studijski program poslijediplomskog/doktorskog...
TRANSCRIPT
STUDIJSKI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG STUDIJA
ODGOJNIH NANOSTI,
UŢE ZNANSTVENO PODRUĈJE
MENADŢMENT U OBRAZOVANJU
Akademska 2015/16 godine
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
STUDIJSKI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG STUDIJA
ODGOJNIH ZNANOSTI,
UŢE ZNANSTVENO PODRUĈJE: MENADŢMENT U OBRAZOVANJU
UVOD
Doktorski studij humanističkih/odgojnih znanosti traje tri godine i student mora sakupiti 180
ECTS tijekom studija, odnosno 60 ECTS bodova za svaku godinu. Ritam studiranja je veoma
fleksibilan. Student je duţan odslušati prema predviĎenom, minimalnom planu nastave i
konzultacija – obvezatne kolegije koji će studentu omogućiti dalje individualno koncipiranje i
praćenje studija. Studij se, zapravo, organizira po načelu individualno planirane nastave. Kod
obveznih kolegija, nastavnik za svakog studenta, sukladno njegovom prethodnom iskustvu,
stupnju i profilu obrazovanja, planira odgovarajuću literaturu, zadatke, seminare, referate i sl,
Izborne kolegije student bira sam u dogovoru s nastavnikom, s tim što se nastavnik i student mogu
dogovoriti i o nekom drugom izbornom kolegiju koji je u funkciji studija i koji zadovoljava
interese studenta. Izborni kolegij izvan nastavnog plana odobrava Vijeće
poslijediplomskih/doktorskih studija.
Osim nastavnih i drugih studijskih obveza, student moţe skupiti ECTS bodove i sudjelovanjem u
drugim oblicima znanstvenog rada:
- izlaganje na domaćem znanstvenom skupu 2 ECTS
- izlaganje na meĎunarodnom znanstvenom skupu 5 ECTS
- objavljen rad u stručnom časopisu 2 ECTS
- objavljen rad u referiranom znanstvenom časopisu 5 ECTS
- sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu (individualni program) 5 ECTS
Studenti doktorskoga studija odgojnih znanosti mogu u okviru izbornih kolegija, odabrati kolegije
s bilo kojega drugoga doktorskog studija na drugom fakultetu u zemlji i inozemstvu.
Izbor odobrava Vijeće poslijediplomskih studija temeljem relevantnosti odabranih kolegija za
studij i budući znanstveno-istraţivački profil. Pri odabiru kolegija s drugih studijskih programa
studenta savjetuju, prema potrebi, voditelj poslijediplomskog studija, voditelj smjera/modula i
mentor.
Poslijediplomski/doktorski studij MENADŢMENT U OBRAZOVANJU treba osigurati
osposobljavanje suvremenog profila doktora humanističkih/odgojnih znanosti, uţe znanstveno
područje MENADŢMENT U OBRAZOVANJU, koji će kreativno i djelatno istraţivati i
unapreĎivati stručne i znanstvene, prvenstveno menadţerske probleme, u okviru nastavnog i uopće
odgojno obrazovnog rada, posebice u stručno-razvojnim sluţbama bez kojih je nezamisliva
suvremena nastava i škola uopće. Taj profil će se moći kompetentno snalaziti i na brojnim radnim
mjestima izvan odgojno-obrazovnog/školskog sustava u uvjetima istraţivanja poduzetništva i
trţišta rada u javnom i privatnom sektoru.
Doktor humanističkih/odgojnih znanosti iz područja Menadţment u obrazovanju moći će
kompetentno organizirati, voditi i realizirati raznolika razvojna, operativna i akcijska istraţivanja,
uspješno će moći raditi na unapreĎivanju nastave, savjetodavnim poslovima, stručno-pedagoškim
poslovima u okviru stručnih sluţbi, organizaciji izvannastavnih aktivnosti i slobodnog vremena,
suradnji s roditeljima i roditeljskim organizacijama, savjetovalištima i drugim poslovima.
Plan i program poslijediplomskog/doktorskog studija Menadţment u obrazovanju provodit će
sukladno europskim standardima uvoĎenja ECTS-bodovnog sustava i promicanja europske
suradnje.
Znanstveni profil doktora odgojnih znanosti iz područja Menadţmenta u obrazovanju moţe voditi
ili biti član raznih timova u drţavnim i privatnim školama, stručno-razvojnim sluţbama
predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova, stručnim sluţbama velikih sustava,
kadrovskim sluţbama tvrtki (interna osposobljavanja, cjeloţivitno obrazovanje) raznolikim
agencijama za specijalističku izobrazbu kao i u drugim ustanovama (industrija, trţište rada,
učenički domovi, umirovljenički domovi, penološke ustanove...) centrima za kulturu, ustanovama
za organizaciju slobodnog vremena, muzejima, galerijama, kazalištima lutaka i dječjim
kazalištima, vojnim učilištima i novačkim centrima, bolnicama, socijalnim sluţbama,
školama/ustanovama za djecu s posebnim potrebama, nakladničkim tvrtkama, u različitim
medijima, upravljanju prosvjetnim ustanovama, vjerskim školama, sluţbama za profesionalno
usmjeravanje i orijentaciju, organizaciji odgojnog i obrazovnog rada u andragoškim ustanovama,
ljetovalištima, savjetovalištima, znanstvenim i istraţivačkim organizacijama...
Opći podaci:
a) stručni i akademski naziv i stupanj koji se stječe završetkom studija;
Poslijediplomski/doktorski studij Menadţment u obrazovanju organiziran je kao jednopredmetni
studij.
Završetkom poslijediplomskog/doktorskog studija Menadţment u obrazovanju stječe se
akademski naziv:
"doktor iz područja odgojnih znanosti, uţe znanstveno područje – MENADŢMENT U
OBRAZOVANJU".
b) uvjete za upis na studijski program;
Uvjeti za upis na studij je završen diplomski/magistarski studij odgovarajuće struke,
ili, po ranijem sustavu završen četverogodišnji studij odgovarajuće struke o čemu
odlučuje povjerenstvo u sastavu: prodekan za nastavu (predsjednik), pročelnik i tajnik
nadleţne katedre i rješenja kojeg potpisuje dekan Fakulteta.
Studij mogu upisati i pristupnici koji, prema ranijem sustavu, imaju specijalizaciju ili
znanstveni magisterij odgovarajuće struke, o čemu odluku donosi dekan na prijedlog
navedenog povjerenstva.
c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;
Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u narednoj tablici.
NASTAVNI PLAN POSLIJEDIPLOMSKOG SVEUĈILIŠNOG STUDIJA DRUŠTVENIH ZNANOSTI
Studijski program D02MUO: MENADŢMENT U OBRAZOVANJU
NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK
I. SEMESTAR
Teorije škola 1 3 3 10 Obvezni
Metodologija istraţivanja u odgojnim
znanostima 1 3 3 10 Obvezni
Didaktičke teorije 1 2 3 10 Izborni
(1 od 2)
Inkluzija u nastavi 1 2 3 10
II. SEMESTAR
Menadţment u obrazovanju 1 3 3 10 Obvezni
Primjena statistike u znanstvenim
istraţivanjima 1 3 3 10 Obvezni
Ekonomika obrazovanja 1 2 3 10 Izborni
(1 od 2)
Informatika u obrazovanju 1 2 3 10
III. SEMESTAR
VoĎenje i rukovoĎenje u školi 1 3 3 10 Obvezni
Školsko zakonodavstvo i upravljanje 1 3 3 10 Obvezni
Školski sustavi 1 2 3 10 Izborni
(1 od 2)
Cjeloţivotno obrazovanje 1 2 3 10
IV. SEMESTAR
Programiranje i praćenje nastavnog rada 1 3 3 10 Obvezni
Mjerenje i vrjednovanje nastavnog rada 1 3 3 10 Obvezni
Upravljanje intelektualnim kapitalom 1 2 3 10 Izborni
(1 od 2)
Interakcija i komunikologija u obrazovnom
procesu 1 2 3 10
V. SEMESTAR
Metodologija izrade i obrana studijskog
projekta 3 3 6 20 Zajednički
Akademske vještine 2 3 3 10 Zajednički
VI. SEMESTAR
Konzultativno-mentorski rad 0 # 5 20 Mentorstvo Mentor
Obrana doktorskog rada 10 Obrana Povjerenstvo za obranu rada
(imenuje Senat Sveučilišta)
d) Bodovna vrijednost svakog predmeta i doktorsko rada iskazana u ECTS bodovima;
Bodovna vrijednost svakog kolegija i doktorskog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj
tablici.
e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih područja studija;
Uvjeta za prelazak na studij MENADŢMENT U OBRAZOVANJU s drugih studija odgojnih,
humanističkih i društvenih znanosti nema, s tim što na temelju zahtjeva za prelazak,
Povjerenstvo za priznavanje ispita utvrĎuje priznate ispite i studentu odreĎuje status (semestar
kojeg moţe upisati), na temelju čega dekan izdaje odgovarajuće rješenje.
f) način izbora predmeta iz drugih studijskih programa;
Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim ada izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra
studija odgojnih, humanističkih ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s
obveznim kolegijima na početku semestra.
g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjesečje, odnosno sljedeću godinu studija te način
završetka studija;
Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu.
Ponavljanja godine ili semestra nema. Student praktično upisuje kolegije i bodove, a ne
semestre. U jednom semestru student u načelu moţe upisati najviše 32 boda, ali ako student
postiţe najmanje vrlodobar uspjeh, moţe napredovati vlastitim tempom i u semestru upisati i
do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru ostvario 30 bodova, u narednom
odgovarajućem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoloţene kolegije i iz sljedećeg
odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32. boda.
h) način izvoĎenja studija i način provjere znanja za svaki predmet i
Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti
primijenjena sva tri vida nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.
i) druga pitanja od značaja za izvoĎenje studijskog programa.
Studijski program je maksimalno uskalaĎen s organizacijom rada i dostignućima znanosti
Studisjki program je u svim svojim elementima
a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavaca,
b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,
c) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni
sektor u cjelini i značajan dio gospodarstva.
d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.
NASTAVNI PROGRAMI
Nastavni programi, koji slijede su uglavnom okvirnog karaktera i iz njih bi nastavnici trebali
uraditi vrlo pragmatične syllabuse, izvedbene oblike s jasnim datumima i sadrţajima rada,
realizacijom odreĎin tema, sadrţaja, metoda i oblika rada. Razlog je u činjenici što je ZNV Fakulteta
usvojilo zaključak kojim obvezuje sve nastavnike koji rade na trećem ciklusu da nastavu organiziraju
na načelima individualno planirane nastave. To znači da se nastava organizira i planira prema svakom
studentu, ovisno o njegovom prethodnom obrazovanju, stručnoj spremi, iskustvu i interesima koje
pokazuje.
Stoga za neke izborne kolegije nisu ni uraĎeni nastavni programi. Tek kad se student opredijeli
nastavnik će u razgovoru sa studentom odrediti dubinu i širinu sadrţaja kolegija za kojeg se student
opredijeli.
Osim navedenih izbornih kolegija student III ciklusa moţe birati i kolegije izvan ponuĎenih ili
ponuditi neki svoj raniji rad, na ocjenu kao izborni kolegij.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: TEORIJE ŠKOLE
Šifra kolegija: DSMO01 Status kolegija: Obvezni
Opći podaci:
Studijski program D02MO: MENADŢMENT U OBRAZOVANJU Ciklus III.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika Godina I.
Ime suradnika na
kolegiju - Semestar I.
Bodovna vrijednost i način izvoĎenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Stjecanje operativnih znanja i sposobnosti iz područja teorije škole, kompleksnog programiranja,
praćenja i vrjednovanja odgojnog i obrazovanog rada škole.Teorijska i praktična osposobljenost
studenata da samostalno primjenjuju odgovarajuće metode i tehnike u djelotvornom, kompleksnom
programiranju i vrjednovanju sveukupnog teorijskog pristupa školi kao društvenoj instituciji.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod u teorije škole. Začeci teorije škole u duhovnoznanstvenoj pedagogiji. Strukturalno-
funkcionalne teorije škole. Psihoanaliza škole kao institucije. Interakcionizam i teorije škole. Teorije
škole izmeĎu samokritike, uplitanja društvenih znanosti i pribjegavanja metateoriji. Škola u obzorju
povijesti učenja. Radikalna kritika škole kao teorije škole.
Način izvoĎenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadatci E-učenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldomsamo relevantne
kategorije):
PohaĎanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana
provjera Referat Praktični rad
Osnovna literatura:
1. Tillemann, K-J. (1994): Teorije škole. Zagreb: Educa.
2. Freire, Paulo (1968):Pedagogija potlačenih (Pedagogy of the opressed), Zagreb: Educa.
Dodatna literatura:
1. Glasser, W. (1999): Nastavnik u kvalitetnoj školi – posebne sugestije nastavnicima koji u razredu
pokušavaju primijeniti ideje iz knjige Kvalitetna škola, Zagreb: Educa.
2. Glasser, W. (1994): Kvalitetna škola – škola bez prisile, Zagreb: Educa.
3. Bratinić, M. (1993): Mikropedagogija, Zagreb: Školska knjiga.
4. Gudjons, H. (1994): Pedagogija – temeljna zbilja. Zagreb: Educa.
5. Diltaj, V. (1914): O mogućnosti pedagogijske nauke i opšte vrednosti, Beograd.
6. Enciklopedijski rječnik pedagogije (1963): Zagreb: Matica Hrvatska.
7. Jurić, V. (1999): Razvojni smjer školskih teorija, U: Osnovi suvremene pedagogije, ur. Mijatović,
A., Zagreb: Hrvatski pedagoško knjiţevni zbor.
8. Jurić, V. (2002): Osnove suvremene pedagogije, Zagreb, Educa.
9. Luhmann, N. (1981): Teorije sistema – svrhovitost i racionalnost, Zagreb: Globus.
10. Stevanović, M., Ajanović, Dţ. (1997): Školska pedagogija, Varaţdinske Toplice: Tolimir.
11. Vukasović, A. (1995): Pedagogija, Zagreb: Alfa d.d. i Hrvatski katolički zbor »MI«.
12. Vrcelj, S. (2000): Školska pedagogija, Rijeka: Filozofski fakultet.
13. Znanstveni i stručni časopisi, domaći i inozemni, iz područja pedagogije.
14. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Korisne Web lokacije:
1. www.multilink.hr/ri-kvas/kriteriji.html
2. www.hrstud.hr
3. www.sajt.com.hr
4. www.znanje.org
5. www.bpa.org.rs
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĎenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit studenti su duţni uraditi skicu projekta
akcionog istraţivanja i vjeţbe koje se odnose na izradu
mjernih instrumenata. Završni ispit je u obliku testa
znanja i obrane skice akcijskog istraţivanja.
Način praćenja kvalitete rada i
uspješnosti izvedbe programa:
Tijekom semestra izvršit će kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i
obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe koje se
odnose na izradu istraţivačkih instrumenata i skicu
akcijskog istraţivanja, te prikupiti više istraţivačkih
instrumenata i odloţiti u metodološki dosje.
Ostale predispitne obveze:
1. Izrada seminarskog rada na zadanu temu.
2. Uraditi prikaz teorija škole, s aspekta njihove
vrijednosti i kritičkom analizom.
3. Usmeni razgovor na osnovu predispitnih obaveza.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĎenje
ocjene:
Raspodjela bodova:
sudjelovanje na predavanjima,
seminarima, vjeţbama i konsultacijama….10 bodova
vjeţbe..……………………………………………………
30 bodova
izrada skice istraţivačkog projekta..............30 bodova
završni ispit................................................30 bodova
Ukupno:....................................................100 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan……………….
D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar……………………
C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar…………….
B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan………………
A-5.
Naziv kolegija DIDAKTIĈKE TEORIJE
Opći podaci
Studijski program Svi programi poslijediplomskih studija Godina/
semestar
I/1
Ime nositelja kolegija
Drugi nastavnik
Bodovna vrijednost i način izvoĎenja nastave
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.
Opće i specifične kompetencije
Okvirni sadrţaj kolegija
Didaktička teorija u Njemačkoj od 60-ih godina 20. vijeka
Didaktika zasnovana na teoriji obrazovanja Didaktika poučavanja i učenja
Didaktika zasnovana na teoriji informacija Sistemsko teorijska didaktika
Materijalne i formalne teorije obrazovanja
Bihejviorističke teorije Votsonov teorijski rad i proces učenja
Torhdajkova asocijativna teorija učenja
Gatrijevo shvatanje učenja Halov doprinos teoriji učenja
Neobihejviorističke teorije Tolmanov „bihejviorizam sa ciljem“
Skinerov bihejvioristički model potkrepljenja
Ganjeova teorija kumulativnog učenja Geštalt teorija
Kognitivne teorije učenja Pijaţeova teorija razvoja logičkih struktura
Teorija Vigotskog o učenju i razvoju
Strukturalistička teorija Dţeroma Brunera
Djuieva teorija: učiti kako da se misli
Kibernetski model Talizine
Ousubelova teorija smisaonog verbalnog učenja
Pristup otkrića i pristup recepcije u nastavi
Majstorsko učenje : najuspješnije učenje (mastery learning)
Humanističke teorije učenja
Karl Rodţers – fenomenološki pristup nastavi
Maslovljeva humanistička koncepcija učenja
Teorija socijalnog učenja
Način izvoĎenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĎanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt – skica akcionog
istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktični rad
Udţbenik
1. Klafki,W., Schulz,W., von Cube,F., Möller,C., Winkel, R., Blankertz, H. : Didaktičke teorije,
Educa, Zagreb, 1992.
2. Vilotijević, M.: Didaktika 2 – didaktičke teorije i teorije učenja, BH MOST, Sarajevo, 2001.
Dodatna literatura
1. Poljak, V., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
2. Beţen, A., Jelavić, F. i drugi, Osnove didaktike, NIRO Školske novine, Zagreb, 1991.
3. Haralambos, M., Holbron, M., Sociologija: Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb,
2002.
4. Gudjons, H., Pedagogija – temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994.,
5. Meyer, H., Što je dobra nastava?, Erudita, Zagreb, 2005.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom konsultacija i izvoĎenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi
skicu akcionog istraţivanja i vjeţbe koje se
odnose na izradu mjernih instrumenata. Završni
ispit je u obliku testa znanja i odbrane skice
akcionog istraţivanja.
Način praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata
U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe
koje se odnose na izradu instraţivačkih
instrumenata i skicu akcijskog istraţivanja, te
prikupiti više istraţivačkih instrumenata i odloţiti
u metodološki dosije.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĎenje ocjene
Učešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 10 bodova
Vjeţbe 30 bodova
Skica istraţivačkog projekta 30 bodova,
Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odličan A-5
Predispitne obaveze:
1. Na osnovu dostupne literature uraditi
prikaz nekoliko didaktičkih teorija i
teorija učenja, sa aspekta njihove
vrijednosti i primjene u nastavi sa
kritičkim osvrtom.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PRIMJENA STATISTIKE U ZNANSTVENIM
ISTRAŢIVANJIMA
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina I/2
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Drugi nastavnik
Bodovna vrijednost i način izvoĎenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjetizaupiskolegija Nema
Opće i specifičnekompetencije:
Studenti stječu odreĎena i precizna znanja i praktičnu osposobljenost za izbor statističkih mjera,
izračunavanje, iskazivanje i interpretaciju rezultata istraţivanja.
Okvirnisadrţajkolegija:
Uslovi za izbor statističkih postupaka.
Tipovi istraţivačkih varijabli.
Mjere oblika raspodjele.
Mjere relativnog poloţaja.
Mjere korelacije. Regresija.
Parametrijski statististički testovi.
Neparametrijski statistički testovi.
t- test, Hi kvadrat test, Medijana test, Run test, Test sume rangova.
Test znaka, Kruskal-Valisov test, Kolmogorov-Smirnovljev test.
Faktorska analiza
Organizacija statističkih tabela.
Grafičko predstavljanje rezultata.
Obradapodataka pomoću SPSS programa.
Iskazivanje rezultata istraţivanja statističkim mjerama.
NačinizvoĎenjanastave i usvajanjeznanja(označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-učenje
Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava
Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski rad –
rešavanje
zadatak
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeniispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovnaliteratura:
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja.
Sarajevo: Jela educa.
Petz Boris (2004). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Dodatna literatura:
1. Fukgosi, Ante (1988). Faktorska analiza. Zagreb: Školska kniga.
2. Halmi, Aleksandar (2003). Multivarijantna analiza u društvenim znanostima. Zagreb: Alinea.
2. Koţuh, Boris i Suzić, Nenad (2010). Obrada podataka u istraživanju. Banja Luka: Univerzitet u
Banjoj Luci. Filozofski Fakultet.
3. Koţuh, Boris i Maksimović, Jelena (2011). Deskriptivna statistika. Niš: Filozofski fakultet.
4. Papić, Milan (2005). Primijenjena statistika u Ms Excelu. Zagreb: ZORO d. o. o.
5. Pallant, Julie (2011). SPSS – Postupni vodič kroz analizu podataka pomoću programa SPSS.
Beograd: Mikro knjiga.
Provjeraz nanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom konzultacija i izvoĎenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit studenti su duţni uraditi
uraditi vjeţbe u rješavanju zadataka. Završni ispit
je pismeni.
Način praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra bitiće izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na očekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obvezestudenata:
Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u
rješavanju zadataka, praktično ovladavanje SPSS
programom i polaganje ispita.
Vrjednovanje radastudenata i izvoĎenje ocjene:
Sudjelovanje na nastavi – 5 bodova
Izrada vjeţbi rješavanja zadataka – 15 bodova
Praktična poznavanje SPSS programa – 40
bodova
Završni ispit – 40 bodova (min. 25 )
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
Naziv kolegija
EKONOMIKA OBRAZOVANJA
Opći podaci
Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski) sveučilišni
studij smjer: Menadţment u obrazovanju
Godina I/II
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i način izvoĎenja nastave
ECTS - bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Polaznici nastave na predmetu stječu sposobnosti razumijevanja specijalističkih znanja iz područja
obrazovanja. Stečena znanja omogućavaju primjereniju integraciju ekonomista u područje gdje
uglavnom dominiraju neekonomisti.
Okvirni sadrţaj kolegija
1. Predmet izučavanja ekonomike obrazovanja
2. Interakcija obrazovanja, tehničkog napretka i zaposlenosti u procesu razvoja
3. Komplementarnosti ekonomike obrazovanja s ostalim znanstvenim disciplinama
4. Teorija ljudskog kapitala
5. Odnos financijskog i realnog fenomena u ekonomici obrazovanja
6. Sustav financiranja obrazovanja
7. Promjena budţetske tehnike u sustavu financiranja obrazovanja
8. Planiranje obrazovanja
9. Realni i financijski fenomen obrazovanja
Način izvoĎenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminarski rad
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĎanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Vjeţbe Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktični rad
Osnovna literatura
Jašić, Z. (1987). Obrazovanje i strukturne promjene, Ekonomski Institut Zagreb.
Dodatna literatura
Barić, V. (2003). Interdisciplinarni karakter istraţivanja u ekonomici obrazovanja, Društvena
istraţivanja br. 1-2, Zagreb.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĎenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni izraditi i obraniti
seminarski rad koji ima oblik i sadrţaj
istraţivačkog rada. Nakon obavljenog
seminarskog rada ispit se polaţe usmeno.
Način praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit će se
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na očekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa
Obveze studenata
Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit.
Polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĎenje ocjene
Seminarski rad 65 bodova. Završni ispit do 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5
Naziv predmeta: INFORMATIKA U OBRAZOVANJU
Godina: I Semestar: II Broj ECTS kredita: 10
Broj sati tjedno: 1+2+3 Akademska godina: 2015/16.
Doktorski studij: INFORMATIKA I ORGANIZACIJA
Nositelj: Doc.dr.sc. Antonija Krtalić
1. Cilj predmeta: Osnovni cilj modula je upoznati studente s primjenom didaktičko-
metodičkog teorijskog znanja s praktičnim pedagoškim radom u
školi. Studenti se osposobljavaju za uporabu raznovrsnih nastavnih
sredstava i pomagala koja čine suvremeno opremljenu informatičku
učionicu, praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učeničkih
dostignuća, voĎenje grupe slobodnih aktivnosti iz područja
informatike. Studenti se upućuju se u kritičko procjenjivanje i
vrednovanje nastavnog procesa i vlastitog rada, razvijajući potrebu
za permanentnim stručnim usavršavanjem i poboljšavanjem
nastavno-pedagoškog rada.
2.Ishodi učenja: 1. Analizirati graĎu računala, suvremene računalne arhitekture te
primijeniti ta znanja u dizajnu obrazovnog informacijskog sustava,
kao i u nastavi
2. Artikulirati nastavni sat primjenjujući primjerene nastavne
metode i oblike rada, didaktičke principe i nastavna sredstva
3. Interpretirati povijest informatike i računarstva
4. Organizirati nastavni proces
5. Predstavljati informatička znanja i vještine kao učinkovite
instrumente za podupiranje integracijskih procesa
6. Predstavljati nastavnicima mogućnosti korištenja informatike
u odgojno-obrazovnom procesu
7. Preispitivati, strukturirati i restrukturirati svoja osobna i
profesionalna iskustva
Glavne tematske cjeline Dio I. Uvod u informatiku u obrazovanju
1. Uvod. Primjena računala u nastavi. Povijesni pregled.
2. Kratak pregled graĎe računala. Dizajn obrazovnog
informacijskog sustava. Informatička pismenost.
Dio II. Organizacija nastavnog procesa pomoću informatičkih alata
3. Računalo kao nastavno sredstvo. PrilagoĎavanje nastavnih
sadrţaja za rad uz pomoć računala. Obrazovni program i sadrţaj.
4. Multimedijalne učionice. Softver otvorenog koda u obrazovanju.
5. Metodologija nastave i učenja programiranja, primijenjena
informatika u obrazovanju. Tehnologija poboljšane pedagoške inovacije.
Tehnologije za učenje nove generacije.
6. Informatika za humanističku i društvenu inkluziju.
7. Napredne metode istraţivanja u području obrazovnih
tehnologija.
Opis aktivnosti:
% ukupnog rada:
3. Način izvoĎenja nastave:
Predavanja
Seminarski radovi
70 %
30 %
Opis aktivnosti % od finalne
ocjene:
4. Sustav ocjenjivanja
Seminarski rad
Kolokvij (I + II)
Prisutnost i aktivnost na
nastavi
25 %
30 % + 30%
15%
5. Literatura Obavezna literatura:
1. Marinković, R. (2004), Inteligentni sustavi za poučavanje, Zagreb,
Hrvatska zajednica tehničke kulture.
2. Gordon., D., Vos, J. (2001) Revolucija u učenju - kako promijeniti
način na koji svijet uči. Zagreb: Educa.
Preporučena literatura:
3. Porter, L. Creating the Virtual Classroom. John Wiley and Sons,
Inc., New York, 1997.
4. Bognar, L.; Matijević, M. Didaktika. Školska knjiga, Zagreb, 2002.
5. Šoljan, N. Nastava i učenje uz pomoć kompjutera, Pedagoško-
knjiţevni zbor, Zagreb 1972,
6. Krtalić, A. Informacijske i komunikacijske tehnologije u
menadžmentu u obrazovanju, Grafika, Osijek, 2012.
Naziv kolegija
VOĐENJE I RUKOVOĐENJE U ŠKOLI
Opći podaci
Studijski program Menadţment u obrazovanju Godina/
semestar
II/3
Ime nositelja kolegija
Drugi nastavnik
Bodovna vrijednost i način izvoĎenja nastave
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.
Opće i specifične kompetencije
Ravnatelji se nalaze u situacijama kada u kratkom vremenu trebaju svoj način voĎenja
prilagoditi postojećim uvjetima. Kako bi shvatili bit voĎenja vaţno je razumjeti odnos izmeĎu voĎenja
i menadţmenta. Razumijevanje navedenog odnosa predstavlja osnovu za analizu menadţmenta u
obrazovanju te posebnost uloge ravnatelja kao voĎe u odgojno - obrazovnoj ustanovi, koja se mora
prilagoditi zahtjevima reforme.
Okvirni sadrţaj kolegija
VoĎenje i menadţment
Stilovi i modeli voĎenja u obrazovanju
Transformacijsko voĎenje
Definiranje transformacijskog voĎenja
Pozitivni efekti transformacijskog voĎenja
Negativni efekti transformacijskog voĎenja
Transformacijsko voĎenje u školama
Način izvoĎenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĎanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt – skica akcionog
istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktični rad
Udţbenik
1. Silov, M., Suvremeno upravljanje i rukovoĎenje u školskom sustavu – zbornik radova,
Persona, Velika Gorica, 2001.
2. Staničić, S., Menadžment u obrazovanju, Vlastita naklada, Rijeka, 2006.
Dodatna literatura
3. Ajanović, Dţ., Globalno obrazovanje, Didaktički putokazi, časopis za nastavnu teoriju i
praksu br.34, Pedagoški zavod i Pedagoški fakultet u Zenici, Zenica, 2005., 11-13
4. Bahtijarević – Šiber, F. i dr., Organizacijska teorija, Informator, Zagreb, 1991.
5. Bass, B.M., Multifactor Leadership Quastionnaire – Short Form 6S, NY: Center For
Leadership Studies, Binghamton, 1992.
6. Bass, B.M., Transformational Leadership: Industry, Military and Educational, Lawrence
Erlbaum Associates Publishers, 1998.
7. Blanchard, K., Zigarmi, P., Zigarmi, D., Vodenje in enominitni voĎa, Taxus, Ljubljana, 1995.
8. Bryman, A., Charisma and leadership in organizations, Sage Publications Ltd., London,
1992.
9. Buble, M., Menadžment, Sveučilište u Splitu - Ekonomski fakultet, Split, 2000.
10. Burcar, Ţ., Utjecaj nekih elemenata sustava i nekih procesa na kvalitetu u osnovnoj školi,
Edukacija za ravnatelje, Šibenik, 2005.
11. Caldwell, B., Spinks, J., The Self – managing School, The Falmer Press, Taylor&Francis Inc.
London, 1989.
12. Cingula, M., Klačmer, M., Strategijski menadžment - bilješke sa seminarske nastave, Fakultet
organizacije i informatike, Varaţdin, 2006.
13. Dittrich – Brauner, K. i dr., Großgruppen verfahren: Lebendig Lernen – Varänderung
gestalten, Springer, Berlin Heidelberg, 2008
14. Fullan, M., The New Meaning of Educational Change, OISE Press, Toronto, 1991.
15. Hargreaves, A., Changing Teachers, Changing Times Teachers′ Work and Culture in the
Postmodern Age, London and New York: Continuum, 2000.
16. Sikavica, P., Bahtijarević - Šiber, F., Teorija menadžmenta i veliko empirijsko istraživanje u
Hrvatskoj, Masmedia, Zagreb, 2004.
17. Tillmann, J., Teorije škole, Educa, Zagreb, 1994.
18. Weihrich, H., Koontz, H., Menadžment, MATE, Zagreb, 1994.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom konsultacija i izvoĎenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi
skicu akcionog istraţivanja i vjeţbe koje se
odnose na izradu mjernih instrumenata. Završni
ispit je u obliku testa znanja i odbrane skice
akcionog istraţivanja.
Način praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata
U toku semestra studenti su duţni uraditi
seminarski rad te prikupiti više istraţivačkih
instrumenata iz naznačenog područja.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĎenje ocjene
Učešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 10 bodova
Vjeţbe 30 bodova
Skica istraţivačkog projekta 30 bodova,
Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odličan A-5
Naziv kolegija
ŠKOLSKO ZAKONODAVSTVO I UPRAVLJANJE
Opći podaci
Studijski program Menadţment u obrazovanju Godina/
semestar
II/3
Ime nositelja kolegija
Drugi nastavnik
Bodovna vrijednost i način izvoĎenja nastave
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.
Opće i specifične kompetencije
Ravnatelji se nalaze u situacijama kada u kratkom vremenu trebaju svoj način voĎenja
prilagoditi postojećim uvjetima. Kako bi shvatili bit voĎenja vaţno je razumjeti odnos izmeĎu voĎenja i
menadţmenta. Razumijevanje navedenog odnosa predstavlja osnovu za analizu menadţmenta u
obrazovanju te posebnost uloge ravnatelja kao voĎe u odgojno - obrazovnoj ustanovi, koja se mora
prilagoditi zahtjevima reforme.
Okvirni sadrţaj kolegija
Sastavnice menadţmenta u obrazovanju
Upravljanje - menadţment školskog sustava
Sustav upravljanja u obrazovanju u Bosni i Hercegovini
RukovoĎenje - menadţment odgojno - obrazovne ustanove
RukovoĎenje u odgojno - obrazovnim ustanovama u Bosni i Hercegovini
VoĎenje ljudskog potencijala u školstvu
VoĎenje ljudskog potencijala u školstvu Bosne i Hercegovine
Odgojno - obrazovna ustanova kao organizacija
Osnovna koncepcija predškolskih ustanova
Osnovna koncepcija osnovnoškolskih ustanova
Osnovna koncepcija srednjoškolskih ustanova
Osnovna koncepcija visokoškolskih ustanova
Školsko zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini
Povijesni pregled školskog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini
Pogled u zakonodavstvo predškolskog obrazovanja
Pogled u zakonodavstvo osnovnoškolskog obrazovanja
Pogled u zakonodavstvo srednjoškolskog obrazovanja
Pogled u zakonodavstvo visokoškolskog obrazovanja
Poloţaj menadţmenta u školskom zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini
Način izvoĎenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĎanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt – skica akcionog
istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktični rad
Udţbenik
1. Silov, M., Suvremeno upravljanje i rukovoĎenje u školskom sustavu – zbornik radova, Persona,
Velika Gorica, 2001.
2. Staničić, S., Menadžment u obrazovanju, Vlastita naklada, Rijeka, 2006.
3. Kuzmanović, B., Branković, D., Osnove drţavnog ureĎenja i školskog zakonodavstva,
Comesgrafika, Banjaluka, 2003. str. 155 -209.
Dodatna literatura
1. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, Izvještaj o implementaciji Okvirnog
zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u BiH, Analiza stanja i preporuke, Studio Jordan,
Sarajevo, 2011.
2. Armstrong. M., Kompletna menadžerska znanja, M.E.P Consult, Zagreb, 2001.
3. Bahtijarević - Šiber, F., Organizacijska teorija, Informator, Zagreb, 1991.
4. Buble, M., Management, Ekonomski fakultet, Split, 1993.
5. Buble, M., Menadžment, Sveučilište u Splitu - Ekonomski fakultet, Split, 2000.
6. Bush, T., Theories of Educational Leadership and Management 3rd edition, SAGE Publications Ltd,
London, 2003.
7. Burcar. Ţ., Utjecaj nekih elemenata sustava i nekih procesa na kvalitetu u osnovnoj školi, Edukacija
za ravnatelje, Šibenik, 2005.
8. Bueno, C., Tubbs, S., Identifying global leadership competencies: An exploratory study, The Journal
of American Academy of Business, Cambrige, September, 80 - 87.
9. Caldwell, B., Spinks, J., Raising the Stakes: From Improvement to Transformaton in the Reform
Schools, Routledge, London, 2008.
10. Caldwell, B., Spinks, J., The Self - managing Schools, The Falmer Press, Taylor&Francis Inc.
London, 1989.
11. Certo S. C., Principles of Modern Management: Functions and Systems, 4th ed. Allyn an Bacon,
Boston, 1989., str. 133.
12. Drandić, B., Priručnik za ravnatelje odgojno - obrazovnih ustanova, Znamen, Zagreb, 1993.
13. FOD BiH. Organizacija škole i menadžment - analiza potreba. Projekat: Model za sistemske
promjene u srednjoškolskom obrazovanju. Fond otvorno društvo BiH. Sarajevo, 2001.
14. Goodard, J. T., Leadership in the (Post) Modern Era, Rethinking Educational Leadership
Challenging the Conventinons. ed. Bennett, N. i Anderson, L. London: Sage Publications Ltd. 2003.
15. Kuzmanović, B., Branković, D., Osnove drţavnog ureĎenja i školskog zakonodavstva,
Comesgrafika, Banjaluka, 2003. str. 155 -209.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom konsultacija i izvoĎenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi
skicu akcionog istraţivanja i vjeţbe koje se
odnose na izradu mjernih instrumenata. Završni
ispit je u obliku testa znanja i odbrane skice
akcionog istraţivanja.
Način praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata
U toku semestra studenti su duţni uraditi
seminarski rad te prikupiti više istraţivačkih
instrumenata iz naznačenog područja.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĎenje ocjene
Učešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 10 bodova
Vjeţbe 30 bodova
Skica istraţivačkog projekta 30 bodova,
Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odličan A-5
Naziv kolegija
CJELOŢIVOTNO OBRAZOVANJE
Opći podaci
Studijski program Menadţment u obrazovanju Godina/
semestar
I/1
Ime nositelja kolegija
Drugi nastavnik
Bodovna vrijednost i način izvoĎenja nastave
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.
Opće i specifične kompetencije
Razumijevanje cjeloţivotnog obrazovanja kao konceptualne osnove reformi i razvoja sistema
obrazovanja. Osposobljavanje za sticanje kompetencija za kreiranje nacionalne politike i strategije
cjeloţivotnog učenja i obrazovanja; poznavanje i primjenu mehanizma i modela meĎunarodne
suradnje u obrazovanju odraslih; razumijevanje, razvijanje i promovisanje koncepta socijalnog
partnerstva u obrazovanju na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou; poznavanje modela
finansiranja obrazovanja odraslih; primjenu modela i metoda strateškog planiranja; unapreĎivanje
sistema obrazovanja kroz standardizaciju, validaciju i akreditaciju formalnog, neformalnog i
informalnog obrazovanja i učenja.
Okvirni sadrţaj kolegija
Koncepcije politike i strategije cjeloţivotnog učenja i obrazovanja. Socijalno partnerstvo i uloga
drţave u obrazovanju odraslih. Finansiranje obrazovanja odraslih. Modeli i metode strateškog
planiranja obrazovanja i upravljanja promjenama. Politika obrazovanja u globalnom, evropskom i
nacionalnom kontekstu. MeĎunarodne i nacionalne strategije razvoja obrazovanja odraslih i
cjeloţivotnog obrazovanja – put ka društvu učenja. UnapreĎenje i validacija formalnog, neformalnog i
informalnog obrazovanja i učenja.
Način izvoĎenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĎanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktični rad
Obvezna literatura
1. Angel De la Fuente, Antonio Ciccone,: Human capital in a global and knowledge-based
economy, http://pareto.uab.es/wp/2003/56203.pdf., 2003.
2. Bečić E. i grupa autora: MeĎunarodna organizacija u obrazovanju odraslih, Agencija za
obrazovanje odraslih, Zagreb, 2000.
Dodatna literatura
3. Belanger, P., Bochynek, B, with Farr, K.O., The Financing of Adult Learning in Civil Society:
MA European Exploratory Study, UIE, 2000.
4. Boromisa A., Samardţija V.: Hrvatska i Lisabonska strategija: pribliţavanje ciljevima?,
www.ijf.hr, kolovoz 2010.
5. Butković H., Dujmović K.A., Ondelj I.: Hrvatska u Europskoj uniji: Što graĎani mogu
očekivati?, Zaklada Konrad Adenauer, Ured u Zagrebu, Institut za meĎunarodne odnose,
Zagreb, 2007.
6. Centar za javne politike i ekonomske analize: Europa 2020. – strateški okvir Europske unije,
http://ceahrvatska.wordpress.com/2011/03/15/europa-2020/, pristupano 25.1.2013.
7. Council of the EU: The Concrete Future Objectives of Education and training systems, Report
from the Education Council to the European Council 5680/01, EDUC 23, Brussels, 2001.
8. Green A.:The many faces of lifelong learning: recent education policy trends in Europe.
Journal of Educational Policy, br.17, 2002.
9. Lingard B., Ozga J.: Introduction: reading education policy and politics, The Routledge
Falmer Reader in Education Policy and Politics, New York, 2007.
10. Lisbon European Council, www.europarl.eu.int, oţujak 2000
11. Longworth D.: Lifelong Learning, Kogan Page, London, 1997.
12. Memorandum o cjeloţivotnom učenju, www.web.aoo.hr, Radni materijal Komisije, listopad
2000.
13. OECD: Lifelong living for all, OECD, 1996.
14. OECD: Lifelong Learning, www.oecd.org, veljača 2004.
15. Pastuović N.: Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloţivotnog obrazovanja i odgoja,
Znamen, Zagreb, 1999.
16. Rodić I.: Znanost i struka drumom, obrazovna politika šumom, Školske novine, Zagreb,
2012., br.35
17. Rodrigues J.M.: The Knowledge Revolution: Old Myths and New Opportunities in a
Networked Society, europa.eu.int, 2002.
18. Tuijnman A., Bostrom A.: Changing notions of lifelong education and lifelong learning,
Kluwer Academic Publishing, Netherland, 2002.
19. Ured za sluţbene publikacije europskih zajednica: Izobrazba i osposobljavanje u Europi,
različiti sustavi, zajednički ciljevi za 2010. Luksemburg, www.enterurope.hr, 2002.
20. Vedriš M., Jurišić D.: Cjeloţivotno učenje i fleksigurnost – pozicija Hrvatske,
www.liderpress.hr, veljača 2008.
21. Ţiljak T.: Kako uče oni koji stvaraju obrazovnu politiku?, Pučko otvoreno učilište u Zagrebu,
Zagreb,2004.
22. Ţiljak: Politike cjeloţivotnog učenja u Europskoj uniji i u Hrvatskoj, znanstveni rad, Otvoreno
učilište, Zagreb, 2005.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom konsultacija i izvoĎenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi
skicu akcionog istraţivanja i vjeţbe koje se
odnose na izradu mjernih instrumenata. Završni
ispit je u obliku testa znanja i odbrane skice
akcionog istraţivanja.
Način praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata
U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe
koje se odnose na izradu instraţivačkih
instrumenata i skicu akcijskog istraţivanja, te
prikupiti više istraţivačkih instrumenata i odloţiti
u metodološki dosije.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĎenje ocjene
Učešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 10 bodova
Vjeţbe 30 bodova
Skica istraţivačkog projekta 30 bodova,
Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odličan A-5
Ostale predispitne obveze 1. Izrada seminarskog rada na zadanu temu:
2. Uraditi prikaz teorija škole, sa aspekta
njihove vrijednosti i kritičkom analizom:
3. Usmeni razgovor na osnovu predispitnih
obaveza
Naziv kolegija
PROGRAMIRANJE I PRAĆENJE NASTAVNOG RADA
Opći podaci
Studijski program METODIKA NASTAVE,
MENADŢMENT U OBRAZOVANJU
Godina 2/3
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i način izvoĎenja nastave
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Sticanje operativnih znanja i sposobnosti iz oblasti kompleksnog programiranja, praćenja i
vrjednovanja nastavnog (pedagoškog) rada škole.
Teorijska i praktična osposobljenost studenata da samostalno primjenjuju odgovarajuće metode i
tehnike u djelotvornom, kompleksnom programiranju i vrjednovanju nastavnog procesa.
Okvirni sadrţaj kolegija
Pojmovno odreĎenje programiranja;
Odnos projektiranja, planiranja i programiranja pedagoške djelatnosti škole;
Teorijske osnove programiranja rada škole;
Teorijske osnove školskog kurikuluma;
Bitna obiljeţja kompleksnog programiranja rada škole;
Strategijsko-razvojno i godišnje programiranja rada škole;
Tematsko-integrativno programiranje nastavnog procesa u školi;
Godišnje tematsko i mjesečno operativno planiranje nastavnog rada;
Programiranje kao oblik pripremanja za rad;
Programiranje u funkciji modeliranja nastave i drugih vidova rada škole na sustavskim osnovama
(teorije sustava);
Determinirani i stohastički sustavi školskog rada;
Modeli gantogramskog, mreţnog i tradicionalnog kronološko-deskriptivnog programiranja rada
škole;
Pojmovno odreĎenje praćenja, mjerenja i vrjednovanja nastavnog i drugih vidova pedagoškog rada
škole;
Bitna obiljeţja kompleksnog (vrjednovanje procesa a ne samo ishoda, vrjednovanje drugih
vrijednosti a ne samo znanja-potreba, interesa, stavova, uvjerenja i sl.) u odnosu na tradicionalno,
subjektivno ocjenjivanje;
Faktori koji utječu na subjektivnost tradicionalnog vrjednovanja postignuća;
Vrjednovanje i samovrjednovanje nastavnog (pedagoškog) rada škole;
Povratna informacija u funkciji utemeljenja nastavnog (pedagoškog) rada na sustavskim osnovama
i pobedničkog učenja učenika u efikasnoj školi;
Portfolio u suvremenom praćenju i vrjednovanju rada škole.
Način izvoĎenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminarski rad Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski
rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĎanje nastave
Aktivnost u nastavi
Seminarski rad
Eksperimentalni rad
Pismeni ispit
Usmeni ispit
Esej
Istraţivanje
Vjeţbe
Kontinuirana provjera
znanja
Referat
Praktični rad
Osnovna literatura
Vilotijević, M.: Programiranje rada škole, Učiteljski fakultet, Beograd, 2000
Vilotijević, M.: Vrednovanje pedagoškog rada škole, Naučna knjiga, Beograd, 1993
Dodatna literatura
Vilotijević, M., Radovanović, I., Levi, S.: Menadţment u obrazovanju, Učiteljski fakultet, Beograd,
2011
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĎenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni izraditi i obraniti
kritičku ocijenu pet monografija iz oblasti
programiranja i praćenja nastavnog rada (u uţem i
širem smislu), dva modela (priloga) godišnjeg i
tematskog plana i seminarski rad, koji ima oblik i
sadrţaj istraţivačkog rada. Nakon obavljenih
predipitnih obveza ispit se polaţe usmeno.
Način praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit će se
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
a u odnosu na očekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata Izrada pet kritičkih ocijena monografija. Izrada
dva modela (priloga) godišnjeg i tematskog plana.
Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit.
Polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĎenje ocjene
Kritička ocijena – 25 bodova (5 bodova po radu)
Modeli (prilozi) – 10 bodova (5 bodova po
modelu)
Seminarski rad – 35 bodova.
Završni ispit – 30 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5
Naziv kolegija
MJERENJE I VRJEDNOVANJE NASTAVNOG RADA
Opći podaci
Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski) sveučilišni studij
smjer:ovi Menadţment, Menadţment u obrazovanju
Godina II/3
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i način izvoĎenja nastave
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
a) da se studenti uvedu u teoriju mjerenja u odgoju i obrazovanju;
b) da se osposobe za samostalnu konstrukciju mjernih instrumenata i utvrĎivanje njihovih metrijskih
karakteristika (validnost, relijabilnost, diskriminativnost, objektivnost);
c) da pri sakupljanju podataka samostalno primjenjuju istraţivačke postupke i instrumente
Okvirni sadrţaj kolegija
1. Mjerenje i mjerne skale
2. Varijable i indikatori istraţivanja
3. Vrjednovanje rada učenika
4. Znanje učenika kao predmet mjerenja
5. Nedostaci subjektivnog načina ocjenjivanja
6. Simptomatska valjanost školske skale ocjenjivanja
7. Testovi znanja.
8. Vrste zadataka u testovima znanja
9. Etape izrade testa znanja
10. SreĎivanje rezultata testa znanja
11. Mjerna svojstva testovskih zadataka
12. Objektivnost testa.
13. Diskriminastivnost testa.
14. Pouzdanost testa.
15. Valjanost testa.
16. Analiza i obrada stavki testa.
17. Interpretiranje rezultata sa testova znanja
18. Tehnika primjene testa.
19. Ispitivanje stavova i mišljenja upitnikom
20. Skale stavova
21. Testovske skale
Način izvoĎenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminarski rad
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĎanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Vjeţbe Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktični rad
Osnovna literatura
Kundačina Milenko i Brkić Milenko (2010): Edukometrija. Bijakovići: Fakultet društvenih znanosti dr
Milenka Brkića.
Dopunska literatura
1. BanĎur, Veljko, Kundačina, Milenko i Brkić, Milenko (2008): Testovi znanja u funkciji
ocjenjivanja učenika. Uţice: Učiteljski fakultet.
2. Bukvić Aleksandar (1988): Načela izrade psiholoških testova. Beograd: Zavod za udţbenike i na-
stavna sredstva.
3. Krković AnĎelko (1964): Mjerenje u psihologiji i pedagogiji. Beograd.
4. Krneta Dragoljub (1998): Konstrukcija i primjena skala u ispitivanju stavova. Banja Luka.
5. Moser C. A. (1962): Metode anketiranja i istraživanja društvenih pojava. Beograd: Kultura.
6. Muţić Vladimir (1993): Kako nadmudriti test. Zagreb: Školske novine.
7. Rajtston-Dţastman-Robins (1966): Vrednovanje u savremenom obrazovanju. Beograd: „Vuk Ka-
radţić“.
8. Standardi za pedagoško i psihološko testiranje, Educa: Zagreb, 1992.
9. Stojak Rudi (1990): Metoda analize sadržaja. Sarajevo: Institut za proučavanje nacionalnih odno-
sa.
10. Supek Rudi (1981): Ispitivanje javnog mnjenja. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.
11. Thorndike R. L. Hgen E. (1964): Merenje i evaluacija u pedagogiji i psihologiji. Beograd.
12. Dţordan A. M. (1966): Merenje u pedagogiji. Beograd: „Vuk Karadţić“.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĎenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni izraditi i obraniti
seminarski rad koji ima oblik i sadrţaj
istraţivačkog rada. Nakon obavljenog
seminarskog rada ispit se polaţe usmeno.
Način praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit će se
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na očekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa
Obveze studenata
Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit.
Polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĎenje ocjene
Seminarski rad 65 bodova. Završni ispit do 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5
Naziv kolegija
UPRAVLJANJE INTELEKTUALNIM KAPITALOM
Opći podaci
Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski) sveučilišni
studij smjer: Menadţment u obrazovanju
Godina 2.
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i način izvoĎenja nastave
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Upravljanje intelektualnim kapitalom je srţ suvremene organizacije i temelj njezinog opstanka i
razvitka. Očekuje se od polaznika da ovom segmentu pristupe s aspekta znanstveno istraţivačkog rada,
ted a učenju u organizaciji daju jednu širu, znanstveno utemeljenu dimenziju.
Okvirni sadrţaj kolegija
- Pojmovna odreĎenja upravljanja znanjem u organizacijama
- Struktura intelektualnog kapitala
- Modeli upravljanja intelektualnim kapitalom
- Modeli stjecanja znanja, sposobnosti i vještina zaposlenih
- Implementacija stečenih znanja u organizaciji
- Motivacijske strategije u upravljanju znanjem u organizaciji
- Izgradnja inteligentne organizacije
Način izvoĎenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminarski rad Vjeţbe Samostalni
zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĎanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Vjeţbe Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktični rad
Osnovna literatura
Gutić D., Matković I., Osnove menadţmenta, udţbenik, Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka
Brkića, Bijakovići, MeĎugorje, 2013-10-24
Garwin A.D.,, Building a Learning Organization, Harvard Business School Press, 1998.
Dodatna literatura
Mailer R., Knowledge Management Systems: Information and Communication Technologies
for Knowledge Management, Springer, London, 2010.
Schwaninger M., Intelligent Organization, Springer, London, 2009.
Wellman J.L., Organizational Learning, Harvard Business School Press, 2009.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĎenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni izraditi i obraniti
seminarski rad koji ima oblik i sadrţaj
istraţivačkog rada. Nakon obavljenog
seminarskog rada ispit se polaţe usmeno.
Način praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit će se
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na očekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa
Obveze studenata Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit.
Polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĎenje ocjene
Seminarski rad 65 bodova. Završni ispit do 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5
Naziv kolegija
INTERAKCIJA I KOMUNIKOLOGIJA U NASTAVI
Opći podaci
Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski) sveučilišni
studij smjer:ovi Menadţment, Menadţment u
obrazovanju i Turizam
Godina II/4
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i način izvoĎenja nastave
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Znanja o vještinama i umjetnosti komunikacije, govorništva i retorike, nenasilne i efikasne
komunikacije.
Sposobnost razvijanja vještina razgovora, aktivnoga slušanja, konstruktivnog diskutiranja, voĎenja
usmenih prezentacija, i to u primjeni u nastavi, u komunikaciji s kolegama, roditeljima, učenicima.
Okvirni sadrţaj kolegija
Vrste i oblici komunikacije (što je komuniciranje, motivi za komunikacijom, verbalna i neverbalna,
interpersonalna, intrapersonalna, masovna, grupna)
Komunikacija u organizacijama-školama (sheme komuniciranja, neformalna, formalna, horizontalna i
vertikalna, interkulturalno komuniciranje, glasine kao način komunikacije, organizacijska klima;
izgraĎivanje odnosa u nastavi)
Uvjerljivo prezentiranje (o slušačima/auditoriju, prvi dojam, kongruentnost poruke, ometači paţnje,
neverbalna komunikacija-mimika i geste, trema u komunikaciji i njezino prevladavanje, najčešće
pogreške u javnom nastupanju i prezentiranju, glas i ton, vjeţbe za glas i izgovor, gostovanje priznatih
profesionalaca koji rade u elektroničkim medijima)
Struktura govora (oblikovanje govora, uvod govora, umijeće argumentiranja, završetak govora-
peroratio, crescendo, klimaks, reagiranje na prigovore i kritike); Mitovi o komunikaciji.
Alati komuniciranja (aktivno slušanje kao preduvjet dijaloga, parafraziranje, selektivno slušanje,
communologue, imago dijalog, uspostavljanje kontakta u nastavi)
Metakomunikacija (definicija, spolne razlike metakomuniciranja, metakomunikacija u psihologiji)
Asertivnost (definicija, specifične tehnike asertivnoga ponašanja, uzroci (ne)asertivnosti, asertivno vs
agresivno ponašanje)
Ja i Ti poruke (definicija, sličnosti i razlike, primjeri i vjeţbe iz obrazovnih institucija, psihodramsko
igranje uloga uz uporabu svih alata komuniciranja)
Konfliktna komunikacija (uzroci konflikata, čovjekovo nesvjesno i psihički determinizam u
ponašanju, komunikaciji i doţivljavanju, vjeţbe rješavanje konflikata u komunikaciji uz uporabu alata
komuniciranja)
Vrste patološke komunikacije (dvostruka veza, destruktivno zrcaljenje u grupi, ţrtveni jarac u razredu,
šutnja, razrada primjera iz školske prakse)
Stres i komunikacija (definicija, faze stresa, uspješna komunikacija u obrazovanju)
Suradnja i medijacija kao tehnike nenasilnoga rješavanja sukoba;
Davanje i primanje pohvala i kritika u nastavi
Ličnost dobrog komunikatora (pogled na svijet, originalnost i autentičnost, obrazovanje, karizma)
Način izvoĎenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminarski rad
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĎanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Vjeţbe Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktični rad
Osnovna literatura
1. Reardon, K.K. (1998). Interpersonalna komunikacija. Alinea, Zagreb.
2. Bratanić, M. (1990). Mikropedagogija. Školska knjiga, Zagreb
Dodatna literatura
1. Brajša, P. (1993). Pedagoška komunikologija. Školske novine. Zagreb.
2. Miljković, D., Rijavec, M. (2002.) Kako rješavati konflikte?, IEP-D2 & Vern', Zagreb.
3. Miljković, D., Rijavec, M. (2002.) Kako se zauzeti za sebe?, IEP-D2 & Vern', Zagreb.
4. Miljković, D., Rijavec, M. (2002.) Komuniciranje u organizaciji, IEP-D2 & Vern', Zagreb.
5. Rijavec, M., Miljković, D. (2002.) Neverbalna komunikacija, IEP-D2 & Vern', Zagreb.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĎenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni izraditi i obraniti
seminarski rad koji ima oblik i sadrţaj
istraţivačkog rada. Nakon obavljenog
seminarskog rada ispit se polaţe usmeno.
Način praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit će se
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na očekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa
Obveze studenata
Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit.
Polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĎenje ocjene
Seminarski rad 65 bodova. Završni ispit do 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići
Naziv kolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina III/5
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Drugi nastavnik
Bodovna vrijednost i način izvoĎenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 2+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Studenti stječu odreĎena i precizna teorijska znanja i praktičnu osposobljenost za pripremanje i izradu
doktorske disertacije. Biti će sposobni pretraţivati (prikupljati podatke iz elektronskih i tiskanih
izvora), kritički promišljati, razumjeti i znati se koristiti znanstvenim radovima. Moći će primjenjivati
znanastveni stil pisanja, ovladati će argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova, diskusijom i
interpretacijom rezultata, izvoĎenjem zaključaka, ispravnim strukturiranjem radova, organiziranjem
rukopisa te usmenim prezentiranjem saopštenja prema svjetskim metodološkim standardima APA
sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditi će osjetljivost za etiku u znanstvenom
stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.
Okvirnisadrţajkolegija:
Modeli doktorskih disertacija
Struktura doktorskih disetacija.
Baze podataka, korisnenje e-lokacija.
Definiranje središniih istraţivačkih pitanja.
Razvijanje teksta i upravljanje procesom pisanja.
Planiranje radnje kao cjeline - makrostruktura, idejni projekt.
Organizacijapoglavlja -mikrostruktura, podjela poglavlja u odjeljke, formuliranje naslova.
Izrada studijskog projekta istraţivanja.
Organizacija istraţivanja.
Iskazivanje i interpretacija rezultata istraţivanja (brojčano, tablično, grafički i statističkim mjerama).
Organizacija rukopisa za tisak.
Izrada ekspozea, prezentacije i postupak obrane disertacije.
PreraĎivanje i objavljivanje disertacije kao znanstvene monografije.
Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i stručnih radova.
Etika znanstvenog radnika i autorska i izdavako pravo.
NačinizvoĎenjanastave i usvajanjeznanja(označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-učenje
Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava
Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeniispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktični rad
Osnovnaliteratura:
1. Dunleavy, Patrick (2007). Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet političkih znanosti.
Sveučilištaeu Zagrebu.
2. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007). Akademsko pisanje. Uţice: Učiteljskifakultet.
Dodatna literatura:
Finci, Ţak; Finci Leo I Finci Rudi (1992), Magisterij i doktorskadisertacija. Sarajevo: “Svjetlost“
Gačić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo
unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
Jokić, Maja (2005). Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb: Sveučilišna
knjiţara.
Kleut, Marija (2008): Naučnodelo od istraživanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.
Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologijai zrade naučnog teksta. Podgorica: CID.
Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraživati i objavljivati. Zagreb:
Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor.
Oraić Tolić, Dubravka (2011). Akademskopismo. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu.
Silobrčić, Vlatko (2003). Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska
naklada.
Suzić, Nenad (2010). Pravila pisanja znanstvenog rada. - APA i drugistandardi. Banja Luka: XBS.
Šamić, Midhat (1990). Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.
Provjera z nanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom konzultacija i izvoĎenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit studenti su duţni uraditi
projek tistraţivanja, izvesti istraţivanje i napisati
izvještaj istraţivanja i rad za objavljivanje,
analizu monografije i prikaz monografije. Završni
ispit je usmeni.
Način praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra bitiće izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na očekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obvezestudenata:
Sudjelovanje na nastavi; izrada projekta
istraţivanja, izvoĎenje istraţivanje i pisanje
izvještaja istraţivanja, pisanje članka za
objavljivanje, seminarskog rada u vidu analize
znanstvene monografije po protokolu analize,
polaganje ispita.
Vrjednovanje radastudenata i izvoĎenje ocjene:
Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova
Izrada projekta istraţivanja – 10 bodova
Izrada izvještaja istraţivanja – 10 bodova
Izrada članka za objavljivanje – 10 bodova
Analiza znanstvene monografije – 10 bodova
Izrada članka za objavljivanje – 10 bodova
Završni ispit - 40 bodova (min. 25
bodovazauspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
j) Bodovna vrijednost svakog predmeta i doktorsko rada iskazana u ECTS bodovima;
Bodovna vrijednost svakog kolegija i doktorskog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj
tablici.
k) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja
studija;
Uvjeta za prelazak na studij MENADŢMENT U OBRAZOVANJU s drugih studija odgojnih,
humanističkih i društvenih znanosti nema, s tim što na temelju zahtjeva za prelazak,
Povjerenstvo za priznavanje ispita utvrĎuje priznate ispite i studentu odreĎuje status (semestar
kojeg moţe upisati), na temelju čega dekan izdaje odgovarajuće rješenje.
l) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;
Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim ada izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra
studija odgojnih, humanističkih ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s
obveznim kolegijima na početku semestra.
m) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin
završetka studija;
Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu.
Ponavljanja godine ili semestra nema. Student praktično upisuje kolegije i bodove, a ne
semestre. U jednom semestru student u načelu moţe upisati najviše 32 boda, ali ako student
postiţe najmanje vrlodobar uspjeh, moţe napredovati vlastitim tempom i u semestru upisati i
do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru ostvario 30 bodova, u narednom
odgovarajućem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoloţene kolegije i iz sljedećeg
odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32. boda.
n) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i
Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti
primijenjena sva tri vida nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.
o) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.
Studijski program je maksimalno uskalaĎen s organizacijom rada i dostignućima znanosti
Studisjki program je u svim svojim elementima
e) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavaca,
f) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,
g) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni
sektor u cjelini i značajan dio gospodarstva.
h) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.