Strip u koli - Sredstvo i Cilj

tekst je izaao 1990. u "asopisu za metodiku hrvatskog jezika"

Gledajui kroz globalne ciljeve nastave mogunosti stripa u pojedinim nastavnim predmetima, vidjet emo da vanost tog medija nije za sve predmete podjednak. Moemo odmah ustvrditi kako e strip u veini sluajeva biti samo sredstvo, dobrodola metoda da bi se uenicima zornije predoili, objasnili i uz pomo stripa lake savladali neki nastavni sadraji. Treba uostalom napomenuti da je strip u koli, izuzevi onaj sakriven ispod akih klupa, ve due vrijeme u nekim svojim oblicima prisutan, i to na panoima, u udbenicima, radnim biljenicama, populamim prirunicima, edukativnim asopisima, kao ilustracija nekog sadraja, kao sredstvo pojanjavanja ili vjebe u nastavi stranog jezika i dr. Stripom smo se dakle kao sredstvom (i metodom) koristili ve i ranije; koristit emo se njime i dalje, ali je mnogo razloga da se stripom pozabavimo i kao samostalnim, specifinim umjetniko-komunikacijskim medijem. Dva su osnovna razloga za to:- znaajna uloga stripa u porodici sveprisutnih masovnih medija- sama struktura stripa.U tekstu "Dramaturki diskurs stripa" Mata Bonjakovi govori o mediju stripa kao najvanijem i najmonijem mediju, Mc Luhanovim rjenikom reeno, "Gutenbergove galaksije". "Stari Gutenberg nije ni sanjao da e njegov tiskarski medij pri kraju 19. stoljea proizvesti najmonije sredstvo edukacije, zabave, ali i zaglupljivanja" - kae Bonjakovi.Samo postojanje tako znaajne pojave bilo bi jak argument u prilog uvrtavanja strips u nastavne programe.No, osim svojeg istaknutog poloaja unutar masovnih medija, strip ("koji je najjai medij u komplementarnom nizu pikturalnih masovnih medija") u razredu ima i nekoliko oitih prednosti:- popularnost koju uiva medu uenicima- jednostavna i jeftina mogunost prakticiranja stripa. Naime, za razliku od filma, televizije (videa), tiska, "strip-tehnologija" relativno je jednostavna to omoguuje svakom ueniku da i bez velike opreme i trokova sam radi svoje stripove i tako na najbolji mogui nain iznutra upozna grau, mogunosti i domete tog medija.Strip je dakle, izmedu ostalog, kolamanajdostupnijimasovni medij i kao takav izuzetno pogodan da se "na njemu" upoznaju potrebne karakteristike tih "pojava", kao i posljedice to ih u ivotu ovjeka masovni mediji uspostavljaju. No ono to mi se ini jo vanije, a otvara u nastavi (likovne kulture, knjievnosti i jezika) neke sasvim nove mogunosti, nalazi se a samoj grai tog medija.Bezbroj je defnicija stripa, gotovo koliko i tekstova o njemu. Za ovu priliku ini se najsvrsishodnija defnicija kako je stripprianje crteom. U toj kratkoj i moda previe slobodnoj definiciji sadrana je ipak sutina tog medija "koji je samostalan u trokutu to ga ine literatura, slikarstvo i film, s kojima ima dosta zajednikog, ali samo do odreene granice".Osim to je masovni oblik komunikacije strip je i "umjetnika literarno-likovna disciplina", satkana od elemenata drugih umjetnosti u specifinu samostalnu tvorevinu.Zato izraajne elemente stripa moemo prema njihovu porijeklu podijeliti na:1. likovne strip-elemente2. literarne strip-elemente3. filmske strip-elemente.LIKOVNI STRIP-ELEMENTITu moemo ubrojiti sve elemente (plonog) likovnog izraavanja uz naglasak na one koji se istiu unutar crtea, tj. grafike (jer, kako u ve citiranom tekstu kae M. Bonjakovi, "strip je grafiki umnoen proizvod i podlijee svim pravilima grafike").Iz toga se vidi da je gotovo cijelo podruje likovnosti sastavni dio specifinog strip-jezika, pa je jasno da e se prednosti stripa ispoljiti najvie u nastavi likovne kulture. Posebno je vano napomenuti da likovnost u stripu ima narativnu funkciju. To se esto zaboravlja kad se razgovara o vrijednosti crtea pojedinih stripova. (Ta tema ukljuuje i razgovor o ikonografiji, filmskom nainu kadriranja, za razliku od kompozicije u likovnim umjetnostima, to zahtijeva posebnu obradu.)LITERARNI STRIP-ELEMENTI"Strip kao medij raspolae s nekoliko razina komunikacije svojim specifinim izraajnim sredstvima, pa nije potrebna suvina verbalizacija, ve su iskazi reducirani, kao i u prirodnim dijalozima (implicimo priopavanje). Jezik stripa, iako fikcionalan, kvalitativno odgovara govornom jeziku.Verbalni se elementi u njemu javljaju kao: 1, naslov, 2. narativni tekst, 3. dijalog, 4. razliiti natpisi (imena hotela, potjernice i sl.), 5. onomatopeje, 6. grafemi, 7. editorlals."Uz taj saeti i pregledni citat moemo se podsjeliti na to kako je strip u sutini nain prianja pria, ija se struktura od stripa do stripa moe razlikovati, u kojima se pojavljuju razliito profilirani likovi, dinamine situacije razliitih tenzija te uz strip veemo i pojmove kao to su dramatika, odnosno dramaturgija.FILMSKI STRIP-ELEMENTIKadriranje i montaa svakako su najmarkantniji pojmovi iz filmske umjetnosti koje kao elemente izraavanja nalazimo i u stripu. Valja jo spomenuti i scenarij koji smo, kao vrstu knjievnog teksta, mogli navesti i u prethodnoj toki.Specifinosti strip-jezika proizlaze iz meusobne uvjetovanosti svih elemenata. Ve sam napomenuo da likovnost, tj. Crte, u stripu ne promatramo kao samostalno likovno djelo, ve kroz njegovu funkciju u prii. Naracija dakle diktira grafiki pristup, a zakoni grafikog oblikovanja moraju se potovati pri montai grafikih jedinica stripa (kadra, pasice, strane). Montaa stripa sama po sebi ovisi i o fabuli i o grafikom pristupu. Najuoljivija posljedica toga je slika "koja sugerira kretanje", tzv. "nepokremo kretanje", stripovsko statino "gibanje", sinkopirano po fazama. Kao to vidimo, bogata struktura stripa, koja se da naslutiti iz svega spomenutog, ini strip osobito pogodnim da bude sredstvo pomou kojeg se na nastavi praktinim radom mogu upoznati i svladati novi pojmovi i discipline.Rezultat toga bio bi (osim spomenutog upoznavanja s novim sadrajima koji ne moraju nuno imati veze namo sa stripom) i strip kao cilj:- upoznavanje i savladavanje specifinog i praktinog (ali i dovoljno finog) vizualno-narativnog naina komunikacije meu Ijudima.Strip kao sredstvo moe se iskoristiti na bilo kojem obrazovnom stupnju - pa i u predkolskom odgoju. Dijete od tri i pol godine u tri unaprijed pripremljena kadra u nizu isprialo je svoj posjet zoolokom vrtu. Predkolskom djetetu takvo prianje u slikama nije nepoznato (slikovnice, prianje odgojiteljica uz pomo velikih slika). Novost za dijete predstavljaju tri uokvirena polja u koja treba unijeti crtee. Odgajatelj mora s djetetom prepriati prije poetka crtanja dogaaj koji se eli nacrtati te pomoi djetetu da priu podijeli na onoliko dijelova koliko ima iscrtanih polja, putajui mu da samo izdvoji najzanimljivije dijelove. U toku rada polja se mogu i docrtati.Odgajatelj e koliinu korisnih informacija o djetetovim perceptivnim i motorikim mogunostima, emocijama i znanjima (to se moglo uoiti i na obinom crteu) upotpuniti boljim uvidom u djetetovu sposobnost koncentracije, sposobnost razlikovanja od cjeline, zapaanja vanosti dijelova za cjelinu, percepciju vremena.Na osnovnokolskom stupnju velike su mogunosti stripa za korelaciju nastavnih predmeta praktiki jo neistraene i, naravno, neiskoritene. Spomenut u samo dva primjera:a) Literarni sadraj iz nastave materinskog jezika vizualizirat emo, stripom ispriati u nastavi likovne kulture. Tu emo se moda dodimuti pojmova kao to su kostimografija, scenografija, reija, a neto od toga moe se izvesti i praktinim radom.b) Pomou strips u nastavi kulture objasnit emo faze kakvoga praktinog rada, npr. iz predmeta tehnike kulture.Meutim strip moe biti i cilj nastavnog rada, a osobito rada u literamim, novinarskim, likovnim, stripovnim i drugim srodnim izvannastavnim djelatnostima uenika.Uvoenjem stripa u nastavu otvaraju se nove mogunosti u metodici pojedinih nastavnih predmeta i na zanimljiv i djeci lako prihvatljiv, blizak nain, proiruju sadraji nastave. Sve mogunosti tog medija u nastavi tek e se trebati ispitati. Problemi bi se mogli javiti zbog toga to su djeca kudikamo upoznatija s jezikom stripa nego veina njihovih nastavnika, ali ukoliko nastavnici savladaju taj svoj problem, to e se u nastavi pokazati kao vrlo povoljna okolnost. Korisno je na kraju ponoviti da je strip i nain komuniciranja i u svojim najviim dometima umjetnost. Obje injenice istiu vanost tog medija za mladog ovjeka.Duan Gai