Agencija za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb,

Osnovna škola Bartola Kašića, Vrisnička 4, 10 000 Zagreb

Stručni skup za školske knjižničare pripravnike osnovnih škola i njihove mentore

Zagreb, 22. listopada 2008.

Biserka Šušnjić, prof. i dipl. knjiž., viša savjetnicaAgencija za odgoj i obrazovanje

Ispitna komisija za osnovne škole

• Biserka Šušnjić, prof. i dipl. knjiž., viša savjetnica, predsjednica

• prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, sveuč. nast. metodike

• Evica Tihomirović, prof. i dipl. knjiž., str. sur. šk. knjiž., OŠ Bartola Kašića, sustručnjakinja pripravnika

• Mile Mudrovčić, prof., ravnatelj, član• Štefanija Turković, prof., nast. hrv. jez., članica

Uvođenje pripravnika u samostalan rad

Osnovni propisi koji se odnose na pripravnike / na stručne ispite:

Zakon o radu (pročišćen tekst u NN 137/04): članak 32 – 36

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08)

Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (NN 88/03)

Program polaganja stručnog ispita (Priručnik za stručni ispit učitelja i stručnih suradnika u OŠ, Zavod za školstvo RH, 2006)

Propisi:

Poslovnik o radu komisije za stažiranje i komisije za polaganje stručnog ispita (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa br. 5/96)

STAŽIRANJEPRIPRAVNIKA

Nakon početka pripravnikova rada škola je obvezna:

• imenovati Povjerenstvo za stažiranje

• prijaviti stažiranje Agenciji (najkasnije 30 dana)

• izraditi operativni program stažiranja i predložiti ga Učiteljskom vijeću na usvajanje, dostaviti ga Agenciji (30 dana)

STAŽIRANJEPRIPRAVNIKA

• početak stažiranja (1. dan rad. odn. ili najkasnije 15 dana kasnije)

• povjerenstvo za stažiranje (ravnatelj škole, mentor pripravnika, stručni suradnik) izrađuje prijedlog programa stažiranja, a UV taj program prihvaća

• zadaća Povjerenstva (stalna stručna, pedagoška, metodička i dr. pomoć pripravniku; praćenje i vrjednovanje napredovanja pripravnika)

• program pripravničkog staža

STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA

• stručno usavršavanje pripravnika (aktivno sudjelovanje u svim oblicima usavršavanja)

• tijekom stažiranja pripravnik obvezan nazočiti radu mentora najmanje 60 sati (volonter najmanje 2 dana mjesečno tijekom nastavne godine, odn. 140 sati)

• Povjerenstvo za stažiranje biti će nazočno radu pripravnika najmanje dva puta po 2 sata tijekom stažiranja (redovna nastava ili ostali oblici odg.-obraz. rada)

STAŽIRANJEPRIPRAVNIKA

• stručni suradnik biti će nazočan radu pripravnika najmanje 2 puta tijekom stažiranja

• ostali članovi povjerenstva: svaki pružati pomoć po 5 sati

• dnevnik stažiranja (vodi ga pripravnik)

• evidencija o ostvarivanju pripravničkog staža (vodi je svaki član Povjerenstva)

Program pripravničkog staža

• podaci o školi i datumu• podaci o pripravniku (ime i prezime,

stručna sprema, radno mjesto)• vrijeme stažiranja• članovi Povjerenstva za stažiranje• dužnosti Povjerenstva (izrada

Programa pripravničkog staža, pružanje stalne stručne pomoći, nazočnost pri radu)

Program pripravničkog staža

• dužnosti pripravnika (surađivati s članovima Povjerenstva, ostvarivati planirani program, voditi dnevnik stažiranja ...)

• Cilj i zadaće Programa (osposobiti pripravnika za uspješno, stručno i samostalno obavljanje poslova školskoga knjižničara)

• Dijelovi Programa: A. Opći dio i B. Metodički dio

Program pripravničkog staža

Planirati:

• poslove i zadatke (npr. Upoznati Ustav i školsko zakonodavstvo)

• način rada (npr. Samostalno proučavanje dokumenata)

• nositelje poslova

• vrijeme ostvarivanja

Najvažnije:

Ostvariti planirani program i evidentirati ostvarenje (dnevnik stažiranja)

Načini usavršavanja knjižničara:

• iskustveno učenje• literatura, internet, rasprave• modeli dobre prakse• obvezne teme i posebni interesi• pravo na pomoć stručnog tima (ravnatelj,

mentor, stručni suradnici, savjetnica)• stalno praćenje pripravnika i pomoć • samovrjednovanje i vrjednovanje svih

sudionika

Dosadašnja iskustva u provedbi polaganja stručnih

ispita:• organizacija polaganja stručnog ispita • pismeni dio ispita• dogovor o temi i priprema praktičnog rada• praktični dio ispita• usmeni dio: sadržajna analiza pisanoga rada,

ocjena pismenosti, analiza praktičnog dijela ispita, pitanja iz metodike školskog knjižničarstva, pitanja iz područja zakona

PISANIRAD

• vrijeme pisanja: do 180 minuta• zadaća: problematizirati teoretske spoznaje

kroz praksu• teme: - od tri ponuđene teme pripravnik odabire jednu- dopuštena je uporaba hrvatskog pravopisa

Vrjednovanje pismenih radova

• predsjednica ispitnog povjerenstva je savjetnica; ispitivač metodike je sveučilišna prof. ili savjetnica; profesorica hrvatskog jezika

• profesor metodike ocjenjuje sadržaj pismenog rada s psihološkog, pedagoškog i metodičkog stajališta

• profesorica hrvatskog jezika ocjenjuje pismeni rad s jezičnog stajališta

NAJČEŠĆEBIRANE TEME:

• Uvođenje učenika u samostalan istraživački rad u školskoj knjižnici

• Školski knjižničar - suradnik u odgoju i obrazovanju

• Planiranje i programiranje rada školskoga knjižničara

• Projekti školskoga knjižničara

NAJČEŠĆEBIRANE TEME:

• Djelatnost i zadaće školske knjižnice

• Mogućnosti školske knjižnice u razvijanju čitateljskih interesa i navika

• Komunikacijska uloga školske knjižnice

• Promidžbene aktivnosti školske knjižnice

NAJČEŠĆE BIRANE TEME:

• Istraživački rad u školskoj knjižnici• Uloga knjižnice u odgojno-obrazovnom radu• Nastavni sat u školskoj knjižnici• Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice• Povezivanje nastave sa školskom knjižnicom

PISANI RAD

PISATI ZNAČI • svladati tehniku pisanja• logički povezivati riječi u rečenice, a rečenice u

cjelovitu smislenu cjelinu koja mora: a) odgovarati svojoj namjenib) biti jasna, razumljiva i pregledna; c) uvažavati pravopisno – gramatičke zakonitosti;d) primjenjivati prikladna izražajna sredstva i postupke; e) imati prikladno kompozicijski i stilski organiziran

sadržaj teksta

PISANJE

• SADRŽAJ • JEZIK• STIL (rasprava, esej)• PRAVOPIS

VRSTE TEKSTOVA

Prema:• sadržaju• izrazu (stilu)• namjeni

RASPRAVA

• posebna vrsta pisanoga teksta u kojem se rasvjetljava, dokazuje ili osporava određena tvrdnja (teza)

• Ovisno o temi i pristupu govorimo o stručnoj ili znanstvenoj raspravi.

• Stručna i znanstvena rasprava služi se stručnim i znanstvenim jezikom, stručnom i znanstvenom terminologijom.

SASTAVNICE RASPRAVE

• UVOD - iznošenje temeljne teze 

• RAZRADA (glavni dio) - razrada temeljne misli 

• ZAKLJUČAK - izvodi se na temelju uvodnog i završnog dijela

PREGLED TEKSTA

• provjera gramatičko-pravopisne razine teksta• provjera povezanosti (konzistentnosti) teksta• izostavljanje suvišnog (eventualna

ponavljanja)

• čitanje dovršenog teksta u sebi

Pisana priprava zaizvođenje praktičnog rada

• Ime i prezime:• Matična škola:• Školski knjižničar – mentor:• Razredni odjel ili dob učenika s kojima se

izvodi praktični rad:• Škola i datum izvođenja:• Tema:• Cilj praktičnog rada:• Zadaće:• Metode rada:

Pisana priprava

• Oblici rada: • Nastavna sredstva i pomagala:• Predviđene aktivnosti u vremenskom i

metodičkom slijedu:• Literatura za učenike i učitelje:• Prilozi: pripremljen radni materijal (pitanja,

listići, slike, ...)

PRAKTIČNIRAD

• mogućnost pristupa bez obzira na ishod pismenog dijela ispita

• određivanje teme u dogovoru s mentoricom iz ispitnog povjerenstva

• pripremanje za rad je samostalno• izvedba praktičnog rada (zadaće ostvariti za

jedan školski sat)• nazočni članovi ispitnog povjerenstva• raščlamba rada s metodičkog gledišta• vrjednovanje praktičnog rada

Zadaće praktičnog rada

• ambijent učiniti ugodnim• angažirati različita osjetila, izazvati uzbuđenje• multimedijski i interdisciplinarno• aktivan i zadovoljan učenik (razgovara,

istražuje, misli, zaključuje, pita, predlaže) • motiviran za čitanje na kreativan način• učiti čitati tekst "dubinski" - s

razumijevanjem; znati odabrati ključne riječi, napraviti sažetak, raspravljati o sadržaju - suglasiti se ili suprotstaviti iznesenim tezama; igrom doći do spoznaje...

Odgojne i funkcionalne zadaće

1. jačati samopouzdanje učenika pozitivnim poticajima (dobro je da smo različiti – svatko je važan, nadopunjujemo se! u životu imamo pravo na sudjelovanje i izbor prema svojim potrebama!)

2. usvajati spoznaju da se u školi stječu početna znanja, a da svaki čovjek cijeli život treba razvijati svoje prirođene mogućnosti – to znači: učiti!

Odgojne i funkcionalne zadaće

3. da je potrebno, korisno i zabavno samostalnim istraživanjem učiti (Znanje je moć!) i biti kreativan (= činiti na svoj način!) – treba podržati napore učenika i pohvaliti rezultate!

4. znati pronaći informaciju i upotrijebiti je znači biti sposoban i samostalan

Odgojne i funkcionalne zadaće

5. vještina pronalaženja i uporabe informacija stječe se i u školskoj knjižnici (uporabom instrumenata pretraživanja izvora: katalozi, referentna zbirka, internet...)

6. znati i željeti raditi u timu (podjela uloga i zadaća, komunikacijske vještine, ljudska prava...)

7. motivacija za korištenje knjižnice u formalnim i neformalnim projektima

Obrazovne zadaće

• Snalaženje u knjižnici i knjižničnoj građi (obrazovanje korisnika) - sat znanja o knjižnici (koja joj je svrha, koje usluge nudi, kako je organizirana, koje vrste građe posjeduje – koje potrebe korisnika može zadovoljiti...)

Obrazovne zadaće

• vještine pronalaženja informacija, odabir, kreativna preradba (izlaganje, pano, dramatizacija) i usvajanje informacija (nastajanje znanja)

• znati “dubinski” čitati i prepoznati bitno! • znati preoblikovati pronađeno na svoj način!

(kako govoriti o onome što smo saznali i naučili; kako se izrađuje poster, plakat, pano, izložba, Power Point prezentacija, referat...)

• uspostavljanje uzročno-posljedičnih veza (pitati učenike: ZAŠTO?)

Kriteriji za analizu ostvarene djelatnosti

• OSTVARENJE CILJA I PLANIRANIH ZADAĆA (procjena dobitaka i postignuća učenika s obzirom na ostvarene aktivnosti)

• UOČAVANJE I UVAŽAVANJE SITUACIJSKIH POTICAJA (zadovoljavanje aktualnih potreba, razvijanje ideja, inicijativa i interesa učenika) 

• PROCJENA INTERAKCIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH ODNOSA (knjižničara i učenika te učenika međusobno)

USMENI ISPIT

• vrijeme polaganja: do 45 minuta• usmeni ispit polažu pripravnici koji su položili

pisani dio ispita i uspješno ostvarili praktični rad

• polaže se pred svim članovima ispitnog povjerenstva

• ispit vodi predsjednik ispitnog povjerenstva• prvi dio: ispituje se znanje iz metodike struke

(povezano s održanim praktičnim radom)

USMENI ISPIT

• drugi dio: pitanja iz Ustava RH, ustroja odgojno-obrazovnog sustava, školskih propisa, pedagoške dokumentacije

• vrjednovanje: zaključnu ocjenu (položio / nije položio) dogovorno utvrđuju članovi ispitnog povjerenstva