studijski program - diplomski sveučilišni studij zaŠtita prirode i

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Josip Juraj Strossmayer University in Osijek

Odjel za biologiju Department of Biology Cara Hadrijana 8A Tel. ++385 (0)31 399 900 HR-31000 Osijek e-mail: [email protected] Hrvatska / Croatia http: www.biologija.unios.hr

Studijski program - Diplomski sveučilišni studij

ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA

Osijek, veljača 2014.

Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

1

1. UVOD

1.1. Osnovni podatci Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za biologiju Cara Hadrijana 8A Tel: +385 31 399 900 Fax: +385 31 399 939 e-mail: [email protected] mrežne stranice: http://biologija.unios.hr/

1.2. Odobrenje pokretanja novog studija

Odluku o Pokretanju postupka za izradu plana i programa novog studija pod radnim nazivom Zaštita prirode i okoliša donijelo je Vijeće Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na III. sjednici u akademskoj godini 2010./2011. (23.12.2010.) pod 4. točkom dnevnog reda. Navedena Odluka je u Prilogu I ovog prijedloga.

1.3. Sudjelovanje u izradi prijedloga studijskog programa

U izradi predloženog diplomskog studija Zaštita prirode i okoliša sudjelovali su: izv.prof.dr.dc. Branimir K. Hackenberger izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić doc.dr.sc. Dubravka Čerba

2. INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE 2.1. Strategija razvoja visokog

učilišta Strategija Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku za razdoblje 2012. – 2017. godine usvojena je na VII. sjednici Vijeća Odjela za biologiju Osijeku u akademskoj godini 2012./2013., 28.6.2012. godine. Strategijom Odjela definirani su glavni ciljevi te misija i vizija za razdoblje 2012.-2017. Glavna vizija Odjela za biologiju definirana Strategijom je kontinuirano podizanje kvalitete visokog obrazovanja i istraživačkog rada kroz uvođenje novih obrazovnih programa te jačanje suradnje s gospodarstvom u području biologije, biotehnologije te zaštite prirode i okoliša. Kao opći cilj navedeno je trajno unapređivanje postojećih studijskih programa na temelju suvremenih spoznaja i postignuća europske i svjetske znanosti i struke, te usklađivanje ishoda učenja sa zahtjevima struke i tržišta, usklađivanje sadržaja kolegija, oblika izvođenja nastave i opterećenja studenata s predviđenim ishodima učenja te trajno osuvremenjivanje nastavnog procesa razvijanjem svih postupaka i oblika prenošenja postojećih znanja koji osiguravaju i unapređuju kvalitetu nastave. Kao poseban cilj Odjela za biologiju istaknuto je pokretanje novog diplomskog studija Zaštita prirode i okoliša. Cilj predloženog studija je edukacija o funkcioniranju prirodnog okoliša i čovjekovom utjecaju na okoliš. Programom će se steći znanja i vještine za uspješno obavljanje poslova vezanih uz održivi razvoj. Stečena znanja i vještine otvarat će mogućnost profesionalnog angažmana na poslovima zaštite prirode i okoliša od istraživačkih institucija do državnih ureda za zaštitu prirode i okoliša te javnih ustanova za zaštitu prirode. Strategija Odjela za biologiju: http://biologija.unios.hr/webbio/kvaliteta

2.2. Standardi provjere stečenih ishoda učenja

Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku pobliže se uređuju pravila o provjeri stečenih ishoda učenja, odnosno ispitnim postupcima (pismeni, usmeni, praktični dio ispita, sustav preduvjeta, rokovi, broj izlazaka na ispit i sl.), žalbi na ocjenu, postupku ponavljanja ispita, sadržaju, obliku i načinu vođenja isprava o ispitima, o osiguranju javnosti na ispitima, pravu uvida u ispitne rezultate i o drugim pitanjima. Standardi i propisi za provjeru stečenih ishoda učenja provode se temeljem uputa i pokazatelja kvalitete danih u Vodiču kroz sustav osiguranja i unaprjeđenja kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Prikupljaju se i obrađuju sljedeći podacti:

broj prijavljenih kandidata u odnosu na broj upisanih studenata u prvu godinu studija,

broj upisanih studenata u višu godinu studija, broj diplomiranih studenata u godini,

http://biologija.unios.hr/webbio/kvaliteta


2

prosječna duljina studiranja, prosječna ocjena studiranja, prolaznost i ocjena na ispitu, zapošljavanje po diplomiranju.

Osim spomenutih pokazatelja kvalitete prikupljaju se i sljedeći podatci: struktura upisanih kandidata s obzirom na završenu srednju školu; struktura upisanih kandidata s obzirom na opći uspjeh postignut u srednjoj

školi; minimalan i maksimalan broj bodova upisanih kandidata na državnoj

maturi. Kako bi postupci za ocjenjivanje studenata bili oblikovani tako da se osiguraju planirani rezultati učenja i drugi programski ciljevi, na Odjelu za biologiju težište je na kontinuiranom ocjenjivanju studentskih aktivnosti. Ovakav pristup omogućuje objektivnije vrednovanje, transparentnost provjere, bolju mogućnost kvantifikacije te kontinuirano praćenje uspjeha i napredovanja. Pravilnik o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: http://www.unios.hr/?g=4&i=5 Vodič kroz sustav osiguranja i unaprjeđenja kvalitete: http://www.unios.hr/?t=2&g=7&i=46&j=74

2.3. Sudjelovanje studenata u procesima osiguranja kvalitete

Radnje i procesi vezani uz praćenje osiguranja kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i njegovoj sastavnici Odjelu za biologiju definirani su nizom dokumenata:

Zakonom o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, NN 45/09,

Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku , Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na

Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Strategijom za uspostavljanje i unaprjeđenje kvalitete na Sveučilištu Josipa

Jurja Strossmayera u Osijeku. Sve navedene dokumente moguće je pronaći na službenim stranicama Sveučilišta: http://www.unios.hr/?g=4&i=5 Člankom 7. Pravilnika o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, određeno je da se u rad Sveučilišnog centra za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku uključuju i studenti. Strategijom za uspostavljanje i unaprjeđenje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku predviđena je provedba studentskog vrednovanja nastavnika, pri čemu rezultati studentske evaluacije predstavljaju osnovu za daljnji rad na poboljšanju nastave. Postupak vrednovanja detaljno je opisan: „Evaluacija se provodi pismeno na kraju nastave tako da studenti vrednuju određene elemente obrazovnog procesa – organizaciju i strukturu kolegija, opterećenje kolegijem, ocjenjivanje i ispite, utjecaj predavanja na studente, područje kolegija i opće procjene. Rezultati evaluacije promatraju se u odnosu na prethodne rezultate (kako bi se pratio napredak od uvođenja promjena) i u odnosu na druge nastavnike.“ Na razini Odjela za biologiju studenti sudjeluju u procesima osiguranja kvalitete sudjelovanjem u radu stalnih tijela Odjela za biologiju. U sastavu Vijeća Odjela za biologiju jedan je predstavnik studenata odabranih od strane Studentskog zbora. Prilikom odlučivanja u Vijeću, studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta na pitanja od posebnog interesa za studente: promjena sustava studija, osiguranje kvalitete studija, predlaganje studijskih programa, utvrđivanje izvedbe i planova nastave te studentski standard. Osim toga, prema uputama Ureda za kvalitetu odnosno Odbora za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku provodi se Jedinstvena sveučilišna studentska anketa na Odjelu za biologiju. Anketu popunjavaju redoviti studenti svih godina studija. Anketa se provodi u pravilu krajem akademske godine. Kroz anketna pitanja studenti ocjenjuju učestalost pohađanja i održavanje nastave kolegija, kriterije procjene znanja i rada studenata, dostupnost nastavnika i odnos nastavnika prema studentima. U postupku provođenja ankete sudjeluju

http://www.unios.hr/?g=4&i=5

http://www.unios.hr/?t=2&g=7&i=46&j=74

http://www.unios.hr/?g=4&i=5


3

predstavnici Studentskog zbora. Rezultate ankete analizira Uprava fakulteta i po potrebi poduzima potrebne mjere, a detaljni (pojedinačni) se rezultati prezentiraju na posebno sazvanim sastancima nastavnika i suradnika, a skupni rezultati na sjednici Vijeća Odjela za biologiju.

2.4. Sudjelovanje predstavnika tržišta rada u razvoju visokog učilišta

Povezivanje nastavnog procesa s tržištem rada predviđeno je Strategijom Odjela za biologiju i naglašeno u strateškom cilju vezanom uz nastavnu djelatnost, a odnosi se na trajno unaprjeđivanje postojećih studijskih programa na temelju suvremenih spoznaja i postignuća europske i svjetske znanosti i struke, te usklađivanje ishoda učenja sa zahtjevima struke i tržišta. Usklađivanje sadržaja kolegija, oblika izvođenja nastave i opterećenja studenata s predviđenim ishodima učenja te trajno osuvremenjivanje nastavnog procesa razvijanjem svih postupaka i oblika prenošenja postojećih znanja osigurat će i unaprijediti kvalitetu nastave, te uskladiti studijske programe s potrebama tržišta rada. Unapređenje nastavnog procesa biti će ostvareno kroz izradu i izvođenje suvremeno koncipiranih studija čija će glavna zadaća biti osposobljavanje budućih stručnjaka za profesionalan i odgovoran individualan i timski rad u zajednici. Izvedba predloženog diplomskog studija Zaštita prirode i okoliša u skladu je potrebama tržišta rada i mogućnostima koje Odjelu stoje na raspolaganju.

2.5. Ustroj informatičkog sustava Odjel za biologiju kroz Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) ima stalan uvid i ažurne podatke o studijima, studentima i nastavnicima, što omogućuje praćenje, objedinjavanje i obrađivanje podataka o broju prijavljenih u odnosu na broj upisanih studenata u I. godinu studija, prosječnoj ocjeni obrazovanja u srednjoj školi, vrsti škole iz koje dolaze pristupnici (gimnazija, strukovna škola i sl.), broju studenata na kolegiju, prikupljenim ECTS, statusu studenta, broju upisanih u višu godinu studija i prolaznosti, prosječnoj ocjeni studiranja, prolaznosti i ocjenama na ispitu, prosječnoj duljini studiranja, broju završenih i diplomiranih studenata u godini, broju studenata koji se upisuju na poslijediplomske studije i sl. Također, stručne službe Odjela vode evidenciju o svim zaposlenicima te pohranjuju sve informacije o izborima u zvanja, izvješća stručnih povjerenstava s podatcima o znanstveno-nastavnom radu, podacima o usavršavanju i sl.

2.6. Propisi visokog učilišta o periodičnoj reviziji studijskih programa

Temeljni dokument kojim se regulira postupak odobravanja i sustavne evaluacije te periodičke revizije studijskih programa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku su Pravila za provedbu postupka vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

2.7. Standardi i propisi zaštite studentskih prava

Standardi i propisi zaštite studentskih prava definirani su nizom dokumenata na razini Sveučilišta (Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti nastavnika i suradnika, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata), te na razini Odjela Pravilnikom Odjela za biologiju. Na Odjelu za biologiju ustrojen je Studentski zbor. Studentski zbor je studentsko izborno predstavničko tijelo koje štiti interese studenata, sudjeluje u odlučivanju u radu Vijeća Odjela za biologiju i predstavlja studente u sustavu visokog obrazovanja.

2.8. Standardi i propisi trajnog usavršavanja zaposlenika

Unapređivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja, što uključuje i usavršavanje zaposlenika Odjela, provodi Sveučilišni centar za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja koji je osnovan odlukom Senata. Ustroj, djelovanje i područje vrednovanja sustava za kvalitetu Sveučilišta pobliže se određuju Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete te Pravilnikom Centra koje donosi Senat. Zadaća Centra je stvaranje mreže za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete na Sveučilištu i integriranje Sveučilišta u nacionalnu mrežu za unaprjeđenje kvalitete.

2.9. Osiguranje kvalitete rada stručnih službi

Osiguranje kvalitete rada stručnih službi pod nadležnosti je Senata, tj. Sveučilišnog centra za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja. Centar pokreće i koordinira inicijative i provedbu razvojnih programa u svrhu kontinuiranog osiguranja i unaprjeđenja kvalitete te utvrđuje karakteristične indikatore kvalitete i organizira njihovo sustavno praćenje.


4

3. INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE 3.1. Naziv studija Zaštita prirode i okoliša

3.2. Nositelj/izvođač studija Odjel za biologiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

3.3. Tip studijskog programa Sveučilišni

3.4. Razina Diplomski sveučilišni

3.5. Znanstveno ili umjetničko područje

1. Prirodne znanosti; 8. Interdisciplinarna područja znanosti

3.6. Znanstveno ili umjetničko polje

1.05. Biologija; 1.07. Interdisciplinarne prirodne znanosti; 8.03. Integrativna bioetika

3.7. Znanstveno ili umjetnička grana

1.05.05. Ekologija; 1.05.07. Opća biologija; 1.07.03. Znanost o okolišu

3.8. Uvjeti upisa na studij Studij mogu upisati prvostupnici sa završenim sveučilišnim preddiplomskim studijem (180 ECTS) iz područja:

prirodnih znanosti interdisciplinarnih znanosti biotehničkih znanosti biomedicinskih znanosti

3.9. Trajanje studija (u semestrima)

Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša izvodit će se kroz 2 akademske godine, odnosno kroz 4 semestra. Studenti studij završavaju obranom diplomskog rada. Studij će biti organiziran kao redoviti studij.

3.10. Ukupan broj ECTS 120 ECTS koje studenti stječu polaganjem 15 obveznih kolegija (87 ECTS) i 7 izbornih kolegija (21 ECTS). Istraživačkom praksom stječe se 4 ECTS, a izradom i obranom diplomskog rada 8 ECTS.

3.11. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Magistar/Magistra zaštite okoliša (mag. biol. oecol.).

3.12. Isprava o akreditiranom preddiplomskom sveučilišnom studiju iz znanstvenog polja biologije

Na Odjelu za biologiju izvodi se Preddiplomski sveučilišni studij biologije čijim završetkom studenti stječu pravo upisa na predloženi diplomski studij Zaštita prirode i okoliša (Prilog II - Isprava o akreditiranom Preddiplomskom sveučilišnom studiju).

3.13. Analiza usklađenosti studijskog programa sa strateškim ciljevima visokog učilišta

Osnivanje studija u potpunosti je usklađeno sa strateškim ciljevima i zadatcima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Strategija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku za razdoblje 2011.-2020.; III.1.5.1. Reorganizacija studijskih programa i ustroj novih studija). Pokretanje diplomskog studija Zaštita prirode i okoliša izdvojen je kao poseban cilj Odjela za biologiju unutar Strategije Odjela za biologiju za razdoblje 2012.-2017. godine. U Strategiji Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku opisana je potreba reorganizacije studijskih programa u skladu s europskim trendovima u visokom obrazovanju i definiranje novih akademskih profila. Strategija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: http://www.unios.hr/index.php?g=4&i=5 Strategija Odjela za biologiju: http://biologija.unios.hr/webbio/kvaliteta.

3.14. Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Tijekom ovog studija polaznici će biti upoznati sa principima gospodarenja prirodnim resursima, principima održivog razvoja te osnovama ekonomike okoliša. Kompetencije koje se stječu završetkom Sveučilišnog diplomskog studija Zaštita prirode i okoliša su slijedeće:

poznavanje problematike o zaštiti prirode i okolišu u zemlji i svijetu, osposobljenost za izradu ekoloških studija, planiranje i gospodarenje u ekološkim sustavima zaštićenih objekata

prirode, analiza i valorizacija prostora, integrirana zaštita u zaštićenim objektima prirode, ekološki monitoring, gospodarenje i zaštita tla i voda, sanacija degradiranih staništa, gospodarenje životinjskim vrstama, izrada programa i osnova gospodarenja u zaštićenim objektima prirode i

http://www.unios.hr/index.php?g=4&i=5

http://biologija.unios.hr/webbio/kvaliteta


5

urbanim ekološkim sustavima, pripremljenost za stručno i znanstveno usavršavanje kroz razne edukativne

oblike i poslijediplomski studij. Osposobljenost za poslove:

najsloženiji poslovi u svim oblicima organizacija zaštićenih objekata prirode (strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park šume te spomenici parkovne arhitekture), državnih, županijskih i gradskih uprava uključujući savjetodavne službe i inspekcijski nadzor,

osposobljenost za poslove u okviru hortikulturnih i komunalnih poduzeća, poslove stručnog suradnika i voditelja u istraživačkim, znanstvenim

institucijama u području zaštite prirode i okoliša, poslovi stručnoga voditelja i nadzornika u zaštiti prirode i okoliša, nastave i

obrazovanja u strukovnim srednjim i srodnim školama, poslovi i zadaće u publicistici i medijima vezanim za zaštitu prirode i

okoliša. osposobljenost za sudjelovanje u izradi i provedbi studija ocjene

prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, studijama procjene utjecaja zahvata na okoliš i prirodu, strateških procjena utjecaja zahvata na okoliš te studijama procjene rizika za prirodu i okoliš.

Magistri znanosti o okolišu stečenim aplikativnim i interdisciplinarnim znanjem bioloških, geoloških i geografskih aspekata zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti predstavljaju moderne stručnjake nužne u institucijama za zaštitu prirode i prostornoga uređenja, nacionalnim parkovima, vodoprivredi itd. Završetkom diplomskog studija magistri zaštite prirode i okoliša moći će upisati neki od poslijediplomskih studija iz područja prirodnih znanosti. Na našem Sveučilištu to je prvenstveno Poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni doktorski studij Zaštita prirode i okoliša.

3.15. Mehanizam osiguravanja vertikalne mobilnosti studenata u nacionalnom i međunarodnom prostoru visokog obrazovanja

Studij je u potpunosti prilagođen Bolonjskom sustavu obrazovanja kojem je osnovni cilj pokretljivost studenata na svim razinama i smjerovima obrazovanja. Iz tog razloga, studij je otvoren za sve oblike razmjene studenata sa srodnim visokoškolskim ustanovama u zemlji i u svijetu. Predloženi program studija osigurava horizontalnu i vertikalnu pokretljivost studenata budući da je strukturiran po uzoru na europske studije, a također je usklađen sa sličnim studijima u Republici Hrvatskoj. Nacionalna mobilnost će biti osigurana kroz mogućnost odabira izbornih kolegija na drugim srodnim studijima u Republici Hrvatskoj. Veliki udio izbornih kolegija omogućava dopunu temeljnog programa u smjeru omogućavanja upisa poslijediplomskih studija koji su predloženi na našem i na drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj. Međunarodna pokretljivost studenata i nastavnika temelji se na bilateralnim, partnerskim sporazumima sveučilišta. Odjel za biologiju podržava mobilnost studenata korištenjem međunarodnih fondova i projekata (Erasmus Mundus, Marie Curie, TEMPUS, i dr.)

3.16. Povezanost s temeljnim i modernim vještinama i strukom

Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša interdisciplinarno je usmjeren prema obrazovanju stručnjaka koji će biti osposobljeni provoditi znanstvena istraživanja, a dio je cjeloživotnog obrazovanja koje predviđa i daljnje obrazovanje na specijalističkim, stručnim i poslijediplomskim studijima. Ovaj diplomski studij utemeljen je na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima i kompetencijama potrebnim za razvitak društva temeljenog na znanju. U Republici Hrvatskoj postoji izrazita potreba profesionalnog sektora za stručnjacima i znanstvenicima iz područja zaštite prirode i okoliša. Stoga će ovaj studij predstavljati značajan doprinos u povećanju broja mladih znanstvenika i stručnjaka te imati neposredne učinke na znanstveno-stručni, regionalni i lokalni razvoj već tijekom svog odvijanja. Studij Zaštita prirode i okoliša, uz temeljna znanja iz područja biologije i ekologije, usmjerava polaznike studija kako primijeniti ta znanja i odgovorno upravljati prirodnim resursima, te povezuje ideje i spoznaje ove problematike s drugim strukama i znanstvenim područjima kao što su klimatologija, urbanizam, ekonomija, građevinarstvo, poljoprivreda.


6

Uz fundamentalna, polaznici studija usvajaju i specifična znanja i metode (monitoring i procjena stanja okoliša, matematičko modeliranje, prostorno modeliranje, statističke analize i programi, radiobiologija, ekonomika okoliša).

3.17. Povezanost s potrebama lokalne zajednice

Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša predlaže se kako bi se zadovoljile potrebe lokalne zajednice u produkciji visokoobrazovanog kadra iz predmetnog područja te kako bi se potaknuo razvoj i unapređivanje, kako na praktičnoj, tako i na znanstvenoj razini, u ovoj regiji. U predloženom programu zastupljeni su i akademski i praktični rad, čime će se direktno unaprijediti znanstveni potencijal naše domovine, kao i doprinijeti stvaranju kadra za razvitak lokalnog, ali i hrvatskog i europskog gospodarstva. U modernom je hrvatskom društvu veliki broj institucija i poslovnih subjekata, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, s potrebom za obrazovanim stručnjacima u području zaštite prirode i okoliša. Potreba organiziranja sveučilišnog diplomskog studija Zaštita prirode i okoliša proizlazi iz sve veće potrebe za razumijevanjem složenih procesa u okolišu te primjenu spoznaja iz različitih znanstvenih područja i disciplina za ocjenu stanja okoliša, optimalno gospodarenje okolišem i planiranje održivog razvoja. Razvoj tehnologije i znanja zahtjeva praćenje spoznaja i trendova, te u skladu s promjenjivim potrebama tržišta rada i nove studijske programe. Osobito je važno udovoljiti koncepciji cjeloživotnog obrazovanja. U tom smislu, studenti koji završe ovaj diplomski studij imat će mogućnost nastaviti obrazovanje na poslijediplomskom studiju (sveučilišnom doktorskom ili specijalističkom) Zaštita prirode i okoliša, kao i na drugim poslijediplomskim studijima kako u Hrvatskoj, tako i u Europi. S obzirom na regionalni položaj Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te blizina nekoliko različitih zaštićenih područja (PP Kopački rit, PP Papuk, Regionalni park Mura-Drava) i rijeke Dunav, lokalna zajednica može imati višestruku korist u vidu suradnje Odjela za biologiju s različitim institucijama.

3.18. Analiza zapošljivosti Pristupnici koji završe navedeni studij steći će znanja i vještine potrebne za obavljanje složenih zadataka kojima je cilj zaštita prirode i okoliša. Mogući poslodavci su mala i srednja poduzeća, ali i velika poduzeća koja iskazuju potrebu za stručnim i educiranim kadrom. Unatoč relativno visokom stupnju nezaposlenosti, ulaskom u članstvo Europske unije bit će sve više iskazana potreba poznavanja europskih regulativa poslovanja. Od studenta koji završe ovaj diplomski studij očekuje se relativno brza mogućnost zapošljavanja i na međunarodnoj razini, upravo zbog kompetencija koje stječu kroz studij.

3.19. Usporedba sa inozemnim akreditiranim programima

U Republici Hrvatskoj ne postoji program ekvivalentan predloženom diplomskom studiju Zaštita prirode u okoliša, stoga je predloženi studij u nacionalnim razmjerima inovativan i jedinstven. Postoje inozemni studijski programi koji su slični predloženom diplomskom studiju. Program predloženog diplomskog studija Zaštita prirode i okoliša može se usporediti s primjerice: Master Program Environmental Protection and Management, The University of Edinburgh http://www.ed.ac.uk/schools-departments/geosciences/postgraduate/masters-programme/taught-masters/environment-protection/degree-structure Master of Environmental Management, The Yale School of Forestry & Environmental Studies http://environment.yale.edu/academics/degrees/mem/#mem-curriculum Namjera je ovog diplomskog studija omogućiti mobilnost studenata i osoblja sa studija sličnih programa, a istovremeno zadržati specifične karakteristike koje će ga učiniti prepoznatljivim.

3.20. Dosadašnje iskustvo u izvođenju istih ili sličnih sveučilišnih studija

Sveučilišni Odjel za biologiju trenutno izvodi nastavu na preddiplomskom (Preddiplomski sveučilišni studij biologije) i dva diplomska studija (Diplomski sveučilišni znanstveni studij biologije, Diplomski sveučilišni nastavnički studij biologije i kemije), te tri poslijediplomska studija (Poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij Zaštita prirode i okoliša, Poslijediplomski interdisciplinarni

http://www.ed.ac.uk/schools-departments/geosciences/postgraduate/masters-programme/taught-masters/environment-protection/degree-structure

http://www.ed.ac.uk/schools-departments/geosciences/postgraduate/masters-programme/taught-masters/environment-protection/degree-structure

http://environment.yale.edu/academics/degrees/mem/#mem-curriculum


7

specijalistički studij Zaštita prirode i okoliša, te Poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij Molekularne bioznanosti).

3.21. Partneri izvan visokoškolskog sustava koji će sudjelovati u izvođenju predloženog studijskog programa

U obrazovanju magistara Zaštite prirode i okoliša, kroz terensku nastavu, stručnu praksu te izradu diplomskih radova, sudjelovat će:

javne ustanove u zaštiti prirode, npr. JU Park prirode Kopački Rit, JU Park prirode Papuk, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije;

znanstvene institucije, npr. Institut Ruđer Bošković, Poljoprivredni institut Osijek;

državne institucije, npr. Vodovod, Zavod za javno zdravstvo Osijek, Zavod za tlo Osijek.

3.22. Razvoj međunarodne suradnje

Jedan od ciljeva Bolonjskog procesa je i razvitak sustava visokog obrazovanja u tri ciklusa (preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij) s prepoznatljivim diplomama i sustavom prenošenja bodova (ECTS) što će sveukupno doprinijeti razvitku i promicanju mobilnosti studenata, nastavnog i istraživačkog i administrativnog osoblja te potaknuti europske mreže međusveučilišne suradnje na svim razinama obrazovanja. Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ima organiziranu strukturu sličnu svim europskim sveučilištima što omogućava međunarodnu mobilnost. Brojne aktivnosti na Odjelu za biologiju provode se u svrhu razvoja međunarodnih odnosa s partnerskim ustanovama u svijetu, poticanje mobilnosti studenata, nastavnika i nenastavnog osoblja te sudjelovanje u međunarodnim programima i projektima s područja visokog obrazovanja. U strategiji Odjela za biologiju, cilj znanstveno-istraživačke djelatnosti je povećanje kvalitete znanstvenog rada putem uspostave suradnje s drugim domaćim, a posebno inozemnim sveučilištima i znanstvenim institucijama, kao i sudjelovanje u zajedničkim projektima s partnerima iz zemalja EU. Međunarodna suradnja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Odjela za biologiju ostvaruje se putem bilateralnih međusveučilišnih i međufakultetskih ugovora, međunarodnih sveučilišnih mreža i udruga, međunarodnih projekata s područja visokog obrazovanja, međunarodnih znanstvenih i stručnih istraživačkih projekata, te suradnje na razini fakulteta, zavoda i pojedinačnih članova akademske zajednice rada studentskih udruga.

4. OPIS PROGRAMA 4.1. Popis obvezatnih i izbornih

predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS (U nastavku - Tablica 1, Tablica 2)


8

Tablica 1. Popis obvezatnih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova

POPIS MODULA/PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: 1.

MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS1

Biogeokemija Prof.dr.sc. Elizabeta Has-Schön 30 - 30 6 O

Terestrička ekologija Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić 30 30 - 6 O

Akvatička ekologija Doc.dr.sc. Dubravka Čerba Doc.dr.sc. Filip Stević

30 15 15 6 O

Kvantitativna ekologija Izv.prof.dr.sc. Branimir K. Hackenberger 30 30 - 6 O

Ekofiziologija Izv.prof.dr.sc. Janja Horvatić Doc.dr.sc. Sandra Ečimović

30 - 30 6 O


Godina studija: 1.

Semestar: 2.

MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS

Ekotoksikologija Izv.prof.dr.sc. Branimir K. Hackenberger Doc.dr.sc. Sandra Ečimović

30 30 - 6 O

Okolišno inženjerstvo Doc.dr.sc. Goran Palijan Doc.dr.sc. Filip Stević

30 - 15 4 O

Geoinformatika u zaštiti prirode i okoliša Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić 30 30 - 6 O

Inventarizacija biološke raznolikosti Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger

15 30 - 4 O

Istraživačka praksa - 30 - 4 O

Biomonitoring Doc.dr.sc. Sandra Ečimović 15 - 15 3 I

Radiobiologija Prof.dr.sc. Elizabeta Has-Schön 15 - 15 3 I

Ekologija tla Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger 15 15 - 3 I

Urbana ekologija Doc.dr.sc. Dubravka Čerba 15 - 15 3 I

Ekologija vektora Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar 15 - 15 3 I

Mikrobiologija okoliša Doc.dr.sc. Goran Palijan 15 15 - 3 I

* Od ponuđenih izbornih predmeta studenti upisuju minimalno dva izborna predmeta, tako da im upisani predmeti donose ukupno 6 ECTS, odnosno studenti ostvaruju

minimalno 30 ECTS u semestru.


Godina studija: 2.

Semestar: 3.


Okolišni i prirodni resursi Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić Doc.dr.sc. Dubravka Čerba

45 - 45 9 O

Ekološko modeliranje i predviđanje Prof.dr.sc. Tarzan Legović 30 30 - 6 O

Ekonomika okoliša Prof.dr.sc. Josip Mesarić 30 30 - 6 O

1 VAŽNO: Ako je predmet obvezatan, upisuje se O, a ako je izborni I.


9

Invazivne vrste Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić 15 15 - 3 I

Izvori energije i okoliš Doc.dr.sc. Sandra Ečimović 15 - 15 3 I

Zaštićena područja Doc.dr.sc. Filip Stević 15 - 15 3 I

Natura 2000 u Hrvatskoj Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić 15 - 15 3 I

Krajobrazna ekologija Doc.dr.sc. Ljiljana Krstin 15 15 - 3 I

Strukturalna ekologija i ekološke mreže Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger 15 - 15 3 I

Ekološki projekti Doc.dr.sc. Melita Mihaljević 15 - 15 3 I

* Od ponuđenih izbornih predmeta studenti upisuju minimalno tri izborna predmeta, tako da im upisani predmeti donose ukupno 9 ECTS, odnosno studenti ostvaruju



Godina studija: 2.

Semestar: 4.


Procjena utjecaja na prirodu i okoliš Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić 45 - 30 8 O

Konzervacijska biologija Doc.dr.scc. Dubravka Čerba Doc.dr.scc. Alma Mikuška

30 - 15 4 O

Ekologija čovjeka Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić 30 - 15 4 O

Eutrofizacija Izv.prof.dr.sc. Janja Horvatić Doc.dr.sc. Filip Stević

15 15 - 3 I

Prirodoslovne zbirke Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić 15 15 - 3 I

Poljoprivreda i okoliš Doc.dr.sc. Ivna Štolfa 15 - 15 3 I

Lišajevi kao biomonitori Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić 15 15 - 3 I

Zaštita prirode i okoliša u edukaciji Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić 15 15 - 3 I

Izrada diplomskog rada 4

Obrana diplomskog rada 4

* Od ponuđenih izbornih predmeta studenti upisuju minimalno dva izborna predmeta, tako da im upisani predmeti donose ukupno 6 ECTS, odnosno studenti ostvaruju



10

Tablica 2. Opisi predmeta

Opće informacije

Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Elizabeta Has-Schön

Naziv predmeta Biogeokemija

Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša

Status predmeta Obvezni

Godina 1. godina, 1. semestar

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Broj sati (P+V+S) 30P+30S

1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je upoznati studente s ključnim konceptom i glavnom problematikom biogeokemije. Studenti će se upoznati s osnovnom metodologijom u biogeokemijskim istraživanjima uključujući i računalne simulacije, kao i najvažnijim fizičko-kemijskim procesima u okolišu. Ukazati na važnost biogeokemijskih ciklusa u globalnom okolišu u razumijevanju ekologije i utjecaja čovjeka na okoliš. Ukazati na mnoge probleme povezane s očuvanjem i degradacijom staništa koji se javljaju kao posljedica antropogenih utjecaja na prirodne biogeokemijske cikluse. Cilj je postići razumijevanje antropoloških utjecaja na lokalne, regionalne i globalne biogeokemijske cikluse, te shvatiti utjecaj čovjeka i globalnih promjena na biogeokemijske cikluse i ekološki sustav. Od studenata se očekuje razvijanje kritičkog načina razmišljanja. Također će se poticati sagledavanje problema okoliša koristeći princip inter- i multidisciplinarnosti.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

Nema.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Po završetku predmeta student će znati objasniti porijeklo i evoluciju biogeokemijskih sustava na Zemlji, te na koji način interakcije među različitim „sferama“ reguliraju funkcioniranje našeg planeta. Student će znati objasniti osnovne biogeokemijske principe, te razumjeti važnost biogeokemijskih ciklusa u ekologiji. Student će moći opisati i razumjeti različite tehnike korištene u biogeokemiji, te povezati navedene tehnike sa znanstvenim istraživanjima problematike utjecaja čovjeka i globalnih promjena na Zemlju. Nadalje, student će moći diskutirati o aktualnim temama antropogenih promjena prirodnih ciklusa koji vode ka degradaciji ekosustava.

1.4. Sadržaj predmeta

Podrijetlo elemenata i metaboličkih procesa. Osnovni principi fizičko-kemijskih procesa u okolišu (ionske interakcije, otapanje, taloženje, oksidacijski i redukcijski procesi, fotokemijski procesi, adsorpcija, ionska izmjena, difuzija, filtriranje). Biogeokemija atmosfere. Biogeokemija litosfere. Biogeokemija oceana. Biogeokemija kopnenenog okoliša. Biogeokemija rijeka i jezera. Radionuklidi u okolišu. Globalni ciklus vode. Globalni ciklus ugljika. Globalni ciklus dušika. Globalni ciklus fosfora. Globalni ciklus sumpora. Biogeokemija žive i drugih teških metala. Istraživanje biogeokemije analizom izotopa. Antropogeni utjecaji na prirodne biogeokemijske cikluse poput nutrijenata, vode, teških metala i drugih zagađivala. Antropogene promjene prirodnih ciklusa koje vode ka degradaciji ekoloških sustava.

1.5. Vrste izvođenja nastave

predavanja seminari i

radionice vježbe obrazovanje na

daljinu terenska

nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo

___________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata

Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.


11

1.8. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave

1 Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

1,5 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1,5 Usmeni ispit 1,5 Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Portfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će redovnim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Izrada i prezentacija seminarskog rada donosi 20% konačne ocjene, pismeni dio ispita 30%, a usmeni dio ispita 50% konačne ocjene.

1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Bashkin, V.N. 2006. Modern biogeochemistry: environmental risk assessment, Springer. 2. Filipović-Vinceković, N., Dutour-Sikirić, M., Tomašić, V. 2004. Fizičko-kemijski procesi u okolišu, Interna skripta za studente

poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog znanstvenog studija Zaštita prirode i okoliša u Osijeku. 3. Schlesinger, W. H. 2005. Biogeochemistry. Elsevier-Pergamon, Oxford, UK.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Bashkin, V.N., Howarth, R.W. 2003. Modern biogeochemistry. Kluwer Academic Publishers, Boston, USA. 2. Bianchi, T.S. 2007. Biogeochemistry of Estuaries, Oxford University Press. 3. Black, K.D., Shimmield, G.B., (Eds.) 2003. Biogeochemistry of Marine Systems, Oban, UK, Blackwell Publishing. 4. Huang, P.M., Gobran, G.R., (Eds.) 2005. Biogeochemistry of Trace Elements in the Rhizosphere, Uppsala, Sweden, Elsevier. 5. Kirk, G., 2004. The Biogeochemistry of Submerged Soils, Chichester, England, John Wiley & Sons Ltd. 6. Likens, G.E., (Ed.) 2010. Biogeochemistry of Inland Waters, A Derivative of Encyclopedia of Inland Waters, Amsterdam, The

Netherlands, Elsevier. 7. McClain, M.E., Victoria, R.L., Richey, J.E., (Eds.) 2001. The Biogeochemistry of the Amazon Basin, Oxford, UK, Oxford University

Press, Inc. 8. Prasad, M.N.V., Sajwan, K.S., Naidu, (Eds.) R. 2006. Trace Elements in the Environment; Biogeochemistry, Biotechnology, and

Bioremediation, Taylor & Francis Group, NY, USA. 9. Reddy, K.R., DeLaune R.D. 2008. Biogeochemistry of Wetlands, Science and Applications, CRC Press, Taylor & Francis Group, NY,

USA.

10. Schlesinger, W.H. 1997. Biogeochemistry – An Analysis of Global Change. 2nd Ed. Academic Press, San Diego, USA.

1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

Bashkin, V.N. 2006. Modern biogeochemistry: environmental risk assessment, Springer.

25

Filipović-Vinceković, N., Dutour-Sikirić, M., Tomašić, V. 2004. Fizičko-kemijski procesi u okolišu, Interna skripta za studente poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog znanstvenog studija Zaštita prirode i okoliša u Osijeku.

25

Schlesinger, W. H. 2005. Biogeochemistry. Elsevier-Pergamon, Oxford, UK.

25

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.


12

Opće informacije

Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić

Naziv predmeta Terestrička ekologija





ECTS koeficijent opterećenja studenata 6

Broj sati (P+V+S) 30P+30V

1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznavanje studenata s prostornom varijabilnošću terestričkih ekoloških sustava na Zemlji i u Hrvatskoj, s njihovom biološkom raznolikošću, te s okolišnim procesima i čimbenicima koji dovode do njihovog nastanka, opstanka i nestanka. Upoznati studente s kruženjem tvari u terestričkim ekološkim sustavima.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će znati poznavati i razumijevati sastavnice i procese u terestričkim ekološkim sustavima na globalnoj i lokalnoj razini. Student će znati objasniti utjecaj ekoloških čimbenika na organizme, definirati građu tla i utjecaj tla na terestričke ekološke sustave, znati interpretirati cikluse kruženja hranjivih tvari i energije u terestričkim ekološkim sustavima. Znat će obrazložiti utjecaj biotičkim čimbenika na terestričke ekološke sustave, povezati prostornu razdiobu bioma i njihovu dinamiku u vremenu s abiotičkim i biotičkim čimbenicima, prepoznavati i opisati različite terestričke ekološke sustave njihove karakteristike u florističkom i faunističkom pogledu, kao i abiotičke čimbenike u njima.


Što je to kopneni ekološki sustav i kakvi organizmi u njemu žive? Ekološki čimbenici koji utječu na život organizama u kopnenom ekološkom sustavu. Sunčeva energija dozračena na površinu Zemlje. Globalna atmosferska cirkulacija. Makroklima - parametri, njihova prostorna i vremenska varijabilnost. Kruženje vode. Litološka podloga i reljef kao okolišni faktori. Topoklima. Tlo kao preduvjet postojanja i održanja kopnenog ekološkog sustava. Pedosfera, pedogeneza, pedosistematika - osnovni pojmovi. Biotički čimbenici. Životne strategije kopnenih organizama. Kruženje tvari i energije u kopnenom ekološkom sustavu. Osnovni tipovi kopnenih ekoloških sustava (biomi) i njihova korelacija s makroklimom. Prostorna razdioba bioma na Zemlji i njihova dinamika u vremenu (globalni paleoekološki aspekt). Bioklimatske zone u Europi i Hrvatskoj. Edafski faktori i diferencijacija biogeocenoza unutar bioklimatskih zona. Prostorno-vremenska povezanost tla i vegetacije. Tipologije kopnenih ekoloških sustava s pregledom značajki pojedinih tipova (na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini): 1) dominantni abiotički čimbenici, 2) tlo i vegetacija, 3) tipični predstavnici organizama, njihove prilagodbe na stanište i međusobne interakcije, 4) geneza i ekološka stabilnost, 5) antropogeni utjecaji. Granice kopnenih ekoloških sustava. Okolišni gradijenti i postupni prijelazi među kopnenim ekološkim sustavima, te kopnenih prema slatkovodnim i morskim ekološkim sustavima. Antropogeni kopneni ekološki sustavi.


predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava


___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, odrađene praktične vježbe.



13

Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit



Referat Praktični rad 1

Portfolio


Rad studenta na kolegiju se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno završenim vježbama student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 60%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.


1. Bailey, R.G. 2009. Ecosystem Geography: From Ecoregions to Sites. Springer-Verlag, New York, Dordrecht, Heidelberg, London. 2. Chapin, F.S. III, Matson, P., Mooney, H.A., Chapin M.C. 2011. Principles of Terrestrial Ecosystem Ecology. Springer-Verlag, New

York.


1. Gobat, J.-M., Aragno, M.,Matthey, W. 2004. The Living Soil - Fundamentals of Soil Science and Soil Biology. Science Publishers Inc., Endfield USA, Plymouth UK.

2. Marschner, P., Rengel, Z. (Ur.) 2007. Nutrient cycling in terrestrial ecosystems, Springer, Heidelberg. 3. Topić, J., Vukelić, J. 2009. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za

zaštitu prirode, Zagreb. 4. Vukelić, J., Mikac, S., Baričević, D., Bakšić, D., Rosavec, R. 2009. Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Državni zavod

za zaštitu prirode, Zagreb. 5. Woodward, S.L. (Ed.) 2008. Greenwood guides to biomes oft he world, Greenwood press, Westport, Connecticut.



Chapin, F.S. III, Matson, P., Mooney, H.A., Chapin M.C. 2002. Principles of Terrestrial Ecosystem Ecology. Springer-Verlag, New York.

25

Woodward, S.L. (Ed.) 2008. Greenwood guides to biomes oft he world, Greenwood press, Westport, Connecticut.

25




14

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Dubravka Čerba, Doc.dr.sc. Filip Stević

Naziv predmeta Akvatička ekologija





ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Broj sati (P+V+S) 30P+15V+15S

1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim pojmovima vezanim za ekologiju vodenih ekoloških sustava te životnim zajednicama morskih i slatkovodnih staništa. Upoznati studente sa saznanjima o funkcioniranju vodenih ekosustava te osposobiti studente za korištenje osnovnih metoda i opreme za proučavanje vodenih ekoloških sustava in situ. Cilj je potaknuti studente na samostalan rad i razvijanje ideja vezano za istraživanje i zaštitu voda te poticanje kritičkog promišljanja o utjecaju čovjeka na morske i slatkovodne ekološke sustave u svrhu njihove zaštite.


Nema.

1.3. Očekivani ishodi učenja predmeta

Nakon uspješno završenog predmeta student će biti sposoban definirati osnovne pojmove iz područja ekologije vodenih ekoloških sustava te opisati životne zajednice morskih i slatkovodnih ekoloških sustava i njihove karakteristike. Moći će shvatiti kako funkcioniraju vodeni ekosustavi te objasniti povezanost i međuovisnost tipa staništa, životnih uvjeta, flore i faune. Također, student će znati odabrati i koristiti različite tehnike i metode za samostalno izvođenje rada na terenu te argumentirati važnost praćenja i procjene stanja, upravljanja i zaštite vodenih ekosustava.


Osnovni pojmovi u ekologiji voda. Fizikalno-kemijska svojstva vode – važnost i međuovisnost pojedinih parametara, utjecaj na floru i faunu, razlike i sličnosti između morskih i slatkovodnih ekosustava (kisik, temperatura, otopljeni plinovi, salinitet/konduktivitet/mikro- i makrokonstituenti, gustoća, stratifikacija). Nutrijenti. Ocjena trofije i kakvoća voda – indikatori i klasifikacija. Primarna i sekundarna proizvodnja. Trofički odnosi i načini prehrane. Životne zajednice vodenih staništa i njihove specifičnosti. Podjela, ekološka klasifikacija, horizontalni i vertikalni raspored vodenih organizama. Prilagodbe organizama na životne uvjete. Invazivne vrste. Vrste indikatori promjena u okolišu. Važnost močvara. Utjecaj čovjeka na vodene ekološke sustave. Veza alternativnih izvora energije i vode. Praćenje i procjena stanja, upravljanje i zaštita vodenih ekoloških sustava. Zakonski okviri zaštite voda – domaće i međunarodne konvencije. Zaštita i gospodarenje vodenim ekološkim sustavima.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari U cilju što kvalitetnijeg izvođenja nastave potrebno je ovaj predmet planirati u rasporedu tijekom ljetnog semestra (svibanj ili lipanj).


Redovito pohađanje nastave i terenskih/laboratorijskih vježbi te seminara. Uvjet za pristupanja pismenom dijelu ispita: izvještaj u pismenom obliku s rezultatima i zaključcima provedenih istraživanja i obavljenih analiza.



15

Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit

1 Usmeni ispit 1,5 Esej Istraživanje



Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Pravilno izvršen rad na terenu i u laboratoriju donosi 10%, a riješeni pravilno ispunjen terenski/laboratorijski dnevnik 5%. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 10% konačne ocjene. Izradom i predajom terenskog dnevnika i seminarskog rada student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 35% konačne ocjene konačne ocjene, a usmeni ispit 40% ukupne ocjene.


1. Dobson, M., Frid, C., 2009. Ecology of Aquatic Systems, Oxford University Press. 2. Simić, V., Simić, S., 2012. Ekologija kopnenih voda, PMF-Kragujevac. 3. Wetzel, R.G. 2001., Limnology, Academic Press.


1. Bakran-Petricioli, T., 2007. Morska staništa. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 2. Castro, P., Huber, M. E., 2005. Marine biology, Global Coastal Strategies. 3. Engelhardt, W., 2003. Was lebt im Tümpel, Bach und Weiher? Kosmos, Stuttgart. 4. Hauer, F. R., Resh V. H., 2006. Methods in stream ecology, Elsevier. 5. Purger, J. J. (ed.), 2007. Priručnik za istraživanje bioraznolikosti duž rijeke Drave, Sveučilište u Pečuhu. 6. Streble, H., Krauter, D., 2002. Das Leben im Wassertropfen. Mikroflora und Mikrofauna des Suswassers. Kosmos, Stutgart.



Dobson, M., Frid, C. 2009. Ecology of Aquatic

Systems, Oxford University Press. 25

Simić, V., Simić, S. 2012. Ekologija kopnenih voda,

PMF-Kragujevac. 1 25

Wetzel, R.G. 2001. Limnology, Academic Press. 1 25




16

Opće informacije

Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Branimir K. Hackenberger

Naziv predmeta Kvantitativna ekologija





ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Broj sati (P+V+S) 30P+30V

1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s različitim numeričkim metodama koje se koriste za analizu složenih ekoloških podataka, te dobivanje uvida u pravilno korištenje tih metoda kako bi se dobili traženi odgovori. Studenti će u sklopu vježbi sve metode s predavanja moći preko primjera obraditi s odgovarajućim softverskim alatom. Studenti će tijekom predmeta steći znanje potrebno za dizajniranje ekoloških pokusa i praćenja stanja okoliša te pravilno interpretiranje dobivenih rezultata.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta studenti će steći znanja potrebna za analizu složenih ekoloških podataka te će znati samostalno dizajnirati eksperiment i obraditi dobivene podatke. Studenti će znati primijeniti adekvatne statističke analize i pravilno ih interpretirati. Također, u okviru predmeta naučit će se služiti odgovarajućim softverskim alatom. Studenti će biti sposobni kritički analizirati literaturu iz područja kvantitativne ekologije i statistike.


Uvod. Dizajn eksperimenata: temeljni principi i smjernice. Dizajn uzorkovanja i određivanje veličine uzoraka. Grupiranje, sistematiziranje i temeljna obrada podataka. Testiranje raspodjela. Mjere združivanja i matrice (Q i R mod). Pregled numeričkih metoda. Regresija, Opći linearni modeli (logistička i Poissonova regresija), Modeli miješanih učinaka, multivarijantne metode. Vizualizacija multivarijatnih metoda. Rojna analiza (hijerarhijska, nehijerarhijska, fuzzy, kofenetička korelacija, k-srednje vrijednosti, medoidi, Kendallov W koeficijent slaganja, oblici podataka). Poredbena primjena pokazatelja i procjenitelja biološke raznolikosti. Slobodno svrstavanje (višerazmjerni podatkovni prostori, raščlamba glavnih komponenti, raščlamba slaganja, raščlamba glavnih koordinata, nemetričko višerazmjerno razmjeravanje). Kanoničko svrstavanje (raščlamba suvišnosti, kanonička raščlamba slaganja, pravocrtna diskriminantna raščlamba, kanonička korelacijska raščlamba, koinercijska raščlamba, višečimbenička raščlamba). Prostorna analiza ekoloških podataka (prostorne strukture, prostorna ovisnost i autokorelacija, prostorni korelogram, trend-površinska raščlamba, vlastiti vektor i prostorno modeliranje, MEM).




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima.


Pohađanje 2 Aktivnost u Seminarski Eksperimentalni


17

nastave nastavi rad rad

Pismeni ispit



1 Referat Praktični rad

Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Položeni svi parcijalni kolokviji čine 30% ukupne ocijene. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.


1. Gotelli, N.J., Ellison, A.M. 2004. A primer of ecological statistics, Sinauer. 2. McGarigal, K. i sur. 2000. Multivariate statistics for wildlife and ecology research, Springer.


1. Borcard, D., Gillet, F., Legendre, P. 2011. Numerical Ecology with R, first edition, Springer. 2. Crawley, M.J. 2007. The R book. Wiley, UK. 3. Legendre, P., Legendre, L., 1998. Numerical ecology. Elsevier, Amsterdam. 4. Quinn, G., Keough, M. 2002. Experimental Design and Data Analysis for Biologists, Oxford press.

5. Zuur, A.F., Ieno, E.N., Meesters, E.H.W.G. 2009. A beginner's guide to R, Springer.



Gotelli, N.J., Ellison, A.M. 2004. A primer of ecological statistics, Sinauer.

25

McGarigal, K. i sur. 2000. Multivariate statistics for wildlife and ecology research, Springer.

25




18

Opće informacije

Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Janja Horvatić, Doc.dr.sc. Sandra Ečimović

Naziv predmeta Ekofiziologija






2. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnim fiziološkim procesima biljnih i životinjskih organizama ovisnim o čimbenicima u okolišu. Studenti će se upoznati s ekofiziološkim pojavama na svim razinama biološke organizacije. U prvom dijelu predmeta studenti će se upoznati s osnovnim fiziološkim principima, a zatim s fiziološkim procesima i integracijom fizioloških procesa uz utjecaj okolišnih čimbenika. U konačnici studenti će razumjeti principe prilagođavanja različitim okolišnim uvjetima u vodenom i kopnenom okolišu, njihovoj fluktuaciji te različitim ekstremnim uvjetima (velike visine, pustinje i sl.). Studenti će se također upoznati s fiziološkim prilagodbama organizama ekstraterestričkim uvjetima te uvjetima umjetnog okoliša.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će znati definirati i opisati temeljne pojmove u ekofiziologiji, te objasniti temeljne fiziološke procese u biljnim i životinjskim organizmima, kao i utjecaj okoliša na te procese. Student će moći povezivati interakcije između okoliša i živih organizama te razumjeti i objasniti principe aklimatizacija i adaptacija na različite okolišne uvjete. Student će znati procijeniti i analizirati kako će promjene u abiotičkim i biotičkim čimbenicima utjecati na fiziološke procese organizmima, te povezati stečena znanja s interakcijama na različitim razinama biološke organizacije. Student će znati kritički razmotriti utjecaj globalnih promjena na organizme i okoliš u kojem se oni nalaze.


Uvod u ekofiziologiju. Homeostaza. Stres i stresori. Aklimatizacija, adaptacija i prirodni odabir. Ekofiziologija biljaka Fotosinteza - interakcije endogenih i egzogenih čimbenika u određivanju fotosintetske učinkovitosti. Respiracija (endogeni i egzogeni čimbenici disanja, fotorespiracija). Fiziologija rasta i razvoja. Funkcionalna uloga anorganskih elemenata u biljkama s obzirom na rast, razmnožavanje i preživljavanje u različitim okolišima. Fiziološke prilagodbe biljaka na nepovoljne uvjete tla (nedostatak i toksičnost mineralnih nutrijenata, salinitet, kiselost, lužnatost, suša, teški metali). Adaptacije i aklimatizacije biljaka na promjene klimatskih uvjeta (povećana konc. CO2, ekstremne temperature, suša, UV zračenje). Biotičke interakcije. Ekofiziologija životinja Termalna fiziologija. Fiziološke prilagodbe na život u pustinjama i suhim savanama. Fiziološke prilagodbe na život u polarnim područjima. Hibernacija i torpor. Orijentacija i navigacija u životinja. Funkcionalna anatomija i fiziologija kretanja. Fiziologija letenja. Fiziologija ronjenja ptica i sisavaca. Biološki satovi. Fiziologija antropogenih učinaka na životinje. Fiziologija biljaka i životinja u ekstremnim uvjetima, ekstraterestričkom i umjetnom okolišu.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.19. Komentari


19




Pohađanje nastave


Seminarski rad

1 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.


1. Nobel, P. S., 2009. Physicochemical and Environmental Plant Physiology. Fourth Edition, Elsevier Inc. 2. Randall, D., Burggen, W., French, K., 2002. Eckert Animal Physiology – Mechanisms and Adaptation, W. H. Freeman and

Company, New York. 3. Teiz, L., Zeiger, E., 2002. Plant Physiology, Sinauer Assoc. Inc., Sunderland, Massachusetts. 4. Willmer, P., Stone, G., Johnston, I., 2004. Environmental Physiology of Animals, Wiley-Blackwell.


1. Ahmad, P., Prasad, M.N.V., 2012. Environmental Adaptations and Stress Tolerance of Plants in the Era of Climate Change. Springer Science + Business Media B.V.

2. Bradshaw, D., 2003. Vertebrate Ecophysiology: An Introduction to its Principles and Applications, Cambridge University Press.

3. Lambers, H., Chapin III, F. S., Pons, T. L., 2008. Plant Physiological Ecology, Springer.



Nobel, P. S., 2009. Physicochemical and Environmental Plant Physiology. Fourth Edition, Elsevier Inc.

25

Randall, D., Burggen, W., French, K., 2002. Eckert Animal Physiology – Mechanisms and Adaptation, W. H. Freeman and Company, New York.

25

Teiz, L., Zeiger, E., 2002. Plant Physiology, Sinauer Assoc. Inc., Sunderland, Massachusetts.

25

Willmer, P., Stone, G., Johnston, I., 2004. Environmental Physiology of Animals, Wiley-Blackwell.




20

Opće informacije

Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Branimir K. Hackenberger, Doc.dr.sc. Sandra Ečimović

Naziv predmeta Ekotoksikologija






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnim principima ekotoksikologije, te suvremenim pristupima problematici utjecaja zagađivala na različite strukturne dijelove ekološkog sustava, kao i na cjelokupnu biosferu. U sklopu ovog predmeta studenti će se upoznati sa osnovnim pojmovima u ekotoksikologiji, osnovnim grupama zagađivala, sudbinom zagađivala u okolišu i mehanizmom djelovanja zagađivala na različite razine ekološkog sustava. Kroz primjere i studije slučaja, studenti će usvojiti znanja o osnovnim interakcijama bioloških struktura sa zagađivalom unutar sastavnica ekološkog sustava.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će znati definirati i opisati temeljne pojmove u ekotoksikologijii, te objasniti i analizirati sudbinu zagađivala u okolišu, te mehanizme djelovanja i utjecaj zagađivala na sastavnice okoliša. Student će moći povezivati interakcije između zagađivala i različitih sastavnica okoliša, te će znati procjeniti utjecaj pojedinih zagađivala na ekološki sustav. Student će savladati osnovne metode procjene i upravljanja ekološkim rizikom.


Uvod i povijest ekotoksikologije. Definiranje osnovnih pojmova ekotoksikologije. Osnovne grupe zagađivala. Antropogeni i neantropogeni izvori zagađenja. Sudbina zagađivala u okolišu. Biomagnifikacija, bioakumulacija i biokoncentracija. Bioraspoloživost. Odgovor jedinke, populacije, zajednice i ekološkog sustava na zagađivalo (molekularna, fiziološka i bihevioralna razina). Letalni i subletalni učinci. Stres. Biomonitoring i biomarkeri zagađenja. Princip ovisnosti o koncentraciji u ekotoksikologiji. Utjecaj zagađivala na stabilnost i dinamiku populacija. Mehanizmi narušavanja stabilnosti interakcija između populacija zagađivalima. Zagađivala i stabilnost populacija i populacijska genetika. Stabilnost biocenoza pod kontinuiranim i diskontinuiranim opterećenjem zagađivalom. Učinci zagađivala na individualne organizme. Predviđanje ekološkog učinka zagađivala. Interakcije među zagađivalima. Kruženje zagađivala u biosferi. Razgradnja zagađivala u okolišu. Pesticidi u ekološkom sustavu. Kvantifikacija i mjerenje ekotoksikoloških učinaka. Biotestovi. Rizik i opasnost. Procjena ekotoksikološkog rizika. Upravljanje ekotoksikološkim rizikom. Sondiranje i skrining terena. Dizajn uzorkovanja. Odabir pokusnih organizama i organizama za monitoring. Mikrokozmos. Mezokozmos. Konzerviranje i primarna obrada uzoraka. Dizajn višeslojnog biomonitoringa. Determinacija izvorišta zagađenja na terenu. Gradijent zagađenja u vodenom i terestričkom okolišu. Gradijent zagađenja zraka. Određivanje kritičnih točaka u prostoru.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave i uspješno obavljene sve praktične vježbe.


21


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno odrađene praktične vježbe donose 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 40%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.


1. Hoffman, D.J., Rattner, B.A., Burton, G.A., Cairns, J., 2003. Handbook of ecotoxicology, CRC Press LLC. 2. Newman, M.C., 2009. Fundamentals of Ecotoxicology. Third Edition, CRC Press. 3. Robinson, L., Thorn, I., 2005. Toxicology and Ecotoxicology in Chemical Safety Assessment, Blackwell Publishing Ltd.


1. McCarthy, J.F., Shugart, L.R., 1990. Biological Markers of Environmental Contamination. Lewis Publishers, USA 2. Moriarty, F., 1999. Ecotoxicology – The Study of Pollutants in Ecosystems, Academic Press, London. 3. Mumtaz, M., 2010. Principles and practice of mixtures toxicology, WILEY-VHC. 4. Newman, M.C., Clements, W.H., 2008. Ecotoxicology. A comprehensive treatment, CRC Press, Taylor & Francis Group. 5. Walker, C.H., Hopkin, S.P., Sibley, R.M., Peakall, D.B., 2001. Principles of Ecotoxicology, Taylor & Francis, USA.



Hoffman, D.J., Rattner, B.A., Burton, G.A., Cairns, J., 2003. Handbook of ecotoxicology, CRC Press LLC.

25

Newman, M.C., 2009. Fundamentals of Ecotoxicology. Third Edition, CRC Press.

25

Robinson, L., Thorn, I., 2005. Toxicology and Ecotoxicology in Chemical Safety Assessment, Blackwell Publishing Ltd.

25




22

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Goran Palijan, Doc.dr.sc. Filip Stević

Naziv predmeta Okolišno inženjerstvo






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim pojmovima okolišnog inženjeringa i njegovom primjenom te najnovijim tehnologijama okolišnog inženjerstva u svrhu smanjivanja antropogenih utjecaja kao i pretpostavkama njihovih primjena. Cilj je studentima dati znanja kako bi ih osposobili za rješavanje okolišnih problema.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će biti sposoban definirati osnovne pojmove okolišnog inženjerstva. Student će moći odabrati i koristiti različite tehnologije okolišnog inženjerstva, te će znati definirati i kvantificirati antropogene utjecaje. Također će razumjeti osnovne principe tehnologija smanjivanja antropogenih utjecaja.


Okolišno inženjerstvo - definicija i primjena. Principi okolišnog inženjerstva. Određivanje i definiranje utjecaja na okoliš – od globalne do lokalne razine. Podjela i kvantifikacija različitih negativnih utjecaja na okoliš. Tehnologije (metode) za predviđanje, sprječavanje i smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Uklanjanje posljedica i optimizacija okoliša. Mogućnosti smanjenja emisija na mjestu nastanka i prevencija zagađenja okoliša. Razvoj novih postupaka i metoda (tehnologija) za smanjenje utjecaja na okoliš. Održivi razvoj i upravljanje okolišem. Zaštita okoliša i upravljanje prirodnim resursima. Modeliranje u sustavima zaštite okoliša. Korištenje prirodnih i poluprirodnih ekoloških sustava za rješavanje okolišnih problema. Biološke barijere. Konstruiranje ekoloških sustava – imitiranje prirode. Umjetne močvare („constructed wetlands“) - vrste i primjena. Izgradnja i princip rada umjetnih močvara. Fitoremedijacija. Bioremedijacija. Postupci pročišćavanja otpadnih voda. Zbrinjavanje otpadnog mulja. Dedesertifikacija. Ekološka nanotehnologija.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari




Pohađanje nastave

1,5 Aktivnost u nastavi

Seminarski rad


Pismeni ispit

1

Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana Referat Praktični rad


23

provjera znanja

Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 40% konačne ocjene, a usmeni ispit 40% ukupne ocjene.


1. Jørgensen, S.V., 2009. Applications in ecological engineering. Elsevier, Amsterdam. 2. Kangas, P.C., 2004. Ecological engeneering – principles and practice, CRC Press.


1. Kiely, G., 1998. Environmental Engineering, McGraw-Hill. 2. Liu, D., Liptak, B., 1997. Environmental Engineering's Handbook, Lewis Publishers.



Jørgensen, S.V., 2009. Applications in ecological engineering. Elsevier, Amsterdam.

25

Kangas, P.C., 2004. Ecological engeneering –

principles and practice, CRC Press. 25




24

Opće informacije


Naziv predmeta Geoinformatika u zaštiti prirode i okoliša






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s geoinformatikom kao disciplinom, te im ukazati na ulogu i mogućnosti primjene geoinformacijskih tehnologija u problematici zaštite prirode i okoliša. Identificirati najvažnije pojmove vezane uz geoinformatiku. Upoznati studente s geoinformacijskim programskim paketima. Demonstrirati korištenje GPS-uređaja.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta studenti će savladati osnovne operacije nad prostornim podacima, te osnove prostorne analize i digitalne kartografije. Nadalje, studenti će steći pregled nad mogućnostima komercijalnih i slobodno dostupnih programskih paketa, te ih znati upotrebljavati na osnovnoj razini. Studenti će moći interpretirati različite digitalne prikaze. Studenti će se samostalno koristiti GPS-uređajem, te znati samostalno izraditi digitalne tematske karte.


Definicija i obuhvat geoinformatike. Organizacija i prikaz prostornih podataka. Geografski informacijski sustav (GIS). Projekcije i prostorne transformacije. Digitalizacija, skeniranje, vektorizacija. Georeferenciranje. Rasterski i vektorski GIS. Tematski slojevi. Atributne tablice. Osnovne operacije nad rasterskim i vektorskim temama. Digitalni model reljefa i osnovne geomorfometrijske izvedenice. Fizikalne osnove daljinskih istraživanja. Fotogrametrija i fotointerpretacija. Ortofoto. Multispektralni skeneri. Spektralni potpis Zemljine površine. Pasivni i aktivni senzori. Najvažnije satelitske platforme. Prostorna, vremenska, spektralna i tematska razlučivost. Subjektivna interpretacija i delineacija. Značaj geoinformacijskih tehnologija u problematici zaštite prirode i okoliša s demonstracijom na konkretnim primjerima iz prakse. Pregled komercijalnih i slobodno dostupnih geoinformacijskih programskih paketa. Korištenje GPS-uređaja. Samostalna izrada digitalne tematske karte.




___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave, uspješno odrađene sve vježbe i samostalni zadatci.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera



25

znanja

Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađene vježbe i samostalni zadatci donose 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.


1. Frančula, N. 2003. Digitalna kartografija, 3. prošireno izdanje, Skripta, Geodetski fakultet, Zagreb. 2. Oluić, M. 2001. Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti, senzori, primjena, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,

Zagreb.


1. Bernhardsen, T. 2002. Geographic Information System, An Introduction, 3rd ed., John Willey and Sons, Toronto. 2. Burrough, P.A., McDonnell, R.A. 1998. Principles of geographical information systems, 2nd Ed, Oxford University Press, Oxford. 3. Hengl, T. 2004. Geografski informacijski sustavi u inventarizaciji prirodnih resursa. Sveučilište u Osijeku, Osijek.



Frančula, N. 2003. Digitalna kartografija, 3. prošireno izdanje, Skripta, Geodetski fakultet, Zagreb.

25

Oluić, M. 2001. Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti, senzori, primjena, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.

25




26

Opće informacije

Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar, Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger

Naziv predmeta Inventarizacija biološke raznolikosti






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studenate s postupcima i metodama inventarizacije biološke raznolikosti na odabranom području, kao temeljem za cijeli niz aktivnosti u zaštiti prirode i okoliša. Upoznati studente s rijetkim, endemičnim i ugroženim svojtama u fauni i flori Hrvatske. Osposobiti studente za sudjelovanje u projektima inventarizacije i praćenja stanja staništa, flore i faune na području Hrvatske. Ukazivanje na mogućnosti uključivanja studenata u aktivne projekte inventarizacije na području Hrvatske. Upoznavanje studenata s mjerama i postupcima očuvanja biološke raznolikosti. Osposobljavanje studenata za odabir ključnih metoda određivanja veličina populacija, kao i usvajanje potrebnih znanja za dizajniranje i izvođenje vjerodostojne i pouzdane inventarizacije različitih biljnih i životinjskih svojti.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će znati objasniti što je biološka raznolikost. Student će znati primjeniti postupke i mjere koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti. Student će znati prepoznati postupke koji mogu negativno utjecati na biološku raznolikost. Student će znati objasniti i argumentirati pojavnost rijetkih i ugroženih vrsta u fauni i flori Hrvatske na određenim stanišnim tipov ima. Student će znati procijeniti i primjeniti različite metode uzorkovanja za pojedine skupine organizama faune Hrvatske. Student će znati koristiti metodologiju inventarizacije prostornih razdioba odabranih pojedinačnih bioloških vrsta, skupina vrsta, te vegetacijskih i stanišnih tipova. Student će znati izraditi plan inventarizacije faune i flore odabranog područja.


Biološka raznolikost. Utjecaj čovjeka na biološku raznolikost u kopnenim dijelovima biosfere. Utjecaj alohtonih i invazivnih vrsta na biološku raznolikost. Mjere za očuvanje i povećanje biološke raznolikosti. Raznolikost faune Hrvatske. Raznolikost vaskularne flore Hrvatske. Rijetke i ugrožene životinjske i biljne vrste u Hrvatskoj. Upoznavanje s priručnicima za inventarizaciju i praćenje stanja biološke raznolikosti Hrvatske. Ugroženost i zaštita biološke raznolikosti u Hrvatskoj. Metode inventarizacije flore i faune (direktne i indirektne), metode praćenja stanja (monitoring), geokodiranje i uporaba kartografskih mreža, baze podataka istraženosti biološke raznolikosti u Hrvatskoj, korištenje baze podataka. Određivanje staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Inventarizacija različitih tipova staništa. Determinacija karakterističnih biljnih i životinjskih vrsta različitih tipova staništa. Izrada popisa biološke raznolikosti. Kvalitativni (ima/nema) i kvantitavni (gustoća populacije) podatak. Kartografski aspekt inventarizacije biološke raznolikosti. Tehnike geokodiranja terenskih podataka i veza s geoinformacijskim sustavima. Kartiranje stanišnih i vegetacijskih tipova. Mjerilo karte i minimalna površina kartiranja. Povezivanje podataka iz različitih izvora. Metode prostorne analize biogeografskih podataka. Planiranje inventarizacije. Principi uzorkovanja. Apsolutne procjene veličina populacija. Relativne metode mjerenja veličina populacija i derivacija apsolutnih procjena. Metode cenzusa po biljnim i životinjskim skupinama.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari U cilju što kvalitetnijeg izvođenja nastave potrebno je ovaj predmet planirati u rasporedu tijekom ljetnog


27

semestra (svibanj ili lipanj).


Redovito pohađanje nastave i terenskih vježbi. Uvjet za pristupanje pismenom dijelu ispita: izvještaj nakon inventarizacije obrađenih lokaliteta u pismenom obliku.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje


Referat Praktični rad 0,5

Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran izvještaj inventarizacije obrađenih lokaliteta u pismenom obliku donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlazka na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, dok usmeni ispit čini 40% konačne ocjene.


1. Hill, D., Fasham, M., Tucker, G., Shewry, M., Shaw, P. 2005. Handbook of biodiversity methods, Cambridge University Press, New York.

2. Lévêque C. & Mounolou J.C. 2001. Biodiversity. John Wiley & Sons, Ltd. Chichester, 283 pp. 3. Topić J., Vukelić J. 2009. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. DZZP, Zagreb, 376

pp.


1. Gottstein S. 2010. Priručnik za određivanje podzemnih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. DZZP, Zagreb, 99 pp. 2. Henderson P.A., 2003. Practical methods in ecology. Blackwell, UK.Levin S.A. 2000. Encyclopedia of Biodiversity. Academic press,

New Jersey, 943 pp. 3. Nikolić T., Bukovec D., Šopf J., Jelaska S.D. 1998. Kartiranje flore Hrvatske – mogućnosti i standardi. Natura Croatica 7,

Supplementum 1: 62 pp. 4. Radović J., Čivić K., Topić R., Posavec Vukelić V. 2009. Biološka raznolikost Hrvatske, Drugo izmjenjeno izdanje. DZZP, Zagreb. 5. Sutherland W.J. 2010. Ecological Census Techniques – a handbook, Cambridge University Press, New York. 6. Topić J. et al. 2006. Biološka raznolikost Hrvatske, priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja. DZZP, Zagreb.



Hill, D., Fasham, M., Tucker, G., Shewry, M., Shaw, P. 2005. Handbook of biodiversity methods, Cambridge University Press, New York.

0 25

Lévêque C. & Mounolou J.C. 2001. Biodiversity. John Wiley & Sons, Ltd. Chichester, 283 pp

0 25

Topić J., Vukelić J. 2009. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. DZZP, Zagreb, 376 pp.

10 25




28

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Sandra Ečimović

Naziv predmeta Biomonitoring


Status predmeta Izborni




1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s biomonitoringom, te objasniti zašto je neophodan u kontroli stanja okoliša, praćenju zagađenja i procjeni ekološkog rizika. Studenti će se upoznati s osnovnim vrstama biomonitoringa, metodama i načinima njihova provođenja, te interpretiranju dobivenih rezultata. Cilj je pružiti studentima osnovna znanja o biomarkerima neophodnim u postupku biomonitoringa i procjeni ekološkog rizika. Studenti će usvajati znanja potrebna za procjenu stanja ekoloških sustava i pravilan dizajn biomonitoring studija.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će znati definirati i opisati što je biomonitoring i koje su vrste biomonitoringa. Student će razumjeti i znati objasniti ulogu biomonitoringa u procjeni ekološkog rizika, primjenu biomarkera u biomonitoringu i načine provođenja biomonitoringa. Pomoću stečenih znanja student će znati procijeniti stanje različitih ekoloških sustava, dizajnirati biomonitoring studiju, te samostalno interpretirati rezultate biomonitoringa.


Uvod u biomonitoring. Vrste biomonitoringa. Osnovni ekotoksikološki pojmovi u kontekstu biomonitoringa i procjene ekološkog rizika. Definicije i podjela biomarkera. Populacijski biomarkeri. Sustavni biomarkeri. Bioindikatorske vrste. Organizmički biomarkeri. Stanični i molekularni biomarkeri. Metode istraživanja. Dizajn uzorkovanja, načini uzorkovanja. Mjerenja, interferencije, interpretacija podataka. Daljinska istraživanja i primjena geografskog informacijskog sustava. Biomonitoring zagađenja akvatičkih ekoloških sustava. Biomonitoring zagađenja terestričkih ekoloških sustava. Biomonitoring zagađenja tla. Integrirani biomonitoring. Procjena stanja akvatičkih i terestričkih ekoloških sustava. Dizajn biomonitoring studija. Studije slučaja.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit

0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje


29



Portfolio




1. Hoffman, D.J., Rattner, B.A., Burton, G.A., Cairns, J. 2003. Handbook of ecotoxicology, CRC Press LLC. 2. Markert, B.A., Breure, A.M., Zechmeister, H.G., 2003. Bioindicators & Biomonitors: Principles, Concepts, and Applications, Elsevier

Science Ltd., UK. 3. Zhang, C., 2007. Fundamentals of environmental sampling and analysis, John Wiley & Sons, Inc.


1. Lauwerys, R.R., Hoet, P., 2001. Industrial Chemical Exposure: Guidelines for Biological Monitoring, CRC Press. 2. U.S. EPA. 1998. Guidelines for Ecological Risk Assessment. U.S. Environmental Protection Agency, Risk Assessment Forum,

Washington, DC, EPA/630/R095/002F. 3. Walker, C.H., Hopkin, S.P., Sibly, R.M., Peakall, D.B. 2001. Principles of ecotoxicology, Taylor & Francis, USA.



Hoffman, D.J., Rattner, B.A., Burton, G.A., Cairns, J. 2003. Handbook of cotoxicology, CRC Press LLC.

25

Markert, B.A., Breure, A.M., Zechmeister, H.G., 2003. Bioindicators & Biomonitors: Principles, Concepts, and Applications, Elsevier Science Ltd., UK.

25

Zhang, C., 2007. Fundamentals of environmental sampling and analysis, John Wiley & Sons, Inc.

25




30

Opće informacije

Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Elizabeta Has-Schön

Naziv predmeta Radiobiologija






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente sa biološkim učincima ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja. U prvom dijelu predmeta studenti će se upoznati s izvorima, vrstama i svojstvima zračenja, a zatim će upoznavati interakcije između ionizirajućeg zračenja i biološkog sistema. Cilj je ukazati na učinke zračenja na molekularnoj, staničnoj i tkivnoj razini i na razini cijelog organizma. Studenti će se upoznati i s metodama detekcije štetnih učinaka zračenja, ali i adekvatnom zaštitom od zračenja. U konačnici, studenti će se upoznati s primjenom u medicinskoj dijagnostici, terapiji i biomedicinskim istraživanjima.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će znati opistai izvore, vrste i svojstva zračenja, te biti sposoban odrediti vrstu i izmjeriti intenzitet radioaktivnog zračenja. Student će moći povezati i uočiti interakcije između ionizirajućeg zračenja i biološkog sistema. Student će biti osposobljen poduzeti odgovarajuće mjere zaštite, predvidjeti potencijalne i detektirati nastale štetne posljedice, te prevenirati dodatne štetne učinke zračenja.


Uvod u radiobiologiju. Pregled najvažnijih znanstvenih otkrića. Vrste i podjela zračenja. Radioaktivnost. Izvori radioaktivnosti u okolišu. Putevi izloženosti zračenju: vanjski (izvor zračenja ostaje izvan organizma) i unutarnji (izvor unešen u organizam udisanjem, gutanjem ili injekcijom). Primjena izvora zračenja u medicinskoj dijagnostici i terapiji. Radioterapija i radiološka dijagnostika. Mjerenje ionizirajućeg zračenja. Međudjelovanje zračenja s biološkim makromolekulama. Osjetljivost stanice na zračenje. Apsorpcija zračenja. Mehanizmi oštećenja i popravka DNA. Tkivna radioosjetljivost. Učinci zračenja na organizam. Tipovi radijacijskih oštećenja. Vremenska skala. Somatski i genetski učinci. Akutni i kronični učinci. Fetalna radijacija. Biološki učinci zračenja optičkog spektra. Radiofrekcvencijska - mikrovalna zračenja, ultrazvuk. Načela zaštite od ionizirajućeg zračenja. Moguće posljedice izlaganja ionizirajućem zračenju. Mjerenje oštećenja uzrokovanog zračenjem. Radioprotektori i radiosenzibilizatori.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari




Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad



31

Pismeni ispit




Portfolio




1. Down, S.B., Tilson, E.R. 1999. Practical Radiation Protection and Applied Radiobiology, 2nd ed. Saunder WB. Company, Toronto, Canada.

2. Polk, C., Postow, E. 1996. Biological Effects of Electromagnetic Fields, CRC Press, USA.


1. Fenech, M. 2006. Cytokinesis-block micronucleus assay evolves into a "cytome" assay of chromosomal instability, mitotic dysfunction and cell death. Mutation Research 600: 58-66.

2. Natarajan, A.T. 2002. Chromosome aberrations: past, present and future. Mutation Research 504:3-16.



Down, S.B., Tilson, E.R. 1999. Practical Radiation Protection and Applied Radiobiology, 2nd ed. Saunder WB. Company, Toronto, Canada.

25

Polk, C., Postow, E. 1996. Biological Effects of Electromagnetic Fields, CRC Press, USA.

25




32

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger

Naziv predmeta Ekologija tla






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s integrativnim prikazom tla, pri čemu će se studentima pružiti osnovna znanja o svim biološkim, kemijskim i ekološkim procesima, kruženjem tvari i organizmima u tlu. Nadalje, studenti će se upoznati s najčešćim uzrocima degradacije tala, te utjecajima okolišnih čimbenika i njihovih promjena na zdravlje tala.


Nema.


Po završetku ovog predmeta studenti će znati objasniti građu tla, kruženje tvari u tlu kao i temeljne fizikalno-kemijske i termodinamičke procese u tlu. Studenti će znati prepoznati i nabrojati najvažnije skupine organizama u tlu. Studenti će razumjeti osnovne interakcije organizama u tlu te će znati osnove pedološko-ekoloških eksperimenata i načine dizajniranja istih.


Tlo – građa tla, formacija tla, mikroklima tla. Biogene strukture tla. Kruženje tvari i termodinamička ravnoteža tla. Temeljni fizikalno kemijski i termodinamički procesi u tlu. Specifičnost i raznolikost života u tlu (biologija, ekologije, metode istraživanja). Interakcije organizama u tlu i procesa u tlu. Degradacija tala. Tlo i klimatske promjene. Pedološko ekološki eksperimenti i njihov dizajn.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave, uspješno odrađene praktične vježbe.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio



33

Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Pravo izlaska na pismeni ispit student ostvaruje predavanjem riješenih vježbi. Pismeni ispit čini 60%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.


1. Bardgett, R.D., 2005. The biology of soil – a community and ecosystem approach, Oxford University Press, New York. 2. Coleman, D.C., Crossley, Jr. D.A., Hendrix, P.F., 2004. Fundamentals of soil ecology. Elsevier, USA. 3. Jeffery, S., Gardi, C., Jones, A., Montanarella, L., Marmo, L.,Miko, L., Ritz, K., Peres, G., Römbke, J., van der Putten, W.H. (eds.),

2010, European Atlas of Soil Biodiversity. European Commission, Publications Office ofthe European Union, 4. Luxembourg.


1. European commission DG ENV 2010. Soil biodiversity: functions, threats and tools for policy makers – final report. 2. Lavelle, P., Spain, A.V. 2002. Soil ecology, Springer, New York. 3. Paul, E.A., 2007. Soil microbiology and biochemistry, Elsevier.



Bardgett, R.D., 2005. The biology of soil – a community and ecosystem approach, Oxford University Press, New York.

25

Coleman, D.C., Crossley, Jr. D.A., Hendrix, P.F., 2004. Fundamentals of soil ecology. Elsevier, USA.

25

Jeffery, S., Gardi, C., Jones, A., Montanarella, L., Marmo, L.,Miko, L., Ritz, K., Peres, G., Römbke, J., van der Putten, W.H. (eds.), 2010, European Atlas ofSoil Biodiversity. European Commission, Publications Office ofthe European Union, Luxembourg.

25




34

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Dubravka Čerba

Naziv predmeta Urbana ekologija






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s pojmovima i konceptima urbane ekologije. Razviti svijest studenata o važnosti planiranja i razmatranja antropogenog utjecaja na okoliš i različite životne zajednice prilikom širenja urbanih područja. Upoznati studente s karakteristikama urbanih sredina kao specifičnih ekosustava i životnim zajednicama u urbanim sredinama. Također, cilj je upoznati studente s metodama monitoringa kvalitete zraka, vode i tla te osposobiti studente za predlaganje načina zaštite prirode u urbaniziranim područjima.


Nema.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmeta

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći definirati osnovne pojmove i koncepte urbane ekologije te na na primjerima pokazati važnost urbane ekologije. Student će znati objasniti kako urbana područja funkcioniraju kao specifični ekosustavi, definirati važne biljne i životinjske vrste u urbanim područjima, prepoznati probleme vezane za ekologiju i zaštitu antropološki izmijenjenih područja te predložiti metode zaštite prirode u urbaniziranim područjima.


Urbana ekologija – definicija, povijesni razvoj i današnja važnost. Urbanističko planiranje i strategije razvoja. Grad kao specifičan ekosustav. Ekologija staništa urbanih područja. Obrazac, dinamika i ekološki efekti urbanizacije. Bioraznolikost biljnih i životinjskih zajednica u urbanim sredinama. Adventivne vrste. Procjena rizika poplava i utjecaja klimatskih promjena u urbanim sredinama. Monitoring zagađenja. Metode praćenja kvalitete zraka, vode i tla i mjere zaštite okolišta. Povezivanje kulture i prirode u gradovima. Megapolisi. Parkovi i zelene površine. Studije utjecaja na okoliš. Zaštita od poplava. Izgradnja kolektora i kanalizacijskih mreža.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari




Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit


Projekt Kontinuirana Referat Praktični rad


35

provjera znanja

Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit.

Pismeni ispit čini 40%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.


1. Marzluff, J.M., Shulenberger, E., Endlicher, W., Alberti, M., Bradley, G., Ryan, C., ZumBrunnen, C., Simon, U., 2008. Urban Ecology: An International Perspective on the Interaction Between Humans and Nature, Springer.

2. Richter, M., Weiland, U., 2012. Applied urban ecology: a global framework, Blackwell Publishing Ltd.


1. Purger, J.J., 2007. Priručnik za istraživanje bioraznolikosti duž rijeke Drave, Sveučilište u Pečuhu. 2. WWF, 2002. Waterway Transport on Europe.s Lifeline, the Danube.



Marzluff, J.M., Shulenberger, E., Endlicher, W., Alberti, M., Bradley, G., Ryan, C., ZumBrunnen, C., Simon, U. 2008. Urban Ecology: An International Perspective on the Interaction Between Humans and Nature, Springer.

25

Richter, M., Weiland, U. 2012. Applied urban ecology: a global framework, Blackwell Publishing Ltd.

1 25




36

Opće informacije

Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar

Naziv predmeta Ekologija vektora






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta jest pružiti studentima osnovne informacije o prepoznavanju, biologiji, ekologiji i medicinskom značenju vektora (s naglaskom na člankonošce) koji utječu na ljudsko zdravlje. U prvom dijelu predmeta studenti će stjecati znanja iz biologije i ekologije vektora, a biti će upoznati sa bolestima i uzročnicima bolesti koje ti vektori prenose. U drugom dijelu predmeta studentima će se ukazati na veliku važnost poznavanja okolišnih, socioloških i ekonomskih promjena koje mogu utjecati na rasprostranjenost vektora koji predstavljaju javno-zdravstveni problem. Cilj je opisati studentima program integriranog suzbijanja vektora (IVM, engl. Integrated Vector Management) gdje se prvo daje naglasak na važnost razumijevanja ekologije lokalnih vektora i putova prijenosa bolesti, a zatim se odabire odgovarajuća metoda kontrole vektorskih vrsta. Cilj je upoznati studente s važećim zakonima i regulativama koji se odnose na vektorske vrste u Hrvatskoj i svijetu.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta studenti će biti u mogućnosti opisati životne cikluse najvažnijih vektora bolesti, njihovu ulogu u prijenosu bolesti i mjere kontrole. Znati će opisati tipična staništa koja preferiraju najpoznatiji vektori među člankonošcima, a na osnovi stečenih znanja iz biologije i ekologije vektora znati će usporediti prednosti i nedostatke različitih metoda kontrole vektorskih vrsta. Biti će u stanju definirati IVM i izraditi program nadzora, praćenja i kontrole za barem jednog uzročnika vektorskih bolesti.


Uvod u biologiju vektora bolesti. Pregled klasifikacije člankonožaca - vektora bolesti. Identifikacija medicinski značajnih člankonožaca. Popis i biologija vektora i njihovih patogena: Krpelji (Ixodides: Ixodidae i Argasidae). Braničevke (Simuliidae). Komarci (Culicidae). Leptirašice (Psychodidae). Komarčići (Ceratopogonidae). Obadi (Tabanidae). Ce-ce muhe (Glossinidae). Buhe (Pulicidae). Uši (Pediculidae). Životni ciklus vektora. Bolesti i simptomi bolesti koje prenose vektori: Lyme borelioza. Rikecioza. Malarija. Žuta groznica. Encefalitis virusa Zapadnog Nila. Japanski encefalitis. Denga groznica. Chikungunya. Lišmanioza. Mjere prevencije. Prisutnost i rasprostranjenost vektora u svijetu i Hrvatskoj. Klimatske promjene i vektori. Kemijska i biološka kontrola vektora.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari




Pohađanje 1 Aktivnost u Seminarski 0,5 Eksperimentalni


37


Pismeni ispit




Portfolio


Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.


1. Atkinson, P.W. 2010. Vector Biology, Ecology and Control, Springer. 2. Marquardt, W.H. 2004. Biology of Disease Vectors. Second edition, Academic Press. 3. Service, M. 2012. Medical Entomology for Students. Fifth edition, Cambridge University Press.


1. Bowman, A.S., Nuttal, A.P. 2009. Ticks Biology, Disease and Control, Cambridge University Press. 2. Cameron, M.M., Lorenz, L.M. 2013. Biological and Environmental Control of Disease Vectors, CABI Publishing. 3. Friend, M. 2006. Disease Emergence and Resurgence: The Wildlife-Human Connection. U.S. Geological Survey, Circular 1285. 4. Goddard, J. 2007. Physician's guide to Arthropods of Medical Importance. Fifth edition. CRC Press, Taylor and Francis Group. 5. Gratz, N.G. 2006. The vector- and rodent-borne diseases of Europe and North America: their distribution and public health burden,

Cambridge University Press. 6. Lehane, M.J. 1991. Biology of blood-sucking insects, Harper Collins Academic. 7. Takken, W., Knols, B.G.J. 2007. Emerging pests and vector-borne diseases in Europe, Wageningen Academic Publishers. 8. Takken, W., Knols, B.G.J. 2010. Olfaction in vector-host interactions, Wageningen Academic Publishers. 9. WHO. 2012. Handbook for Integrated Vector Management, WHO/HTM/NTD/VEM/, Geneva.



Atkinson, P. 2010. Vector Biology, Ecology and Control, Springer.

25

Marquardt, W.H. 2004. Biology of Disease Vectors. Second edition, Academic Press.

25

Service, M. 2012. Medical Entomology for Students. Fifth edition, Cambridge University Press.

25


Predviđa se periodično provođenje evaluacije znanja studenata i rada nastavnika, s ciljem osiguranja kvalitete nastave i kontinuiranog unapređenja studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvali tetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.


38

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Goran Palijan

Naziv predmeta Mikrobiologija okoliša






Broj sati (P+V+S) 15P+15V

1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim konceptima mikrobiologije okoliša. Objasniti studentima ulogu i važnost mikroorganizama u protoku energije i kruženju tvari tj. u funkcioniranju ekoloških sustava. Studenti će usvajati znanja i razvijati vještine koje će ih osposobiti kako bi mogli prepoznati i izbjeći okolišne probleme.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će znati definirati i opisati temeljne pojmove u mikrobiologiji okoliša, te objasniti temeljne mikrobiološke procese, kao i utjecaj okoliša na te procese. Student će moći primijeniti principe i metodologiju istraživanja mikrobiologije okoliša te razumjeti i objasniti interakciju između mikroorganizama i okoliša. Student će znati procijeniti i analizirati interaktivne odnose mikroorganizama s okolišem, te ih objasniti povezujući ih sa stečenim znanjima.


Fizikalno-kemijski čimbenici koji utječu na sudbinu mikroorganizama u okolišu, kompetitivne strategije mikroorganizama, interakcije između mikroorganizama, život mikroorganizama pri niskim koncentracijama nutrijenata, biofilmovi, biofilmovi tla, biofilmovi mora i oceana, biofilmovi kopnenih voda, ekstremna staništa.


predavanja

seminari i radionice

vježbe obrazovanje na

daljinu

terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

ostalo ___________________

1.6. Komentari U cilju što kvalitetnijeg izvođenja nastave potrebno je ovaj predmet planirati u rasporedu tijekom ljetnog semestra.


Redovito pohađanje nastave i vježbi.


Pohađanje nastave

1 Aktivnost u

nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni

rad

Pismeni ispit 0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana

provjera znanja



39

Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis i izlazak na ispit. Uspješno završene vježbe i pismeni ispit čine svaki po 25 % ocjene, a usmeni ispit 50 % konačne ocjene.


1. Barton, L.L., Northup, D.E., 2011. Microbial Ecology, Wiley-Blackwell, New Jersey. 2. Pepper, I.L., Gerba, C.P., 2005. Environmental Microbiology, Elsevier, Amsterdam.


1. Brown, A.E., 2009. Benson's Microbiological Applications – Laboratory Manual in General Microbiology, McGraw-Hill, Boston. 2. Ghannoum, M., O'Toole, G.A., 2004. Microbial Biofilms, ASM Press, Washington DC.

3. Varnam, A.H., Evans, M.G., 2000. Environmental Microbiology, Manson Publishing Ltd, London.



Barton, L.L., Northup, D.E. 2011. Microbial Ecology. Wiley-Blackwell, New Jersey.

25

Pepper, I.L., Gerba, C.P. 2005. Environmental Microbiology. Elsevier, Amsterdam.

25




40

Opće informacije

Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić, Doc.dr.sc. Dubravka Čerba

Naziv predmeta Okolišni i prirodni resursi






1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi kolegija

Cilj kolegija je upoznati studente s obnovljivim i neobnovljivim prirodnim resursima i njihovim optimalnim upravljanjem, ukazati na utjecaj globalnih klimatskih promjena i onečišćenje okoliša kao limitirajućih faktora u dostupnosti i iskoristivosti prirodnih resursa i razviti svijest studenata o važnosti razvijanja i korištenja obnovljivih izvora energije, potrajnog gospodarenja obnovljivim prirodnim resursima, te racionalnog korištenja neobnovljivih prirodnih resursa.

1.2. Uvjeti za upis kolegija

Nema.

1.3. Očekivani ishodi učenja za kolegija

Nakon uspješno završenog kolegija student će raspolagati znanjima i vještinama koji će mu omogućiti: prepoznati potencijale i ograničenja u korištenju prirodnih resursa na konkretnom području, prepoznati konflikte u prostoru povezane sa sukobljenim interesima u korištenju različitih prirodnih resursa, sudjelovati u definiranju prioriteta i građenju lokalnih politika u korištenju prirodnih resursa zajedno s predstavnicima lokalne zajednice i drugim zainteresiranim dionicima (posebno u dijelu povezanom s osiguranjem zaštite prirode i okoliša), sudjelovati u izradi različitih programa gospodarenja prirodnim resursima (posebno u dijelu povezanom s mjerama zaštite prirode i okoliša), sudjelovati u edukaciji šire društvene zajednice o nužnosti korištenja obnovljivih izvora energije, potrajnog gospodarenja obnovljivim prirodnim resursima, te racionalnog korištenja neobnovljivih prirodnih resursa.

1.4. Sadržaj kolegija

Tipologija okolišnih i prirodnih resursa. Voda kao temeljni resurs. Onečišćenje voda i narušeni vodni režim. Ribarstvo i akvakultura. Kriteriji, metode i postupci u održivom upravljanju vodnim resursima. Tlo kao temeljni resurs za biljnu proizvodnju. Onečišćenje i gubitak tla. Kriteriji, metode i postupci u održivom upravljanju zemljišnim resursima. Potrajno upravljanje prirodnim i doprirodnim šumama. Agrošumarstvo. Ekstenzivna, intenzivna i ekološka poljoprivreda. Genetsko osiromašivanje i onečišćenje. Integralno upravljanje slivom. Zrak kao temeljni resurs. Onečišćenje zraka. Rudni resursi. Neobnovljivi i obnovljivi izvori energije. Ravnoteža ugljika i globalne klimatske promjene. Prostor kao temeljni resurs. Tipični primjeri prostornih konflikata u korištenju prirodnih i okolišnih resursa. Kriteriji, metode i postupci u održivom korištenju prostora. Principi prostornog planiranja na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Dionici u korištenju prostora. Međusobna suradnja i participacija dionika u odlučivanju.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave, odrađeni seminarski rad i samostalni zadatci.



41

Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit




Portfolio




1. Hackett, S.C., 2006. Environmental and natural resources economics: theory, policy, and the sustainable society, M.E. Sharpe. 2. McPherson, G.R., DeStefano, S., 2003. Applied Ecology and Natural Resource Management, Cambridge University Press. 3. Newman, E.I., 2000. Applied ecology & Environmental management, Blackwell Science Ltd a Blackwell Publishing company.


1. Anderson, D.A., 2010. Environmental economics and natural resource management, Taylor & Francis 2. Mitchell, B., 2002. Resource and Environmental Management, Pearson Education Limited. 3. Newson, M., 2008. Land, Water and Development. Sustainable and adaptive management of rivers, Taylor & Francis.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Hackett, S.C., 2006. Environmental and natural resources economics: theory, policy, and the sustainable society, M.E. Sharpe.

25

McPherson, G.R., DeStefano, S., 2003. Applied Ecology and Natural Resource Management, Cambridge University Press.

1 25

Newman, E.I., 2000. Applied ecology & Environmental management, Blackwell Science Ltd a Blackwell Publishing company.

25




42

Opće informacije

Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Tarzan Legović

Naziv predmeta Ekološko modeliranje i predviđanje






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s principima matematičkog modeliranja ekoloških procesa, vrstama matematičkih modela i njihovom primjenom u ekologiji, zaštiti prirode i upravljanju okolišem. Osim što će studenti naučiti modelirati osnovne promjene biotičkih i abiotičkih čimbenika okoliša, upoznat će se s gotovim modelima i njihovom primjenom u prognostici promjena i stanja.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će znati studenti će usvojiti osnovna znanja o principima modeliranja ekoloških procesa i primjeni matematičkih modela u ekološkim istraživanjima. Studenti će moći opisati osnovne procese pojedinih okolišnih kompartmenata i osnovne metode i mogućnosti modeliranja istih (vrste modela, struktura modela, procjene parametara, analiza osjetljivosti, optimizacija).Studenti će znati opisati osnovne prednosti i nedostatke najčešće korištenih modela.


Uvod – pregled postojećih modela u ekologiji, osnovna podjela modela (diskretni, kontinuirani, deterministički, stohastički modeli) i njihove karakteristike. Modeli populacija jedne vrste ("single-species" models). Malthusov model rasta populacije. Intraspecijska kompeticija - Verhulstov model. Pojava kaosa u diskretnim matematičkim modelima. Alleov efekt. Modeliranje starosno strukturiranih populacija: Lesliev i Lefkovitchev model. Analiza dinamike populacija - osnove analize vlastitih vrijednosti ("Eigenanalysis"). Modeli metapopulacija: Levinova metapopulacija, MacArthurova i Wilsonova teorija ravnoteže, "Source-sink" metapopulacije i efekt spašavanja. Modeli dviju populacija: Lotka-Volterra model. Elementarni epidemiološki modeli. Modeliranje ekoloških sustava (upoznavanje s osnovnim modelima - "Whole Ecosystem Models", "Minimum Realistic Models, Dynamic System Models, ESAM). Modeli uzgoja i prirasta. Modeli kruženja tvari. Hidrološki modeli. Modeli i prognostika vodostaja. Modeli i prognostika otapanja leda.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit



43



Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Uspješno završen i prezentiran praktični rad čini 30% ukupne ocjene. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.


1. Edelstein-Keshet, L. 2005. Mathematical Models in Biology, SIAM. 2. Rockwood, L.L. 2006. Introduction to Population Ecology, Blackwell Publishing.


1. de Vries, G., Hillen, T., Lewis, M., Müller, J., Schönfisch, B. 2006. A Course in Mathematical Biology: Quantitative Modeling with Mathematical & Computational Methods; Society for Industrial and Applied Mathematics, Philadelphia.

2. Jopp, F., Reuter, H., Breckling, B. 2011. Modelling Complex Ecological Dynamics: An Introduction into Ecological Modelling for Students, Teachers & Scientists, first edition, Springer.



Edelstein-Keshet, L. 2005. Mathematical Models in Biology, SIAM.

25

Rockwood, L.L. 2006. Introduction to Population Ecology, Blackwell Publishing.

25




44

Opće informacije

Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Josip Mesarić

Naziv predmeta Ekonomika okoliša






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente sa osnovnim ekonomskim konceptima i analitičkim alatima potrebnim za razumijevanje i ocjenjivanje odnosa između okoliša i ekonomije. Problemi zagađenja okoliša sagledavat će se u kontekstu kompetitivne ekonomije, a studenti će naučiti osnove analize troškova-koristi (CBA), netržišnie metode procjene vrijednosti okoliša, te procjene ekonomske učinkovitosti u provođenju politike zaštite okoliša (standardi zagađenja, porezi, poticaji, utržive dozvole). Tijekom predmeta studenti će se upoznati sa osnovama okolišne politike RH.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će znati osnovne ekonomske koncepte i analitičke alate potrebne za razumijevanje i ocjenjivanje odnosa između okoliša i ekonomije. Studenti će se upoznati s problemima zagađenja okoliša u kontekstu kompetitivne ekonomije, te će naučiti primjenjivati osnovne analize troškova-koristi, netržišne metode procjene vrijednosti okoliša, te procjene ekonomske učinkovitosti u provođenju politike zaštite okoliša.


Uvod u ekonomiku okoliša (Definicija i osnovni pojmovi; Utvrđivanje prava vlasništva na okoliš; Problemi održivosti ekonomije i okoliša; Društveni kapital, PPF-Production Possibilities Frontier, CIC-Comunity Indifference Curves; Meadows-ov model-granice rasta; Okolišna Kuzentsova krivulja-EKZ). Odnos ekonomije i okoliša (1. i 2. zakon termodinamike; Procesi zagađenja; Klasifikacija zagađivala, Ttrendovi zagađenja u RH). Model kompetitivnog tržišta (Krivulje potražnje; Potrošačev višak (CS-Consumer Surplus); Krivulje ponude; Proizvođačev višak (PS-Producer Surplus); Krivulje potražnje; Ravnoteža kompetitivnog tržišta). Društvena učinkovitost i tržišni neuspjeh (Društveno blagostanje (SW); Model društvene učinkovitosti (SEM-Social Efficiency Model); Kompetitivna tržišta; Socijalna učinkovitost; Tržišni neuspjeh, Eksterni troškovi; Eksterni troškovi potrošnje; Eksterna dobit). Ekonomija zagađenja okoliša (Eksterni troškovi proizvodnje; Eksterni troškovi potrošnje; Model ekonomije zagađenja; Krivulja marginalne štete (MD-Marginal Damage curve); Krivulja marginalnog ublažavanja troškova (MAC-Marginal Abatement Cost curve); Društveno učinkovit nivo zagađenja; Nivo zagađenja prema modelu kompetitivnog tržišta). Analiza troškova i koristi (BCA-Benefit-Cost Analysis) (Uvod; Neto dobit; Neto sadašnja vrijednost (NPV-Net Present Value); Učinci diskontne stope; Odabir diskontne stope). Metode procjene dobiti u poboljšanju kvalitete okoliša (Direktne metode procjene; Doza-učinak krivulja (DRM-Dose-Response Method), Metoda preventivnih troškova (PEM-Preventative Expenditure Method), Metoda hedonističke procjene cijene (HPM-Hedonic Pricing Method); Indirektne metode procjene-Metoda putnih troškova (TCM-Travel Cost Method), metoda uvjetne procjene vrijednosti (CVM-Contigent Valuation Method), metoda prijenosa koristi (BTM-Benefit Transfer Method). Procjena troškova zagađenja (Proračun troškova - okviri i nivo analize; Economic Impact Analysis (EIA); Ekonomski učinci smanjenja zagađenja). Evaluacijski kriteriji okolišne politike (učinkovitost i isplativost). Okolišna politika, zakonska regulativa i pravo vlasništva (Zakonska regulativa odgovornosti za štetu u okolišu; Pravo vlasništva-učinkovitost i isplativost; Evaluacijski kriteriji za utvrđivanje prava vlasništva; Moralni nagovor (Moral suasion) - evaluacijski kriteriji, standardi-emisije u okoliš, tehnološki standardi; Porezi i subvencije - evaluacijski kriteriji za određivanje poticaja za smanjenje zagađenja; Utržive dozvole – evaluacijski kriteriji). Okolišna politika u RH.




daljinu


___________________


45

terenska nastava

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave i uspješno odrađene sve vježbe.


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit




Portfolio




1. Field, B., Olewiler, N. 2011. Environmental Economics, 3rd Canadian Edition, McGraw-Hill Ryerson. 2. Kolstad, C.D. 2010. Environmental Economics, Second Edition, Oxford University Press.


1. Daly H.E., Farley, J. 2010. Ecological economics: principles and applications, Second edition, Island Press. 2. Hussen, A.M. 2004. Principles of Environmental Economics, Second edition, Routledge, New York.



Field, B., Olewiler, N. 2011. Environmental Economics, 3rd Canadian Edition, McGraw-Hill Ryerson.

25

Kolstad, C.D. 2010. Environmental Economics, Second Edition, Oxford University Press. 25




46

Opće informacije

Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić

Naziv predmeta Invazivne vrste






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta jest pružiti studentima osnovna znanja o biljnim i životinjskim invazivnim vrstama u Hrvatskoj i Europi, te uzrocima i načinima njihova unošenja i širenja. Studenti će se upoznati s mehanizmom bioloških invazija, te njihovim utjecajem na smanjenje biološke raznolikosti, štetnim učinkom na zdravlje ljudi i negativnim ekonomskim učinkom. Cilj je upoznati studente s metodama kontrole, sprječavanja širenja i uklanjanja invazivnih vrsta, te važećim zakonima i regulativama koji se odnose na invazivne vrste u Hrvatskoj i Europi.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija student će znati prepoznati invazivne vrste u Hrvatskoj i Europi, te navesti uzroke i načine unošenja i širenja invazivnih vrsta. Student će moći razumjeti i objasniti mehanizam bioloških invazija te znati procijeniti utjecaj na ekološki sustav kroz analizu učinaka invazivnih vrsta na biološku raznolikost, zdravlje ljudi i gospodarstvo. Student će znati opisati metode kontrole invazivnih vrsta.


Strane i invazivne vrste. Zašto vrste postaju invazivne? Biološke karakteristike uspješnih invazivnih vrsta. Uloga invazivnih vrsta u ekološkom sustavu. Invazivne vrste vaskularnih biljaka Europe. Invazivne vrste kopnenih beskralježnjaka Europe. Invazivne vrste beskralježnjka i riba u kopnenim vodama Europe. Invazivne morske vrste Europe. Invazivne vrste ptica, vodozemaca i gmazova u fauni Europe. Invazivne vrste sisavaca Europe. Pregled invazivnih vrsta biljaka i životinja u Hrvatskoj. Mehanizam biološke invazije. Posljedice invazija stranih vrsta u ekološki sustav. Otpornost ekološkog sustava na invazije. Ekonomski i zdravstveni utjecaj invazivnih vrsta. Pravovremeno otkrivanje prisutnosti potencijalno invazivnih stranih vrsta. Procjena rizika od invazivnih vrsta. Metode kontrole invazivnih vrsta. Domaća i međunarodna zakonska legislativa za invazivne vrste.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave i odrađeni svi zadaci.


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni 0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje


47

ispit



Portfolio


Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.


1. DAISIE. 2009. Handbook of alien species in Europe, Springer. 2. Keller, R.P., Lodge, D.M., Lewis, M.A., Shogren, J.F. 2009. Bioeconomics of invasive species. Oxford university press, New York. 3. Wilcox, C.P., Turpin, R.B. 2009. Invasive species. Detection, impact and control. Nova Science Publishers, Inc. New York.


1. Clout, M.N., Williams, P.A. 2009. Invasive species management. Oxford University press, New York. 2. Lockwood, J.L., Hoopes, M.F., Marchetti, M.P. 2013. Invasion Ecology, Wiley-Blackwell. 3. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. 2008. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

Zagreb. 4. Nikolić, T., Mitić, B. 2009. Invazivne biljke prijetnja bioraznolikosti, Coast.



DAISIE 2009. Handbook of alien species in Europe, Springer.

25

Keller, R.P., Lodge, D.M., Lewis, M.A., Shogren, J.F. 2009. Bioeconomics of invasive species. Oxford university press, New York.

25

Wilcox, C.P., Turpin, R.B. 2009. Invasive species. Detection, impact and control. Nova Science Publishers, Inc. New York.

25


Predviđa se periodično provođenje evaluacije znanja studenata i rada nastavnika, s ciljem osiguranja kvalitete nastave i kontinuiranog unapređenja studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave i nastavnika. Provodit će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.


48

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Sandra Ečimović

Naziv predmeta Izvori energije i okoliš






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s različitim načinima proizvodnje energije, pri čemu će se poseban naglasak dati na okolišne i ekonomske učinke proizvodnje energije – cost benefit (zagađenje okoliša, troškovi kontrole zagađenja, ostvarena profit).


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će usvojiti osnovna znanja o različitim načinima proizvodnje energije. Student će znati definirati, objasniti i analizirati okolišne i ekonomske učinke proizvodnje energije, te utjecaj pojedinih načina proizvodnje energije na okoliš.


Energija i okoliš (osnovni pojmovi, pregled globalnih zahtjeva za energijom i potrošnja energije). Termodinamički principi pretvorbe energije (osnovni oblici energije, termodinamička svojstva, učinkovitost pretvorbe energije). Problemi proizvodnje, prijenosa i pohrane energije. Elektrane na fosilna goriva (determinacija glavnih učinaka na okoliš, problemi hlađenja, kontrola emisija – nepotpuna sagorijevanja, CO, lebdeće čestice, sumpor, dušikovi oksidi, toksične emisije, problemi odlaganja otpada), kogeneracijska postrojenja. Nuklearne elektrane (nuklearna energija; nuklearni reaktori; determinacija osnovnih učinaka na okoliš – radioaktivnost, problemi hlađenja, biološki učinci radijacije; standardi zaštite od radijacije). Obnovljivi izvori energije i determinacija glavnih učinaka na okoliš (Hidroelektrane, Biomasa, Geotermalna energija, Solarna energija, Energija vjetra, Energija plime i oseke, Energija valova, Energija vjetra, Termalna energija oceana, Kapitalni troškovi obnovljivih izvora energije). Okolišni učinci sagorijevanja fosilnih goriva (zagađenje zraka i voda, globalno zatopljenje, potencijal zagrijavanja pojedinih stakleničkih plinova – CO2 ekvivalenti, metode kontrole emisije CO2). Budućnost korištenja pojedinih izvora energije, alternativni izvori i energetska optimizacija.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave i izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit



49



Portfolio




1. Fay, J.A., Golomb, D.S. 2002. Energy and the Environment, Oxford University Press, New York. 2. O’Keefe, P., O’Brien, G., Pearsall, N. 2010. The Future of Energy Use, Erthscan.


1. Sørensen, B. 2004. Renewable Energy: Its physics, engineering, use, environmental impacts, economy and planning aspects, Third Edition, Elsevier Science.



Fay, J.A., Golomb, D.S. 2002. Energy and the Environment, Oxford University Press, New York.

25

O’Keefe, P., O’Brien, G., Pearsall, N. 2010. The Future of Energy Use, Erthscan.

25




50

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Filip Stević

Naziv predmeta Zaštićena područja






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je stjecanje znanja o značaju i utjecaju zaštićenih područja za očuvanje bioraznolikosti i prirodnu obnovu biocenoza. Upoznavanje ustroja zaštite i upravljanja zaštićenim područjima. Upoznavanje s metodama izrade planova upravljanja zaštićenim područjima. Upoznavanje zaštićenih područja - njihova kategorizacija te upoznavanje sa zaštićenim područjima prirode. Upoznavanje s ustrojem i radom zaštićenog područja na primjeru Parka prirode Kopački rit.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će biti sposoban definirati zaštićena područja te znati koje preduvjete neko područje treba zadovoljiti da ga se proglasi zaštićenim. Također, bit će upoznati s međunarodnim i nacionalnim kategorijama zaštite kao i najvažnijim zaštićenim područjima u RH i svijetu. Student će poznavati strukturu upravljanja zaštićenim područjem te moći raspravljati o zakonima i pravnim dokumentima na temelju kojih se provodi planirana zaštita (planovi upravljanja, akcijski planovi). Također, student će se upoznati s mogućnostima ukidanja stupnja zaštite te uvjetima koji u tu svrhu moraju biti ispunjeni.


Zaštićena područja - definicija. Nastanak i razvoj zaštite zaštićenih područja. Uloga i važnost zaštićenih područja. Kategorije zaštićenih područja u Hrvatskoj. Međunarodna proglašenja zaštićenih područja (područja svjetske baštine, rezervati biosfere, močvare od međunarodne važnosti - Ramsarska područja, Europska i svjetska mreža geoparkova). IUCN kategorije zaštićenih područja. Primarna funkcija nacionalnog parka i parka prirode, temeljni fenomeni po kojima je područje zaštićeno. Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Hrvatskoj. Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj. Zaštićena područja u svijetu (nacionalni parkovi Europe, Azije, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike i Australije) – pregled s osnovnim karakteristikama. Postupak zaštite novih područja – trajna i preventivna zaštita. Postupak ukidanja zaštite područja. Zaštita biljnih i životinjskih vrsta u zaštićenim područjima. Monitoring i istraživanja u zaštićenim područjima, reintrodukcija ugroženih vrsta. Posjećivanje i rekreacija u zaštićenim područjima. Zaštićena područja i lokalne zajednice - održivi razvoj područja. Razvoj zaštite prirode u zaštićenim područjima.




___________________

1.6. Komentari




Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni 0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje


51

ispit



Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno proveden samostalni zadatak donosi 10% konačne ocjene. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 35%, a usmeni ispit 35% konačne ocjene.


1. Dudley, N. (Ed.), 2008. Guidelines for Applying Protected Area Management Categories, IUCN, Gland, Switzerland. 2. Martinić, I., 2010. Upravljanje zaštićenim područjima prirode - planiranje, razvoj i održivost. Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.


1. Chape, S., Blyth, S., Fish, L., Fox, P., Spalding, M. (compilers) 2003. 2003 United Nations List of Protected Areas. IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK and UNEP-WCMC, Cambridge, UK.



Dudley, N. (Ed.), 2008. Guidelines for Applying Protected Area Management Categories, IUCN, Gland, Switzerland.

25

Martinić, I., 2010. Upravljanje zaštićenim područjima prirode - planiranje, razvoj i održivost. Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

25




52

Opće informacije


Naziv predmeta Natura 2000 u Hrvatskoj






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je pružiti studentima osnovna znanja o NATURA 2000 kao mreži područja važnih za očuvanje vrsta i stanišnih tipova Europske Unije. U prvom dijelu kolegija studenti će se upoznati s osnovnim idejama koje su uvjetovale nastanak programa koji čini osnovu zaštite prirode u EU. Također će ih se upoznati s procedurom uspostave NATURA 2000 područja u Hrvatskoj. Studenti će kroz predmet biti upoznati s kriterijima odabira područja ekološke mreže te će im se ukazati na važnost znanstvenih istraživanja u provedbi NATURA 2000. Ujedno će studenti biti upoznati s obvezom upravljanja NATURA 2000 područjima, te obvezom izvješćivanja kako bi se evaluirale mjere očuvanja. U konačnici studenti će razumjeti važnost očuvanja biološke raznolikosti kroz suradnju svih članica EU, te važnost praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će znati definirati i opisati pojmove vezane uz NATURA 2000, te objasniti važnost provedbe ekološke mreže na području EU i Hrvatske. Student će moći razumjeti i objasniti procedure odabiranja NATURA 2000 područja te razlikovati pravne dokumente koji su osnova za njeno proglašenje. Student će moći obrazložiti načine upravljanja NATURA 2000 područjima te međunarodne obveze svake članice EU vezano za provođenje Direktive o pticama i Direktive o staništima, kao i praćenje stanja sukladno vrstama i tipovima staništa uvrštenim na Dodatke spomenutih direktiva.


NATURA 2000-ideja i koncept. Direktiva o staništima (92/43/EEC) i Dodaci. Direktiva o pticama (79/409/EEC) i Dodaci. Provedba ekološke mreže u Hrvatskoj. Biogeografske regije u Hrvatskoj. Odabir područja NATURA 2000. NATURA 2000 i gospodarske djelatnosti (poljoprivreda, šumarstvo, vodno gospodarstvo i eko turizam) u Hrvatskoj. NATURA 2000 i ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu u Hrvatskoj. NATURA 2000 i nevladine organizacije. Upravljanje područjima NATURA 2000 u Hrvatskoj. Obveze praćenja stanja i izvješćivanja u zemljama članicama EU. Praćenje stanja u Hrvatskoj. NATURA 2000 vrste u Hrvatskoj. NATURA 2000 područja u Hrvatskoj prema biogeografskim regijama.




___________________

1.6. Komentari




Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni 0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje


53

ispit



Portfolio


Rad studenta na kolegiju se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 50% konačne ocjene.


1. Peternel, H., Roth, P., Antonić, O., Mesić, Z., Mazija, M., 2011. Priručnik za Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. 2. Topić, J., Ilijanić, LJ., Tvrtković, N., Nikolić, T., 2006. Staništa-Priručnik za invertarizaciju, kartiranje i praćenje stanja, DZZP, Zagreb. 3. Holcer, D., Pavlinić, I., 2008. Fauna- Priručnik za invertarizaciju i praćenje stanja, DZZP, Zagreb.


1. Nikolić, T., 2006. Flora- Priručnik za invertarizaciju i praćenje stanja, DZZP, Zagreb. 2. Bakran-Petricoli, T., 2007. Morska staništa- Priručnik za invertarizaciju i praćenje stanja, DZZP, Zagreb. 3. Holcer, D., Pavlinić, I., 2008. Fauna- Priručnik za invertarizaciju i praćenje stanja, DZZP, Zagreb. 4. Topić, J., Vukelić, J., 2009. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU Državnog zavoda

za zaštitu prirode, Zagreb. 5. Gottstein, S., 2010. Priručnik za određivanje podzemnih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državnog zavoda za

zaštitu prirode, Zagreb 6. Temunović, M., Turić, N., (2011): Praćenje vrste Graphoderus bilineatus (De Geer, 1774) na važnim područjima za očuvanje vrste u

RH i rezultati istraživanja na potencijalnim novim nalazištima vrste u kontinentalnoj Hrvatskoj. Konačni izvještaj. Udruga za biološka istraživanja – BIOM. Zagreb.

7. Temunović M., Turić N.. 2013. Program praćenja na biogeografskoj razini sa smjernicama za ocjenu stanja očuvanosti vrste Graphoderus bilineatus. Udruga BIOM. Zagreb, 28 str.



Peternel, H., Roth, P., Antonić, O., Mesić, Z., Mazija, M., 2011. Priručnik za Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

25

* Topić, J., Ilijanić, LJ., Tvrtković, N., Nikolić, T.,2006. Staništa-Priručnik za invertarizaciju, kartiranje i praćenje stanja, DZZP, Zagreb.

25

* Holcer, D., Pavlinić, I., 2008. Fauna- Priručnik za invertarizaciju i praćenje stanja, DZZP, Zagreb.

25


Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. Na zadnjem satu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima. * literatura dostupna na Internetu


54

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Ljiljana Krstin

Naziv predmeta Krajobrazna ekologija






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznavanje studenata s problematikom prostorne strukture krajobraza i njezinim ekološkim posljedicama. Povećanje svijesti o vrijednostima krajobraza i potrebi očuvanja krajobrazne raznolikosti. Ukazivanje na značaj geoinformatike u krajobraznoj ekologiji te pružanje osnovnih znanja o primjeni geografsko informacijskog sustava. Spoznavanje važnosti monitoringa i planskog upravljanja krajobrazom.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta studenti će znati definirati osnovne principe krajobrazne ekologije, s naglaskom na kvantifikaciji strukture krajobraza u okviru geografskog informacijskog sustava. Studenti će moći razlikovati glavne pritiske koji utječu na pojedine tipove krajobraza. Nadalje, studenti će znati opisati geometrijske značajke strukture krajobraza i prepoznati ulogu geoinformatike i daljinskih istraživanja te raspraviti o mogućim mjerama za održivi razvoj i zaštitu krajobraza.


Subjektivni doživljaj krajobraza u svakodnevici. Objektivizacija krajobrazne problematike. Definicije i teorije krajobraza. Struktura, funkcija i promjena krajobraza. Geometrijske značajke strukture krajobraza. Slojevi, koridori i matrice. Diskretizacija prostora. Prikaz ekotona. Skaliranje i fraktali. Odnosi bioloških vrsta i njihovih areala. Protezanje kretanja životinja u vremenu i prostoru. Teorija metapopulacije. Fragmentacija, odvajanje i izolacija. Ekološki aspekti fragmentacije. Defragmentacija i umreženje. Modeli staništa. Uloga geoinformatike i daljinskih istraživanja u krajobraznoj ekologiji. Parametrizacija prostorno-strukturalnih karakteristika krajobraza u okviru GIS-a: površina, granična linija, analiza jezgre, oblik, fraktalna dimenzija, kompaktnost, raznolikost, homogenost. Odnos susjedstva i blizine. Ocjenjivanje karakteristika krajobraza u funkciji planskog modeliranja. Varijantiranje, scenariji i simulacije. Analiza i optimizacija mreže. Monitoring krajobraza i analiza promjena.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave te sudjelovanje u nastavnim aktivnostima.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni 0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje


55

ispit



Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Jednu polovinu (50%) konačne ocjene čini pismeni ispit, dok drugu polovinu (50%) konačne ocjene čini usmeni ispit.


1. Farina, A., 2006. Principles and Methods in Landscape Ecology: Towards a Science of the Landscape, Springer. 2. Gergel, S.E., Turner, M.G., 2002. Learning Landscape Ecology: A Practical Guide to Concepts and Techniques, Springer. 3. Haines-Young, R., Green, D.R., Cousins, S.H., 2003. Landscape Ecology and Geographical Information Systems, CRC Press.


1. Collinge, S.K., 2009. Ecology of Fragmented Landscapes. Baltimore: Johns Hopkins University Press. 2. Coulson, R.N., Tchakerian, M.D., 2010. Basic Landscape Ecology, KEL Partners Incorporated. 3. Millington, A.C., Walsh, S.J., Osborne, P.E., 2012. Gis and Remote Sensing Applications in Biogeography and Ecology, Springer.

4. Turner, M.G., Gardner, R.H., O'Neill, R.V., 2003. Landscape Ecology in Theory and Practice: Pattern and Process, Springer.



Farina, A., 2006. Principles and Methods in Landscape Ecology: Towards a Science of the Landscape, Springer.

25

Gergel, S.E., Turner, M.G., 2002. Learning Landscape Ecology: A Practical Guide to Concepts and Techniques, Springer.

25

Haines-Young, R., Green, D.R., Cousins, S.H., 2003. Landscape Ecology and Geographical Information Systems, CRC Press.

25




56

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger

Naziv predmeta Strukturalna ekologija i ekološke mreže






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s pojmovima strukturalna ekologija i ekološke mreže. Studente će se upoznati s konceptom ekoloških mreža i njihove dinamike. Struktura ekoloških sustava i ekoloških mreža će se kroz predmet raščlaniti kako bi studenti usvojili znanja o svim njihovim sastavnicama. Studentima će se pružiti osnovna znanja i vještine o metodama izrade i analize ekoloških mreža. U konačnici studenti će biti sposobni primijeniti ekološke mreže u praksi na primarnoj razini.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta studenti će znati što je strukturalna ekologija, te što su ekološke mreže i koja su njihova svojstva. Također, studenti će znati izraditi i analizirati ekološke mreže, ali ih i primijeniti u znanstvenom i stručnom radu. Studenti će pomoću stečenog znanja moći opisati i usporediti strukture stvarnih ekoloških sustava, odnosno procijeniti učinak strukture ekološke mreže na određena svojstva proučavanog ekološkog sustava, kao npr. njegovu stabilnost.


Upoznavanje s pojmom strukturna ekologija i konceptom ekoloških mreža. Svojstva ekoloških mreža (kompleksnost, povezivost, clustering, kompartmentalizacija). Stabilnost ekoloških mreža. Trofičke ekološke mreže. Netrofičke ekološke mreže. Karakterizacija interspecifičnih interakcija. Važnost interspecifičnih interakcija. Određivanje ključnih vrsta. Dinamika ekoloških mreža. Primjena ekoloških mreža.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari




Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit





57

Portfolio




1. Bascompte, J., Jordano, P. 2013. Mutualistic Networks, Princeton University Press. 2. Képès, F. (Ed.) 2007. Biological networks, World Scientific, Singapore.


1. Fath, B.D., Scharler, U.M., Ulanowicz, R.E., Hannon, B. (2007) Ecological network analysis: network construction. Ecological Modelling 208: 49-55.

2. Montoya, J.M., Pimm, S.L., Sole, R.V. 2006. Ecological networks and their fragility. Nature 442: 259-264. 3. Bascompte, J. 2007. Networks in ecology. Basic and Applied Ecology. 8: 485-490.



Bascompte, J. 2007. Networks in ecology. Basic and Applied Ecology 8: 485-490.

25

Képès, F. (Ed.) 2007. Biological networks, World Scientific, Singapore.

25




58

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Melita Mihaljević

Naziv predmeta Ekološki projekti




Bodovna vrijednost i način

izvođenja nastave


Broj sati (P+V+S) 15P+15S

1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s problematikom istraživačkih i znanstvenih projekata i načinom pripreme projekata iz područja ekologije i zaštite prirode na europskom i nacionalnom nivou. Također, ukazati na problematiku načina izrade financijske konstrukcije te poštivanja vremenskih rokova za pojedinu fazu izrade projektne dokumentacije. Poticati samostalan rad studenata i razvijati sposobnost osmišljavanja vlastitog projekta te ukazati na moguće načine prijavljivanja i pronalaska natječaja domaćih i međunarodnih organizacija i fondova.


Nema.


Nakon uspješno završenog kolegija, student će razumjeti važnosti izrade projekata za proučavanje i zaštitu prirode te će shvatiti princip i način izrade i apliciranja prijedloga projekta.


Istraživačko-znanstveni projekti, razvojni projekti – planiranje, specifičnosti, elementi prijave, vođenje i završetak projekta. Fondovi, financijski programi i natječaji Europske unije. Aplikacija projekta za financijsku potporu iz fondova Europske unije. Projekti i državna zaklada za znanost. Projekti Državnog zavoda za zaštitiu prirode - LIFE. CARDS. PHARE. IPA projekti. UKF fond („Jedinstvo uz pomoć znanja“). Smaragdna mreža u Hrvatskoj. Priprema i izrada projektne dokumentacije i proces prijave projekta. Ocjene prihvatljivosti projekata. Uloga pojedinca, nevladinih udruga, znanstvene zajednice i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u prijavi i provedbi ekoloških projekata. Zakoni i propisi o zaštiti prirode. Samostalna izrada projektne dokumentacije s temama ekoloških istraživanja i zaštite prirode.



radionice vježbe obrazovanje

na daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave i seminara. Uvjet za pristupanja pismenom dijelu ispita: izvještaj u obliku prijave znanstvenog projekta.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit



59


Referat 0,5 Praktični rad

Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Izrada referata čini 30%, pismeni ispit 40%, a usmeni ispit 30% konačne ocjene.


1. Kerzner, H. 2003. Project management, A systems Approach to Planning, Scheduling and Controlling. John Wiley & Sons, Inc. 2. Martinić, I. 2010. Upravljanje zaštićenim područjima prirode - planiranje, razvoj i održivost. Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.


1. McCarthy, S. 2013. How to Write a Competitive Proposal for Horizon 2020. Seán McCarthy Hyperion Ltd. 2. McCarthy, S. 2008. How to Write a Competitive Proposal for Framework 7. Seán McCarthy Hyperion Ltd.



Kerzner, H. 2003. Project management, A systems Approach to Planning, Scheduling and Controlling. John Wiley & Sons, Inc.

5 25

Martinić, I. 2010. Upravljanje zaštićenim područjima prirode - planiranje, razvoj i održivost. Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

5 25


Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i

studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.

Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.


60

Opće informacije


Naziv predmeta Procjena utjecaja na prirodu i okoliš






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznavanje studenata s procjenom antropogenih utjecaja na prirodu i okoliš, uključujući i normativni aspekt te djelatnosti propisane zakonima. Studentima će se prezentirati osnovna problematika procjene utjecaja na prirodu i okoliš kroz studije slučaja te moguća rješenja kako bi se izbjegli ili umanjili negativni utjecaji. Studenti će biti upoznati s teorijom i praksom provedbe postupaka procjene utjecaja na prirodu i okoliš, te vezanom zakonskom regulativom Republike Hrvatske i Europske unije.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će znati identificirati i opisati osnovne probleme vezane uz zaštitu okoliša koje su ključne za procese provedbe postupaka procjene utjecaja na prirodu i okoliš. Studenti će znati opisati tijek postupka procjene utjecaja na prirodu, okoliš i strateških procjena te će poznavati vezanu zakonsku regulativu. Studenti će znati navesti osnovnu zakonsku regulativu Republike Hrvatske i Europske unije vezane uz problematiku, i znati osnovni sadržaj istih. Također, studenti će moći kritički analizirati proces procjene utjecaja na prirodu i okoliš i strateških procjena te analizirati uloge i interese pojedinih dionika u procesu.


Kratki repetitorij tipova utjecaja na sastavnice prirode i okoliša (more, kopnene vode, tlo, zrak, organizme, bioraznolikost i ekološke sustave). Procjena utjecaja u širem smislu: tipične faze procjene (sagledavanje značajki zahvata i utjecanog prostora, mjeren je i opažanje, modeliranje i predviđanje, kvantifikacija posljedica utjecaja, sagledavanje mogućnosti izbjegavanja/smanjivanje/kontrole utjecaja, varijantiranje, analiza troška i koristi, odabir najpovoljnijeg varijantnog rješenja) s pregledom metoda procjene prema tipovima utjecaja i sastavnicama prirode i okoliša. Standardna procjena utjecaja u okviru zakonske regulative. Elementi i faze postupka Procjene utjecaja na okoliš (PUO). Elementi i faze postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu (OPZEM). Analiza tipičnih primjera zahvata u prostoru: linijski infrastrukturni objekt (cesta, pruga, dalekovod, plinovod), industrijski pogon, energetska postrojenja (termoelektrana, nuklearna elektrana, hidroelektrana s hidroakumulacijom i derivacijskim kanalom, protočna hidroelektrana, vjetroelektrana, solarna elektrana), životinjska (stočarska, peradarska) farma, ribogojilište, marina, ispust otpadnih voda, hidrotehničke regulacije.




___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija i izrada referata.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad


61

Pismeni ispit




Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Praktični rad čini 30%, pismeni ispit 40%, a usmen i ispit 30% konačne ocjene.


1. Glasson, J., Therivel, R., Chadwick, A., 2012. Introduction To Environmental Impact Assessment, Routhledge.


1. Anjaneyulu, Y., Manickam, V., 2011. Environmental Impact Assessment Methodologies, CRC Press, UK.



Glasson, J., Therivel, R., Chadwick, A., 2012. Introduction To Environmental Impact Assessment, Routhledge.

25




62

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Dubravka Čerba , Doc.dr.sc. Alma Mikuška

Naziv predmeta Konzervacijska biologija






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s konzervacijskom biologijom kao interdisciplinarnom znanošću koja povezuje načela biologije i drugih socijalnih i ekonomskih znanosti. U prvom dijelu predmeta studenti će se upoznati s osnovnim pojmovima i načelima konzervacijske biologije, te će im se ukazati na negativne utjecaje ljudskih aktivnosti koji utječu na smanjenje biološke raznolikosti. Također, cilj predmeta je upoznati studente s uspješnim primjerima iz prakse.


Nema.

1.3. Očekivani ishodi učenja predmeta

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći definirati osnovne pojmove o načelima i ciljevima konzervacijske biologije i čimbenike koji dovode do ugrožavanja bioraznolikosti. Također, student će moći objasniti negativan utjecaj čovjeka na bioraznolikost ekoloških sustava. Student će moći prepoznati ključne vrste i njihov značaj, kao i prirodne socio-ekonomske i kulturološke aspekte zaštićenih područja. U konačnici, studenti će razumjeti vrijednost biološke raznolikosti, načine njenog očuvanja te važnost održivog gospodarenja prirodnim resursima.


Uvod u konzervacijsku biologiju. Bioraznolikost - značaj vrste u konzervacijskoj biologiji. Genetska raznolikost: bottleneck efekt, founder efekt, genetski drift, inbreeding, outbreeding, genetika i očuvanje vrsta: uloga konzervacijske genetike. Koncept metapopulacija. Ključne vrste (flagship, umbrella, indicator, ecosystem engineers) i značaj u zaštiti bioraznolikosti. Konzervacija migratornih vrsta. Etika i odnos prema vrijednostima bioraznolikosti. Ugroženost bioraznolikosti: antropogeni utjecaji koji dovode do degradacije, fragmentacije i nestanka staništa, antropogeni utjecaji na promjene unutar ekoloških sustava. Unešene i invazivne vrste i njihov utjecaj na biološku raznolikost. Očuvanje vrsta „in situ“ i „ex situ“. IUCN kriteriji zaštite. Reintrodukcija vrsta. Zaštićena područja (prirodni, socio-ekonomski i kulturološki aspekt). Ekološka restauracija. Konzervacija vrsta i staništa u praksi, primjeri konzervacije vrsta i staništa na globalnoj i lokalnoj razini (posebni osvrt na konzervaciju, vodenih i kopnenih beskralježnjaka, te kopnenih kralježnjaka).




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari




Pohađanje nastave


Seminarski rad



63

Pismeni ispit




Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će redovitim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 40%, a usmeni ispit 30% kunačne ocjene.


1. Pullin, S.A., 2007. Conservation Biology. Cambridge University Press, New York. 2. Groom, J.M., Meffe, K.G., Carroll, R.C., 2006. Principles of Conservation Biology. Sinnauer Associates, Massachusetts.


1. Magurran, A.E., 2010. Measuring Biological Diversity. Blackwell Publishing, UK. 2. Hunter, M.L. JR., Gibbs, J. 2007. Fundamentals of Conservation Biology. Third Edition. Blackwell Publishing, UK. 3. Maczulak, A., 2010. Biodiversity. Conserving Endangered Species. Facts On File. USA. 4. DZZP, 2008. Izvješće o stanju prirode i zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Zagreb. 5. Williams, D.R., Pople, R.G., Showler, D.A., Dicks, L.V., Child, M.F., zu Ermgassen, E.K.H.J., Sutherland, W.J., 2012. Bird

Conservation: Global evidence for the effects of interventions. Exeter, Pelagic Publishing.



Pullin, S.A., 2007. Conservation Biology. Cambridge University Press, New York.

25

Groom, J.M., Meffe, K.G., Carroll, R.C., 2006. Principles of Conservation Biology. Sinnauer Associates, Massachusetts.

1 25




64

Opće informacije


Naziv predmeta Ekologija čovjeka






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati se s osnovnim principima kvalitetnog življenja i upoznati se s prijetnjama koje čini čovjek sam sebi.


Nema.


Nakon završenog predmeta studenti će moći prepoznati negativne utjecaje na čovjeka koje sam čovjek producira. Studenti će moći analizirati djelovanje pojedinih kemijkalija na čovjeka. Moći će objasniti razloge kontaminacije hrane. Studenti će moći tumačiti zdravlje kroz oblike življenja i povezati farmaceutsku industriju i zdravlje. Studenti će izgraditi stav o zdravim načinima žvljenja.


Genetska fiziološka i socijalna adaptacija na okoliš i na promjene u okolišu. Međuodnos između ljudskog razvoja (ekonomskog) i gubitka bioranolikosti. Čovjek kao invazivna vrsta. Analiza osnove življenja; energija, disanje, hrana i kretanje. Utjecaji na život: zračenje, okoliš, osobni izbor, utjecaj industrijalizacije, udaljavanje od prirode. Negativan utjecaj masovne proizvodnje hrane: masovna proizvodnja hrane, kemikalije u hrani, razlozi unošenja tih kemikalija, ostaci pesticida i lijekova u hrani i kontaminacija uskladištene hrane. Prirodna hrana: organska produkcija hrane, raznolikost i način pripremanja hrane. Kemikalije oko nas i njihov utjecaj na čovjeka: kemikalije za opću upotrebu i kemikalije u okolišu. Zdravlje: definicija zdravlja, stanje organizma: zdravlje vs bolest, zdravstvene ustanove, lijekovi, farmaceutska industrija Kako živjeti u modernom društvu. Odgoj u funkciji kvalitetnog življenja: suvremeni i tradicionalni.




___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave, izrada projekta i seminarskog rada.


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit


Projekt 0,5 Kontinuirana provjera znanja

0,5 Referat Praktični rad

Portfolio



65

Ocjenjivanje rada studenata tijekom nastave biti će kroz valorizaciju aktivnosti u nastavi (10%), valorizaciju kolokvija (10%) te ocjenjivanje seminarskog rada (20%). Ispit će se sastojati od pismenog dijela (20%) i usmenog dijela (40%).


1. Young, G.L. 1974. Human ecology as an interdisciplinary concept: A critical inquiry. Advances in Ecological Research 8: 1–105. 2. Foster, J. (2003). Between economics and ecology: Some historical and philosophical considerations for modelers of natural capital.

Environmental Monitoring and Assessment 86: 63–74. 3. Marten, G., 1992. Human Ecology - Basic Concepts for Sustainable Development. Earthscan Publications.


1. Williams, L., Roberts, R., Mcintosh, A., 2012 Radical Human Ecology: Intercultural and indigenous approaches. Ashgate Publishing. 2. Holmgren, D., 2002. Permaculture: Principles and Pathways beyond sustainbility. Holmgren Design Services.

3. Kushi M., Makrobiotika: put zdravlja sreće i mira. Planetopija.



* Young, G.L. 1974. Human ecology as an interdisciplinary concept: A critical inquiry. Advances in Ecological Research 8: 1–105.

25

* Foster, J. (2003). Between economics and ecology: Some historical and philosophical considerations for modelers of natural capital. Environmental Monitoring and Assessment 86: 63–74.

25

* Marten, G., 1992. Human Ecology - Basic Concepts for Sustainable Development. Earthscan Publications.

25


Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. Na zadnjem satu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima. * dostupno na Internetu


66

Opće informacije

Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Janja Horvatić, Doc.dr.sc. Filip Stević

Naziv predmeta Eutrofizacija






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s uzrocima, posljedicama i problemima eutrofizacije. Osposobiti studente za praćenje i proučavanje procesa eutrofizacije – teorija i praksa (metode). Dati jasnu razliku između promjena izazvanih ljudskom aktivnošću i onih koje su dio uobičajenih prirodnih procesa. Upoznati studente s mogućnostima zaštite okoliša. Potaknuti kritičko mišljenje i samostalni rad studenata u proučavanju procesa eutrofizacije, revitalizacije i zaštite okoliša.


Nema.


Nakon završenog predmeta student će moći objasniti proces eutrofizacije, procijeniti utjecaj eutrofizacije na stanište, floru i faunu, prepoznati antropogene izvore koji opskrbljuju okoliš dušikom i fosforom, i predložiti moguću kontrolu istih. Studenti će znati usporediti prednosti i nedostatke različitih metoda za borbu protiv antropogene eutrofizacije, primjeniti žive organizme u procijeni trofičkog stanja ekosustava te izdvojiti pozitivne i negativne posljedice procesa eutrofizacije na ekosustav, odnosno utjecaj na primarnu i sekundarnu proizvodnju ekosustava.


Definicija pojma eutrofizacija. Uzroci, posljedice i kontrola eutrofizacije. Proces eutrofizacije – priroda vs. čovjek. Glavni utjecaji eutrofizacije na promjene u okolišu – utjecaj na stanište, floru i faunu. Pokazatelji eutrofizacije u pojedinom ekološkom sustavu. Procijena trofičkog stanja odabranih vodenih ekoloških sustava. Primjeri vodenih ekoloških sustava prema stupnju trofije (od oligotrofnih do eutrofnih). Izvori zagađenja. Nutrijenti. Primjeri eutrofizacije – Hrvatska i svijet. Upravljanje prirodnim resursima s obzirom na eutrofizaciju određenog područja. „Management“ onečišćenja/zagađenja u svrhu smanjenja eutrofizacije. Restauracija prirodnih područja - metode revitalizacije voda. Mogućnosti revitalizacije ekoloških sustava na temelju njihovog aktualnog stanja.



radionice vježbe obrazovanje

na daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave i i vježbi.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit



67



Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Pismeni ispit čini 50%, a usmeni ispit 50% konačne ocjene.


1. Ansari A.A, Singh Gill G.S., 2014. Eutrophication: causes, consequences and control (Volume II), Springer. 2. Ansari A.A, Singh Gill G.S., Lanza G.R., Rast W. 2011. Eutrophication: causes, consequences and control (Volume I), Springer. 3. Wetzel, R.G. 2001. Limnology – Lake and River Ecosystems. 3rd ed. Academic Press, San Diego.


1. Butusov M., Jernelöv A., 2013. Phosphorus. An Element that could have been called Lucifer, Springer. 2. Shen Z., Niu J., Wang Y., Wang H., Zhao X., 2013. Distribution and Transformation of Nutrients and Eutrophication in Large-scale

Lakes and Reservoirs, Springer. 3. Scheffer, M., 2001. Ecology of Shallow Lakes. Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, Boston, London. 4. Smith V.H., Tilman G.D., Nekola J.C., 1999. Eutrophication: impacts of excess nutrient inputs on freshwater, marine, and terrestrial

ecosystems. Environmental Pollution 100: 179-196.



Ansari, A.A, Singh Gill, G.S., 2014. Eutrophication: causes, consequences and control (Volume II), Springer

1 25

Ansari, A.A, Singh Gill, G.S., Lanza, G.R., Rast, W. 2011. Eutrophication: causes, consequences and control (Volume I), Springer

1 25

Wetzel, R.G. 2001. Limnology – Lake and River Ecosystems. 3rd ed. Academic Press, San Diego.

1 25




68

Opće informacije


Naziv predmeta Prirodoslovne zbirke






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je ukazati na važnost i dragocjenost prirodoslovnih zbirki. Studenti će se upoznati s različitim tipovima prirodoslovnih zbirki, te mogućnostima uzgajanja oglednih organizama u akvarijima, terarijima, vrtovima i sl. Cilj je studentima dati osnovna znanja i razvijati vještine za izradu prirodoslovnih zbirki i odgovorajućih uzgojnih podloga i staništa. Studenti će se također upoznati s nekoliko muzejskih prirodoslovnih zbirki u sklopu terenske nastave.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta student će znati samostalno izraditi prirodoslovnu zbirku. Moći će procijeniti važnost primjene zbirki u znanstvenom i stručnom radu, te korištenje zbirki kao prikaza bioraznolikosti u zaštiti prirode i okoliša. Usvojene vještine student će moći primjeniti pri izradi akvarija ili terarija i prepoznati biološki materijal pogodan za izradu prirodoslovnih zbirki.


Različiti tipovi prirodoslovnih zbirki (botaničke, zoološke, paleontološke, petrografske, minerološke). Moderne zbirke (kulture stanica i tkiva, banke DNA, ostali „molekularni preparati“). Virtualni zapisi zbirki. Metode sakupljanja, metode i recepture pripreme materijala za izradu zbirke. Obilježanje dijelova zbirke. Pristup zbirkama i informacijama – odnos znanstvenih ustanova, muzeja i javnosti. Zaštićene biljne i životinjske vrste. Posjet muzejskim prirodoslovnim zbirkama. Izrada različitih prirodoslovnih zbirki (herbarij, entomološka zbirka, zbirka kostiju...).




___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave i vježbi. Uvjet za pristupanje pismenom dijelu ispita: izrada prirodoslovne zbirke prema uputama nastavnika.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


69


Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će redovnim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno sakupljena i izrađena zbirka donosi 60% konačne ocjene, ispravna determinacija vrsta i poznavanje zbirke 20%, a usmeni ispit 20% konačne ocjene.


1. Alinger, P. 1948. Prepariranje i konzerviranje životinja. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb.


1. Harde, K.W. 1998. Der Kosmos Kaferfuhrer. Kosmos Naturfurhrer, Sttutgart. 2. Oshea, M., Halliday T. 2002. Reptiles and Amphibians. Dorling Kindersley Book, London. 3. Vaugham, T.A., Ryan, J.M., Czaplewski, N. 2000. Mammology. Saunders College Puplishing, Philadeplhia.



Alinger, P. 1948. Prepariranje i konzerviranje životinja. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb.

25




70

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Ivna Štolfa

Naziv predmeta Poljoprivreda i okoliš






1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s osnovama poljoprivredne proizvodnje. Studenti će spoznati negativne učinke konvencionalne poljoprivrede na okoliš, razumjeti važnost ekološke poljoprivredne proizvodnje i ekološki prihvatljivih principa uzgoja i zaštite biljaka. U konačnici cilj predmeta je ukazati studentima na važnost održive poljoprivredne proizvodnje u smanjenju opterećenja okoliša, a time i očuvanju zdravlja čovjeka i biološke raznolikosti.


Nema.


Nakon uspješno završenog predmeta studenti će znati definirati i opisati osnovne pojmove iz poljoprivredne proizvodnje te objasniti negativne učinke konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na okoliš. Studenti će moći uočavati interakcije poljoprivrednih i prirodnih ekosustava te prepoznati važnost ekološki prihvatljivih principa uzgoja i zaštite biljaka s ciljem očuvanja okoliša, zdravlja čovjeka i biološke raznolikosti. Također, studenti će moći samostalno obraditi znanstvene radove i prezentirati pojedine tematske cjeline iz problematike predmeta.


Osnove i sustavi biljne proizvodnje. Osnove stočarske proizvodnje. Tehnološki postupci uzgoja domaćih životinja. Interakcije poljoprivrednih i prirodnih ekosustava. Principi i problemi konvencionalne poljoprivredne proizvodnje: Monokulture. Ekološki problemi gnojidbe i korištenja sredstva za zaštitu biljaka. Navodnjavanje i odvodnja poljoprivrednog zemljišta. Genetički modificirane biljke i životinje. Utjecaj intenzivne poljoprivredne proizvodnje na terestričke i akvatičke ekosustave, klimatske promjene, očuvanje staništa i bioraznolikosti. Organska poljoprivreda po principima agroekologije i održivi razvoj. Usporedba konvencionalne i organske poljoprivrede. Povezanost očuvanja bioraznolikosti i organske poljoprivrede. Ekološki potencijal proizvodnje biogoriva, bioetanola, biomase. Standardi i legislativa u ekološkoj proizvodnji. Agrotehničke i zootehničke mjere, sredstva i postupci dopušteni u ekološkoj proizvodnji bilja i u ekološkom uzgoju životinja s ciljem očuvanja okoliša.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada i referata.


Pohađanje nastave


Seminarski rad



71

Pismeni ispit




Portfolio


Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30%, pismeni ispit 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.


1. Frances, C.A., 2009. Organic farming: The ecological system, American Society of Agronomy. 2. Gliessman, S.R., 2007. Agroecology: The Ecology of Sustainable Food Systems, Taylor & Francis Group.


1. Lutz, E., 1998. Agriculture and the Environment: Perspectives on Sustainable Rural Development, World Bank Publications. 2. Clay, J., 2003. World agriculture and the environment : a commodity-by-commodity guide to impacts and practices, Island Press. 3. Vukadinović V., Lončarić Z., 1997. Ishrana bilja. Poljoprivredni fakultet, Osijek.



Frances, C.A., 2009. Organic farming: The ecological system, American Society of Agronomy.

25

Gliessman, S.R., 2007. Agroecology: The Ecology of Sustainable Food Systems,. Taylor & Francis Group.

25




72

Opće informacije


Naziv predmeta Lišajevi kao biomonitori






2. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznavanje studenata s jedinstvenim karakteristikama lišajeva koji ih čine idealnim organizmima za biomonitoring kopnenih ekoloških sustava. Cilj je i ukazati na važnost sveze Lobarion pulmonariae i ostale epifitske lišajske flore u upravljanju i zaštiti šumskih ekoloških sustava.


Nema.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni objasniti sve biološke karakteristike i ekološke prilagodbe lišajeva koje ih čine idealnim i pouzdanim biondikatorima zagađenja zraka. Razlikovati osjetljive i tolerantne bioindikatorske vrste na onečišćenje zraka. Također, studenti će znati procijeniti onečišćenje zraka prema sastavu lihenoflore na temelju: upotrebe lihenoloških istraživanja na terenu i u laboratoriju; analize ekoloških značajki lišajske flore prema indikatorskim vrijednostima i životnim oblicima; kartiranja lihenoflore određenog područja i primijene skale lišajeva prema otpornosti na onečišćenje zraka. Studenti će moći protumačiti pojam biomonitori i objasniti zašto se lišajevi koriste za monitoring kopnenih ekoloških sustava kroz procjenu kvalitete zraka, klime i bioraznolikosti. Prosuditi i sažeto objasniti važnosti sveze Lobarion pulmonariae za šumski ekološki sustav.


Biološke karakteristike i ekološke prilagodbe lišajeva koje ih čine indikatorskim vrstama. Bioindikatori kakvoće zraka – osjetljive i tolerantne bioindikatorske vrste na onečišćenje zraka. Lihenološka istraživanja (istraživanja na terenu, laboratorijsko istraživanje i određivanje lišajeva, uporaba ključa za određivanje lišaja). Ekološke značajke lišajske flore prema indikatorskim vrijednostima i životnim oblicima. Kartiranje lihenoflore i procjena onečišćenja prema sastavu lihenoflore - skale lišajeva prema otpornosti na onečišćenje. Kriteriji odabira vrsta lišajeva za biomonitoring. Uloga lišajeva kao biomonitora u monitoringu kopnenih ekoloških sustava. Sekundarni metaboliti lišajeva kao pokazatelji kakvoće zraka i općenito kao procjena zagađenja ekološkog sustava. Značaj lišajeva kao biomonitora u upravljanju i zaštiti šumskih ekoloških sustava. Značenje i čimbenici osiromašenja sveze Lobarion pulmonariae i ostalih epifitskih lišajeva.




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari




Pohađanje 1 Aktivnost u Seminarski 1 Eksperimentalni


73


Pismeni ispit




Portfolio




1. Brodo, I. M., Duran Sharnoff, S., Sharnoff, S., 2001. Lichens Of North America, Published by Yale University Press. 2. Shukla, V., Upreti, D.K., Bajpai, R., 2014. Lichens to Biomonitor the Environment, Springer.


1. Partl, A., 2009. Lišejvi. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 2. Richardson, D.H.S., 1992. Pollution monitoring with lichens, Richmond Pub. Co. 3. Stolte, K.W., Stroh Huckaby, L., Tonnessen, K.A., 1993. Lichens as bioindicators of air quality. Rocky Mountain Forest and Range

Experiment Station, Forest Service, U.S. Dept. of Agriculture.



Brodo, I. M., Duran Sharnoff, S., Sharnoff, S., 2001. Lichens Of North America, Published by Yale University Press

25

Shukla, V., Upreti, D.K., Bajpai, R., 2014. Lichens to Biomonitor the Environment, Springer.

25




74

Opće informacije


Naziv predmeta Zaštita prirode i okoliša u edukaciji






3. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je doprinijeti obrazovanju za održivi razvoj kroz osposobljavanje studenata za poučavanje učenika osnovnih i srednjih škola o zaštiti prirode i okoliša. Tijekom poučavanja poticalo bi se kritičko razmišljanje, radilo na razvijanju socijalnih vještina i spremnosti za suradnju i usmjeravalo na rješavanje problema.


Nema.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni anketom i intervjuom ustanoviti stavove učenika i procijeniti njihovu razinu svijesti o potrebi očuvanja prirode, održanja prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti u svojoj neposrednoj okolini, odnosno na području Hrvatske i cijele Zemlje; kategorizirati razloge ugroženosti prirode i potencijalne opasnosti vezane uz aktivnosti svakodnevnog života za neposredan okoliš u kojem žive te za cjelokupnu prirodu na Zemlji; osmisliti i izvesti nastavu s ciljem donošenja mogućih mjera i akcija zaštite prirode implementiranjem znanstvenog protokola istraživanja (od postavljanja problema i hipoteze do analiziranja rezultata i donošenja zaključaka); izraditi pripreme za nastavni sat s ciljem provedbe akcije zaštite prirode primjenom aktivnih, učeniku usmjerenih tehnika rada koje će pomoći nastavnicima u samostalnom radu i razvoju njihovih kompetencija za takav rad; raspraviti o važnosti suradnje škole s lokalnom zajednicom te izraditi prijedlog njihovog partnerstva u svrhu djelovanja za zaštiti prirode i okoliša s naglaskom na održivi razvoj.


Instrumenti za prikupljanje odgovora, aktivne tehnike poučavanja (suradničko učenje, konstruktivističko poučavanje, konceptualne mape, istraživačko učenje, projektna nastava…). Protokol u znanstvenom istraživanju (uočavanje i definiranje problema, postavljanje hipoteze, planiranje i provedba istraživanja, analiziranje dobivenih rezultata i donošenje zaključaka). Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša, NATURA 2000, kategorije zaštite (nacionalni parkovi, strogi rezervati, park prirode, …) održivi razvoj (koncept i komponente održivog razvoja, obrazovanje za održivost, pedagoška načela obrazovanja za održivi razvoj, učeničke i nastavnikove kompetencije za održivi razvoj…).




daljinu terenska

nastava


___________________

1.6. Komentari




Pohađanje 1 Aktivnost u Seminarski 1 Eksperimentalni


75


Pismeni ispit




Portfolio




1. Gabel, D.L., 1994. Handbook of Research on Science Teaching and Learning, New York: Macmillan. 2. Graef, B., 1994. Environmental Inquiry for Students and Teachers, Grassroots.


1. Agencija za odgoj i obrazovanje, 2011. Obrazovanje za održivi razvoj. Priručnik za osnovne i srednje škole, Zagreb. 2. Bruning, L., Saum, T., 2008. Suradničkim učenjem do uspješne nastave, Zagreb, Naklada Kosinj. 3. Gardner, M., Greeno, J.G., Reif, F., Schoenfield, A.H., DiSessa, A., Stage, E. (Eds.), 1990.Toward a Scientific Practice of Science

Education. Hillsdale, NJ: Erlbaum. 4. Hogan, K, 1994. Eco-Inquiry. Iowa: Kendall/Hunt Publishing Company.



Gabel, D.L., 1994. Handbook of Research on Science Teaching and Learning, New York: Macmillan.

25

Graef, B., 1994. Environmental Inquiry for Students and Teachers, Grassroots.

25



4.2. Struktura studija, ritam studiranja i uvjeti za upis u slijedeći semestar

Nastava se izvodi u obliku predavanja, vježbi, seminara i konzultacija. Ista se izvodi interaktivno i pored teorijskih postavki nastava se temelji na studiji slučaja (case study) i to primjera iz prakse. Studij se organizira u četiri semestra, s tim da u prvom semestru studenti slušaju samo obvezne predmete, dok u drugom, trećem i četvrtom semestru uz obvezne predmete imaju i ponuđene izborne predmete. U drugom semestru studenti su dužni uspješno obaviti istraživačku praksu. U posljednjem, četvrtom semestru predviđena je izrada i obrana diplomskog rada. U svakom semestru studenti se dužni prikupiti 30 ECTS, odnosno po završetku studija 120 ECTS. U prvom semestru svih 30 ECTS prikuplja se polaganjem obveznih predmeta, u drugom semestru obvezni predmeti donose 20 ECTS, istraživačka praksa 4 ECTS, a izborni predmeti 6 ECTS. U trećem semestru obvezni predmeti donose 21 ECTS, a izborni predmeti 9 ECTS, dok u četvrtom semestru obvezni predmeti donose 16 ECTS, izborni predmeti 6 ECTS, a izrada i obrana diplomskog rada po 4 ECTS. Za upis u viši semestar studenti su dužni odslušati sve predmete prijašnjih semestara. Za upis u četvrti semestar studenti su dužni, uz odslušane sve predmete trećeg semestra i odraditi istraživačku praksu. Za upis u drugu godinu studija, odnosno treći semestar studenti su dužni prikupiti minimalno 45 ECTS.

4.3. Popis predmeta koje studenti mogu izabrati s drugih sveučilišnih studija

EKONOMSKI FAKULTET Marketing - 5 ECTS Poduzetništvo - 5 ECTS


76

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Osnove energetike i ekologije - 6 ECTS Operacijski sustavi - 5,5 ECTS FILIZOFSKI FAKULTET Popularna književnost - 2 ECTS Humana genetika - 2 ECTS GRAĐEVINSKI FAKULTET Prostorno planiranje i uvod u urbanizam - 2 ECTS Zaštita okoliša - 2 ECTS KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET Uvod u kršćanstvo. Kršćanstvo između mita, filizofija i religija - ECTS Kršćanski kalendar u ozračju zapadne kulture - 2 ECTS MEDICINSKI FAKULTET Kako primijeniti Hipokratovu prisegu - 2 ECTS Cjeloviti pristup tjelesnom bolesniku - ECTS POLJOPRIVREDNI FAKULTET Seoski turizam - 6 ECTS Povrćarstvo i cvjećarstvo - 6 ECTS PRAVNI FAKULTET Radno i socijalno pravo - 7 ECTS Ustavno pravo - 8 ECTS

4.4. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Svi predloženi predmeti, i obvezni i izborni, mogu se izvoditi na stranom (engleskom) jeziku.

4.5. Način završetka studija Studenti završavaju studij kada ispune sljedeće obveze: odslušaju predviđeni studijski program, polože sve propisane ispite iz obveznih i izbornih predmeta, uspješno obave istraživačku praksu, izrade i pred povjerenstvom uspješno obrane diplomski rad.

Po završetku studija studenti moraju ostvariti najmanje 120 ECTS.

4.6. Uvjeti nastavka studija nakon gubitka prava studiranja ili prekida studija

Studenti koji su započeli diplomski studij Zaštita prirode i okoliša imaju pravo nakon prekida studija ili nakon izgubljenog prava studiranja nastaviti studij uz uvjete propisane Statutom Sveučilšta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Odjel za biologija, Sveučilište J.J.Strossmayera

77

Odjel za biologija, Sveučilište J.J.Strossmayera

78

studijski program - diplomski sveučilišni studij zaŠtita prirode i

Documents