studij tehničke i gospodarske logistike kolegij osnove

MAKROEKONOMIJA

Studij tehničke i gospodarske logistikeKolegij Osnove ekonomije

Tomislava Majić, mag. oec.

Varaždin, 14-22.12.2009

STRUKTURA

što je makroekonomija makroekonomski ciljevi sustav nacionalnih računa izračun bruto domaćeg proizvoda (BDP) i nacionalnog

dohotka (ND) krivulje agregatne potražnje (AD) i agregatne ponude (AS) potencijalni BDP J. M. Keynes

MAKROEKONOMIJA

Makroekonomija se bavi proučavanjem nacionalnog gospodarstva (gospodarstva jedne zemlje) kao cjeline

Makroekonomja se bavi proučavanjem slijedećih problema razine proizvodnje odnosno gospodarskog rasta nezaposlenosti inflacije trgovinom među zemljama

MAKROEKONOMSKI CILJEVI

ostvariti povećanje nacionalne proizvodnje smanjiti nezaposlenost i povećati

zaposlenost održati stabilne cijene ostvariti uravnoteženu razmjenu s

inozemstvom

1. postaviti ciljeve

2. odrediti puteve njihovog postizanja

KRATKOROČNI I SREDNJEROČNI CILJEVI postoje u funkciji ostvarivanja dugoročnih ciljeva i

predstavljaju strateške domete pojedinih etapa razvoja, a pogodni su i za kontrolu

MAKROEKONOMSKE VARIJABLE

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (veličina, stopa rasta)

STOPA NEZAPOSLENOSTI

STOPA INFLACIJE

VANJSKOTRGOVINSKA I PLATNA BILANCA

ostvariti povećanje nacionalne proizvodnje

smanjiti nezaposlenost i povećati zaposlenost

održati stabilne cijene

ostvariti uravnoteženu razmjenu s inozemstvom

Postavljene makroekonomske ciljeve pratimo kroz slijedeće varijable

MAKROEKONOMSKI CILJEVI

Ciljevi trebaju biti realno postavljeni mjerljivi

Odnos između ciljeva može biti konfliktan - ukoliko ostvarenje jednog cilja otežava realizaciju

drugoga, ciljevi su konfliktni komplementaran – ukoliko su ciljevi usklađen, podržavani su istim

mjerama

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD

Bruto domaći proizvod BDP (engl. Gross Domestic Product / GDP, njem. brutto inlandsprodukt / BIP) predstavlja tržišnu vrijednost cjelokupne proizvodnje jednog nacionalnog gospodarstva Nominalni BDP – BDP u stvarnim, tržišnim cijenama

Realni BDP – BDP u stalnim cijenama

Neto nacionalni proizvod NNP (engl. Net National Product / NNP, njem. Netto Sozialprodukt / NSP) predstavlja iznos BDP-a od kojeg je oduzeta vrijednost amortizacije

STOPA RASTA BDP-a

Praćenje kretanja BDP-a kroz određeno vremensko razdoblje mjeri se stopom rasta BDP-a; pritom razlikujemo stopu rasta realnog GDP-a stopu rasta nominalnog GDP-a

RAST REALNOG GDP-a

Nacionalno gospodarstvo koje ostvaruje dugoročnu i stabilnu stopu rasta realnog GDP-a i rastući standard svojih građana, ostvarilo je ekonomski ili gospodarski rast

Stopu gospodarskog rasta valja maksimizirati, pod uvjetom da se podiže kvaliteta razvoja, efikasnost, stabilnost i konkurentnost države

Gospodarski rast podrazumijeva zaposlenost, proizvodnost i učinkovitost, ostvaruje se rast životnog standarda i općeg blagostanja, omogućuje se intenzivnije uključivanje u međunarodnu razmjenu, usklađivanje regionalnog razvoja unutar nacionalne ekonomije

GDP U HRVATSKOJ (u milijunima eura, tekuće cijene)

god GDP / u mil. eura, tekuće cijene

1998 19.281

1999 18.679

2000 19.976

2001 22.177

2002 24.468

2003 26.234

2004 28.395

2005 30.949

2006 35.000

2007 38.400

2008Izvor: Državni zavod za statistiku,Statistički ljetopis 2008.

STOPA RASTA BDP-a (u milijunima eura, tekuće cijene)

god. GDP / u mil. eura, tekuće cijene

1998 6,8

1999 2,5

2000 -0,9

2001 2,9

2002 4,4

2003 5,6

2004 5,3

2005 4,3

2006 4,8

2007 5,6

2008 2,4* (procjena)

Izvor: Državni zavod za statistiku,Statistički ljetopis 2008.

STOPA RASTA GDP-a U HRVATSKOJ (%, stalne cijene)

GOSPODARSKI RAST

POTENCIJALNI BDP I JAZ BDP-a

Potencijalni BDP predstavlja dugoročni proizvodni kapacitet nacionalnog gospodarstva ili maksimalnu količinu koju ekonomija može proizvesti uz stabilne cijene

krivulja proizvodnih mogućnosti ga teoretski predstavlja

Razlika stvarnog i potencijalnog BDP predstavlja jaz BDP (jaz BDP-a) odnosno koliko zemlja zaostaje (jer nije na svojoj granici proizvodnih mogućnosti)

JAZ BDP-a

KONJUNKTURNI CIKLUSI


stopa nezaposlenosti je udjel nezaposlene radne snage u ukupnom kontingentu radno aktivnog stanovništva (zaposleni + nedobrovoljno nezaposleni)

pritom se osobe koje ne traže posao (dobrovoljna nezaposlenost) isključuju iz popisa nezaposlenih


=

(BROJ NEZAPOSLENIH / RADNA SNAGA )*100


stopa zaposlenosti kreće se paralelno s konjunkturnim ciklusima, znači: pada li proizvodnja, pada i potražnja za radnom snagom, znači stopa nezaposlenosti raste

smatra se da postoji prirodna stopa nezaposlenosti, odnosno stopa ispod koje se broj nezaposlenih ne može smanjiti

NEZAPOSLENOST

STOPA NEZAPOSLENOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ

STOPA NEZAPOSLENOSTI U NEKIM ZEMLJAMA

STABILNOST CIJENA

Uspješnost ostvarivanja ovog cilja mjeri se stopom inflacije

Stopa inflacije mjeri pad ili rast opće razine cijena u odabranom obračunskom razdoblju

Za gospodarstvo je opasno kad stopa inflacije prelazi 20,30,40 i više %

nulta stopa inflacije je negativna pojava, jer ne može pokrenuti ozbiljniji gospodarski rast, pa se vlade zemalja trude održati stopu inflacije neznatno iznad nule

CJENOVNA STABILNOST

u tržišnoj ekonomiji nužna za mjerenje ekonomske vrijednosti te za racionalno alociranje proizvodnih resursa

Cjenovna stabilnost se mjeri indeksima cijena koji izražavaju opću razinu cijena

Najvažniji pokazatelji su indeksi potrošačkih cijena (CPI) i stopa inflacije

CPI mjeri trošak fiksne košare dobara koju kupuje tipični gradski potrošač

Stopa inflacije jednaka je je odnosu promjene CPI i i CPI bazne godine pomnožene sa 100 (vidi primjer)

PRIMJER IZRAČUNAVANJA STOPE INFLACIJE

Godine 2000. CPI je iznosio 177.1, a 2001. godine 179.9 (u odnosu na 1983.).Kolika je stopa inflacije ?

Stopa inflacije: (179.9 – 177.1) / 177.1 = 1.6 %

STOPA INFLACIJE U HRVATSKOJ

STOPA INFLACIJE U NEKIM ZEMLJAMA

URAVNOTEŽENA VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA

Između ekonomskog rasta i vanjske trgovine postoji visoka međuovisnost

brži rast izvoza nad uvozom može doprinijeti gospodarskom rastu i razvoju

IZVOZ I UVOZ ROBA I USLUGA U HRVATSKOJ (% U BDP)

MAKROEKONOMSKI INSTRUMENTI

Postavljene ciljeve vlada ostvaruje kroz Fiskalnu politiku Monetarnu politiku Politiku dohotka Politika ekonomskih odnosa s inozemstvom ...

AGREGATNA PONUDA

Agregatna ponuda (AS –agregate supply) predstavlja ukupnu količinu proizvoda i usluga koje poduzeća neke države proizvode u određenom vremenskom razdoblju

Agregatna ponuda ovisi o: Razini cijena koje poduzeća mogu zaračunati Potencijalnoj proizvodnji Raspoloživi faktori proizvodnje Tehnička efikasnost

RAZLIKA BDP I BNP

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD / BDP - proizvodnja ostvarena unutar granica jedne zemlje (proizvodnja ostvarena utrošcima koji se nalaze u toj zemlji)

BRUTO NACIONALNI PROIZVOD / BNP - proizvodnja koju ostvare rezidentni jedne zemlje (ukupna proizvodnja proizvedena utrošcima u vlasništvu stanovnika jedne zemlje (bez obzira gdje su locirani)

MJERENJE UKUPNE EKONOMSKE PROIZVODNJE ZEMLJE

Neto dohodak od vlasništva nad proizvodnih faktora FP uključen je u GNP, a nije u GDP, pa je razlika između GDP i GNP jednaka tom neto dohotku

Neto dohodak od vlasništva nad FP je razlika dohotka domaćih čimbenika proizvodnje ostvarenog u inozemstvu i dohotka inozemnih čimbenika proizvodnje ostvarenog u zemlji

Primjer: Izračun GDP I GNP

Uključuje li dohodak koji Podravka ostvari u Poljskoj u GDP ili GNP Hrvatske?

Taj dohodak je uključen u GNP Hrvatske, ali ne i u GDP

Dohodak Erricsona ostvaren u Hrvatskoj?

NOMINALNI I REALNI BDP

nominalni BDP = zbroj količina proizvedenih finalnih dobara i usluga pomnoženih s njihovim tekućim cijenama

nominalni BDP tijekom vremena može rasti zbog 2 razloga proizvodnja dobara tijekom vremena može rasti cijene dobara tijekom vremena mogu rasti

usporedbom iznosa nominalnog BDP-a u različitim godinama ne dolazimo do zaključka o stvarnom porastu vrijednosti proizvodnje (upravo je to ono što nas zanima, jer samo realni rast proizvodnje povećava ukupno raspoloživu količinu dobara i usluga)

IZRAČUN BDP-a

REALNI NASUPROT NOMINALNOM BDP-a

Nominalni BDP je izračunani BDP po tekućim cijenama

Kako bi se neutralizirao utjecaj porasta tržišnih cijena, nacionalna se proizvodnja vrijednosno iskazuje u stalnim cijenama

Realni BDP dobije se tako da se količina proizvoda i usluga u nekoj (npr. 2008.) godini množi sa cijenama u baznoj godini (npr. 1999), dakle realni BDP je nominalni BDP prilagođen za inflaciju, gdje je isključen utjecaj rasta cijena

Realni GDP je značajan za društvo zato što on mjeri što je stvarno proizvedeno u nekoj zemlji

NOMINALNI BDP

REALNI BDP

BDP DEFLATOR

Realni BDP se dobije kad se nominalni podijeli s BDP deflatorom

deflatorBDP

BDPNOMINALNIBDPREALNI

_

__

STOPA RASTA BDP-a

Temeljem podataka iz prethodnih tablica može se izračunati stopa rasta nominalnog i realnog BDP-a: stopa rasta nominalnog BDP - a ((60.400-50.000) / 50.000 ) * 100 = 20,8 % stopa rasta realnog BDP – a ((50.300-50.000) / 50.000 ) * 100 = 0,60 %

BDP deflator = 100 * BDP nom / BDP real

100* (60.400 / 50.300) = 120

To znači da su cijene između dvije različite godine porasle za 20% (120-100) / 100 = 20 %

MOGUĆI RAZLOZI RASTA...

Povećanje količine proizvodnje proizvoda i usluga

Povećanje cijene proizvoda i usluga

Povećanje i cijene i količine proizvoda i usluga

Povećanje količine proizvoda i usluga

Utjecaj cijena je pritom isključen

Što ukoliko je došlo do povećanja kvalitete proizvoda i uslijed toga rasta cijene?

NOMINALNOG BDP-a REALNOG BDP-a

INTERMEDIJARNI PROIZVODI

U BDP se uključuju samo finalni proizvodi tj. proizvodi koji su prodani finalnom, krajnjem potrošaču

Iz izračuna BDP-a isključuju se intermedijarna dobra, odnosno proizvodi koji se koriste u poslovnom procesu i nisu finalna dobra i usluge /jer su sadržani u finalnom/ kako ne bi došlo do dvostrukog bilježenja

U izračun BDP se uključuje kruh, ali ne i pšenica; automobili, ali ne i čelik!

Dva načina kako da se izbjegne dvostruko knjiženje, odnosno da se ne uključe intermedijarna dobra: da se uzima samo vrijednost finalnog proizvoda da se koristi načelo dodane vrijednosti

Dodana vrijednost je povećanje vrijednosti proizvoda i usluge kojeg je ostvarilo neko poduzeće za vrijeme procesa obrade u nekom poduzeću, izračunava se oduzimanjem vrijednosti posljednje etape od vrijednosti proizvoda ili usluge prethodne etape

NAČELO DODANE VRIJEDNOSTI

Izračunavanje GDP-a načelom dodane vrijednosti predstavlja zbrajanje uvećane vrijednosti proizvoda na svakom stadiju proizvodnje

Ukupna dodana vrijednost se dobije oduzimanjem prihoda prodaje od troškova proizvodnje

ŠTO NE UKLJUČUJEMO U IZRAČUN BDP-a

Prodaja vašeg polovnog automobila prijatelju ili krajnjem kupcu proizvedenog 2000. ne uključuje se u GDP 2003. godine (kad se prodaje)

Prodaja vašeg polovnog automobila poduzeću koje se bavi prodajom automobila i koji će ga prodati krajnjem kupcu za višu cijenu - ta dodana vrijednost uključuje se u GDP

Vrijednost usluge posrednika uključuje se u GDP

Prodanu Piccasovu sliku u ovoj godini ne uključujemo u BDP-a

Proviziju galerije koja je ostvarena u procesu prodaje uključujemo u obračun BDP-a

ŠTO NE UKLJUČUJEMO U IZRAČUN BDP-a

Prodaja obveznica i dionica se ne uključuje u izračun BDP-a

Provizija brokera od prodaje obveznica i dionica uključuje se u BDP

Socijalna plaćanja, beneficije invalida i sl. se ne uključuju u BDP

Transferna plaćanja nisu uključena u BDP

Posao domaćice koju nitko ne plaća ne uključuje se u BDP

BDP mjeri samo tržišne aktivnosti tako da se neplaćene dodane vrijednosti isključuju iz obračuna BDP-a

Proizveden krumpir u vlastitom vrtu nije uključen u BDP

METODE IZRAČUNA BDP-a

Dva načina mjerenja GDP-a su potrošni pristup dohodovni pristup

Ova dva pristupa proizlaze iz kružnog tijeka ekonomskih aktivnosti gornji tijek ili tijek dohodaka i donji tijek koji pokazuje tijek finalnih proizvoda i usluga odnosno

potrošne komponente društva

KRUŽNI TIJEK EKONOMSKIH AKTIVNOSTI

POTROŠNI PRISTUP

Potrošni pristup je prikazan u donjem dijelu dijagrama kružnog tijeka

Proizlazi da je BDP jednak sumi četiri kategorije potrošnje:

BDP = C + I + G + (E -U)

Ekonomisti dijele BDP u četiri široke kategorije potrošnje Osobna potrošnja: kupovine potrošača Privatne investicije: kupovine poduzeća Državna potrošnja: kupovina svih razina vlasti Neto izvoz: neto kupovina inozemnog sektora

POTROŠNJA

Kroz potrošnju se ostvareni dohoci ponovno vraćaju u proizvodni proces kroz poduzeća

Kad pojedinac dobije dohodak on ga može potrošiti na domaće proizvode i usluge; uštedjeti platiti porez kupiti proizvode i usluge u inozemstvu

OSOBNA POTROŠNJA (C)

Osobna potrošnja (C), Personal consumption expenditures – plaćanja kućanstva za proizvode i usluge

Osobna potrošnja dijeli se na potrošnju: Trajnih dobara Netrajnih dobara Usluga

Dio dohotka koji pojedinac uštedi seli se iz dijela dohotka za potrošnju na financijsko tržište

PRIVATNE INVESTICIJE (I)

Bruto privatne investicije (I) -Gross Private Investment – potrošnja poslovnog sektora

Bruto privatne investicije uključuju opremu i postrojenja nove kapacitete povećanje zaliha

BRUTO I NETO PRIVATNE INVESTICIJE (I)

Amortizacija – smanjivanje vrijednosti osnovnih sredstava u procesu njihove upotrebe

Neto privatne investicije – bruto privatne investicije umanjene za amortizaciju

Ono što se stvarno dodaje kapitalu mjeri se neto, a ne bruto investicijama

DRŽAVNA POTROŠNJA (G)

Državna potrošnja (G) Government Expenditures – plaćanja države za proizvode i usluge ili investicije države u opremu i kapacitete

Porezi koje plaćaju građani i poduzeća troše se na proizvode i usluge koje kupuje država ili se vraćaju pojedincima kroz transferna plaćanja

Vlada može svoju potrošnju svesti u razinu svojih prihoda ili generirati proračunski deficit kojeg će financirati zaduživanjem

Predstavlja nabavku finalnih proizvoda i usluga svih razina vlasti od lokalnih, županijskih do državnih

Transferna plaćanja se isključuju iz GDP-a: plaćanja države prema pojedincima i nisu povezana sa nabavkom proizvoda i usluga, plaćanje nezaposlenima, socijalno ugroženima i sl.

UVOZ (U) IMPORT

Potrošnja na uvoz se oduzima od ukupne potrošnje jer ista ne doprinosi domaćoj proizvodnji nego proizvodnji neke druge zemlje

Uvoz plaćate nekoj drugoj zemlji i trošite njihove proizvode, dodajete vrijednost njihovoj proizvodnji

IZVOZ (E) EXPORT

Izvoz domaćih poduzeća u inozemstvo pridodaje ukupnoj potrošnji

Vlastite proizvedene proizvode u zemlji prodajete nekom drugom i povećavate potrošnju svoje zemlje

Izvoz se dodaje ukupnoj proizvodnji nacionalne ekonomije

NETO IZVOZ (NE)

Neto izvoz (NE) ili (E-U) je izvoz proizvoda i usluga umanjen za uvoz proizvoda i usluga

Kad se više kupuje od inozemstva nego što se prodaje u inozemstvo ostvaruje se deficit

Kad se više prodaje nego što se kupuje ostvaruje se suficit

NACIONALNI DOHODAK

Nacionalni dohodak (ND) National Income (NI) je dohodak koji ostvaruju vlasnici čimbenika proizvodnje, a predstavlja neto nacionalni proizvod umanjen za indirektne poreze

Neto domaći proizvod - Net domestic product (NDP) je suma osobne potrošnje, državne potrošnje, neto inozemne potrošnje, investicija umanjenih za amortizaciju

NDP = GDP NDP = GDP - amortizacija

Neto domaći proizvod je GDP prilagođen za amortizaciju

GDP = C + I + G + (E -U)

NDP = C + I + G + (E-U) - amortizacija

DOHODOVNI PRISTUP

Dohodovni pristup je prikazan u gornjem dijelu dijagrama kružnog tijeka

Poduzeća plaćaju kućanstvima za čimbenike proizvodnje koji su im potrebni u poslovnom procesu

Ukupnost dohotka faktora proizvodnje koje su pojedinci i poduzeća primila predstavlja nacionalni dohodak (NI) National Income

NI čine naknade radnicima, rente, kamate i profiti

Nacionalni dohodak (NI) predstavlja ukupnost dohotka koje su građani i poslovni sektor ostvarili u jednoj zemlji unutar godine dana

DOHODOVNI PRISTUP

Naknade radnicima sastoje se od plaćanja za rad kao što su nadnice i ostali prihodi po osnovi rada

Renta je plaćanje za korištenje zemlje i zgrada i ostalih resursa s fiksnom ponudom

Kamata uključuje plaćanja za posuđeni novac

Profiti su naknade, plaćanja vlasnicima poduzeća za poduzimanje rizika

OBRAČUN PO OBJE METODE

Dohodovni i potrošni pristup moraju dati jednak iznos BDP-a

Profit predstavlja stavku izjednačavanja po osnovi dvaju pristupa

BDP se izračunava dodavanjem vrijednosti finalnog proizvoda i usluge ili dodavanjem vrijednosti zarađenog dohotka

OD BDP DO NI

Da bi od BDP dobili NI potrebno je: Dodati neto dohodak od vlasništva nad čimbenicima proizvodnje

NI predstavlja sumu svih dohodaka stanovnika jedne nacije (bez obzira na lokaciju) i u tom dijelu je sličan BNP

Da od domaćeg dođemo do nacionalnog potrebno je dodati neto dohodak od vlasništva nad čimbenicima proizvodnje

Oduzmemo amortizaciju da dobijemo neto nacionalni proizvod NNP Oduzmemo indirektne poreze Oduzmemo marže, a dodamo subvencije

OBRAČUN BDP-a

PRIMJER OD BDP DO NI

STRUKTURA NI

NI 7800 Naknade zaposlenima 5000 Profiti korporacija 800 Rente 300 Dohodak po osnovi vlasništva 900 Neto kamate 800

OSOBNI DOHODAK

Osobni dohodak (PI) - Personal income je nacionalni dohodak uvećan za neto državna transferna plaćanja

PI= NI+ transferna državna plaćanja

osobni dohodak pojedinca ili suma osobnih dohodaka nacionalne ekonomije

RASPOLOŽIVI OSOBNI DOHODAK

Raspoloživi osobni dohodak (DPI) ili samo raspoloživi dohodak (DI) je osobni dohodak umanjen za plaćene poreze

Raspoloživi osobni dohodak je iznos novca koji pojedinac zaista ima na raspolaganju za potrošnju

DPI = PI – osobni porezi

BDP RAZLIČITIH ZEMALJA

BDP se koristi za mjerenje ekonomskog uspjeha nacionalne ekonomije, mjerenje ekonomskog blagostanja jedne zemlje i komparaciju između zemalja kroz određeno vrijeme

BDP predstavlja mjeru ekonomske snage i veličine jedne zemlje

BDP po stanovniku ili BDP per capita je drugi vrlo često korišten pokazatelj koji omogućuje usporedbu između zemalja različite veličine

OGRANIČENJE SUSTAVA NACIONALNIH RAČUNA

Zato što se prema SNA 1993 ne uključuju ne - tržišne aktivnosti, BDP nije najbolji pokazatelj životnog standarda stanovnika u jednoj zemlji

Ograničenja sustava nacionalnih računa uključuju slijedeće Postoje problemi u mjerenju GDP mjeri ekonomsku aktivnost, ali ne i blagostanje Podkategorije su vrlo često međuovisne

PROBLEMI MJERENJA BDP-a

BDP ne uključuje slijedeće Općenito aktivnosti u domeni “sive ekonomije” (Ilegalna prodaja droga,

prodaja proizvoda “na crno” koja se ne evidentira i na koju se ne plaća porez, plaće isplaćene “na ruke”)

Posuđivanje novca uz visoke kamate, prodaju droge i sve ostale ilegalne aktivnosti

Pogreška u mjerenju BDP može nastati u procesu njegova prilagođavanja za inflaciju – rastu li cijena i kvaliteta istodobno, je li cijena zaista porasla ili je to samo posljedica povećanja kvalitete

Postoji velika mogućnost pogreške u interpretiranju podkategorija BDP, primjerice, teško je razgraničiti potrošnju i investicije

BDP-a PREMA PARITETU KUPOVNE MOĆI

Bolji pokazatelj životnog standarda stanovnika jedne zemlje je BDP prema paritetu kupovne moći

Paritet kupovne moći (Purchase Power Parity) prilagođava BDP za relativne cijene između zemalja prije nego se vrši usporedba

NETO EKONOMSKO BLAGOSTANJE (NEW)

Samo zato što BDP raste, ne znači i da standard stanovništva raste, rast BDP-a može biti posljedica rasta cijena

Neto ekonomsko blagostanje je prilagođena mjera ukupne društvene proizvodnje koja uključuje stavke potrošnje i investicija koje direktno doprinose ekonomskom blagostanju

NEW= BDP-amortizacija + dokolica i neregistrirana djelatnost - zagađivanja i neugode

AGRAGATNA POTRAŽNJA

Agregatna potražnja (AD -agregate demand) predstavlja ukupnu količinu proizvoda i usluga koju su različiti sektori u ekonomiji spremni potrošiti u određenom razdoblju

Agregatna potražnja ovisi o Cijenama po kojima se proizvodi i usluge nude Ekonomskim politikama države (porezi i državna potrošnja te

tzv. stabilizacijska politika) Egzogenim varijablama

MEĐUDJELOVANJE AS I AD

Međudjelovanjem agregatne ponude i agregatne potražnje određuje se agregatna proizvodnja i razina cijena u nekoj zemlji

Makroekonomska ravnoteža – razina cijena i količine proizvoda pri kojoj ni kupci, ni prodavatelji ne žele mijenjati svoje kupovine, prodaje ili cijene

Grafički aparat kojim slikovito prikazujemo i analiziramo kako promjene ekonomskih politika (makroekonomski instrumenti) i egzogenih varijabli utječu na agregatnu proizvodnju i razinu cijena u nekoj zemlji

ŠTO UTJEČE NA AD?

ŠTO UTJEČE NA AS?

RAVNOTEŽNI DOHODAK

Ravnotežni dohodak (ili ravnotežni GDP) – predstavlja onu razinu dohotka (GDP-a) prema kojoj teži nacionalna ekonomija, a u kojem ne mora biti trenutno zbog konjunkturnog ciklusa pada ili rasta proizvodnje

POTENCIJALNI DOHODAK

Potencijalni dohodak (potencijalni GDP) – razina dohotka (GDP-a) koju je ekonomija tehnički sposobna proizvesti bez izazivanja inflacije

Ili: maksimalna razina proizvodnje jedne nacionalne ekonomije koju ona može ostvariti uz dane resurse, tehnologiju bez ubrzane inflacije

Dohodak visoke zaposlenosti

NASTANAK MAKROEKONOMIJE

Makroekonomika je nastala 1936. pojavom djela J.M. Keynesa “Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca” (skraćeno “Opća teorija”)

Do pojave Keynesove knjige ekonomika se pretežno bavila mikroekonomskim problemima. Keynesovo djelo izvršilo je pravi prevrat u ekonomskoj teoriji pa se veoma često govori o “Keynesijanskoj revoluciji”

VELIKA KRIZA 1929 – 1933

Nesumnjivo da je Keynesijanska revolucija inspirirana najtežom ekonomskom krizom koja je pogodila kapitalizam – onom 1929. – 1933, koja je zbog svojih razmjera, dužine i intenziteta s pravom nazvana Velikom krizom ili Velikom depresijom

Primjerice, samo u USA je stopa nezaposlenosti s 3.2 % u 1929. porasla na gotovo 25 % ukupne radne snage u 1933

U Njemačkoj je stopa nezaposlenosti bila još i veća što je imalo dalekosežne političke posljedice

RAZLIKA IZMEĐU KEYNESOVIH I POGLEDA NJEGOVIH SUVREMENIKA

Keynesovi su suvremenici smatrali da su vrhovi i dna privrednih ciklusa neizbježni poput plime i oseke te da nema efikasne ekonomske politike u borbi protiv njih

Također su smatrali oslanjajući se na Sayov zakon da tržišni mehanizam automatski rješava sve probleme

Keynes je odbacio Sayov zakon i vjeru u efikasnost tržišnog mehanizma

Smatrao je da se uz pomoć države može suzbiti nezaposlenost i povećati proizvodnja

USPON KEYNESIJANSTVA

Mjere keynesijanske makroekonomske politike primjenjivale su se u svim kapitalističkim zemljama svijeta

Zlatno doba keynesijanstva bile su 50-te i 60-te godine 20. stoljeća kada je keynesijanstvo prihvaćeno kao univerzalna ekonomska doktrina

Svoje puno priznanje keynesijanstvo je dobilo 1946. kada je američki Kongres donio “Employment Act” utvrdivši da je zaposlenost jedan od državnih prioreiteta

KRIZA KEYNESIJANSTVA

Nastupila je početkom 70-tih godina za vrijeme Vijetnamskog rata kada je došlo do pojave stagflacije ( stag-nation + in-flation), pojave istovremenog rasta cijena i nezaposlenosti

Mjerama klasične keynesijanske ekonomske politike stagflacija se nije mogla suzbiti pa je došlo do krize keynesijanstva i pojave alternativnih teorijskih pravaca

STAGFLACIJA

Stagflacija je ekonomska pojava kada porast cijena prati i porast nezaposlenosti

Uzrokovana je šokom ponude kada dolazi do pomaka AS gore ulijevo uzrokujući smanjenje zaposlenosti i porast cijena

Dogodila se najmanje dva puta – 1973 i 1979. za vrijeme prvog i drugog naftnog šoka kada su cijene nafte skočile na 14 $ odnosno 35 $ po barelu.

TKO JE JOHN MAYNARD KEYNES ?

Engleski ekonomist (1883 – 1946), višestrani genij iz područja matematike, filozofije i ekonomije

Bio je savjetnik guvernera Bank of England, izdavač cijenjenih ekonomskih časopisa, skupljač umjetnina i nadasve uspješan špekulant

On je bio jedan od rijetkih ekonomista koji se obogatio burzovnim spekulacijama

TKO JE J.M.KEYNES (2) ?

Njegov glavni doprinos je u novom pristupu makroekonomici

Teoretičari prije njega smatrali su da se privredni ciklusi ne mogu izbjeći ili ublažiti - Keynes je to osporio

Tvrdio je da je moguća visoka nezaposlenost i neiskorištenost kapaciteta u tržišnoj privredi

Njih je moguće kontrolirati mjerama fiskalne i monetarne politike od strane države

GRAF MAKROEKONOMSKE RAVNOTEŽE

EFEKT PORASTA AD

EFEKTI ŠOKA PONUDE

[email protected]@velv.hr

Hvala na pozornosti

studij tehničke i gospodarske logistike kolegij osnove

Documents