SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA SOCIJALNI RAD

DUHOVNOST U SOCIJALNOM RADU

Dragana Erceg

Stres i duhovnost

MENTOR: prof. Ivan Leutar

Mostar, veljča, 2011.

Use

r[Y

ear]

[Typ

e th

e d

ocu

men

t ti

tle]

SADRŽAJ:

UVOD......................................................................................................................................................3

STRES I DUHOVNOST..............................................................................................................................4

DUHOVNOST..........................................................................................................................................7

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................10

LITERATURA..........................................................................................................................................11

2

UVOD

Život je pun stvari koji uzrokuju stres. Jednom sam čula djeda kako kaže da su jedini

ljudi bez problema i stresa „svi oni ljudi pokopani u onom groblju“. Imao je pravo. Ako smo

živi, imamo mnoštvo uzročnika stresa. Ali kako reagiramo na njih je ono što odlučuje koliko

će nam stresa prouzrokovati. Važno je obratiti pozornost na vašu razinu stresa. Kronični stres

je smrtonosan! S ovom mišlju, nastojat ću u nastavku ovog eseja dotaći se svih bitnih stvari

vezanih za stres ali i pokušati objasniti načine za oslobađanje stresa, odnosno kako se s njim

nositi.

3

STRES I DUHOVNOST

Postoji onaj jedan trenutak u svačijem životu u kojem bi najradje željeli vrištati i

iščupati si kosu s glave. Nema ništa više frustrirajuće, neugodno ili paralizirajuće kao stres.

Što nam on donosi, zapravo stres1?

Ništa više od bora, sivih vlasi i zlobne osobnosti. Ne samo to, nego može čak voditi i

slabljenju imunološkog sustava, nezdravom društvenom životu i smanjenoj mentalnoj

sposobnosti. To su razlozi zašto na stres trebate gledati kao na neprijatelja i zašto ga trebate

pratiti i držati pod kontrolom koliko god je to moguće.

Stres započinje s pritiskom – posao, kuća, prijatelji, i sl. Zahtjevi života su “stvari” od kojih

ne možete pobjeći ili promijeniti. Ono što možete napraviti po tom pitanju je da pronađete

male načine poboljšavanja ili smanjenja utjecaja stresa na vas.

Ako vas, na primjer, rokovi ubijaju, nećete imati uspjeha u tome da zatražite od profesora da

ih produži. Bolje rješenje bi bilo da si osigurate bolje upravljanje vremenom. Postavite si

realistične ciljeve i nikad se nemojte previše razvući prihvačajući nove zadatke. Biti

kompetitivan je u redu, ali ako odete s tim u krajnost to može voditi frustraciji ukoliko se

stvari ne budu odvijale onako kako bi vi htjeli. Razvedrite se i radite jednu po jednu stvar.

Općenito govoreći, mjenjanje perspektiva i pogleda pomaže olakšati stvari.

Naučite se opustiti bilo preko hobija, pohađanja joge, meditiranja ili slušanja glazbe.

Sposobnost da, s vremena na vrijeme, “pobjegnete” od svega smanjuje mogućnost da vas

pritisak potuče. Još jedna tehnika koju će mnogi smatrati kontradiktornom je da se upustite u

neku fizičku aktivnost. Odradite svoj bijes; ali ne kroz nasilje naravno. Vježba pomaže

lučenju hormona koji vas čine sretnima, opuštenima i mirnima. Kad ste sposobni opustiti se i

samo se prepustiti toku, primjetit ćete da će vam osmjesi biti češći, a glavobolje smanjene na

minimum.

1 Brigitte Trankiem, Stres u razredu,Profil, London 2007.god. str. 11.

4

Evo deset odličnih načina za život bez stresa2:

1)      Identificirajte uzroke stresa u vašem životu. Pogledajte kronični stres koji nikad nije bio

rješen ili koji se redovito ponavlja. Da li je to vremenski pritisak, financijskebrige, problemi u

vezi, briga za dijete, briga za zdravlje, ili pak poteškoće sa šefom?

2)      Tražite načine da promjenite stresne situacije. Na primjer, ako je vaš posao vrlo stresan,

napravite neke promjene koje će ublažiti stres, razgovarajte sa šefom o opcijama promjene.

Ako to ne upali, potražite manje stresnu poslovnu situaciju. Vaš život ovisi o tome.

3)      Shvatite kako reagirate na stres i naučite kako upravljati svojom reakcijom. Pokušajte

shvatiti što određene situacije čini stresnima za vas. Da li se osjećate zatrpano, ljutito,

frustrirano, zabrinuto, beznadno? Različiti ljudi imaju različite reakcije na iste uzročnike

stresa. Neki ljudi postaju ljutiti na sitnice dok druge ništa ne ljuti. Imate izbor oko toga kako

ćete reagirati na nešto. Pažljivo izaberite svoj izbor.

4)      Obratite pozornost na svoje misli. Ako se stalno brinete, bit ćete u konstantnom “modu”

preživljavanja. Briga i ljutnja izazivaju lučenje stresnih hormona. Naučite upravljati svojim

mislima. Zamjenite brigu i negativno razmišljanje sa mirnim, pozitivnim mislima. Posegnite

za mislima zbog kojih ćete se osječati bolje. Na primjer, umjesto da si govorite „Imam previše

toga za obaviti, nikad to neću obaviti do kraja“, zamjenite to sa „Znam da imam puno toga za

obaviti, ali dobar sam u obavljanju stvari. Započeti ću i obavljati jedan po jedan zadatak i

učiniti što god mogu“.

5)      Razgovarajte s nekim o svojim osjećajima. Nemojte se pokušavati nositi s time sami.

Kad podjelite osjećaje s nekime osjećat ćete se bolje. Osim toga, možda će oni imati neke

dobre prijedloge koji će vam pomoći da smanjite stres. To može biti prijatelj, član obitelji,

psihoterapeut ili life coach. Terapeut ili life coach će vam pomoći da se bolje razumijete, da

istražite mogućnosti za promjenu stresnih situacija i vaš način reakcije na stres. Oni će vam

pomoći da upravljate svojim mislima i osjećajima.

6)      Naučite i prakticirajte meditaciju svaki dan. Ona će vam umiriti um i opustiti tijelo te će

vam pomoći da smanjite razinu stresnih hormona u svom tijelu. Mnoge meditacije se

fokusiraju na disanje. Regulirajući disanje vi indirektno utječete na razinu stresnih hormona.

Kako bi započeli, probajte meditirati po 4 minute dvaput dnevno. Zaista funkcionira!

7)      Vježbajte redovito. Pronađite vježbu koju volite raditi i uvrstite ju u svoj raspored

najmanje tri puta tjedno. Pratite svoje misli za vrijeme vježbe. Ako cijelo vrijeme provedete

2 Newhouse Peter Življenje brez stresa, Ljubljana: Tomark., 2000.god. str. 34.

5

ljuteći se oko nečega ili stalno vrtite neku situaciju u svojoj glavi, poništit ćete sve pozitivne

učinke vježbanja. Vježba vam može pomoći da smanjite pozadinsku razinu stresnih hormona.

8)      Potražite pomoć. Uredite svoj život tako da obavljate one stvari koje samo vi možete

obaviti. Na primjer, ako ste u poslu, fokusirajte se na uslužavanje klijenata i privlačenja novih

klijenata i na ništa drugo. Uzmite asistenta da se javlja na telefon, da rukovodi e-mailovima,

da vodi knjige i sl. Kod kuće, uzmite spremačicu, zaposlite nekog da vam donosi namirnice,

da kosi tratinu ispred kuće isl. Pronađite dadilju kako bi si omogučili izlazak sa svojim

životnim partnerom.

9)      Jedite zdravo i redovito. Ne preskačite obroke. Osigurajte unos hranjivih sastojaka koji

su potrebni vašem tijelu da bi smanjili razinu stresa. Jedite organski uzgojenu hranu kad god

je to moguće kako bi smanjili unos toksina. Jedite samo onoliko kalorija koliko ćete taj dan i

potrošiti. Pijte puno vode.

10)   Brinite se o sebi. Možete biti u modu brige o svima drugima osim o sebi. Morate se

brinuti o sebi kako bi se mogli brinuti o drugima. Dobro se naspavajte. Priuštite si masažu.

Opustite se u toploj kupki. Pročitajte dobru knjigu. Pogledajte dobar film. Poslušajte

opuštajuću glazbu. Izađite na večeru s prijateljima. Igrajte se sa svojom djecom. Uzmite

pauzu. Pjevajte. Pogledajte dobrog komičara. Izađite van i pustite da vas priroda podmladi.

Napravite popis stvari koje možete učiniti za sebe.

Jedna od najvažnijih lekcija u zemaljskoj egzistenciji, po mom uvjerenju je naučiti vjerovati

samima sebi i slušati svoj unutarnji glas radije nego bilo koga izvana. Nekritičnim

prihvaćanjem stavova i uvjerenja drugih ljudi (poznato je koliko je to svojstveno djeci i koliko

svojeg istinskog ‘ja’ na taj način ona mogu izgubiti) odričemo se vlastite odgovornosti i moći.

Tada čak ni naši uspjesi nisu istinski naši.

6

DUHOVNOST

Duhovnost ima mnogo definicija, ali u suštini duhovnost pomaže da naše živote

svrhu. Duhovnost3 proizlazi iz povezanosti sa samim sobom, drugima i veću moć. To je

razvoj vaše osobne vrijednosti sustava i traženja smisla u životu.

Duhovnost znači znajući jednom u sebi, ima osjećaj svrhe u životu, osjećaj je povezan

s drugima, i postizanja jedan puni potencijal. Za neke, to znači prislušni u mudrosti u. Za

druge, duhovnost je utemeljena na iskustvu prirode. Duhovnost se nadahnut, s naglaskom na

osjetilna iskustva, pronalaženje ljepote i radosti u svakodnevnim stvarima, njegovanje života,

i osjećaj međusobne povezanosti u svemiru.

Duhovnost može pomoći vratiti osjećaj mira i ravnoteže kada se dnevno samljeti svibanj činiti

neodoljiv. Mnogi rituali povezani s duhovnošću može biti od pomoći u upravljanju stresom

3 Majka Terezija., Misli, anegdote, molitve., Verbum, 2010god.str. 16.

7

Za mnoge, ovo ima oblik bogoštovlja, molitve, meditacije ili vjerovanja u višu moć. Za druge,

to se može naći u prirodi, glazbi, omjetnosti ili svjetovnoj zajednici.

Stres i duhovnost je drugačiji za svakoga.

Postoje mnoge prednosti duhovnosti4. To može pomoći:

Usredotočite se na osobne ciljeve. Kultiviranje vašu duhovnost može pomoći otkriti

što je najviše smisla u svom životu. Po razjašnjavanje što je važno za vas, možete

eliminirati stres, fokusirajući se na manje nebitnim stvarima koje mogu ponekad

izgleda da vas uništi.

Povezivanje na svijetu -. Više mislite da imaju svrhu u svijetu, osamljen se osjećate

manje čak i kada ste sami. To može dovesti do  unutarnji mir u teškim vremenima.

Izdanje kontrola. Kada osjetite dio veće cjeline, shvatite da vi niste odgovorni za sve

što se događa u životu. Možete dijeliti teret teškim vremenima, kao i životnih radosti

blagoslove s onima oko vas.

Proširite svoje mreže potpore. Bilo vam duhovnosti u crkvu, džamiju ili sinagogu, u

vašoj obitelji, ili u šetnji s prijateljem kroz prirodu, ovo dijeljenje duhovnog

izražavanja može pomoći u izgradnji odnosa.

Voditi zdraviji život. Neka istraživanja čini se, pokazuje da ljudi koji sebe smatraju

duhovnim su često bolje u mogućnosti nositi se sa stresom i izliječiti od bolesti ili

substance abuse ovisnosti.

Postavlj se pitanješto je moja duhovnost, gdjej je ja pronalazim, gdje je pronalaze moje koleg

s fakulteta, moji bližnji? Vođena tim pitanjem, odlučila sam postaviti par smijernica u

nastojanju određivanja oblika u kojem ja nalazim duhovnost:

Koje su vaši važni odnosi?

Gdje si našao utjehu?

4 Majka Terezija., Misli, anegdote, molitve., Verbum, 2010god. Str 56.

8

Što vam daje nadu?

Što vam donosi radost?

Koje su vaše tri najupečatljivija iskustava?

Ako ste preživjeli gubici u svom životu, kako ste to učinili?

Što mislite da će vam se dogoditi kada se fizički život završava, i kako misliš o tome?

Opisati vrijeme kada ste se osjećali ugodno i sve usporediti sa svijetom.

Opisati vrijeme kada je vaš život bio ispunjen, imao smisao ili ste bili ispunjeni s

osjećajem strahopoštovanja.

ZAKLJUČAK

Pitanje je, naravno, je kako možete saznati što je prava stvar za vas ako ne želite

slijediti put osnovana. Možda najbolji način za početak je da jednostavno uzeti vremena da

redovito budem sama. Pronađite udoban prostor - možda vani, u prirodnom svijetu, ili

omiljenu sobu ili stolica u kući. Ako postoje stvari koje povezati s duhovnošću - gori svijeća -

ili tamjan - vaza cvijeća, svim sredstvima, donijeti u vaš prostor sa sobom. Neki ljudi

9

reprodukciraju opuštajuću glazbu - drugi vole tišinu. Postavite svoj prostor da rade za vas, i

onda samo dopustiti sebi da sjediti i budete tako neko vrijeme. Osjetite dah dok se kreće i

izlazi iz pluća. Pogled na svijet oko sebe i vidjeti što možemo primijetiti. Što čuješ, osjetiš

miris? Što možete osjetiti na koži?  . Najgore što se može dogoditi je da to ne radi za vas, tako

da pokušajte nešto drugo. Nagrade, u smislu vašeg povećanog dobrobit i otpornost na stres će

biti dobro isplati, trudit se treba dok ne pronađete pravi put.

LITERATURA

Brigitte Trankiem, Stres u razredu,Profil, London 2007.god.

Newhouse Peter Življenje brez stresa, Ljubljana: Tomark., 2000.god.

10

Majka Terezija., Misli, anegdote, molitve., Verbum, 2010god.

11