Građa računalnih/kompjutorskih sustava

19. Osnovni model računalnih/kompjutorskih sustava.

20. Kolanje informacija i instrukcija u raĉunalnim sustavima

22. Naĉini prevoĊenja kompjutorskih programa i memorijska

hijerarhija raĉunala.

Opis aktivnosti:

% ukupnog

rada:

12


Predavanja

Seminarski radovi

70 %

30 %


ocjene:


Seminarski rad

Kolokvij (I + II)


nastavi

25 %

30 % + 30%

15%


3. Grbavac V. i Grbavac J., Osnove digitalne tehnike, Nastavni

materijali, Skripta, 1. izdanje, DOIK, 2013, Zagreb

4. Grbavac V., Informatika , kompjutori i primjena, IV, izdanje,

DOIK, Zagreb, 2010


5. Josip Ţupan, Mladen Tkalić, Marijan Kunštić: Logiĉko

projektiranje digitalnih sustava, Školska knjiga Zagreb, 1995.

6. Uroš Peruško: Digitalna elektronika, Školska knjiga Zagreb,

1996.

13

Naziv kolegija

STRATEŠKI MENADŢMENT

Opći podaci

Studijski program Poslijediplomski doktorski studij

društvenih znanosti:

-Opći menadţment,

-Menadţment u turizmu,

-Informatika i organizacija

Izborni

kolegij:godina/semestar

I/I

Ime nositelja kolegija

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave

ECTS – bodovi 10

Broj sati po semestru 1+3+3

Preduvjeti za upis kolegija Nema

Opće i specifiĉne kompetencije

Kolegij Strateški menadţment namijenjen je studentima doktorskih studija više smjerova s

ciljem upoznavanja s relevantnim aspektima suvremene teorije strateškoga menadţmenta, te s

naĉinima oblikovanja,analize i provedbe poslovne strategija poduzeća, te kako pomoći

menadţmentu i menadţerima da se što uspješnije nose s zadatcima i problemima koje pred

njih postave titulari kapitala,kao i one obveze koje će imati u analizi okruţenja poduzeća.

Okvirni sadrţaj kolegija

Uvod u strateški menadţment

Proces strateškog menadţmenta i razine strategije

Misija,vizija i strateški ciljevi

Strateška analiza

PredviĊanje budućnosti

Konkurentske prednosti

Strategije sloţenih poduzeća

Implementacija strategije

14

Strateško planiranje i kontrola

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Izrada seminarskog

rada

Konzultacije

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata

(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)

Aktivnost na nastavi Prezentacija

Seminarskog rada

Pismeni ispit Usmeni ispit

Osnovna literatura

1. Stanislav Nakić,“Osnove menadţmenta“,,sveuĉilišni udţbenik,Fakultet društvenih znanosti

dr.MB ,2014.

2. Stanislav Nakić,“Strateški menadţment“,sveuĉilišni udţbenik,Fakultet društvenih znanosti

dr.MB,2014.

Dodatna literatura

A.A.Thompson Jr.-A.J.Strickland III-J.E.Gamble,“Strateški menadţment-u potrazi za

konkurentskom prednošću“;Mate,Zagreb,2012.

P.Ghemawat,“Redefiniranje globalne strategije“;Mate,Zagreb,2010.

Provjera znanja i polaganje ispita

Praćenje rada studenata i provjera znanja

provodi se tijekom izvoĊenja konsultacija.

Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni

izraditi i obraniti seminarski rad koji ima oblik

i sadrţaj istraţivaĉkog rada. Nakon obavljenog

seminarskog rada ispit se polaţe usmeno.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti

izvedbe programa

Dva puta tijekom semestra izvršit će se

kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, a u

odnosu na oĉekivanja i obveze

(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i

15

zadaće programa

Obveze studenata

Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit.

Polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene

Seminarski rad 65 bodova. Završni ispit do 35

bodova.

Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5

www.hercegovina.edu.ba

SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići

Naziv kolegija: PRIMJENA STATISTIKE U ZNANSTVENIM

ISTRAŢIVANJIMA

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina I/2

Ime nositelja

kolegija/nastavnika

Drugi nastavnik

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:

ECTS – bodovi 10



Opće i specifiĉne kompetencije:

Studenti stjeĉu odreĊena i precizna znanja i praktiĉnu osposobljenost za izbor statistiĉkih

mjera, izraĉunavanje, iskazivanje i interpretaciju rezultata istraţivanja.

Okvirni sadrţaj kolegija:

Uslovi za izbor statistiĉkih postupaka.

Tipovi istraţivaĉkih varijabli.

Mjere oblika raspodjele.

Mjere relativnog poloţaja.

Mjere korelacije. Regresija.

Parametrijski statististiĉki testovi.

Neparametrijski statistiĉki testovi.

t- test, Hi kvadrat test, Medijana test, Run test, Test sume rangova.

Test znaka, Kruskal-Valisov test, Kolmogorov-Smirnovljev test.

Faktorska analiza

http://www.hercegovina.edu.ba/

16

Organizacija statistiĉkih tabela.

Grafiĉko predstavljanje rezultata.

Obradapodataka pomoću SPSS programa.

Iskazivanje rezultata istraţivanja statistiĉkim mjerama.

NaĉinizvoĊenjanastave i

usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-uĉenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava

Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata

(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

PohaĎanje nastave Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

– rešavanje

zadatak

Eksperimentalni

rad

Pismeni ispit Usmeniispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuirana

provjera Referat Praktični rad

Osnovnaliteratura:

Brkić, Milenko i Kundačina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i

obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.

Petz Boris (2004). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada

Slap.

Dodatna literatura:

1. Fukgosi, Ante (1988). Faktorska analiza. Zagreb: Školska kniga.

2. Halmi, Aleksandar (2003). Multivarijantna analiza u društvenim znanostima. Zagreb:

Alinea.

2. Koţuh, Boris i Suzić, Nenad (2010). Obrada podataka u istraživanju. Banja Luka:

Univerzitet u Banjoj Luci. Filozofski Fakultet.

3. Koţuh, Boris i Maksimović, Jelena (2011). Deskriptivna statistika. Niš: Filozofski fakultet.

4. Papić, Milan (2005). Primijenjena statistika u Ms Excelu. Zagreb: ZORO d. o. o.

5. Pallant, Julie (2011). SPSS – Postupni vodič kroz analizu podataka pomoću programa

SPSS. Beograd: Mikro knjiga.

Provjeraz nanja i polaganje ispita:

Praćenje rada studenata i provjera znanja

provodi se tijekom konzultacija i izvoĊenja

nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti

su duţni uraditi uraditi vjeţbe u rješavanju

zadataka. Završni ispit je pismeni.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti

izvedbe programa:

Tijekom semestra bitiće izvršena kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, a u

odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i

nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u

rješavanju zadataka, praktiĉno ovladavanje

SPSS programom i polaganje ispita.

Vrjednovanje rada Studenata i izvoĊenje

ocjene:

Sudjelovanje na nastavi – 5 bodova

Izrada vjeţbi rješavanja zadataka – 15 bodova

Praktiĉna poznavanje SPSS programa – 40

bodova

Završni ispit – 40 bodova (min. 25 )

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.

17

Naziv predmeta: ELEKTRONIČKO POSLOVANJE

Godina: II Semestar: 4 Broj ECTS kredita: 10

Broj sati tjedno: 1+2+3 Akademska godina: 2015/2016

Studijski program: Doktorski studij: „INFORMATIKA I ORGANIZACIJA“

Nositelj:

Sunositelj:

1. Cilj predmeta: Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima

elektroniĉkog poslovanja. Opće kompetencije koje student stjeĉe

su: razumijevanje općih koncepata i naĉela primjene IKT pri

obavljanju kljuĉnih poslovnih aktivnosti u organizacijama.

2.Ishodi uĉenja: Nakon odslušanih predavanja i poloţenog ispita studenti će

spoznati i ovladati:

Temeljnim elementima i komponentama elektroniĉkog

poslovanja.

E-poslovanje malih i srednjih poduzeća

Ulogom marketinga u e-poslovanju

Sustavima plaćanja na internetu

Uštedama koje se postiţu korištenjem interneta u e-

poslovanju

Upravljanjem e-poslovanjem

Raĉunalstvom „u oblaku“

Integriranje e-poslovanja u ostatak poslovanja kompanije

E-poslovanje u Hrvatskoj

Naĉine na koje IT moţe utjecati na poslovanje u poduzeću

Finese vezane uz mitove e-poslovanja.

18

3.Glavne tematske cjeline I. ELEKTRONIĈKO POSLOVANJE:PRIRODA,

MOGUĆNOSTI I OGRANIĈENJA

1. Pojmovna odreĊenost e-poslovanja

2. Osnove infrastrukture e-poslovanja

3. E-poslovanje malih i srednjih poduzeća

4. Marketing i e-poslovanje

5. Sustavi plaćanja na internetu

6. Uštede korištenjem interneta

7. Upravljanje e-poslovanjem

8. Raĉunalstvo „u oblaku“

9. Integriranje e-poslovanja u ostatak poslovanja kompanije

10. E-poslovanje u Hrvatskoj

11. Kako će IT utjecati na poslovanje u poduzeću

12. E-poslovanje i mitovi

II./ APLIKACIJE U E - POSLOVANJU (softverski- SW_alati

1. Google Analytics

2. Google Adwords

3. Alex.com

4. Facebook

5. Twitter

6. Upravljanje WordPressom

7. Video za web

8. Kako koristiti aukcijske stranice za prodaju svojih

proizvoda ako nemate vlastitu stranicu

9. Praktiĉni vodiĉ za MSP-e koji ţele koristiti Skype za

komunikaciju sa svojim partnerima i klijentima

10. Internetska sigurnost

11. Kako koristiti Google Apps u poslovanju

Opis aktivnosti:

% ukupnog

rada:

19


Predavanja

Vjeţbe

Seminarski radovi

60 %

20 %

20 %


ocjene:


Seminarski rad

1. kolokvij

2. kolokvij


nastavi

Vjeţbe

25 %

30 %

30%

5%

10%


7. Grbavac V. i Grbavac J., (2013) Elektroniĉko poslovanje,

Nastavni materijali, Skripta, 1. izdanje, DOIK, Zagreb

7. Dopunska literatura 1. Panian Ţ., (2007), Elektroniĉko poslovanje Ekonomski

fakultet Zagreb

Naziv kolegija

INTERNETSKO DIZAJNIRANJE

Opći podaci

Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski)

sveuĉilišni studij smjer: Informatika i

organizacija

Godina I/2



ECTS – bodovi 10




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima internetskog dizajniranja. Opće

20

kompetencije koje student stjeĉe su: razumijevanje općih koncepata i naĉela izrade sadrţaja za

mreţne stranice na Internetu, razumijevanje postupka izrade Web sadrţaja.


Uvod u Internet. Osnovni pojmovi. Osnovne strukture, naĉela djelovanja i oblici uporabe.

Priprema za Internetsko dizajniranje. Planiranje, struktura, izrada suĉelja. Odabir teme, host,

Web domena, dizajnerski alat, sadrţaj.

Web stranice. Ciljevi, pozicija, struktura. Vrste. HTML i CMS stranice. CSS.

Alati za Web dizajn. Programski jezici. Elementi za izradu Web stranice. Grafika. Skripte.

Vizualni aspekt. Grafiĉki dizajn. Funkcionalnost.

Web dizajn i elektroničko poslovanje.

Upravljanje sadržajem. Sadrţaj i tehnike upravljanja sadrţajem, metapodaci, upravljanje

tijekovima podataka, kontrola objekata. Dinamiĉki HTML. Vizualna izgradnja Web

aplikacija. Dizajn i optimiranje Web grafike.

Praktiĉna nastava

Laboratorijske vjeţbe na raĉunalima

Seminarski rad.


Predavanja Seminarski rad Vjeţbe Samostalni

zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije

Radionice Mentorski

rad

Terenska nastava



PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Vjeţbe Kontinuirana

provjera znanja

Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura

1. Lynch, H.: ' Web Style Guide, Web Style Guide: Basic Design Principles for Creating Web

Sites', 2ed., New Haven, ISBN 0-300-07675, 2002

2. Rockley, A.: 'Managing Enterprise Content: A Unified Content Strategy', 1st edition, October

17, 2002, ISBN: 0735713065

Dodatna literatura

3. Ladd, E.; O’Donnell, J. et al.: “HTML 4, XML, and Java 1.2, Dynamic HTML, CGI”,

Macmillan Computer Publishing, Indianapolis (IN), 1999.

4. Lernay, L.: “Web Publishing with HTML 45”, SAMS, http://www.samspublishing.com, No:

0-672-31725-7, 1999.


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi

se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na

završni ispit, studenti su duţni izraditi i obraniti

http://www.samspublishing.com/

21

seminarski rad koji ima oblik i sadrţaj

istraţivaĉkog rada. Nakon obavljenog



izvedbe programa


kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,

a u odnosu na oĉekivanja i obveze


zadaće programa

Obveze studenata IzrIIzrada seminarskog rada. Izlazak na ispit.

Polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene


bodova.





Naziv predmeta: ORGANIZACIJSKO PROJEKTIRANJE


Broj sati tjedno:

1+3+3

Akademska godina: 2015/2016


Nositelj:

Sunositelj:

1. Cilj predmeta: Osnovni cilj predmeta je metodologijsko i praktiĉno

upoznavanje studenata sa teorijom i praksom projektiranja

suvremenih organizacije. Ciljevi nastavnog sadrţaja iz ovog

kolegija su ovladavanje sa relevantnim znanjima vezanim uz

metodologije i tehnike projektiranja organizacije poslovanja

gospodarskih organizacija/korporacija.

Organizacijsko projektiranje je jedno od samostalnih podruĉja u

projektiranju. Slijedi nekoliko projektnih pojmova i njihovo

objašnjenje. Projektiranje moţe imati više znaĉenja, a to su:

oblikovanje, dizajniranje, organiziranje, crtanje, planiranje.

Pojam projekt predstavlja skup aktivnosti koje se odnose na neki

konkretni problem koji treba riješiti u odreĊenom vremenskom

roku da bi se poduprlo ostvarenje trajnih planova poduzeća.

Projektni zadaci su sve aktivnosti koje su potrebne za realizaciju

unaprijed definiranih rezultata projekta. Projektna organizacija

predstavlja cjelovitost nosilaca zadataka nekog poduzeća radi

ostvarivanja odreĊenog projekta. Projektiranje organizacije je

22

proces izgradnje organizacijske strukture, utvrĊivanja

organizacijskih postupaka i primjene organizacijskih sredstava,

a postoje razliĉite definicije od strane razliĉitih znanstvenika i

struĉnjaka.

Organizacijsko projektiranje je proces izrade i uvoĊenja u

primjenu projekata racionalizacije rukovodnog i upravljaĉkog

rada gospodarskih subjekata po naĉelima znanstvene

organizacije rada, ukljuĉivši modernu organizacijsku tehniku, s

ciljem da se poveća uspješnost rukovodnih i upravljaĉkih

struktura.

Suvremeno projektiranje poslovnih organizacija potrebno je za

modeliranje, dizajniranje, upravljanje, shvaćanje poslovnih i

ostalih organizacija, organizacijskih odjela, pojedinog radnog

mjesta kao i za projektiranje, planiranje vlastite karijere i

obrazovanje, što je fokus izuĉavanja ovog predmeta.

2. Ishodi uĉenja: Upoznati se s raznim oblicima poslovnih organizacija. Upoznati

se s elementima uspješnog organizacijskog projektiranja

Upoznati se sa modelima i tehnikama projektiranja

organizacijskih struktura i procesa

Savladati metodologiju projektiranja poslovnih procesa

Upoznati se sa strukturom i organizacijom suvremenih

poslovnih sustava

Upoznati se znaĉajkama i ulogom suvremene informatiĉke

tehnologije u projektiranju organizacija

3. Glavne tematske cjeline DIO1. ORGANIZACIJA I ORGANIZACIJSKO

PROJEKTIRANJE:TEMELJNE POSTAVKE

1. Definicija, shvaćanje i prepoznavanje organizacijskih procesa.

2. Razrada, analiza osnovnih vrsta organizacijskih procesa.

3. Razrada i primjena koraka ili faza u projektiranju procesa.

4. Horizontalna i vertikalna organizacija, ţivotni ciklus

organizacije

5. Odluĉivanje u organizaciji i projektni menadţment

organizacije, te pristupe projektiranja organizacije

6. Elektroniĉko poslovanje.

7. Organizacijska kultura

8. Upravljanje pomoću ciljeva

9. Internetski savezi

10. Strateški savezi

11. Rad na daljinu

DIO 2. POSUPAK PROJEKTIRANJA ORGANIZACIJA

1. Postupci projektiranja organizacije

2. Logiĉke razine postupka projektiranja organizacija (strateška,

taktiĉka razina, operativna razina

3. Kronološke faze postupka projektiranja organizacija,

4. Projektiranje struktura i postupaka

5. Projektiranje organizacijske zajednice [korporacije]

Projektiranje redoslijeda odvijanja poslova

23

6. Taktiĉka razina

7. Projektiranje odnosa

8. Projektiranje sustava upravljanja

9. Projektiranje strukture upravljanja

10. Projektiranje odnosa izmeĊu proizvodnih ĉimbenika

11. Projektiranje komunikacijskih odnosa

12. Uspostava odnosa prema organizacijskoj okolici

13. Projektiranje organizacijskih procedura

14. Projektiranje proizvodnih sredstava

15. Kronološke faze postupka projektiranja organizacija

16. Praćenje primjene organizacijskoga projekta

17. Metode projektiranja organizacije

18. Metodologija poslovnog organiziranja u suvremenoj

organizaciji te informatiĉki kao i organski usmjerenoj

organizacijskoj praksi

19. Operativno spajanje odnosno primjena tzv. induktivne i

deduktivne metodologije u kontekstu poslovnih jedinica

20. Spajanje tokova informacija i materijalnih tokova te

strukturnih cjelina, odnosno projektiranje procesa i strukture u

okviru jedinstvene metodologije.

21. Sredstva organizacijskog projektiranja

22. Organizacijska sredstva kao materijalna i nematerijalna

pomagala te obrasci prikazivanja i mjerenja organizacijskog

stanja

23. Pismena, usmena, grafiĉka i tabelarna sredstva

24. Shvaćanje i korištenje dijagrama tokova, organigrama, statuta,

opisa radnih mjesta, razliĉitih vrsta, sredstava, obrazaca i

pratećih vještina projektiranja organizacije.

DIO3. PROJEKTIRANJE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE.

1. Definiranje, prepoznavanje i oblikovanje subjekata i objekata

projektiranja organizacijske strukture

2. Projektiranje strukture voĊenja organizacije

3. Projektiranje organizacijske strukture tj. projektiranje strukture

u odnosu na funkcionalno odreĊene entitete organizacijske

strukture

4. Projektiranje elemenata strukture.

24

Opis aktivnosti:

% ukupnog

rada:


Predavanja

Vjeţbe

Seminarski radovi

60 %

20 %

20 %


ocjene:


Seminarski rad

1. kolokvij

2. kolokvij


nastavi

Vjeţbe

25 %

30 %

30%

5%

10%


8. Grbavac V. i Grbavac J., (2013), Projektiranje organizacije,


7. Dopunska literatura 1. Kapustić, S., (1991), Organizacijska teorija, Informator,

Zagreb,

2. White, W., (2003), Organisational Methodology, Insight,

Cambridge Mass

3. Friedsick, W., (2001), Aufbau und Ablauf Organisation,

Heino-Verlag, Munchen

4. Frese, E., (2000), Grundlagen er Organization: Komncept-

Prinzipen-Strukturen, Gabler, Wiesbaden

25

Naziv kolegija

KOMUNIKOLOGIJA ORGANIZACIJA

Opći podaci



organizacija

Godina II/1



ECTS – bodovi 10




Cilj ovog kolegija je omogućiti studentima stjecanje dodatnih znanja s podruĉja odnosa s javnošću,

prilagoĊenih djelovanju u korporativnom okruţju te temeljno razumijevanje drugih srodnih disciplina

s kojima se struĉnjaci za odnose s javnošću susreću u korporativnom djelovanju. Moderni društveni i

trţišni procesi iziskuju pomirbu privatnih i javnih interesa, odnosno usklaĊivanje interesa korporacije

i opće javnosti. Budući da u tim procesima upravo odnosi s javnošću imaju kljuĉnu ulogu, temeljna

zadaća kolegija je omogućiti studentima razumijevanje uloge organizacije na trţištu, vaţnosti njezine

interne i eksterne komunikacije te uopće društveno odgovornog ponašanja kao uvjeta trţišnog

opstanka. Drugi dio kolegija odnosi se na mnogobrojne komunikacijske izazove unutar organizacije,

koji iziskuju poznavanje menadţerskih vještina od struĉnjaka za odnose s javnošću, kako bi mogli

upravljati internim komunikacijskim procesima. Kolegij će takoĊer studentima omogućiti

razumijevanje specifiĉnosti odnosa s javnošću u razliĉitim podruĉjima djelovanja te ih osposobiti za

primjenu posebnih korporativnih tehnika odnosa s javnošću.


- Novi trţišni izazovi i funkcioniranje korporacija u doba globalizacije

- Organizacije kao sustavi

- Interno komuniciranje – vrste komunikacije s djelatnicima

- Strateško komuniciranje u organizaciji

- Komunikacija s trţištem

- Korporativne vrijednosti i organizacijska kultura

- Komuniciranje loših vijesti i promjena

- Poslovno pregovaranje

- Pisana komunikacija u organizaciji

- Usmene i vizualne prezentacije

- Upravljanje timovima

- Leadership u organizaciji

- Korporativna društvena odgovornost



zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski

rad

Terenska nastava

26






provjera znanja


Osnovna literatura

Holtz, Shel (2008.): Korporativni razgovori: vodiĉ za provedbu uĉinkovite i prikladne interne

komunikacije, HUOJ, Zagreb.

Ridderstrale, Jonas i Nordstrom, Kjell (2002.): Funky Business, Differo, Zagreb. ili

Ridderstrale, Jonas i Nordstrom, Kjell (2009.): Funky Business zauvijek, Differo, Zagreb.

Rouse, Sandra i Michael (2005.): Poslovne komunikacije, Masmedia, Zagreb.

Dodatna literatura

Tomić, Zoran: Odnosi s javnošću – teorija i praksa, Synopsis, SarajevoZagreb,

2008.

M. J. Hatch (2006) Organization theory: Modern, symbolic, and postmodern

perspectives, 2nd ed. Oxford, UK: Oxford University Press.

M. Schultz, M. J. Hatch i M. H. Larsen (2000) (ur.) The Expressive Organization: Linking

Identity, Reputation, and the Corporate Brand. Oxford and New York: Oxford University

Press.









izvedbe programa





zadaće programa


Polaganje ispita.



bodova.





27

Naziv kolegija

MENADŢMENT

Opći podaci



organizacija

Godina II/I



ECTS – bodovi 10




Ovladati znanjem i metodama menadţmenta i upravljanja organizacijama na principima

menadţmenta. Znanstvenim projektima istraţivati podruĉja, sadrţaje, aspekte i probleme u

menadţmentu.


- Funkcije menadţmenta

- VoĊenje

- Organizacija

- Komuniciranje i informiranje u organizaciji

- PredviĊanja i prognoze u menadţmentu

- Menadţersko odluĉivanje

- Menadţerska etika i kontrola

- Strateški menadţment

- Menadţment ljudskih resursa

- Menadţment dogaĊaja

- Menadţment projekata

- Krizni menadţment

- Menadţment kvalitete

- Inovacijski menadţment

- Menadţment znanja

- Procesni menadţment

- Menadţment okoliša

- Menadţment promjena



zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije

Radionice Mentorski

rad

Terenska nastava

28






provjera znanja


Osnovna literatura

- Gutić D., Matković I., 2013, Osnove menadţmenta, udţbenik Fakulteta društvenih znanosti dr.

Milenka Brkića, Bijakovići, MeĊugorje

- Donnely J.H., Gibson L.R., Ivancevics J.M., 1995, Fundamentals of Management, Irwin

Dopunska literatura

- Fink S., 2000, Crisis Management, Universe

- Dressler S., 2004, Strategy, Organization and Performance Management: From Basics to Best

Practices, Universal Publishers, Florida

- Fernandez I.B., Sabherwal R.,2010, Knowledge Management: Systems and Processes, M.E. Sharpe

- Hill C.W., Jones R.G.., 1998, Strategic Management Theory, An Integral Approach, Forth

Edition, Houghton Mifflin Company

- Koslowski, P. (ur.), 2010, Elements of a Philosophy of Management and Organization,

Springer-Verlag, Heidelberg

- Manahan G.,2000, Management Decision Making, Cambridge University Press

- Schwaninger M.,2009, Intelligent Organization, Springer









izvedbe programa





zadaće programa


Polaganje ispita.



bodova.





29

Naziv predmeta: ORGANIZACIJA POSLOVNIH SUSTAVA


Broj sati tjedno:1+2+3 Akademska godina: 2015/2016

Studijski program: Doktorski studij : INFORMATIKA I ORGANIZACIJA

Nositelj: Dr. Vitomir Grbavac

Sunositelj:

1. Cilj predmeta: Osnovni cilj modula je upoznati polaznike s organizacijom

suvremenih poslovnih sustava, kako na teorijskoj, tako i na

praktiĉnoj razini sa znanjima vezanim za organizaciju poslovnih

sustava poduzeća.

Usvajanje znanja o temeljnim znaĉajkama suvremenih poslovnih

sustava, vezanih uz znanstvenu organizaciju rada i metodologiju,

te tehniku i kulturu organiziranja.

Usvajanje znanja o suvremenim tendencijama razvoja poslovnih

organizacija.

Usvajanje znanja vezanih uz organizacijsku moć i kulturu

poslovnog organiziranja.

Razumijevanje ĉimbenika koji utjeĉu na oblikovanje poslovne

organizacije

Stjecanje znanja vezanih uz vrste organizacijskih struktura.

Savladavanje znanja vezanih uz organizaciju poslovanja poĉevši

od: njenog pojma, definicije strukture ekonomske moći, kulture,

veliĉine i organizacije poslovne komunikacije korporacija

Oblika i vrsta organizacije poslovanja, modele organizacije i

organizacijske strukture, te ĉimbenike oblikovanja organizacije:

unutarnje i vanjske

Visoka tehnologija i njezin utjecaj na organizaciju. Oblikovanje

organizacijske strukture, Vrste organizacijskih struktura.

Suvremeni trendovi u oblikovanju organizacije. Organizacija

materijalnih ĉimbenika. Upravljanje ljudskim potencijalima.

Organizacija razĉlanjivanja i grupiranja zadataka. Organizacija

funkcija. Organizacija radnih mjesta. Organizacija upravljanja i

menadţmenta. Organizacija vremenskog redoslijeda obavljanja

poslova. Organizacijska dinamika. Organizacijske promjene.

Organizacijska kultura. Sukobi u organizaciji. Poduzeće,

poduzetništvo i poduzetnik. Pravni oblici poduzeća, oblici

integracije poduzeća. Modeli organizacije poslovnih funkcija

Specifiĉnosti organizacije svake poslovne funkcije. Organizacija

infrastrukturnih sluţbi. Prikazivanje organizacije poduzeća.

Organizacijska sredstva. Svaki student u okviru znanstvenog

projekta obraditi će na primjeru iz prakse zajedno sa profesorom

konkretnog sluĉaja primjenu teorije u praksi.

Student stjeĉe teoretska i posebno praktiĉna znanja neophodna za

organiziranje i funkcioniranje poslovnih subjekata u

30

gospodarstvu.

2.Ishodi uĉenja: Usvajanje znanja o temeljnim znaĉajkama suvremenih poslovnih

oblika, vezanim uz organizaciju poslovanja poduzeća, njihovih

kultura i komunikacije

Usvajanje znanja o suvremenim tendencijama u razvoju

organizacije poduzeća.

Usvajanje znanja vezanih uz organizacijsku moć i kulturu

poslovanja poslovnih organizacija.

Usvajanje znanja vezanih uz ĉimbenike koji utjeĉu na

oblikovanje poslovanja gospodarskih organizacija

Usvajanje znanja vezanih uz vrste i bonitet organizacijskih

struktura poduzeća.

Usvajanje znanja vezanih uz suvremene tendencije u

organiziranju poslovanja poduzeća

Usvajanje znanja vezanih uz organizacijsku kulturu i njene

vrste/modele u korporacijama.

3. Glavne tematske cjeline DIO I. Organizacija i organizacijske poslovanja poduzeća

DIO II. Suvremene tendencije u razvoju organizacije poslovanja u

gospodarstvu

DIO III. Ĉimbenici oblikovanja poslovnih organizacija

DIO IV. Organizacija i organizacijske strukture poslovnih

gospodarskih organizacija

DIO V. Suvremeni trendovi u razvoju organizacije poslovanja

DIO VI. Organizacija i organizacijska kultura gospodarskih

asocijacija

Opis aktivnosti:

% ukupnog

rada:


Predavanja

Seminarski radovi

70 %

30 %


ocjene:

31


Seminarski rad

1. kolokvij

2. kolokvij

Prisutnost i aktivnost na nastavi

30 %

30 %

30%

10%


9. Grbavac V. i Grbavac J.,( 2013), Osnove organizacije,


10. Grbavac V. i Grbavac J., (2013), Projektiranje organizacija,


7. Dopunska literatura 1. Kapustić, S., (1991), Organizacijska teorija, Informator,

Zagreb,

2. White, W.( 2003), Organisational Methodology, Insight,

Cambridge Mass

3. Frese, E., (2000), Grundlagen der Organization: Komncept-


32

Naziv predmeta: KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI


Broj sati tjedno:

1+3+3

Akademska godina: 2015/16



Sunositelj:

1. Cilj predmeta: Osnovni cilj modula je upoznati polaznike na teorijskoj i praktiĉnoj

akademskoj razini sa raĉunalnim komunikacijskim sustavima i

mreţama, te vještinama, nuţno potrebitim u suvremenom

poslovanju.

U tu svrhu danas na globalnom komunikacijskom prostoru postoje

raspoloţivi komunikacijski alati kojim valja teorijski i praktiĉno

ovladati u smislu njihovog korištenja u realnom svijetu ljudskih

komunikacija

Stoga, informacijsko-komunikacijska pismenost i osobne vještine

vezane uz kompjutorske komunikacije resurse su u fokusu

izuĉavanja ovog predmeta.

2. Ishodi uĉenja Nakon odslušanog kolegija student će spoznati:

Strukturu i arhitekturu komunikacijskih sustava u globalnoj

strukturi info sustava

Spektar suvremenih komunikacijskih sredstava i tehnika

Telekomunikacijske standarde, reţime i organizaciju

komunikacija

Elektroniĉke sastanke: njihovu prirodu, mogućnosti i ograniĉenja

Ulogu ljudskog faktora u komunikacijama

Vaţnost menadţmenta u komunikaciji

Razvoj elektroniĉkih komunikacija i publikacija na internetu i

globalni razvoj interneta

Elektroniĉko poslovanje kroz njegovu genezu i strukturu

Suvremene komunikacije gospodarskih sustava

Informacijsko-tehnološku revoluciju i

suvremene komunikacijske sustave

3. Glavne tematske jedinice: 11. Poloţaj i pozicija komunikacijskih sustava u strukturi info sustava

12. Komunikacijski sustavi u izgradnji informacijskog društva:

(globalno i nacionalno)

13. Suvremena komunikacija: sredstva i tehnike

14. Podatkovne komunikacije i sredstva

15. Telekomunikacijski standardi i organizacije

16. Funkcionalni aspekti raĉunalne osnove komunikacijskih sustava

17. Reţimi ostvarivanja telekomunikacija

18. Osobna komunikacija i usluge

33

19. Raznovrsnost spektra osobnih komunikacija i usluga

20. Elektroniĉki sastanci: priroda i mogućnosti

21. Uloga ljudskog faktora u komunikaciji

22. Suvremene komunikacije u funkciji poslovnog upravljanja

23. Komunikacijski sustavi

24. Razvoj elektroniĉkih komunikacija i publikacija na Internetu

25. Razvoj elektroniĉkog poslovanja: geneza i struktura

26. Globalni dosezi razvoja interneta: mogućnosti, ograniĉenja i

rješenja

27. Informacijska znanstveno-tehnološka revolucija na poĉetku

21.stoljeća

28. Virtualna globalizacija i post modernistiĉko društvo

29. Sustavi javnog komuniciranja

30. Aplikacije suvremenih komunikacija

31. Distribucijske liste

32. Elektroniĉko uĉenje

33. Okolina informacijskih sustava

34. Upravljanje i odluĉivanje kao komponente informacijskih sustava

35. Utjecaj raĉunala na organizaciju i pojedinca

36. Koncepcija planiranja informacijskih sustava

37. Karakteristike kompjutorski integriranih informacijskih sustava

38. Razvoj ţivotnog ciklusa informacijskih sustava

39. Organizacija i izbor ureĊaja za kompjutorsku obradu podataka

40. Upravljaĉki info sustavi

41. Perspektive razvoja kompjutorske

obrade podataka

Opis aktivnosti:

%


Predavanja

Vjeţbe

Seminarski radovi

60 %

20 %

20 %

34

Opis aktivnosti %


Seminarski rad

Kolokviji


Vjeţbe

15 %

60 %

5%

20%


11. Grbavac V. i Grbavac J., (2008), Komunikacijski sustavi, DOIK,

Zagreb

Dopunska literatura

1. Ray Horak, (2007),Telecommunications and Data Communications

Handbook, JW&Sons, Inc. Hoboken, New Jersey

12. August E. Grant & Jannifer H. Meadows, (2010), Communications

update and fundaments, 12th edition, Elsevier Inc., Oxford

35

Naziv predmeta: TEORIJA SUSTAVA

Godina: II Semestar: IV Broj ECTS kredita: 10

Broj sati tjedno: 1+3+3 Akademska godina: 2015/16.


Nositelj:

1. Cilj predmeta: Osnovni cilj modula je upoznati studente s osnovama Teorije

sustava, kao interdisciplinarnog podruĉja koje prouĉava relacije /

meĊuodnose sustava kao cjeline, kroz opći sustavski pristup,

metodologiju sustavske analize, formalizaciju sustava, kibernetsko

upravljanje sustavom i metode modeliranja dinamike sustava.

Usvajanje sustavskog naĉina razmišljanja i sustavske metodologije

temeljni je preduvjet za razumijevanje i uspješnu primjenu modernih

metoda i tehnika u voĊenju sloţenih projekata, te analizi i

projektiranju sloţenih sustava općenito, a posebno proizvodnih,

poslovnih i informacijskih sustava.

2.Ishodi uĉenja: 1. grafiĉki modelirati i formalizirati ponašanje sustava

2. grafiĉki modelirati i formalizirati strukturu sustava

3. izvršiti analizu pouzdanosti sustava

4. izvršiti vremensku analizu ponašanja sustava

5. primijeniti metodu crne kutije i heuristiĉki pristup pri

provedbi sustavske analize konkretnog sustava, s ciljem traţenja

mogućnosti poboljšanja funkcija sustava

6. primijeniti sustavska naĉela i sustavsku metodologiju pri

analizi i rješavanju problema sloţenih sustava u razliĉitim

podruĉjima, a posebno na podruĉju informacijskih sustava

7. razlikovati kriterije za primjenu klasiĉnog i sustavskog

pristupa, te njihove organizacijske i metodološke aspekte, pri

rješavanju problema postojećih ili definiranju novih sustava

8. razviti simulacijski model i analizirati ponašanje dinamiĉkog

sustava primjenom metode i alata sustavske dinamike

9. razviti simulacijski model i analizirati stanja dinamiĉkog

sustava primjenom metode i alata Petrijevih mreţa

Glavne tematske cjeline Dio I. Uvod u teoriju sustava

1. Uvod. Nastanak i razvoj. Opće teorije sustava. Sustavska naĉela.

Metodologija.

2. Temeljna svojstva klasiĉnih metoda. Sustavske metode i njihove

prednosti.

Dio II. Temeljne značajke sustava.

3. Definicija sustava. Okolina sustava. Sustavi i podsustavi. Struktura

sustava. Vrste sustava.

4. Sustavska analiza u istraţivanju i rješavanju sloţenih problema.

Klasiĉni i sustavski znanstveni pristup.

36

5. Formalizacija strukture sustava. Formalizacija ponašanja sustava.

Modeli i modeliranje.

6. Vremenska analiza sustava. Kibernetsko upravljanje sustavom.

Teorija kaosa. Pouzdanost sustava.

7. Petrijeve mreţe. Sustavska dinamika.

Opis aktivnosti:

% ukupnog rada:


Predavanja

Seminarski radovi

70 %

30 %


ocjene:


Seminarski rad

Kolokvij (I + II)


nastavi

25 %

30 % + 30%

15%


7. Radošević, D. Osnove teorije sustava. Nakladni zavod Matice

hrvatske, Zagreb, 2001.

8. Uzelac, J. Kibernetsko upravljanje poslovnim sustavom.

Ekonomski fakultet, Rijeka, 2002.


9. Bertalanffy, von L. General System Theory. George Braziller,

New York, 1968.

10. Srića, V. Uvod u sistemski inţenjerig. Informator, Zagreb, 1988.

11. Ĉerić, V. Simulacijsko modeliranje. Školska knjiga, Zagreb, 1993.

37

Naziv predmeta: KORPORATIVNE KOMUNIKACIJE


Broj sati tjedno:

1+2+3

Akademska godina:

2015/16

Studijski program: Doktorski studi INFORMATIKA I ORGANIZACIJA

Nositelj : Dr. Vitomir Grbavac

Sunositelj:

1. Cilj predmeta: Osnovni cilj modula je upoznati polaznike na teorijskoj i praktiĉnoj

akademskoj razini sa vrstama korporativnih komunikacijama, te

vještinama koje su nuţno potrebite u suvremenom poslovanju

poslovnih organizacija.

Usvajanje znanja o temeljnim znaĉajkama suvremenih

komunikacijskih procesa u raznim poslovnim organizacijama i

kulturama

Usvajanje znanja o modelima i oblicima komunikacija

Usvajanje znanja vezanih uz uspješnost komuniciranja

Razumijevanje komuniciranja u raznim kontekstima

(interpersonalno, medijski, metakomunikacijski, timski rad

i sl.)

Stjecanje znanja za potrebe educiranog komuniciranja u timu

Usvajanje znanja vezanih uz strateško komuniciranje u poslovnoj

organizaciji/korporaciji.

Ovladati raspoloţivim komunikacijskim alati koji egzistiraju na

globalnom komunikacijskom prostoru, kojima treba teorijski i

praktiĉno ovladati u smislu njihovog korištenja u današnjem svijetu

ljudskih komunikacija u poslovnim organizacijama/korporacijama.

2. Ishodi uĉenja: Upoznati se s raznim oblicima komunikacija, komunikacijske kulture

i strategijama komuniciranja u organizaciji

Upoznati se s elementima uspješnog komuniciranja

Kako uspješno komunicirati u raznim prilikama (timski rad,

sudjelovanje na struĉnim skupovima, prezentacija struĉnih djela i sl.)

Donijeti ispravan osobani stav o izboru vrste medija za komunikaciju

u raznim kontekstima

Savladati tehnike strateškog komuniciranja u poslovnim

komunikacijama

Upoznati se sa strukturom i organizacijom suvremenih komunikacija

poslovnih sustava

Savladiti i koristiti osobne vještine suvremene komunikacije u

sloţenom komunikacijskom prostoru na nacionalnom i

internacionalnom nivou

Upoznati suvremene informatiĉke tehnologije u funkciji

komunikacijskih procesa

3. Glavne tematske cjeline Dio I. Znanstvene, organizacijske, kulturološke i strateške znaĉajke i

perspektive korporativnih komunikacija

1. Znanstveno-teorijska utemeljenost suvremenih komunikacija kao

znanstvene informacijske i komunikacijske discipline

2. Korporativne komunikacije i organizacije

3. Modeli i oblici korporativnih komunikacija

38

4. Korporativna kultura i komunikacija

5. Komunikacije i strategijske odrednice korporacija

Dio II. Uspješnost korporativnih komuniciranja

6. Kreiranje ideja i struktura

7. Makroaspekti i mikroaspekti pisanja

8. Vaţnost pisanih komunikacija u poslovnim korporacijama

9. Usmena/govorna komunikacija i vizualna prezentacija korporacija

10. Korporativni sastanci i pregovori

Dio III. Poslovne komunikacije i korporacije

11. Vodstvo i moć u komunikacijama

12. Komuniciranje imidţa i konkurentska sposobnost

13. Komuniciranje bez granica

14. GraĊa i geometrija sustava društvenog informiranja

/komuniciranja

Dio IV. Aplikacija suvremenih komunikacija

15. Suvremene komunikacije poslovnih organizacija/korporacija

Opis aktivnosti:

% ukupnog rada:

4. Naĉin izvoĊenja nastave: Predavanja

Vjeţbe

Seminarski radovi

60 %

20 %

20 %


ocjene:


Seminarski rad

1. kolokvij

2. kolokvij


nastavi

Vjeţbe

25 %

30 %

30%

5%

10%


13. Grbavac V. i Grbavac J., (2013), Korporativne komunikacije,


7. Dopunska literatura 1. Plenković Mario (1998), Poslovna komunikologija, Barbat, Zagreb

2. Elezović S. (2005), Antropologija komunikacija, HKD, Zagreb

39

Naziv predmeta: TEORIJA RIZIKA I METODOLOGIJA ODLUČIVANJA


Broj sati tjedno: 1++2+3 Akademska godina: 2015/2016



Sunositelj:

1. Cilj predmeta: Osnovni cilj modula je upoznati polaznike sa postulatima teorije

rizika i metodologijom odluĉivanja u poslovnim organizacijama tj.

poduzećima. U tom kontekstu studenti će se ovladati sa teorijskim i

praktiĉkim aspektima kako teorije rizika, tako i poslovnih rizika i

njihovih uzroka, te politikom upravljanja rizicima u svjetlu

donošenja pravovremenih odluka.

Vaţan segment modernog menadţmenta ogleda se kroz sustav

donošenja odluka odnosno metodologiju odluĉivanja, a ona se kao

takva dijeli na svoj egzaktni i neegzaktni dio tj. na egzaktne i

neegzaktne metodologije. Neegzaktne metodologije prognoziranja,

kao i metode manipuliranja nesigurnostima poslovnih organizacija

bitna su sastavnica suvremenog poslovanja gospodarskih subjekata

što u uvjetima sve prisutne globalizacije postaje uvjet bez kojeg se

ne moţe poslovati niti na nacionalnom, a niti na

internacionalnom/globaliziranom trţištu.

Usvajanje znanja o temeljnim znaĉajkama suvremenih poslovnih

rizika, vezanih uz teoriju rizika i metodologiju odluĉivanja, vaţna su

saznanja koja treba primijeniti u politici upravljanja suvremenim

poduzećima, pa stoga poznavanje akademskih postulata te teorije

postaje imperativ suvremenog obrazovnog sustava

2.Ishodi uĉenja: Nakon odslušanog i poloţenog ispita studenti će ovladati znanjima i

vezanim uz:

Teorijske postulate teorije rizika u smislu poznavanja metodologije i

tehnike

Vrste rizika i naĉine njegovog otklanjanja u poslovnoj praksi

Metodologije donošenja odluka u poslovnim organizacijama, te

primijeni one koje su primjerene odreĊenoj poslovnoj praksi

Menadţmet poslovnih gospodarskih sustava i apliciranih

informacijskih sustava, koji se zrcale iz njihovog konteksta

40

3. Glavne tematske cjeline DIO I. TEORIJA RIZIKA

1. Riziko, pojam i definicija

2. Politika rizika: vrste i karakteristike

DIO II. METODOLOGIJE ODLUĈIVANJA

1. Egzaktne metode odluĉivanja

2. Neegzaktne metode odluĉivanja

3. Kibernetiĉka metoda odluĉivanja

4. Metode prognoziranja

5. Metoda manipuliranja nesigurnostima.

DIO III. MENADŢMET SUSTAVI

1. Upravljaĉki sustavi

2. Sustavi za podršku odluĉivanju

3. Ekspertni sustavi

4. Inteligentni sustavi

Opis aktivnosti:

% ukupnog rada:


Predavanja

Seminari

65 %

35 %


ocjene:


Seminari

1. kolokvij

2. kolokvij


30 %

30 %

30%

10 %


14. Grbavac V. i Grbavac J., (2013), Teorija rizika i metodologija

odluĉivanja, Nastavni materijali, Skripta, 1. izdanje, DOIK, Zagreb

15. Grbavac V. i Grbavac J., (2013), Projektiranje organizacija,


7. Dopunska literatura 4. White, W., (2003), Organisational Methodology, Insight,

Cambridge Mass

5. Frese, E.,(2000), Grundlagen der Organization: Komncept-


41

www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići

Naziv kolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina III/5

Ime nositelja

kolegija/nastavnika

Drugi nastavnik

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:

ECTS – bodovi 10

Broj sati posemestru 2+3+3

Preduvjetizaupiskolegija Nema

Opće i specifiĉnekompetencije:

Studenti stjeĉu odreĊena i precizna teorijska znanja i praktiĉnu osposobljenost za pripremanje i

izradu doktorske disertacije. Bitiće sposobni pretraţivati (prikupljati podatke iz elektronskih i

tiskanih izvora), kritiĉki promišljati, razumjeti i znati se koristiti znanstvenim radovima. Moći će

primjenjivati znanastveni stil pisanja, ovladatiće argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova,

diskusijom i interpretacijom rezultata, izvoĊenjem zakljuĉaka, ispravnim strukturiranjem radova,

organiziranjem rukopisa te usmenim prezentiranjem saopštenja prema svjetskim metodološkim

standardima APA sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditi će osjetljivost za

etiku u znanstvenom stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.

Okvirnisadrţajkolegija:

Modeli doktorskih disertacija

Struktura doktorskih disetacija.

Baze podataka, korisnenje e-lokacija.

Definiranje središniih istraţivaĉkih pitanja.

Razvijanje teksta i upravljanje procesom pisanja.

Planiranje radnje kao cjeline - makrostruktura, idejni projekt.

Organizacijapoglavlja -mikrostruktura, podjela poglavlja u odjeljke, formuliranje naslova.

Izrada studijskog projekta istraţivanja.

Organizacija istraţivanja.

Iskazivanje i interpretacija rezultata istraţivanja (brojĉano, tabliĉno, grafiĉki i statistiĉkim

mjerama).

Organizacija rukopisa za tisak.

Izrada ekspozea, prezentacije i postupak obrane disertacije.

PreraĊivanje i objavljivanje disertacije kao znanstvene monografije.

Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i struĉnih radova.

Etika znanstvenog radnika i autorska i izdavako pravo.

NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-uĉenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava

Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeniispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktiĉni rad

Osnovnaliteratura:

1. Dunleavy, Patrick (2007). Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti.

Sveuĉilištaeu Zagrebu.

2. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007). Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljskifakultet.

Dodatna literatura:

Finci, Ţak; Finci Leo I Finci Rudi (1992), Magisterij i doktorskadisertacija. Sarajevo: “Svjetlost“

42

Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo

unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Jokić, Maja (2005). Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb: Sveuĉilišna

knjiţara.

Kleut, Marija (2008): Naučnodelo od istraživanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.

Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologijai zrade naučnog teksta. Podgorica: CID.

Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraživati i objavljivati. Zagreb:

Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor.

Oraić Tolić, Dubravka (2011). Akademskopismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.

Silobrĉić, Vlatko (2003). Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska

naklada.

Suzić, Nenad (2010). Pravila pisanja znanstvenog rada. - APA i drugistandardi. Banja Luka: XBS.

Šamić, Midhat (1990). Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.

Provjeraz nanja i polaganje ispita:


se tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije

izlaska na završni ispit studenti su duţni uraditi

projek tistraţivanja, izvesti istraţivanje i napisati

izvještaj istraţivanja i rad za objavljivanje, analizu

monografije i prikaz monografije. Završni ispit je

usmeni.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti

izvedbe programa:

Tijekom semestra bitiće izvršena kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na

oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te

postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obvezestudenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada projekta

istraţivanja, izvoĊenje istraţivanje i pisanje

izvještaja istraţivanja, pisanje ĉlanka za

objavljivanje, seminarskog rada u vidu analize

znanstvene monografije po protokolu analize,

polaganje ispita.

Vrjednovanje radastudenata i izvoĊenje

ocjene:

Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova

Izrada projekta istraţivanja – 10 bodova

Izrada izvještaja istraţivanja – 10 bodova

Izrada ĉlanka za objavljivanje – 10 bodova

Analiza znanstvene monografije – 10 bodova

Izrada ĉlanka za objavljivanje – 10 bodova

Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodovazauspjeh)

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.

d) Bodovna vrijednost svakog predmeta i rada iskazana u ECTS bodovima:

Bodovna vrijednost svakog kolegija i doktorskog rada iskazana je u u gornjim

tablicama.

e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih

područja studija:

Studenti sa drugh srodnih sveuĉilišnih poslijediplomskih doktorskih studija mogu

upisati i okonĉati ovaj studij sukladno ostvarenim ECTS bodovima na

43

poslijediplomskom sveuĉilišnom doktorskom studiju sa kojeg dolaze. Po zaprimljenoj

dokumentaciji potencijalnog polaznika, Povjerenstvo doktorskog studija utvrĊuje broj

ostvarenih ECTS bodova i studentu odreĊuje status (semestar kojeg moţe upisati), na

temelju ĉega dekan izdaje odgovarajuće rješenje.

f) način izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim da izbor treba biti usaglašen s

nastavnikom. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na poĉetku

semestra.

g) uvjeti upisa u sljedeći semestar ili tromjesečje, odnosno sljedeću godinu studija

te način završetka studija;

Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u

godinu. Ponavljanja godine ili semestra nema. Student upisuje kolegije i bodove, a

ne semestre. U jednom semestru student u naĉelu moţe upisati najviše 32 boda, ali

ako student postiţe najmanje vrlodobar uspjeh, moţe napredovati vlastitim tempom i

u semestru upisati i do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru ostvario 30

bodova, u narednom odgovarajućem (zimski, ljetni) semestru ponovno upisuje

nepoloţene kolegije i iz sljedećeg odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova,

najviše do 32. boda.

h) način izvoĎenja studija i način provjere znanja za svaki predmet:

Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti

primijenjena sva tri vida nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.

i) druga pitanja od značaja za izvoĎenje studijskog programa:

Studijski program je maksimalno uskalaĊen s organizacijom rada i dostignućima

znanosti.

Studijski program je u svim svojim elementima:

a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama

poslodavaca,

b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

c) za studijski program interes su pokazali javni sektor u cjelini i znaĉajan dio

gospodarstva.

d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.

studijski program sveuČiliŠnog...

Documents