Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Više informacija o EU fondovima možete pronaći na: www.strukturnifondovi.hr

STRATEŠKI PLAN PRIMJENE INFORMACIJSKO –

KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA U ŠKOLI SREDNJA ŠKOLA VELA LUKA

Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-

Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 4.0 međunarodna.

1

Impresum

Nakladnik: Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet

Za nakladnika: Goran Kezunović

Projekt: „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)“

Autorice:

Izv. prof.dr.sc. Marina Klačmer Čalopa, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu

Doc. dr. sc. Katarina Tomičić-Pupek, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu

Izv. prof.dr.sc. Nina Begičević Ređep, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu

Lektor: Global Link d.o.o.

Graficki izgled i priprema: Jelena Valčić

Zagreb, rujan 2017.

Ovaj je dokument izrađen u sklopu projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih

škola“ (pilot projekt), koji sufinancira Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Nositelj je projekta Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet.

Više informacija o EU fondovima možete pronaći na web stranicama Ministarstva regionalnoga

razvoja i fondova Europske unije: www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj publikacije iskljuciva je odgovornost Hrvatske akademske i istraživacke mreže –

CARNet.

Kontakt

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet

Josipa Marohnića 5, 10000 Zagreb

tel.: +385 1 6661 616

www.carnet.hr

1

IKT strateški ciljevi

IKT strateške inicijative (područja)

IKT vizija

IKT temeljne vrijednosti

IKT misija

Naziv škole: SREDNJA ŠKOLA VELA LUKA !

Datum izrade:

Listopad 2017.

Vremenski okvir:

2017. – 2020. godine

2

Pregled sadržaja obrasca

Uzimajući u obzir analizu sadašnjeg položaja škole kroz raspoloživost IKT resursa, spremnost i samouvjerenost odgojno-obrazovnih djelatnika na primjenu IKT-a, dugoročne i kratkoročne aktivnosti škole usmjerene unaprjeđenju procesa učenja i poučavanja te poslovanja škole implementacijom informacijsko-komunikacijskih tehnologija, u nastavku je obrazac koji ravnatelju/ravnateljici i njegovom timu može olakšati izradu Strateškog i akcijskog plana primjene IKT-a u školi. Pritom je potrebno voditi računa da se primjeri, pitanja te sva dodatna objašnjenja u obrascu izbrišu kako bi konačan rezultat bio strateški, odnosno akcijski plan škole. Elektronička inačica ovih dokumenata dostupna je na https://www.e-skole.hr/hr/rezultati/digitalna-zrelost-skola/dokumenti-za-skole/:

Misija IKT - a u školi

Opća izjava o misiji škole koja je ugrađena u strateške dokumente škole (Godišnji plan i program rada škole, Školski kurikulum) može uključivati i izjavu o primjeni IKT-a u učenje i poučavanje te u poslovanje škole, ili izjava o primjeni IKT-a može biti zasebno iskazana.

IKT temeljne vrijednosti škole

Sklonost prema određenom ponašanju, usvajanju procesa učenja i poučavanja te poslovanja poduprtog IKT-om čini trajnu vrijednost organizacije, odnosno IKT školsku kulturu.

Vizija IKT – a u školi

Iskaz vizije koji sadrži primjenu IKT-a u učenju i poučavanju važan je element strateškog planiranja. Viziju je potrebno uskladiti s potrebama škole i identificiranim strateškim ciljevima.

Strateške inicijative (tematska podrucja)

Za viziju koja uključuje primjenu IKT-a potrebno je odrediti strateške inicijative (tematska područja) koje bi pomogle viziju i ostvariti (npr. djelovati u području razvoja strategije i planiranja IKT-a, preispitati i djelovati na unaprjeđenju školske kulture potpomognute IKT-om, djelovati na neprekidnom osiguravanju novih tehnologija, neprekidno unaprjeđivati digitalne kompetencije djelatnika). Prema Okviru za digitalnu zrelost škola u RH možemo razlikovati pet (5) strateških inicijativa (područja), a svako područje može sadržavati više elemenata s pripadajućim opisnicima.

1. Planiranje, upravljanje i vođenje 2. IKT u učenju i poučavanju 3. Razvoj digitalnih kompetencija 4. IKT kultura 5. IKT infrastruktura

Strateški ciljevi

Jasno definirani strateški ciljevi preduvjet su strateškog postignuća škole i ključni su element strateškog plana. Vezani su uz rezultate situacijske analize, a ako su dobro definirani mogu vrijediti i više godina, čime stvaramo uvjete za izradu programa i aktivnosti koji će i doprinijeti njihovom ostvarenju.

3

Kako pristupiti izradi strateškog plana integracije IKT-a u škole?

Tri su temeljna pitanja (koraka) kojima zapocinje strateško planiranje integracije IKT-a u škole:

[A1.] Koji je položaj škole danas u primjeni IKT-a? (Situacijska analiza – SWOT analiza, KREDA analiza, PEST analiza i misija škole)

[A2.] Gdje škola želi biti u budućnosti, u skladu s tehnološkim i organizacijskim mogućnostima? (IKT temeljne vrijednosti i vizija)

[A3.] Kako će škola do željenog stanja stići, u skladu s ciljevima i sredstvima za ostvarivanje strategije? (Strateške inicijative, strateški ciljevi i godišnji akcijski plan)

4

IKT strateški ciljevi

IKT strateške inicijative (područja)

IKT vizija

IKT temeljne vrijednosti

IKT misija Kako IKT može pomoći u

ucenju i poucavanju?

Za analizu postojećeg stanja u školama najčešće se koristi SWOT analiza ili KREDA analiza, a ova pitanja mogu pomoći u identifikaciji ključnih čimbenika.

Implementirani strateški i akcijski plan primjene IKT-a ima dosta veliki značaj za školu u smislu puno bržeg i efikasnijeg rješavanja postavljenih ciljeva , tj podizanja razine digitalne zrelosti škole.

Poslovni procesi u školi jednim velikim dijelom su povezani. To su: e-Matica, e-Dnevnik, evidencija praktične nastave e-Naukovanje, računovodstveni program Ciris, knjižnižnični informacijski sustav.

Izvještaji za djelatnike škole i osnivača predočavaju se uglavnom u digitalnom obliku. Određeni dio još koristi tradicionalni način podnošenja izvješća u čemu vidimo mogućnost napredovanja. Što se tiče roditelja e-Dnevnik je već u upotrebi 5 godina u našoj školi i uveliko je olakšao komunikaciju i razmjenu informacija. Ovakav način komunikacije pogodan je pogotovo zbog informiranja roditelja i izostancima učenika. Učenici i nastavnici većinom komuniciraju putem poslovne mreže Yammer, korištenjem mailova i razmjene podataka putem oblaka (google disc itd).

Većina djelatnika posjeduje osnovne digitalne vještine te je spremna usavršavati se.Manji broj djelatnika, uglavnom stariji nastavnici nema potrebne digitalne vještine, a još manji dio ima određenu zadršku prema korištenju IKT-a i digitalnih obrazovnih sadržaja u nastavi. Kod ovih nastavnika vidimo mogućnost napredovanja.

Način na koji se digitalni obrazovni sadržaji koriste u našoj školi su: korištenjem PP prezentacija, kvizova za provjeru znanja, sustavi za učenje na daljinu Moodle, scenariji poučavanja razvijeni u projektu e-Škole, samostalno izrađeni scenariji poučavanja, korištenjem raznih

5

aplikacija i alata koji se najčešće pronalaze na Carnetovoj platformi e-Laboratorij ali i samostalnim pretraživanjem stranih alata i aplikacija.

Veći dio nastavnika sudjeluje na radionicama i edukaciji o autorskim pravima. U školi je donese Pravilnik o sigurnoj i odgovornoj upotrebi IKT-e u školi koji je objavljen na web stranicama škole. Pravilnik je prezentiran i svim učenicima na satovim razrednika.

Jedan broj nastavnika izrađuje samostalno svoje digitalno obrazovne sadržaje. Nedostatak je što uglavnom ti sadržaji nisu objavljeni več ih nastavnici čuvaju za sebe. Nedostaje razmjene iskustava i dijeljenje s ostalim nastavnicima. Jedan dio nastavnika većinom preuzima gotove sadržaje ili dijelove sadržaja. Napredak vidimo u poticanju izrade novih digitalnih sadržaja.

Digitalno obrazovni sadržaji koji se rade za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama uglavnom su prilagođeni. Takve sadržaje izrađuje manji dio nastavnika. Potrebna je dodatna edukacija za nastavnike koji takve sadržaje ne izrađuju i koji nisu upoznati s mogućnostima prilagodbe takvih sadržaja. Napredak vidimo u ovom dijelu.

Sustavi sigurnosti školske informatičke mreže u našoj školi postoji i definiran je Pravilnikom o sigurnoj i odgovornoj upotrebi IKT-e Srednje škole Vela Luka, donesen na Sjednici nastavničkog vijeća od veljače 2018.

Korištenjem novih i modernijih diditalnih obrazovnih sadržaja naša škola postaje prepoznatljiva i konkurentna u današnjem vremenu. Učenici se prilagođavaju za daljni život u digitalnom vremenu. Isključivost u korištenju ovakvih sadržaja, te potpuno oslanjanje na IKT u nekim trenucima kada tehnologiija zakaže, donosi do problema u nastavku rada.

Financijski troškovi za nabavku školske računalne opreme u narednom periodu biti će uglavnom usmjereni za nabavku 20 novih računala za novu učionicu koja će koristiti ostalim predmetima koji nisu iz STEM područja. Planirana je nabavka još dvije pametne ploče za dvije učionice geografije i stranih jezika. Troškovi će se odnositi na održavanje postojeće opreme. Posebnu važnost posvetiti će se stalnim ulaganjm u edukaciju i unaprjeđenje digitalnih kompetencija djelatnika. Ove stavke u financijskom planu biti će istaknute.

6

PEST analiza za koje se smatra da će prikazati relevantne čimbenike utjecaja na digitalnu zrelost škola, kao i strategiju planiranja primjene IKT-a.

POLITIČKI EKONOMSKI

Mreža škola, nemogućnost promjene programa u školi čime dolazi do zasićenja

Županija je osnivač, drugačije političke opcije od lokalne zajednice -često su teškoće u radu,

Zakon o otocima – olakšanje pri upisnoj politici, manji broj učenika u odjeljenju

Nesigurna politička situacija , odnos prema obrazovnoj politici, u četiri godine promjena pet ministara znanosti i obrazovanja

Reforma obrazovanja, kurikularna reforma – politički umjesto strukovni problem

Uvođenje državne mature za strukovne škole Politički utjecaj važniji od stručnog –demotivirajuće za mlade

stručnjake

Privreda kao prije ne funkcionira i više se razvijaju samostalne djelatnostima u turizmu poljoprivredi, ribarstvu, građevini. Učenici su se školovali za potrebe takve strukture gospodarstva, sada je problem zapošljavanja tih kadrova

Povećan je broj privatnih iznajmljivača i manjih OPG-ova , Na otoku je skuplji život u odnosu na kopno Zimi ugostiteljski objekti ne rade, otežana je praktična nastava

učenicima Manji broj upisanih učenika, smanjeno financiranje iz budžeta

osnivača Nizak standard zaposlenika

DRUŠTVENI TEHNOLOŠKI

Sve manje djece se rađa u mjestu. Prirodni prirast je negativan u zadnje tri godine

Povećan je utjecaj medija, učenici često putuju i vole prikupljati iskustva iz drugih sredina

Učenici srednje škole uglavnom su nosioci svih društvenih aktivnosti udruga u mjestu i veliki je značaj ostanka učenika u školi na otoku

Zdravstvena zaštita u mjestu je zadovoljavajuća - Dom zdravlja, Specijalna bolnica Kalos, Specijalističke službe, stalne i povremene

U mjestu djeluje veliki broj udruga, kulturnih, sportskih, tehničkih što je poticajno za mlade

Učenici i nastavnici sve više koriste IKT tehnologije u komunikaciji Brza internetska mreža uz podršku Carnet-a Upotreba napredne tehnološke oprema u školi Mogućnosti korištenja alternativnih izvora energije Brzo zastarijevanje tehnologije za praktičnu nastavu

7

Analiza unutarnjih snaga i slabosti, te prilike i prijetnje iz vanjskog okruženja, a koje imaju utjecaj na primjenu IKT-a u učenju i poučavanju te poslovanju škole!

SWOT MATRICA

SNAGE SLABOSTI

1.Organizacija rada i nastave – rad u jednoj smjeni

2. Izrada „Turističkog vodiča otoka Korčule“ učenika Marketinškog

tima škole kao vlastiti proizvod.

3. Opremljenost škole suvremenim nastavnim sredstvima – škola je

spojena na ultra brzu bežičnu internetsku mrežu, svaka učionica ima

računalo i projektor, dvije učionice imaju ploču osjetljivu na dodir i

prezentacijsku opremu.

4. Korištenje e-Dnevnika već 4 godine.

5. e-Škola- među prvih 20 škola u Republici Hrvatskoj.

6. Promoviranje škole; Dan otvorenih vrata, Logo škole, web

stranica,facebook profil škole, Školski list

7. Informatički pismeni nastavnici , komunikacija nastavnika i učenika

osim u školi i putem društvenih mreža.

8. Besplatni wi-fi za sve učenike i zaposlenike škole

1.Mala selekcija učenika pri upisima.

2. Nedostatak stručnog kadra u obrtničkim zanimanjima.

3. Nezainteresiranost nastavnika za razmjenu Erasmus

PRILIKE PRIJETNJE

1.EU fondovi

2. Razmjena učenika i nastavnika

3. „e- Twinning“ s drugim školama

4. Organizacija stručnih skupova u svojem mjestu, Video konferencije,

webinari

5. Mlađi nastavnici.

1.Nedovoljna financijska potpora osnivača- nedostatak

političke potpore

2. Preopširni nastavni planovi i programi

3. Nemogućnost promjene upisnih programa- dolazi do

zasićenja a teško se dobiva suglasnost za uvođenje novih

8

KREDA Analiza cimbenike koji imaju utjecaj na kvalitetu učenja i poučavanja te poslovanja škole vezano uz primjenu IKT-a!

KREDA ANALIZA

1.Imamo entuzijastične i motivirane djelatnike koji primijenjuju IKT-e u

učenju i poučavanju

2.odgojno-obrazovni djelatnici imaju razvijene digitalne kompetencije

3.Postoji odgovarajuća IKT infrastruktura (brza optička mreža)

4. Nastavnici samostalno izrađuju digitalne obrazovne sadržaje

5.Poboljšana je komunikacija svih dionika.

1.Nedostatan broj učionica s IKT-om. Mali broj učionica za

rad na računalima.S obzirom na broj zainteresiranih

nastavnika za korištenjem informatičke učionice veliki je

pritisak na istu.

1.Jedan dio nastavnika koji se teško snalazi u korištenju IKT opreme.

2.Nedovoljno razrađena suranja nastavnika pri stvaranju i razmjene

digitalnih obrazovnih sadržaja i iskustava u implementaciji istih.

3.Edutorij – nedovoljno korištenje platforme.

4.Scenariji poučavanja- potrebno još više korištenja

1.Prepreke financijske prirode

2.Fizička udaljenost od većih centara za mogućnost

dodatnih edukacija.

1. Izraditi akcijski plan i smjernice za korištenje IKT-a za učenike

s posebnim odgojno obrazovnim potrebama te plan za

poboljšanje škole.

2. Poboljšati komunikaciju i razmjenu ideja.

3. Potaknuti nastavnike za redovoitim korištenjem mogućnosti

koje nude obrazovni alati i platforme digitalnih obrazovnih

sadržaja.

4. Pružanje međusobne podrške pomoći nastavnicima koji se

teže snalaze s IKT-om i primjenom digitalnih obrazovnih

sadržaja.

1. Najveću podršku očekujemo od Akademske

istraživačke mreže Carnet-a.

2. Osnivač – za nabavku nove opreme i održavanje

sustava.

3. Agencija u sastavu MZO: Agencija za odgoj i

obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i

obrazopvanje odraslih.

4. Učilišta koje organiziraju edukacije: Algebra itd…

9

Izjava o IKT misiji trebala bi biti:

Jednostavna i jasno oblikovana – kratka i točna; mora jasno predočiti IKT potencijal škole svojoj lokalnoj zajednici, ali i šire.

Inspirirajuća – treba poticati i uvažavati promjene iz okruženja; jasno odrediti svrhu IKT-a u školi.

Dugoročna – treba služiti kao kriterij za donošenje obrazovne politike.

Razumljiva i jednostavna za priopćavanje – lako ju je upamtiti i njome se identificirati; treba izgrađivati i unaprjeđivati školsku IKT kulturu.

Naša misija: Postati digitalno zrela škola koja će korištenjem IKT u učenju i poučavanju unaprijediti način stjecanja i primjene novih znanja i vještina učenika i razvoj digitalnih kompetencija nastavnika i učenika Mi smo škola koja priprema učenike za nastavak obrazovanja i za tržište rada primjenom suvremenih i modernih obrazovnih sadržaja, a kod nastavnika razvijamo svijest o stalnoj potrebi unaprjeđenja digitalnih kompetencija.

10

IKT strateški ciljevi

IKT strateške inicijative (područja)

IKT vizija

IKT temeljne vrijednostiPodržava li IKT pozitivan odnos

prema ucenju i poucavanju?

IKT misija

Kako bi definirali temeljne vrijednosti škole koje ukljucuju i IKT, ravnatelj škole i školski tim trebaju postaviti sljedeća pitanja: • Koje su temeljne vrijednosti dosad izražene u školi i kojih se vrijednosti škola pridržava, a za njih nije posebno nagrađena? Postoji li

kultura dijaloga i komunikacije u virtualnom okruženju, jesu li usvojena pravila ponašanja na internetu? • Stvara li IKT pozitivnu školsku kulturu koja uključuje odnos između nastavnika – učenika – roditelja? • Poštuju li se autorska prava na digitalnim dokumentima koje su kreirali nastavnici i/ili učenici? • Jesu li IKT vrijednosti prihvatili svi djelatnici škole? Jesu li IKT vrijednosti dio općeprihvaćenih temeljnih vrijednosti škole? • Može / mora li se IKT školska kultura razvijati paralelno s drugim vrijednostima škole (npr. društveno-kulturnim)? • Možete li zamisliti da temeljne vrijednosti, uključujući i IKT vrijednosti koje se razvijaju u školi vrijede i za sto godina?

Temeljne vrijednost inaše škole koje su izražene u školi i kojih se pridržavamo su odgovornost, tolerancija, sigurnost, ljudska prava, stručnost.

Temeljna vrijednost naše škole između ostalih kojih se pridržavamo je: odgovornost prema korištenju IKT u nastavnom procesu. Nastavnici se svojim primjerom odgovornog ponašanja na društvenim mrežama i virtualnom svijetu pokazuju učenicima kako odgovorno koristiti IKT opremu , kakko koristiti informacije dobivene s internetskih stranica i društvenih mreža. Osim dobivanja informacija svakodnevno se upozoravaju na sigurno korištenje svojim podacima koje dijele. Uključivanjem svih dionika odgojno obrazovnog procesa u korištenje IKT, stvara novu školsku kulturu koja poboljšava informatičku pismenost ne samo učenika i nastavnika koji su direktni korisnici procesa već i roditelja a što predstavlja širi društveni kontekst djelovanja. Kompetentnost svih uključenih u nastavni proces još uvijek nije dosegla željeni nivo te je potrebno i dalje aktivno poticati kako učenike tako i nastavnike. Podizanjem kompetentnosti podići će se i općeprihvatljivost IKT vrijednosti škole. Većina djelatnika škole svijesno i s puno entuzijazma prihvaća nove tehnologije a koje su postale općeprihvaćeni temelji vrijednosti škole. Naravno u današnjici IKT školska kultura ide paralelno s razvijanjem i drugih temeljnih vrijednosti kojih se škola pridržava. Najviše se ogleda u kulturi ponašanja i spriječavanju internetskog nasilja među učenicima.

IKT školsku kulturu potrebno je kontinuirano razvijati paralelno s društvenim i kulturnim vrijednostima škole.

11

IKT strateški ciljevi

IKT strateške inicijative (područja)

IKT vizijaKako će IKT utjecati i oblikovati budućnost

ucenja i poucavanja?

IKT misija

IKT temeljne vrijednosti

Pitanja koja mogu olakšati definiranje IKT vizije škole jesu: Kakva škola želimo biti? Kako se IKT uklapa u viziju razvoja škole? Jesmo li odredili nadzorne točke za provjeru vizije? (Schreurs, 2007.) Na koji će način učenici i nastavnici surađivati? Na koji će način odgovorno korištenje IKT resursa biti integrirano u procese učenja i poučavanja te poslovanja škole? Na koji će način korištenje IKT resursa stvoriti okolinu koja će podržavati učenje primjenom IKT-a? Na koji će se način takav oblik učenja odraziti na učenike s posebnim odgojno- -obrazovnim potrebama? (Planning and implementing e-Learning in your School, 2009).

• Na • NaUcenicima se primjenom IKT u ucenju i poucavanju omogućava stjecanje svih vještina korištenja i primjene

IKT NaUcenicima se primjenom IKT u ucenju i poucavanju omogućava stjecanje svih vještina korištenja i primjene IKT uNaša društvu u kojem žive.

• • Vizija naše škole je postati digitalno zrela škola koja će korištenjem IKT-a omogućiti razvoj digitalnih kompetencija svih

zaposlenika. Koja će naše učenike pripremiti za život i rad u suvremenom društvu, a nastavnicima omogućiti neprekidan razvoj

digitalnih kompetencija. Želimo postati škola u koju će se učenici rado upisivati.vanja usmjerenog u ostvarivanju ishoda ucenjaUcenicima se primjenom IKT u ucenju i poucavanju omogućava stjecanje svih vještina korištenja i primjene IKT u društvu u kojem žive.

• Nastavnicima škola omogućava razvijanje vještina i znanja o primjeni IKT, unaprjeđujući njihov nacin poucavanja usmjerenog u ostvarivanju ishoda ucenjaUcenicima se primjenom IKT u ucenju i poucavanju omogućava stjecanje svih vještina korištenja i primjene IKT u društvu u kojem žive.

• Nastavnicima škola omogućava razvijanje vještina i znanja o primjeni IKT, unaprjeđujući njihov nacin pouja usmjerenog u ostvarivanju ishoda ucenja.

• u društvu u kojem žive. • Nastavnicima škola omogućava razvijanje vještina i znanja o primjeni IKT, unaprjeđujući njihov nacin

poucavanja usmjerenog u ostvarivanju ishod

12

IKTstrateški ciljevi

IKT strateške inicijative (podrucja)U kojim podrucjima želimo unaprijediti primjenu IKT

(npr. digitalne kompetencije djelatnika, primjena

novih tehnologija)?

IKT misija

IKT temeljne vrijednosti

IKT vizija

Strateške inicijative: Koja su tematska područja ključna za ostvarenje naše IKT vizije u školi? Kako su rezultat provedbe strateškog

planiranja u odabranim strateškim inicijativama (tematskim područjima) strateška postignuća, pitamo se “Koja strateška postignuća su bitna, ključna i određujuća za definiranje strateških ciljeva?”

Prema Okviru za digitalnu zrelost škola u RH možemo razlikovati 5 strateških inicijativa (tematskih područja), od koje svako sadrži više elemenata i zato treba za svako područje definirati barem po jedno strateško postignuće!

Strateška inicijativa (npr. IKT u ucenju i poucavanju)

Strateško postignuće (npr. Izrađeni digitalni obrazovni sadržaji)

1. Planiranje, upravljanje i vođenje 1. Izrada Strateškoga plana primjene IKT za školu.

2. Definiranje Misije, Vizije i strateških ciljeva i integracije IKT-a i

2. IKT u učenju i poučavanju 1. Svaku godinu povećati broj djelatnika za 10%, koji u okviru svojeg poučavanja koriste

digitalne obrazovne sadržaje za učenike s posebnim potrebama.

2. Razvoj digitalnih kompetencija 1. Povećati broj odgojno obrazovnih djelatnika škole 10% više u odnosu na godinu prije da

sudjeluju na usavršavanjima u području primjene IKT-a za rad s učenicima s posebnim

odgojno obrazovnim potrebama.

3. IKT kultura 1. Osmisliti projekt vezan uz osvještavanje važnosti upravljanjem intelektualnim vlasništvom

u školi na siguran način.

2. Izraditi dokument o odgovornoj i sigurnoj upotrebi IKT-a.

4. IKT infrastruktura 1. Razviti centralno mjesto pohrane digitalnih sadržaja s jasno definiranim procedurama

korištenja i održavanja.

13

IKT strateški ciljeviŠto moramo napraviti po podrucjima kako bismo dostigli

viziju (npr. edukacijom unaprijediti digitalne kompetencije)?

IKT strateške inicijative (područja)

IKT vizija

IKT temeljne vrijednosti

IKT misija

IKT strateški ciljevi: U jasnom postavljanju strateških ciljeva mogu pomoći strateška pitanja, poput: Kako izgleda planiranje primjene IKT-a

u učenje i poučavanje te poslovanje škole? Što moramo napraviti, koji su naši strateški ciljevi vezani uz ostvarenje vizije prema strateškim inicijativama (tematskim područjima) djelovanja?

Uz pomoć odgovora na ova pitanja, po svakoj strateškoj inicijativi (tematskom području) koji smo ranije identificirali, razvijamo 1 do 2 strateška cilja.

Na taj način definiramo strategiju koja je način kako možemo prijeći iz sadašnjeg u željeno, ciljno stanje.

Cilj (SMART) Postignuće Strateška inicijativa

SC1. Izraditi Strateški plan primjene IKT-a.

Izrađeni Strateški plan primjene IKT-a

1. Planiranje, upravljanje i vođenje

SC1. Povećati broj predmeta koji u okviru svojeg poučavanja koriste digitalne obrazovne sadržaje za učenike s posebnim potrebama na 10% više predmeta nego u prošloj godini.

Broj predmeta koji koriste DOS za učenike s posebnim OO potrebama

2. IKT u učenju i poučavanju

SC1.Povećati broj odgojno obrazovnih djelatnika škole da sudjeluju na usavršavanjima u području primjene IKT-a za rad s učenicima s posebnim odgojno obrazovnim potrebama.Povećanje za 10% više u odnosu na prošlu godinu.

% nastavnika koji sami izrađuju sadržaje za učenike s posebnim potrebama

3. Razvoj digitalnih kompetencija

SC1. Osmisliti projekt vezan uz osvještavanje važnosti upravljanjem intelektualnim vlasništvom u školi na siguran način. SC2. Izraditi dokument o odgovornoj i sigurnoj upotrebi IKT-a.

Osmisliti i izraditi projekt 4. IKT kultura

SC1. Razviti centralno mjesto pohrane digitalnih sadržaja s jasno definiranim procedurama korištenja i održavanja.

Formiranje repozitorija pod nazivom Srednja škola Vela Luka na EDUTORIJ-u

5. IKT infrastruktura

14

Operacionalizacija strateških ciljeva Nakon definiranja strateških ciljeva za ostvarenja strateških postignuća, potrebno je provesti operacionalizaciju ciljeva. Operacionalizacija strateških ciljeva se provodi sljedećim koracima:

određivanje aktivnosti kojima će se strateški cilj ostvariti

određivanje mehanizama praćenja razine ostvarenja cilja (ključni pokazatelji uspješnosti, engl. key performance indicators, KPI)

postavljanje rokova u kojima je potrebno provesti aktivnosti ostvarenja strategije

određivanje nositelja aktivnosti

alociranje ili predviđanje resursa potrebnih za ostvarenje aktivnosti.

Oznaka i naziv

strateškog cilja Aktivnost provedbe

Mehanizmi

praćenja / KPI Rokovi Nositelj aktivnosti Potrebni resursi

OC1. Izraditi Strateški plan primjene IKT-a.

Izraditi prijedlog

Strateškog plana

Podučiti nastavnike o

značenju strateškog

planiranja

Zatražiti konkretnu

potporu osnivača putem

Školskog odbora.

Broj aktivnosti

uz pomoć IKT-a

u Strateškom

planu primjene

IKT-a za učenike

s posebnim

potrebama

Broj zaposlenika

koji su pohađali

radionice

Izrađeni plan

aktivnosti

implementacije

Kurikuluma sa

potrebnim

resursima

Do kraja školske

godine 2017./2018.

Do kraja

2019./2020.

Ravnateljica

Godišnji plan i

program rada

Školski kurikulum

15

OC2:Povećati broj

predmeta koji u

okviru svojeg

poučavanja koriste

digitalne obrazovne

sadržaje za učenike s

posebnim potrebama

na 10% više

predmeta nego u

prošloj godini.

Planirati uvođenje

digitalno obrazovnih

sadržaja u nastavi.

Uvesti nove digitalne

sadražaje

Primjeniti suvremene IKT-

e u nastavi

U nastavi STEM predmeta

primjeni

% predmeta na

kojima se koriste

digitalni

obrazovni

sadržaji.

Broj nastavnih

cjelina koje su

obrađene uz

pomoć digitalnih

obrazovnih

sadržaja

Do kraja školske

godine 2017./2018.

Do kraja školske

godine 2018./2019.

Nastavnici

Digitalni obrazovni

sadržaji

OC3. Neprekidno

povećavati broj

odgojno obrazovnih

djelatnika škole da

sudjeluju na

usavršavanjima u

području primjene

IKT-a za rad s

učenicima s

posebnim odgojno

obrazovnim

potrebama.Povećanje

za 10% više nego u

prošloj godini.

Planirati usavršavanje

digitalnih kompetencija

Organizirati odlaske na

usavršavanja u području

primjene IKT za učenike s

posebnim odgojno

obrazovnim potrebama

% zaposlenika

na

usavršavanjima

ili edukacijama

Do kraja

2017./2018.školske

godine

Do kraja školske

godine 2018./2019.

Do kraja školske

2019./2020.

Ravnateljica

Nastavnici po

predmetima

Registar djelatnika

OC4. Osmisliti projekt vezan uz osvještavanje važnosti upravljanjem

Koristiti mogućnosti IKT

resursa u prijavi projekata

škole.

Izrađen i

prijavljen projekt

koji je izrađen u

Do kraja

2019./2020.

Školske godine

Ravnateljica

Nastavnici STEM

IKT infrastruktura

Digitalni obrazovni

16

intelektualnim vlasništvom u školi na siguran način. OC5. Izraditi dokument o odgovornoj i sigurnoj upotrebi IKT-a.

U nastavi STEM –

predmeta primijeniti IKT

praćenjem podataka iz

senzora GLOBY LAB

skladu s

sigurnom i

odgovornom

upotrebom IKT u

školi.

Izrađen i

prezentiran

dokument o

sigurnoj i

odgovornoj

upotrebi IKT za

školu.

Do kraja

2017./2018.

predmeta

Ostali

zainteresirani

nastavnici

sadržaji

OC6. Razviti centralno mjesto pohrane digitalnih sadržaja s jasno definiranim procedurama korištenja i održavanja

Izraditi preporuke u skladu

sa standardima za

pohranu digitalnih

obrazovnih sadržaja.

Napraviti plan i jasne

uloge u Edutoriju

(centralnom mjestu

pohrane digitalnih

sadržaja).

Formiranje KOLEKCIJE i

ZAJEDNICE Srednje

škole Vela Luka na

Edutoriju.

Izrađene

preporuke za

standard.

Broj predmeta

koji imaju

KOLEKCIJE I

ZAJEDNICE na

Edutoriju.

Brojk nastavnika

koji koriste

Edutorij i

pohranjuju svoje

materijale.

Do kraja

2017./2018.

Školske godine

Ravnateljica,

Školski projektni

tim

Koordinator

projekta

IKT infrastruktura

Registar djelatnika

Registar učenika

Pristup EDUTORIJU

17

GODIŠNJI (AKCIJSKI) PLAN PRIMJENE IKT-A U PROCESIMA UČENJA I POUČAVANJA I POSLOVANJA ŠKOLE

Ukoliko rokove definiramo kratkoročno, odnosno unutar godinu dana, tada strateški plan pretvaramo u godišnji (akcijski) plan. Godišnje planove je potrebno pripremiti na temelju strateških planova stavljajući naglasak na prioritetna područja razvoja škole. Akcijskim planom identificiraju se konkretni koraci koje je potrebno ostvariti da bi se ostvarili strateški ciljevi. Oni su detaljni, a za svaki od prioriteta potrebno je dodatno odrediti ciljeve i aktivnosti.

Godišnji (akcijski) plan je radni dokument u kojem je jasno izražena svrha djelovanja, operativni ciljevi te aktivnosti uz pomoć kojih se ciljevi postižu:

Opisuje aktivnosti koje se provode u školi u vezi s primjenom IKT-a u procesima učenja i poučavanja te poslovanja škole u zadanom vremenskom okviru (do godinu dana).

Bavi se implementacijom Godišnjeg plana i programa rada škole, Školskog kurikuluma i drugih nacionalnih regulativa te organizacijom raspoloživih IKT resursa radi postizanja zadanih ciljeva.

Važnu ulogu imaju digitalne kompetencije odgojno-obrazovnih djelatnika i njihova samouvjerenost u korištenju IKT resursa.

Dionici godišnjeg (akcijskog) plana primjene IKT-a su osnivači, uprava škole, djelatnici, učenici, roditelji i lokalna zajednica.

Godišnji (akcijski) plan dobivamo sortiranjem i selekcijom Aktivnosti iz tablice Operacionalizacija strateških ciljeva po vremenskim rokovima!

AKCIJSKI PLAN PRIMJENE IKT-A U PROCESIMA UČENJA I POUČAVANJA I POSLOVANJA ŠKOLE za školsku godinu 2017./2018.

Oznaka i naziv strateškog

cilja Aktivnost provedbe Mehanizmi praćenja / KPI Nositelj aktivnosti Potrebni resursi

SC1. Izraditi Strateški plan primjene IKT-a.

Izraditi prijedlog Strateškog

plana

Podučiti nastavnike o

značenju strateškog

planiranja

Broj aktivnosti uz pomoć

IKT-a u Strateškom planu

primjene IKT-a za učenike

s posebnim potrebama

Broj zaposlenika koji su

pohađali radionice

Izrađeni plan aktivnosti

Ravnateljica

Godišnji plan i program

rada

Školski kurikulum

18

implementacije Kurikuluma sa potrebnim resursima

SC2: Povećati broj predmeta koji u okviru svojeg poučavanja koriste digitalne obrazovne sadržaje za učenike s posebnim potrebama na 10% više predmeta nego u prošloj godini.

Planirati uvođenje digitalno

obrazovnih sadržaja u

nastavi.

Uvesti nove digitalne

sadražaje

Primjeniti suvremene IKT-e

u nastavi

U nastavi STEM predmeta primjeni

% predmeta na kojima se

koriste digitalni obrazovni

sadržaji.

Broj nastavnih cjelina koje su obrađene uz pomoć digitalnih obrazovnih sadržaja

Nastavnici

IKT infrastrukture

Digitalni obrazovni sadržaji

SC3: Neprekidno povećavati broj odgojno obrazovnih djelatnika škole da sudjeluju na usavršavanjima u području primjene IKT-a za rad s učenicima s posebnim odgojno obrazovnim potrebama.Povećanje za 10% više nego u prošloj godini.

Planirati usavršavanje

digitalnih kompetencija

Organizirati odlaske na

usavršavanja u području

primjene IKT za učenike s

posebnim odgojno

obrazovnim potrebama

% zaposlenika na

usavršavanjima ili

edukacijama

Ravnateljica

Nastavnici po predmetima

Registar djelatnika

SC4:Izraditi dokument o odgovornoj i sigurnoj upotrebi IKT-a.

Definirati aktivnosti i zaduženja pri izradi dokumenta. Prezentirati i uputiti učenike o sigurnoj upotrebi IKT-a

Izrađen i prezentiran dokument o sigurnoj i odgovornoj upotrebi IKT za školu.

Ravnateljica

Školski projektni tim IKT infrastruktura

19

SC5: Razviti centralno mjesto pohrane digitalnih sadržaja s jasno definiranim procedurama korištenja i održavanja

Izraditi preporuke u skladu

sa standardima za pohranu

digitalnih obrazovnih

sadržaja.

Napraviti plan i jasne uloge

u Edutoriju (centralnom

mjestu pohrane digitalnih

sadržaja).

Formiranje KOLEKCIJE i

ZAJEDNICE Srednje škole

Vela Luka na Edutoriju.

Izrađene preporuke za

standard.

Broj predmeta koji imaju

KOLEKCIJE I

ZAJEDNICE na Edutoriju.

Broj nastavnika koji

koriste Edutorij i

pohranjuju svoje

materijale.

Ravnateljica,

Školski projektni tim

Koordinator projekta

IKT infrastruktura

Registar djelatnika

Registar učenika

Pristup EDUTORIJU

20

Dokument je izradila Radna skupina SREDNJA ŠKOLA VELA LUKA. Članovi Radne skupine su:

Članovi Radne skupine

Ime i prezime

Radno mjesto

Potpis:

1. Ofelija Dragojević, voditelj tima

ravnateljica

2.

Vinka Prizmić, voditelj projektnog tima

Stručni suradnik, psiholog

3.

Andrea Živko, član

Nastavnica engleskog jezika

4.

Maja Tičinović-Žuvela, član

Nastavnica ekonomske skupine predmeta

5.

Tunjo Knežević, član

Nastavnik strojarske skupine predmeta

6.

Miljenka Padovan Bogdanović, član

Stručni suradnik, pedagog

7.

Lidija Dragojević, član Tajnica škole