strateški plan gospodarskog razvoja grada daruvara i ... · 3 naziv projekta: ažuriranje...

Strateški plan gospodarskog razvoja

Grada Daruvara i Općina Dežanovac,

Đulovac, Končanica i Sirač

3

Naziv projekta:

Ažuriranje Strateškog plan gospodarskoga razvoja Grada Daruvara i Općina Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač

Vremenski rok projekta 2012. – 2020.

Naručitelj projekta: Grad Daruvar, Općine Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač

Konzultant na projektu: Tomislav Lneniček

Stručni suradnik za turizam na projektu:

Mario Šerić

Stručni tim na izradi:

Ratko Vuković, Ivana Jurić Matija Kušec, Josip Kastmiler, Oto Janda, Vlasta Vončina

Partner u projektu: Udruženje obrtnika Daruvar

Održana javna rasprava: Dana, 02. ožujka 2012.

Potpis predsjednika Gradskoga vijeća ili Općinskog vijeća:

MP

4

Sadržaj

1. Uvod ......................................................................................................................................... 5

2. Polazište ................................................................................................................................... 8 2.1. Metodologija ............................................................................................................................ 9 2.2 Sažetak analize stanja ............................................................................................................. 10 2.3 Sažetak Strateškog plana gospodarskog razvoja .................................................................... 12 3. Pregled stanja gospodarstva .................................................................................................. 14

3.1. Povijesni prikaz ...................................................................................................................... 14 3.2. Stanovništvo ........................................................................................................................... 18 3.3. Gospodarsko stanje ................................................................................................................ 19 3.3.1. Trgovačka društva ............................................................................................................... 21 4. Rezultati anketnih upitnika .................................................................................................... 32

6. Nezaposleni ............................................................................................................................ 37 7. Lokalne samouprave - Organizacijska analiza ....................................................................... 38

7.1. Analiza prihoda proračuna 2005-2010. .................................................................................. 38 5. SWOT analiza ........................................................................................................................ 41 6. PESTEC analiza ..................................................................................................................... 43 7. Razvojna Vizija i Misija ......................................................................................................... 44

8. Dugoročni ciljevi, Razvojni prioriteti, Mjere i aktivnosti ...................................................... 45 9. Povezivanje sa proračunom .................................................................................................... 58 10. Provedba strateškog plana gospodarskog razvoja .................................................................. 62 11. Zaključak ................................................................................................................................ 64 12. Izvori ...................................................................................................................................... 65

5

1. Uvod

Nakon višegodišnjeg, ne samo slabog rasta, nego čak i nazadovanja gospodarskog kao i

društvenog života na području Republike Hrvatske, ubrzani razvoj se nameće kao nužnost.

Dosadašnji centralizirani načini razvoja „odozgo“ nije pokazao značajnije rezultate i stoga je

nužno početi s održivim razvojem „odozdo“, koji se temelji na gospodarskom razvoju, zaštiti

okoliša i društvenoj pravednosti, od razine jedinica lokalne samouprave, preko županija do

državne razine. Takvim razvojem usvajamo tržišnu demokraciju, sva njezina načela, osobito

načelo supsidijarnosti, koje nalaže da viša razina ne radi ono što dobro može učiniti niža razina.

Odgovor na pitanje: „Čime će svaka lokalna jedinica doprinijeti ukupnom razvoju države?“, nisu

samo skupovi želja, nego realno stručno i znanstveno utvrđeni razvojni putovi do ciljeva

utvrđenih od strane radne skupine (skup stručnjaka, zainteresiranih gospodarskih subjekata i

građana) koji sudjeluje u ažuriranju Strateškog plana gospodarskog razvitka (u nastavku

Strateški plan).

Izvor: EUROPA 2020, Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast

"Europi je ostavljen jasan, ali težak izbor - ili ćemo se zajednički suočiti s neposrednim

izazovom

oporavka i dugoročnim izazovima – globalizacijom, pritiskom na resurse, starenjem – kako

6

bismo nadoknadili nedavne gubitke, povratili konkurentnost, potakli produktivnost i stavili EU

na put prema napretku („održiv oporavak“).

Ili ćemo nastaviti u sporom i uglavnom nekoordiniranom ritmu s reformama, i tako riskirati da

završimo s trajnim gubitkom bogatstva, tromim postotkom rasta („tromi oporavak“) koji može

dovesti do visokih stopa nezaposlenosti i socijalne bijede, i relativnog pada na svjetskoj sceni

(„izgubljeno desetljeće“)."1

Identičnom strategijom se moraju suočiti svi čimbenici gospodarskog razvoja Grada Daruvara i

okolnih Općina, a glavni argument je prošlih deset godina koje gospodarski gledano nisu

iskorištene u potpunosti.

Usklađenost Strateškog plana gospodarskog razvoja s nacionalni Programom Vlade RH za

mandat 2011. – 2015., a taj program se temelji na sljedećim točkama:

rast BDP-a i zapošljavanje na temelju novoga investicijskoga ciklusa, rasta proizvodnje i

konkurentnosti, nove industrijalizacije, izvoza i domaće potražnje

održivi rast proračunskih prihoda, uz dovođenje proračunskih rashoda u skladu s

fiskalnim kapacitetima i razvojnim potrebama, posebno troškova javne uprave,

materijalnih troškova, subvencija i transfera lokalnoj samoupravi

snažno ulaganje u znanje i obrazovanje, bitne čimbenike gospodarskoga i društvenoga

razvoja zemlje

uklanjanje korupcije iz svih tijela javne vlasti i konačna uspostava djelotvornoga i

pravednoga pravosuđa,

učinkovite državne uprave i odgovornoga upravljanja javnim poduzećima i državnom

imovinom,

reforma poreznoga sustava u smjeru poreznoga rasterećivanja na ulaznoj strani

proizvodnje radi poticanja investiranja, reinvestiranja i troškovne konkurentnosti te

pomicanja poreznoga tereta od rada prema kapitalu, radi veće socijalne pravednosti

poreznoga sustava;

konsolidacija javnih financija, uz osiguranje uvjeta za smanjivanje nelikvidnosti i uredan

platni promet;

decentralizacija financijskih prihoda i povećanje ovlasti lokalne i regionalne samouprave

te uravnoteženje regionalnoga razvitka

usklađivanje osnovnih poluga razvoja, kao što su energetika, prometna infrastruktura,

zaštita okoliša, proizvodnja hrane, turizam i obrazovanje, s učinkovitim korištenjem

fondova EU-a koji nam stoje na raspolaganju upravo u tim područjima

zaštita radničkih prava i prava na poštenu plaću za pošten rad, povećanje konkurentnosti

tržišta rada te održavanje sustava socijalne skrbi u funkciji osiguranja jednakih šansi za

najosjetljivije društvene skupine;

unapređenje mirovinskoga sustava uklanjanjem nedostataka i nepravdi te uvođenje

dugoročno održivih kriterija za stjecanje i ostvarivanje mirovinskih prava uspostava i

održavanje solidarnoga, učinkovitog i svima dostupnog zdravstvenog sustava.

Strateški plan gospodarskog razvoja je usklađen s Razvojnom strategijom BBŽ 2011.-2013. kroz

dugoročne ciljeve, a to su:

1. Povećanje konkurentnosti gospodarstva Županije

2. Unapređenje društvene infrastrukture i povećanje kvalitete života

1 EUROPA 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast

7

3. Razvoj komunalne infrastrukture

Isto tako, strateški plan je usklađen s Lokalnom strategijom razvoja regije Bilogora – Papuk,ciji

su dugoročni ciljevi:

1. Tehnološki napredno, diversificirano i socioekološki održivo gospodarstvo usmjereno

rastu standarda lokalnog stanovništva.

2. Racionalno gospodarenje prostorom i razvoj infrastrukture u suglasju s potrebama

stanovništva i gospodarstva uz očuvanje i zaštitu okoliša.

3. Razvoj ljudskih resursa, podizanje razine zaposlenosti i socijalne kohezije uz opći rast

društvenog standarda, institucionalni razvoj.

Strateški plan gospodarskog razvoja Grada Daruvara i Općina Dežanovac, Đulovac, Končanica i

Đulovac je usklađen sa strateškim dokumentima Europske unije, Programom Vlade RH 2011. –

2015., Razvojnom strategijom 2011.-2013.

Upravo zbog toga u ažuriranju Strateškog plana vodilo se računa da bude ne samo usklađen sa

strategijama Europske unije nego da dugoročni ciljevi razvoja budu ujedno i promidžba

Europskog sustav vrijednosti.

8

2. Polazište

Provedba ažuriranja Strateškog plana gospodarskog razvitka (nastavku Strateški plan) izvršava

se prema implementacijskoj matrici koja je sastavni dio ugovora. U procesu ažuriranja će se

definirati osnovni kroz viziju razvoja i specifičnih ciljevi (kroz dugoročne ciljeve, razvojne

prioritete, mjere i akcije) gospodarskog razvoja koji se želi postići ažuriranjem Strateškog plana.

Održivost Strateškog plana se omogućava kroz povezivanje s Gradskim i Općinskim

proračunima, kako bi se definirala realna procjena mogućnosti i planiralo financiranje određenih

mjera predloženih za razvoj gospodarstva.

Strateški plan se ažurira na vremenski period od 2012 do 2020. godine, radi praćenja napretka

provođenja predloženih mjera i aktivnostima jer su i strateški dokumenti za razvoj turizma

definirani u tom vremenskom okviru, kako i Europska strategija EUROPA 2020.

U procesu ažuriranja Strateškog plana maksimalno će se koristiti definirane dijelovi prijašnjih

Strateških planova i ostalih važećih strateških dokumenata Grada i Općina.

Ažuriranje Strateškog plana provoditi će Stručni tim koji je imenovan ispred Grada i Općine, a

voditi će ga Konzultant zbog razloga što je važno da stručni tim bude upoznat sa svim

aktivnostima koje provodi konzultant u fazi izrade i pripreme projekta, a kasnije je to garancija

da će se osigurati održivost samog dokumenta jer će djelatnici Grad i Općina biti upoznati sa

svim i ciljevima, prioritetima i mjerama.

U sklopu ažuriranja Strateški plan se predstavlja Stručni tima široj radnoj skupini, a informacije

dobivene tokom istraživanja i nacrt strateškog plana poduzetnicima kroz gospodarsko vijeće i

široj javnosti kroz prisutnost medija.

U procesu izrade strateškog plana pokazala se potreba za uključivanjem ostalih jedinica lokalne

samouprave u okruženju (Dežanovac, Đulovac, Končanica, Sirač) i to na zahtjev poduzetnika

koji su se izjasnili kroz anketni upitnik da gospodarski razvoj treba poticati u suradnji s ostalim

općinama u okruženju i temeljem njihovog prepoznavanja poljoprivredno prehrambene

djelatnosti kao dugoročnog cilja razvoja. Temeljem toga potpisani su ugovori i sa općinama

Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač za uključivanje u projekt ažuriranja Strateškog plana

gospodarskog razvoja.

9

2.1. Metodologija

Model gospodarskog razvoja koji se opisuje u Strateškom planu je zasnovan na konceptu

prepoznavanja vlastitih resursa i mogućnosti kroza aktiviranje lokalnog poduzetničkog

potencijala te predstavljanjem lokalnih resursa i mogućnosti za Investitore, a sa ciljem stvaranja

balansa i sinergije između ova dva razvojna pristupa.

U sklopu ažuriranja SPGR provesti će se dva istraživanja jedno sekundarno o stanju u

gospodarstvu i drugo primarno kroz anketni upitni i intervju s važnijim poduzetnicima i

obrtnicima. Sukladno rezultatima tih istraživanja će se izvršiti definiranje dugoročnih ciljeva,

razvojnih prioriteta i konkretnih mjera s planovima aktivnosti te izvorima financiranja u

proračunu Grada, prema različitim djelatnostima i potrebama poduzetnika i obrtnika.

Proces ažuriranja Strateškog plana gospodarskog razvoja teži se zajedničkom međusektorskom

dogovoru i zajedničkom definiranje razvojnih prioriteta s obzirom da zajednicu u tržišnom

gospodarstvu čine tri sektora:

Privatni sektor – gospodarski subjekti koji za cilj imaju ostvarivanje profita, a

država ih kroz poreznu politiku nastoji razvojno usmjeriti. Taj sektor je jedina

razvojna komponenta društva.

Javni sektor – sve institucije i razine vlasti kojima je prvenstveni cilj stvaranje

uvjeta za razvoj gospodarstva.

Nevladin sektor – prije svega interesni sektor, a u našem slučaju udruženje

obrtnika i udruga malih poduzetnika koji je najčešće balans privatnoga i javnoga

sektora.

Lokalna samouprava, da bi mogla odrediti lokalne ciljeve i provesti odabrane razvojne projekte,

mora dobiti smjernice od, za to osposobljenoga razvojnoga tima. Dakle, mora se ostvariti trajno

vertikalno institucionalno i neinstitucionalno partnerstvo uprave i struke. Mora se ostvariti

suradnja lokalne samouprave i privatnog sektora u svrhu izrade i provedbe lokalnih razvojnih

projekata.

Pravo, djelatno, osmišljeno i trajno horizontalno i vertikalno partnerstvo, mobilizacija su svih

postojećih snaga, a poglavito znanja, na zajedničkom zadatku: razvoju područja jedinice lokalne

samouprave, odnosno Grada Daruvara i općina Dežanovac, Đulovac, Končanica, Sirač sa ciljem

stvaranja kvalitetne poduzetničke, investicijske i poslovne klime.

Strateški plan gospodarskog razvitka je dokument u kojemu su implementirane zajednički

definirane i dogovorene aktivnosti, dokument koji je usklađen s određenim nacionalnim

razvojnim strategijama i programima te regionalnim operativnim planovima i mikro regionalnim

planovima na razini županija i mikroregija. Usklađenost ovih razvojnih dokumenata je vrlo jak

argument za dobivanje centraliziranih sredstava, ali i prepoznavanje zajedničkih interesa u

okruženju te zajednički pristup prema međunarodnim izvorima financiranja.

Sukladno svemu ažuriranjem Strateškog plana potaknuti, prvenstveno kroz organizaciju i

suradnju gospodarskih subjekata na području Grada i Općina, gospodarsku aktivnost kroz razvoj

poduzetništva, stvaranje novih radnih mjesta i povećanje izvornih prihoda u proračun, a kroz

kvalitetno osmišljavanje razvojnih gospodarskih projekata osigurati povećanje prihoda i od

dotacija iz zemlje i inozemstva, a tu se misli na financijska sredstva nadležnih ministarstava i EU

fondove.

10

2.2 Sažetak analize stanja

Stanovništvo Sadržaj 1991. 2001. 2011.

broj stanovnika broj stanovnika broj stanovnika

Grad Daruvar 14.210 13.243 11.612

Općina Dežanovac 3.675 3.355 2.671

Općina Đulovac 4.891 3.640 3.199

Općina Končanica 3.146 2.824 2.349

Općina Sirač 3.573 2.546 2.178

Područje Grada Daruvara i Općina 29.495 25.608 22.009

Pregled tablice stanovništvo vidljivo je da se kroz tri zadnja popisa broj stanovnika stalno

smanjuje, a razlog tome je osim rata i to što područje grad Daruvara gubi na administrativnoj i

trgovačkoj ulozi.

Pregled gospodarstva za Grad Daruvar i Općine Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač Rb. Godine naziv 2007. 2008. 2009. 2010.

1. Ukupno broja pravnih osoba 214 212 212 224

2. Ukupni prihodi 1.141.412 1.310.268 979.096 971.796

3. Ukupni rashodi 1.093.469 1.263.779 959.579 962.142

4. Dobit prije oporezivanja 84.803 79.332 54.913 45.278

5. Gubitak prije oporezivanja 36.856 32.834 35.472 29.471

6. Ukupan broj zaposlenih baziranih na satu rada 2.533 2.631 2.506 2.266

7. Prosječna neto plaća po zaposlenom 3.029 3.405 3.372 3.147

8. Ukupan broj nezaposlenih 1.947 1.781 2.045 2.319

9. Ukupan broj obrtnika (fizičkih) 262 253 257 249

10 Ukupan broj OPG-a u sustavu PDV-a (fizičkih) 198 203 211 229

11 Ukupan broj gospodarskih subjekata na području pet JLS 674 668 680 702

Tablica Pregled gospodarstva za Grad Daruvar i Općine Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač

prikazuje strukturu gospodarstva po godinama od broja pravnih i fizičkih osoba, visini ukupnih

prihoda i rashoda pravnih osoba te njihove dobiti prije oporezivanja. Ukupnom broju zaposlenih

na bazi sati rada, kao i prosječnu neto plaću.

Prihodi u proračun lokalnih samouprava PRIHODI

POSLOVANJA

ostvarenje

2005 2006 2007 2008 2009 2010

Grad Daruvar 23.838.839 30.079.941 36.908.666 36.264.638 28.671.257 27.568.474

Općina Dežanovac 1.702.678 2.330.010 4.362.379 2.653.233 2.287.374 2.568.085

Općina Đulovac 4.037.230 3.804.982 5.117.600 4.373.039 5.290.764 6.223.755

Općina Končanica 1.878.363 1.759.161 2.544.085 2.902.558 2.531.605 2.563.332

Općina Sirač 5.661.696 9.122.028 7.995.013 8.023.244 7.227.337 8.665.031

UKUPNO

POSLOVNI

PRIHODI

37.118.806 47.096.122 56.927.743 54.216.712 46.008.337 47.588.677

11

U tablici Prihodi u proračun lokalnih samouprava vidljiva je struktura ostvarenih prihoda u

proračun. Kako je jedna od osnovnih ciljeva ovog strateškog plana utjecati na povećanje prihoda

u proračunu.

Grafikon pokazuje rezultat ankete temeljem kojega su definirani dugoročni strateški ciljevi i

povezivanje Grada Daruvara s općinama Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač.

2.3 Sažetak Strateškog plana gospodarskog razvoja

VIZIJA - Održivi razvoj zasnovan na mikro, malom i srednjem poduzetništvu, visokoj tehnologiji i obnovljivim izvorima energije,

sa ciljem stvaranja ekološko poljoprivrednog, poduzetničkog i turističkog središte kontinentalne Hrvatske.

MISIJA - Poduzetničkim ponašanjem stanovništva, razvijenom poduzetničkom kulturom i uvažavanjem suprotnosti

DUGOROČNI CILJ 1:

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva,

socijalnog poduzetništva

DUGOROČNI CILJ 2:

Razvoj ekološke poljoprivrede i ekoloških

prerađivačkih kapaciteta

DUGOROČNI CILJ 3:

Razvoj turizma, turističke ponude i

destinacije

DUGOROČNI CILJ 4:

Razvoj komunalne i

društvene infrastrukture

Razvojni prioritet 2.

Razvoj poduzetničkih pothvata baziranih na Informatičko

komunikacijskoj tehnologiji (ICT)

Mjere i aktivnosti:.

i. Identifikacija proizvoda i usluga za razvoj ICT poduzetničkih

pothvata

ii. Razvoj potpornih institucija za razvoj ICT proizvoda i usluga,

Tehnološki inkubatora

iii. Osnivanje stručnog studija za ICT

iv. Kontinuirano neformalno obrazovanje, marketing, prodaja,

ICT


Razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje


i. Identifikacija postojećih ekoloških

poljoprivrednih proizvođača

ii. Identifikacija površina i kultura, ekoloških

proizvođača

iii. Identifikacija ostalih potencijalno

zainteresiranih proizvođača u ekološkoj

poljoprivredi

iv. Istraživanje tržišta za primarnu ekološku

poljoprivrednu proizvodnju i pronalazak

potencijalnih kupaca

v. Edukacija poljoprivrednih proizvođača o

mogućnostima ekološke proizvodnje i

dobivanja ekološke markice

vi. Ugovaranje poljoprivredne proizvodnje za

poznatog kupca

vii. Financijski poticati certifikaciju ekološke

poljoprivredne proizvodnje


Provođenje razvoja odabranih primarnih i

sekundarnih turističkih proizvoda


i. Razvoj kratkih odmora

ii. Razvoj kupališnih programa

iii. Razvoj događaja

iv. Etno gastro programi

v. Razvoj tura


Poticanje razvoja ostalih primarnih i

sekundarnih turističkih proizvoda


i. Razvoj zdravstvenih programa

ii. Razvoj sportskih priprema

iii. Razvoj wellness programa

iv. Razvoj kongresa

v. Razvoj sastanaka i seminara

vi. Razvoj insentiv programa


Provođenje razvoja turističke zone Toplica

i hotela Rimska šuma, Aquae Balissae i

Dvorac Janković


Izgradnja i/ili rekonstrukcija

komunalne infrastrukture


i. Nerazvrstanih cesta te

gradskih i općinskih ulica

ii. Sustava vodoopskrbe

iii. Sustava odvodnje i

pročišćavanje otpadnih

voda

iv. Sustava plinofikacije

v. Sanacija odlagališta

otpada

vi. Izgradnja nogostupa i

šetnica

vii. Modernizacija javne

rasvjete

Razvojni prioritet 2. Izgradnja i/ili rekonstrukcija

društvene infrastrukture


i. Dječjih vrtića

ii. Vatrogasni i kulturni

domovi

iii. Mrtvačnica


Razvoj prerađivačkih kapaciteta za ekološku

poljoprivredu


Razvoj poduzetničkih pothvata baziranih na obnovljivim

izvorima energije (OIE)


Razvoj profitabilne metaloprerađivačke industrije


i. Identifikacija profitabilnih metaloprerađivačkih tvrtki

ii. Razvoj i izvođenje neformalnog obrazovnog programa za

djelatnike na CNC strojevima

iii. Razvoj formalnog obrazovnog programa za

metaloprerađivačka zanimanja

iv. Formiranje kompleks Dalita kao nove industrijsko

poduzetničke zone

13


i. Turistička zona Toplica

ii. Hoteli Rimska šuma, Aquae Balissae i

Dvorac Janković

Razvojni prioritet 4. Razvoj socijalnog poduzetništva


i. Identifikacija i animacija socijalno ugroženih skupina i

poticanje poduzetničkog ponašanja

ii. Edukacija, organizacija i animacija socijalno ugroženih

skupina različitih vještina potrebnih za konkurentnost na

tržištu rada

iii. Komercijalizacija vještina socijalno ugroženih skupina

iv. Psihološka pomoć druženje, sastajanje i prepoznavanje

vlastite vrijednosti u društvu

v. Razvoj i poticanje poduzetničkog ponašanja stanovništva.

Razvojni prioritet 5. Provedba modela razvoja

poduzetništva


i. Organizacija studijskog putovanja poduzetnika i potencijalne

poduzetnike

ii. Edukacija poduzetnika

iii. Povezivanje poduzetnika (umrežavanje)

iv. Stvaranje i razvoj proaktivnog pristupa usmjerenog ka

promjenama tržišno restrukturiranje gospodarstva

v. Identifikacija pokretača razvoja gospodarskog razvoja

lokalnih poduzetnika

vi. Identifikacija poduzetničkih, industrijskih i poslovnih zona i

izrada investicijskog vodiča za potencijalne investitore

vii. Stvaranje lokalne razvojne koalicije između javnog i

privatnog sektora za provedbu Strateškog plana


viii. Razvoj sustava poticaja za ulaganje u MSP u slučajevima

novog zapošljavanja

ix. Poticanje korištenja EU fondova za investicije poduzetnika

x. Stvaranje manifestacije "Dani poduzetništva"


i. Identifikacija prerađivača ekoloških

poljoprivrednih proizvoda

ii. Identifikacija tehnologije i kapaciteta za

preradu ekoloških poljoprivrednih proizvoda

iii. Educirati prerađivače ekološke poljoprivrede

o tehnologiji i dobivanju ekološke markice za

gotove proizvode

iv. Izraditi projekte za nositelje prerađivačke

kapacitete ekološke poljoprivrede

v. Financijski poticati izradu projekata ekološke



Razvoj klastera ekoloških poljoprivrednih

proizvođača i prerađivača

Mjere i aktivnosti:

i. Okupljanje i osnivanje poljoprivrednih

ekoloških proizvođača i prerađivač u klaster

ekološke poljoprivrede

ii. Definiranje tržišno-prodajne i upravljačke

funkcije klastera ekoloških poljoprivrednih

proizvođača

iii. Identifikacija i istraživanje međunarodnog

tržišta ekoloških proizvoda

iv. Financijsko poticanje klastera ekološke

poljoprivrede


Poticanje razvoja obiteljskih hotela i

sličnih objekata te obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava i sličnih

objekata


i. Obiteljski hoteli i slični objekti

ii. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i

slični objekti


Provođenje i poticanje razvoja raznovrsnih

turističkih ponuda


i. Restorani, barovi i trgovine

ii. Muzeji i galerije

iii. Eno-gastro ruta

iv. Kulturološka ruta

v. Urbana estetika


Osmišljavanje modela destinacijskog

razvoja i menadžmenta


i. Destinacijski razvoj

ii. Destinacijski menadžment


i. Identificirati tehnološka rješenje u određene OIE, Solari i

fotovoltaici, Biomasa, Termalni izvori, Bioplin i ostalo

ii. Napraviti katalog i upute za potencijalne investitore –

definirati procese za potencijalne investitore (male

investitore i investitori)

iii. Educirati potencijalne investitore o mogućnostima ulaganja u

OIE

3. Pregled stanja gospodarstva

3.1. Povijesni prikaz Područje Daruvara smješteno je u jugoistočnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije,

jugozapadnom dijelu Panonske nizine, na prijelazu između planinskog prostora Papuka i

valovitog Poilovlja. Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Hrvatske ovaj prostor pripada

Panonskoj megaregiji, makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Jedna od posebnosti

Daruvara u odnosu na županijski prostor je njegov položaj u makro regiji s obzirom na blizinu

Zagreba i Osijeka (oko 100 km zračne linije) te gotovo istu udaljenost od rijeka Save i Drave

(oko 50 km).

GRAD DARUVAR

Grad Daruvar prostire se na površini od 64,02 km2. Do 1993. godine i novog političkog-

teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske, Daruvar je bio sjedište općine koja je obuhvaćala i

šire područje. Tom su prilikom današnje općine Končanica, Đulovac, Dežanovac i Sirač

izdvojene kao samostalne jedinice lokalne samouprave, a područje grada Daruvara svelo se na 9

naselja: Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Lipovac

Majur, Ljudevit Selo, Markovac i Vrbovac.

Grad se nalazi na 45o 35’ geografske širine i 17

o 20’ geografske dužine. Smješten je na

jugozapadu Panonske nizine u dolini rijeke Toplice, na visini 155-180 m. Smješten na području

gdje se susreću Podravina i Posavina, odnosno na putu koji vodi od centralnog dijela Panonske

nizine, preko centralnih Dinarskih planina do središnje obale Jadrana, Daruvar se nalazi na

dijagonalnom putu između Save i Drave.

Prirodna obilježja, društveno-ekonomske karakteristike te funkcionalna svojstva, ubrajaju

ga u Podravsko-Posavsku regiju koja je dio zapadne Slavonije.

Daruvarska regija pripada “Panonskom tipu” kontinentalne klime. Mikroklimatska

obilježja Daruvara određena su njegovim položajem u dolini rijeke Toplice, koja obiluje

šumovitim površinama i termalnim izvorima.

Daruvar se svakako može pohvaliti velikim brojem sunčanih dana u godini (93 dana) koji

prilično nadmašuje broj dana u ostalim kontinentalnim regijama hrvatske (Zagreb 73) Varaždin

72, Slavonski Brod 71, Osijek 77).

Svojim položajem na sjeveru zemlje, svega 68 km udaljen je od Madžarske granice,

interesantan je za stanovnike centralno-europskih zemalja. Budimpešta je udaljena 337 km, a

Beč 495 km.

Spoznaje o Daruvaru datiraju iz II. stoljeća, nalazom nadgrobnih rimski spomenika koji

otkrivaju naziv “Aquae Balissae”. Taj latinski naziv (“Topla voda”) odnosi se na Daruvar,

budući da su ovdje pronađeni brojni ostaci rimskih termi.

Dolaskom Slavena na ovo područje, Hrvati stvaraju svoje naselje oko termalnih izvora,

na ruševinama rimskog naselja Aquae Balissae. Na geografskoj karti iz 1718 godine, označeno je

naselje “Podborje terme, nimis callide” (Podborne, vrlo vruće). Interesantno je, da se ime

Podborje zadržalo čak 144 godine nakon vladavine Turaka.

Međutim, tek 1765 godine, odlukom Marije Terezije, naselje dobiva službeni naziv

Daruvar. Ime je dobilo prema motivu ždrala s grba plemićke obitelji Janković (ždral na

15

madžarskom = “daru”). Antun Janković sagradio je u Podborju palaču nazvanu Daruvar (ždralov

grad).

Iz prikazanog je očito da je grad Daruvar nastajao na lokaciji termalnih voda i da je

sadržaj korištenja termalnih voda i kupališta u stvari prethodio naseljavanju na lokaciji grada

Daruvara.

Položaj i opisana obilježja uvjetovala su društveni i gospodarski razvitak Grada i u

prethodnim ga razdobljima usmjeravali na razvoj turističkih aktivnosti što je i današnja

karakteristika tog područja. Iz tog razloga županijskim je odrednicama gospodarskog razvitka

prostor Daruvara definiran županijskim nositeljem razvoja turističke ponude.

OPĆINA DEŽANOVAC

Dežanovac je istoimena općina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, nastala na zapadnim

predjelima pobrđa Papuka. Područje Općine Dežanovac obuhvaća površinu od 99,85 km², a osim

općinskog središta pripada joj još 11 naselja, a gotovo jednu četvrtinu stanovništva čine Česi.

Dežanovac je nastao na jednom od velikih posjeda 1489. godine, zvanom posjed Domičkovina.

U 18. i 19. st. u Dežanovac dolaze Hrvati iz Gorskog kotara i doseljenici iz Češke i Mađarske.

Gospodarska osnova je poljodjelstvo, stočarstvo, vinogradarstvo. Jedna od najjačih tvrtki na

području općine je „POD“ – proizvodnja opruga Dežanovac, koja zapošljava 60-ak radnika, a

bavi se prodajom poljoprivredne mehanizacije i rezervnih dijelova. Na području Općine radi više

manjih i srednjih poduzetnika i obrtnika s manjim brojem zaposlenih. U obiteljskim

poljoprivrednim gospodarstvima zastupljeno je svinjogojstvo, peradarstvo i mljekarstvo, što čini

bogatu lepezu ponude i za veća tržišta.

U Dežanovcu djeluju osnovna škola sa svojih 5 područnih ureda te nekoliko sportskih klubova.

Župna crkva Sv. Bartola sagrađena je početkom 19. st., a Vjerska udruga djeluje od 1912.

godine.

OPĆINA ĐULOVAC

Općina Đulovac je smještena na istočnim obroncima Bilogore prema Papuku, a to je sjeverno-

istočni dio Bjelovarsko-bilogorske županije. Graniči sa gradovima Daruvar i Grubišno Polje te

općinama Končanica, Suhopolje i Voćin.

Naselje Đulovac se do 1912. godine zvalo Đulaves, zatim do 1992. godine Miokovićevo, a od

1992. godine Đulovac. Na području općine, koja se nalazi na području od posebne državne skrbi,

postoji zajednica kosovskih Hrvata koji su većinsko stanovništvo u općini. Đulovac je i veća

željeznička postaja na pruzi Virovitica-Banova Jaruga.

Gospodarska snaga Općine je poljoprivredna i prerađivačka djelatnost. Ističu se vinogradarstvo i

stočarstvo kao najvažnije poljoprivredne aktivnosti. Prerađivačka industrija koncipirana je na

iskorištavanju prirodnih resursa i to iskorištavanje drveta za proizvodnju drvene ambalaže.

Najveći broj gospodarskih subjekata su ugostiteljski objekti manjih kapaciteta s trenutnom

nemogućnošću za prihvat većeg broja turista.

Na području Općine Đulovac djeluju brojne udruge, ustanove te donatorske organizacije

proizašle iz povećanih potreba u prosvjeti, zdravstvu, kulturi, sportu i duhovnom životu, a

značajnije su Obrazovno-pastoralni centar Hrvatskog Caritasa, DVD Đulovac i dr.

16

OPĆINA KONČANICA

Općina Končanica nalazi se na jugo-istočnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije i prostire

se na površini od 83,61 km2. Graniči sa dva grada; Grubišno Polje i Daruvar te sa tri općine;

Đulovac, Dežanovac i Hercegovac. To je općina u kojoj je nacionalna manjina većina. Od

ukupnog broja žitelja 46,6% su Česi, koji žive u dva najveća češka naselja: Končanica i

Daruvarski Brestovac.

Još u 13. stoljeću na današnjem području Općine Končanica spominju se utvrde

Brestovac i Konthović, a oko 1334. godine uoči turskih pohoda na ove krajeve, među najvećim

naseljima Daruvarskog kraja koji se tada naziva „Toplica“ spominju se naselja Brestovac i

Konthovci (Končanica).

Od 1542. do 1687. godine cijelo je ovo područje pod turskom vlašću.

Nakon okupacije Slavonije od strane Austrije oko 1700. godine Daruvarski Brestovac uz

starosjedioce počinju naseljavati hrvati iz Posavine, Gorskog kotara i Like, te srbi prebjegli iz

Bosne a oko 1800. godine ovo područje masovno počinju naseljavati Česi.

U gospodarskoj osnovi dominiraju ribnjaci, koji se prostiru na oko 1.400 hektara, kojima

upravlja tvrtka „Ribnjačarstvo Končanica“ iz Končanice. Osim tvrtke tu je manji broj poduzeća i

obrta te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. S obzirom na ruralno područje, stanovništvo

se bavi isključivo poljoprivredom, stočarstvom te voćarstvom i vinogradarstvom.

Općina je osnivač Češkog dječjeg vrtića Končanica i pomaže rad sedam mjesnih odbora.

Pomaže rad 3 kulturno-umjetničke udruge: Češke besede Končanica, Češke besede Daruvarski

Brestovac i Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Pougarje“ Daruvarski Brestovac, 2 Vijeća

nacionalne manjine općine Končanica: češko i srpsko, nogometnih klubova: „Ribar“ iz

Končanice, „Mladost“ iz Daruvarskog Brestovca, „Imsovac“ iz Imsovca i „Dinamo“ iz Šuplje

Lipe, streljačke udruge „Končanica“ iz Končanice, Udrugu umirovljenika Općine Končanica, te

četiri DVD-a (Končanica, Daruvarski Brestovac, Šuplja Lipa i Stražanac), udružena u

Vatrogasnu zajednicu Općine Končanica.

Kompletno je uređena i Župna crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Končanici.

Ostaje i dalje uređenje dvorca „Marijin dvor“ u Diošu, koji je u vlasništvu Hrvatskog

salezijanskog provincijata iz Zagreba.

Na području Općine djeluje matična Češka osnovna škola Josipa Ružičke Končanica, u

okviru koje se nalaze 3 područne škole; u Daruvarskom Brestovcu, Diošu i Stražancu.

Bogate šume, rijeke i raznolik krajolik, pružaju mogućnosti razvoja seoskog, lovnog i

ribolovnog turizma.

OPĆINA SIRAČ

Općina Sirač smještena je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na zapadnim padinama Ravne

Gore, u dolini rijeke Bijele, na površini od 144,91 km2. Na sjeveru graniči s Gradom Daruvarom

i Općinom Đulovac, na zapadu s Općinom Dežanovac, a na jugu i istoku s Požeško-slavonskom

županijom.

Sirač svoju povijest i kulturu gradi od 1242. godine s ljudima čiji su preci kroz vjekove stizali iz

Gorskog kotara, Like, Češke, Austrije i Njemačke, razvijajući desetljećima urbanu cjelinu.

17

Međutim, I. i II. Svjetski rat, a naročito tijekom Domovinskog rata 1991. godine, usporili su

razvoj naselja Općine Sirač te uzrokovali veliku depopulaciju ovog područja.

Sjedište Općine je naselje Sirač smješteno na prostoru koji je od davnina vrlo povoljan za

nastanak, razvoj i život naselja jer je dolina rijeke Bijele pogodna za izgradnju prometnica

daleko u planinsku unutrašnjost bogatu vodom, šumom i kamenom koji su ujedno i temelj

gospodarskih aktivnosti na ovom području. Turizam Općine Sirač nije značajnije razvijen s

obzirom da nema znamenitosti koje bi je izdvajale od ostalih područja Bjelovarsko-bilogorske

županije, ali ima velike potencijale za razvoj seoskog i lovnog turizma.

Uz poljodjelstvo i šumarstvo najrazvijenija gospodarska grana je građevinarstvo i to prerada

kamena. Tvrtka "Kamen Sirač" d.d. je prodala svoj pogon za proizvodnju vapna tvrtci Lička

tvornica vapna d.o.o., dok je vlasnik tvornice žbuka je tvrtka W&P Kamen d.o.o. Lička tvornica

vapna d.o.o. i "W&P Kamen" d.o.o. u 100%-om su vlasništvu austrijskog koncerna

Wietersdorfer gruppe sa sjedištem u Klagenfurtu, Austrija te proizvode žbuke, ljepila, boje i

hidratizirano vapno u vreći proizvode se pod brendom Baumit. Na području Sirača prisutni su još

i tvrtka „Kumal“ i "KS transposrti", a u drvoprerađivačkoj industriji na ovom području značajne

su tvrtke „Suvenir Sirač“ i „Građapromet“.

U naselju Sirač je aktivno KUD Sirač, dok dugu tradiciju postojanja ima i DVD koje je osnovano

1892. godine. Od sportskih klubova aktivan je nogometni klub „Kamen“ te streljačko društvo

„Pobjeda“.

18

3.2. Stanovništvo

Tabela 1. Kretanje stanovništva u gradu Daruvaru

Godina 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Broj stanovnika 10.002 12.228 12.355 13.546 14.210 13.243 11.612 Izvor: DZS

Tablica 1. pokazuje podatke o kretanju stanovništva kroz godine prema popisima stanovništva, a

podaci su odgovarajući za sadašnje administrativno područje Grada, jer predstavljaju zbroj

podataka o kretanju stanovništva naselja sadašnjeg grada Daruvara. Vidljivo je da se broj

stanovnika povećava u periodu do 1991. godine kada nastaje trend smanjenja broja stanovništva

za 7% uslijed ratnog utjecaja, međutim zabrinjava podatak većeg smanjenja broja stanovnika za

12% u periodu od 2001 do 2011. godine, a uzrok smanjenja broja stanovnika je nerazvijeno

gospodarstvo koje bi stvaralo nova radna mjesta i poticalo ostanak stanovništva na području

grada Daruvara, možemo zaključiti da je Grad Daruvar izgubio ulogu administrativnog i

trgovačkog središta ovog dijela Hrvatske.

Tabela 2. Kretanje stanovništva u Daruvaru, Županiji, RH Sadržaj površina

u km2

1991. 2001. 2011.

broj

stanovnika

stanovnika

po km2

broj

stanovnika

stanovnika

po km2

broj

stanovnika

stanovnika

po km2

Grad Daruvar 64,02 14.210 221,96 13.243 206,86 11.612 181,38

Općina Dežanovac 99,85 3.675 36,80 3.355 33,60 2.671 26,75

Općina Đulovac 196,14 4.891 24,93 3.640 18,56 3.199 16,31

Općina Končanica 83,61 3.146 37,63 2.824 33,77 2.349 28,09

Općina Sirač 144,92 3.573 24,65 2.546 17,57 2.178 15,03

Područje Grada

Daruvara i Općine

588,54 29.495 50,11 25.608 43,51 22.009 37,40

Bjelovarsko

bilogorska županija

2.637 144.042 54,63 133.084 50,47 119.743 45,41

R. Hrvatska 56.655 4.784.265 84,45 4.437.460 78,32 4.290.612 75,73 Izvor: DZS

U tablici 2. vidimo broj stanovnika po provedenim popisima stanovništva i površinu svakog

područja lokalne samouprave te broj stanovnika po kvadratnom kilometru. Vidljivo je da je

došlo do smanjenja broja stanovništva u svim jedinicama lokalne samouprave, a isto tako i broj

stanovnika po kvadratnom kilometru. Najmanje naseljena lokalna samouprava je Općina Sirač,

koja bez obzira na jako gospodarstvo nije uspjela zadržati stanovništvo na svom području. Zatim

Općina Đulovac, Općina Dežanovac, Općina Končanica i Grad Daruvar. S obzirom da je

stanovništvo nositelj cjelokupnog razvoja kroz osobnu potrošnju, te kroz investicije lokalnih

poduzetnika, ovaj negativni trend smanjenja stanovnika posljedica je nerazvijenog i tržišno

nekonkurentnog gospodarstva.

19

3.3. Gospodarsko stanje

Tabela 3. Pregled gospodarstva

Izvor: Fina

Tabela 3. prikazuje gospodarsko stanje samo u Gradu Daruvaru, a prikazuje ukupan broj pravnih

osoba (trgovačka društva i zadruge) na području Grada koji ima kontinuirani rast do 2008

godine, a onda počinje gospodarska kriza, uslijed koje se smanjuje broj pravnih osoba u 2009.

Rb. Godine 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

1. Ukupno broja

pravnih osoba

(Daruvar)

146 153 161 169 167 164 171

2. Ukupni prihodi

(Daruvar)

451.250.000 454.549.000 521.946.000 595.946.000 616.969.000 484.245.000 532.295.000

3. Ukupni rashodi

(Daruvar)

464.958.000 467.801.000 529.664.000 596.831.000 624.199.000 500.018.000 538.277.000

4. Dobit prije

oporezivanja

(Daruvar)

11.620.000 17.329.000 19.936.000 25.096.000 25.010.000 17.422.000 19.960.000

5. Gubitak prije

oporezivanja

(Daruvar)

25.327.000 30.581.000 27.654.000 25.982.000 32.235.000 33.189.000 26.935.000

6. Ukupan broj

zaposlenih

baziranih na satu

rada (Daruvar)

1.786 1.777 1.932 2.001 1.880 1.818 1.613

7. Prosječna neto

plaća po

zaposlenom

(Daruvar)

2.701 2.707 2.832 3.041 3.101 3.176 3.220

8. Ukupan broj

nezaposlenih

(Daruvar)

972 954 931 904 811 946 1043

9. Ukupan broj

obrtnika (Daruvar)

225 211 199 196 188 190 182

10. Ukupan broj OPG-

a u sustavu PDV-a

(Daruvar)

21 23 30 31 37 42 45

11. Ukupni broj

gospodarskih

subjekata

(1.+9.+10)

392 387 390 396 392 396 398

12. Broj OPG u

sustavu PDV-a u

Općini Dežanovac

53 60 72 72 72 76 83

13. Broj OPG u

sustavu PDV-a u

Općini Đulovac

26 34 43 39 37 40 49

14. Broj OPG u

sustavu PDV-a u

Općini Končanica

21 27 38 37 38 37 35

15. Broj OPG u

sustavu PDV-a u

Općini Sirač

5 7 16 19 19 16 17

16. Ukupan broj

gospodarskih

subjekata na

području pet JLS

497 515 559 563 558 565 582

20

godine te opet raste u 2010. godini što je posljedica preregistracije poslovanja dijela fizičkih

osoba (obrtnika) u pravne osobe. Vidljiv je isti trend i u ukupnim prihodima, međutim zabrinjava

da su ukupni rashodi tokom cijelog promatranog razdoblja veći od prihoda što nam govori da

gospodarstvo nije konkurentno točnije da je potrebno provesti tržišno restrukturiranje, a to

strateška orijentacija i prilagodba proizvoda i usluga tržištu. To nam pokazuju odnos dobit i

gubitka prije oporezivanja, ali i broj zaposlenih na bazi sati rada. Prosječna neto plaća rasla je

kroz cijelo razdoblje što znači da su troškovi radne snage rasli u promatranom razdoblju. Broj

nezaposlenih se smanjivao sukladno gospodarskom rastu do 2008 godine, a rast u 2009. i 2010.

godini, to nam pokazuje da se gospodarstvo nije oporavilo nego da je samo provelo

konsolidaciju poslovanja na način da su otpustili višak zaposlenih. Nažalost, kroz promatrano

razdoblje smanjuje se broj obrtnika (fizičkih osoba) što nam govori da je došlo do smanjenja

kupovne moći stanovništva, jer su obrtnici većinom fokusirani na lokalno tržište. Jedini

pozitivan trend je povećani broj Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u sustavu PDV-a, to

je ozbiljna gospodarska snaga koju treba poticati i razvijati. Možemo zaključiti da u Gradu

Daruvaru i Općinama promatrajući red 11. postoji poduzetnički potencijal koji treba razvijati i

usmjeravati, ali da bude zasnovan na manjim kapacitetima i obiteljskom poduzetništvu.

Tabela 4. Ukupan broj poduzetnika, obrtnika i OPG-a za Grad i Općine Broj poduzetnika i obrtnika Broj

OPG-a

JLS 2007 2008 2009 2010 2010

Poduzeća Obrtnici Poduzeća Obrtnici Poduzeća Obrtnici Poduzeća Obrtnici Ukupno

Općina Dežanovac 8 15 8 14 8 14 8 16 425

Općina Đulovac 9 18 9 18 12 20 15 18 728

Općina Končanica 11 15 11 15 11 15 12 14 400

Općina Sirač 17 18 17 18 17 18 18 19 245

Grad Daruvar 169 196 167 188 164 190 171 182 698

UKUPNO 214 262 212 253 212 257 224 249 2496

Izvor: Fina

U tabeli 4. vidimo ukupan broj poduzetnika, obrtnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

(OPG-a) za promatrane jedinice lokalne samouprava (JLS) vidljivo je da ne postoje veće

oscilacije u broju poduzetnika jedino usporedimo li tablicu 3. i tablicu 4. vidimo da postoji veliki

broj OPG-a, a samo je manji dio u sustavu PDV-a. Što znači da je manji dio njih ozbiljno

pokrenuo ozbiljniji poslovni pothvat, a sito tako je za pretpostaviti da OPG-i koji nisu u sustavu

PDV-a jednim dijelom posluju i u zoni sive ekonomije.

21

3.3.1. Trgovačka društva

Tabela 5. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u

Gradu Daruvaru

Broj poduzetnika tekuće razdoblje

ukupno dobitaši gubitaši ukupno dobitaši gubitaši ukupno dobitaši gubitaši

2008. 2009. 2010.

A Poljoprivreda,

šumarstvo i ribarstvo

10 5 5 11 8 3 9 6 3

C Prerađivačka industrija 34 24 10 31 21 10 39 26 13

D Opskrba električnom

energijom, plinom parom i

klimatizacija

1 1 0 0 0 0 1 0 1

E Opskrba vodom;

uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te

djelatnosti sanacije okoliša

0 0 0 1 0 1 1 1 0

F Građevinarstvo 9 7 2 11 8 3 14 8 6

G Trgovina na veliko i

malo; popravak motornih

vozila i motocikla

53 36 17 52 34 18 46 33 13

H Prijevoz i skladištenje 4 3 1 3 2 1 4 3 1

I Djelatnost pružanja

smještaja te priprema i

usluživanje hrane

14 8 6 12 9 3 16 7 9

J Informacije i

komunikacije

6 5 1 6 2 4 7 2 5

K Financijske djelatnosti i

djelatnosti osiguranja

1 1 0 1 1 0 1 1 0

L Poslovanje nekretninama 2 1 1 3 3 0 3 3 0

M Stručne, znanstvene i

tehničke djelatnosti

17 15 2 20 17 3 15 13 2

N Administrativne i

pomoćne uslužne

djelatnosti

2 1 1 2 1 1 2 0 2

P Obrazovanje 1 0 1 6 6 0 6 6 0

Q Djelatnosti zdravstvene

zaštite i socijalne skrbi

6 6 0 0 0 0 0 0 0

R Umjetnost zabava i

rekreacija

1 0 1 1 0 1 1 0 1

S ostale uslužne djelatnosti 6 4 2 4 2 2 6 5 1

UKUPNO 167 117 50 164 114 50 171 114 57

Izvor: Fina

Tabela 5. nam prikazuje strukturu gospodarstva Grada Daruvara po djelatnostima i to pokazatelji

ukupnih prihoda i ukupnih rashoda. Najveći broj poduzetnika je u sektoru prerađivačke

industrije, trgovine i stručne djelatnosti. Isto tak, vidljiv je pad broja poduzetnika u 2009. godini,

međutim nije bilo većih promjena u broju poduzetnika te se bilježi trend povećanja broja

poduzetnika u 2010. godini.

22

U tabeli 6. vidljiva je struktura ukupnih prihoda i rashoda po djelatnostima, a promatrajući

ukupne vrijednosti vidimo da su ukupni rashodi veći od ukupnih prihoda poslovanja kroz sve

promatrane godine. Gledajući koje to djelatnosti stvaraju veće rashode od prihoda, vidimo da je

to prerađivačka industrija, građevinarstvo u 2010. godini, turistički sektor u 2008.,2009., i 2010.

godini. Sukladno navedenim činjenicama možemo zaključiti da je najkritičniji sektor

prerađivačka industrija koja nije do kraja tržišno restrukturirana, a to znači da trebaju razvijati

nove proizvode s većom tržišnom vrijednošću za nova profitabilnija tržišta.


Gradu Daruvaru

Iznosi u tisućama kuna Ukupni prihodi Ukupni rashodi

DJELATNOSTI 2007. 2008. 2009. 2010. 2007. 2008. 2009. 2010.

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 69.949 70.723 67.098 82.340 66.075 68.753 63.054 78.413

C Prerađivačka industrija 181.959 187.132 140.803 156.824 209.344 208.336 161.732 171.345

D Opskrba električnom energijom,

plinom parom i klimatizacija

37.771 40.922 0 3.642 37.572 40.754 0 4.689

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih

voda, gospodarenje otpadom te


0 0 34.865 46.133 0 0 37.458 46.031

F Građevinarstvo 45.897 54.515 49.214 61.063 44.593 53.627 49.615 61.370

G Trgovina na veliko i malo; popravak

motornih vozila i motocikla

153.271 182.044 124.607 120.108 148.276 174.898 121.193 115.105

H Prijevoz i skladištenje 27.341 25.343 16.284 19.697 23.544 23.853 16.829 19.082

I Djelatnost pružanja smještaja te

priprema i usluživanje hrane

8.662 11.667 11.765 10.377 8.564 11.905 11.874 11.294

J Informacije i komunikacije 6.050 5.626 2.010 1.940 6.014 5.643 2.109 2.045

K Financijske djelatnosti i djelatnosti

osiguranja

332 311 374 290 319 300 275 241

L Poslovanje nekretninama 1.213 1.300 2.624 1.609 1.196 1.339 2.534 1.569

M Stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti

16.730 21.117 20.286 17.742 14.853 19.254 18.881 16.872

N Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti

2.502 1.905 1.474 1.209 2.754 1.878 1.489 1.307

P Obrazovanje 0 0 5.926 5.319 0 1 5.645 5.057

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i

socijalne skrbi

4.387 5.935 4.239 5.637 0 0

R Umjetnost zabava i rekreacija 0 1.263 2.715 2.612 0 1.433 3.138 3.521

S ostale uslužne djelatnosti 3.656 7.166 4.200 1.390 3.681 6.588 4.192 1.336

UKUPNO 559.720 616.969 484.245 532.295 571.024 624.199 500.018 539.277

Izvor: Fina

23

Tabela 7. prikazuje strukturu gospodarstva po djelatnosti te je vidljivo koje djelatnosti ostvaruju

dobit, a koje gubitak. Odnos dobitaša i gubitaša je približno prisutan u većini djelatnosti, a

najveći gubitak bilježi prerađivačka industrija, a prisutni su gubitaši i u poljoprivrednoj

proizvodni i turizmu, ali i trgovini te u djelatnosti zabava i rekreacija.


Gradu Daruvaru

Iznosi u tisućama kuna Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja

DJELATNOSTI 2007. 2008. 2009. 2010. 2007. 2008. 2009. 2010.

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 4.685 6.012 4.318 4.040 811 4.042 274 112


D Opskrba električnom energijom, plinom parom i

klimatizacija

199 168 0 0 0 0 0 1.047

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije

okoliša

0 0 0 102 0 0 2.593 0

F Građevinarstvo 1.304 1.078 1.151 1.261 0 189 1.550 1.568

G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih

vozila i motocikla

6.256 8.005 4.899 5.463 1.260 857 1.486 460

H Prijevoz i skladištenje 3.938 1.642 63 791 141 152 608 175

I Djelatnost pružanja smještaja te priprema i

usluživanje hrane

190 302 175 103 91 540 284 1.020

J Informacije i komunikacije 36 53 4 3 0 69 102 109

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 14 11 99 49 0 0 0 0

L Poslovanje nekretninama 33 19 90 39 16 57 0 0

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1.898 1.897 1.542 969 21 32 135 98

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0 61 8 0 252 33 22 97

P Obrazovanje 0 0 281 262 0 1 0 0

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 149 299 0 0 0 0 0 0

R Umjetnost zabava i rekreacija 0 0 0 0 0 170 423 909

S ostale uslužne djelatnosti 15 595 49 55 41 20 40 1

UKUPNO 24.068 25.010 17.422 19.960 35.370 32.235 33.189 26.938

Izvor: Fina

24


Gradu Daruvaru

Prosječan broj zaposlenih na bazi

sati rada

Prosječna mjesečna neto plaća po

zaposlenom u kunama

DJELATNOSTI 2007. 2008. 2009. 2010. 2007. 2008. 2009. 2010.

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 64 61 73 70 3.044 3.356 3.297 3.487

C Prerađivačka industrija 1.059 1.079 924 773 2.845 2.822 2.788 2.926

D Opskrba električnom energijom, plinom

parom i klimatizacija

117 122 0 8 4.032 4.157 0 5.243

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije

okoliša

0 0 118 107 0 0 4.147 4.231

F Građevinarstvo 111 100 206 169 2.968 2.968 3.546 3.617

G Trgovina na veliko i malo; popravak

motornih vozila i motocikla

210 224 207 213 3.380 3.371 3.455 3.224

H Prijevoz i skladištenje 36 40 36 36 2.684 2.935 2.784 2.780

I Djelatnost pružanja smještaja te priprema i

usluživanje hrane

53 60 65 75 2.176 2.738 2.731 2.077

J Informacije i komunikacije 24 23 15 16 3.158 3.407 4.298 4.034

K Financijske djelatnosti i djelatnosti

osiguranja

4 3 2 1 2.762 2.865 2.198 2.715

L Poslovanje nekretninama 8 8 11 9 4.616 5.261 5.132 4.616

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 79 86 94 80 3.963 4.496 4.051 4.232

N Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti

23 13 7 5 2.180 2.554 3.277 3.591

P Obrazovanje 0 0 29 28 0 0 3.254 3.502

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne

skrbi

25 25 0 0 2.921 3.566 0 0

R Umjetnost zabava i rekreacija 0 16 14 17 0 2.279 4.864 3.456

S ostale uslužne djelatnosti 18 20 17 6 1.979 3.243 3.159 2.817

UKUPNO 1.831 1.880 1.818 1.613 3.018 3.101 3.176 3.220

Izvor: Fina

Promatrajući tabela8. u kojoj se vidi prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada i mjesečna neto

plaća po zaposlenom u kunama, vidimo da najveći broj zaposlenih imamo u prerađivačkoj

industriji, ali i znatno manju neto plaću po zaposlenom u odnosu na ostale djelatnosti. Manje

plaće od zaposlenika u prerađivačkoj industriji imaju samo zaposlenici u sektoru turizma i

financijske i djelatnostima osiguranja. Veći broj zaposlenih je u trgovini i opskrbi električnom

energijom.


Općini Dežanovac

DJELATNOSTI Broj poduzetnika 2008 Broj poduzetnika 2010

ukupno dobitaši gubitaši ukupno dobitaši gubitaši

A Poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo

1 1 0 2 2 0

C Prerađivačka industrija 3 2 1 2 1 1

G Trgovina na veliko i malo;

popravak motornih vozila i motocikla

3 3 0 3 2 1


djelatnosti

1 1 0 1 1 0

UKUPNO 8 7 1 8 6 2

Izvor: Fina

25

Tabela 9. prikazuje broj poduzetnika po djelatnostima u Općini Dežanovac i vidljivo je da tu

nema nekih značajnijih promjena osima što je jedan poduzetnik iz djelatnosti trgovine postao

gubitaš u 2010. godini.

U tabeli 10. vidimo strukturu prihoda i rashoda po djelatnostima i vidimo da su prihodi u

djelatnostima prerađivačke industrije veći od rashoda osim u 2010. godini, taj negativni trend

većih rashoda od prihoda vidljiv je u poljoprivrednoj proizvodnji u 2009. i 2010. godini. Dok u

djelatnosti trgovine i stručnih usluga prihodi su veći od rashoda kroz cjelokupno promatrano

razdoblje.


Općini Dežanovac


DJELATNOSTI 2007 2008 2009 2010 2007 2008 2009 2010

A Poljoprivreda, šumarstvo

i ribarstvo

101 89 85 90 73 89 100 60



popravak motornih vozila i

motocikla

16.676 19.278 15.140 15.636 16.475 19.099 15.007 15.546



371 493 384 358 329 355 355 351

UKUPNO 58.731 66.782 48.455 38.017 56.943 65.594 47.615 38.409

Izvor: Fina

Tabela 11. prikazuje strukturu djelatnosti koje ostvaruju dobit odnosno gubitak u svom

poslovanju vidimo da u većini poduzetnici u općini Dežanovac posluju s dobiti te možemo

zaključiti da je ovaj dio gospodarstva stabilan i jedna od pozitivnih primjera u zajednici.


Općini Dežanovac


DJELATNOSTI 2007 2008 2009 2010 2007 2008 2009 2010


ribarstvo

28 1 0 30 0 0 15 0

C Prerađivačka industrija 1.519 873 693 25 2 2 0 544



motocikla

202 179 134 128 0 0 0 38



41 139 29 7 0 0 0 0

UKUPNO 1.790 1.192 856 190 2 2 15 582

Izvor: Fina

U tablici 12. primjećujemo da se broj zaposlenih nije značajnije promijenio osim što su se

smanjile neto plaće po zaposlenom što možemo zaključiti da je posljedica gospodarske krize.

26


Općini Dežanovac

Prosječan broj zaposlenih na bazi sati

rada

Prosječna mjesečna neto plaća po

zaposlenom u kunama

DJELATNOSTI 2007 2008 2009 2010 2007 2008 2009 2010


ribarstvo

0 0 0 0

C Prerađivačka industrija 63 66 62 60 3.418 3.601 3.322 2.805



motocikla

26 26 11 18 2.809 3.426 5.363 3.043



3 3 3 3 4.086 4.452 4.599 4.440

UKUPNO 92 95 76 81 3.267 3.580 3.668 2.918

Izvor: Fina

Tablica 13. Prikaz stanja poduzetnika u općini Đulovac po djelatnostima vidimo da je broj

poduzetnika značajnije porastao, što dokazuje da je sektor mikro i malog gospodarstva

najkvalitetniji segment cjelokupnog gospodarstva, a porast je zabilježen kontinuirano kroz sve

djelatnosti.


Općini Đulovac




ribarstvo

0 0 0 1 1 0


D Opskrba električnom energijom,

plinom parom i klimatizacija

0 0 0 1 0 1

E Opskrba vodom; uklanjanje

otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije

okoliša

1 1 0 2 1 1

F Građevinarstvo 2 2 0 4 3 1



motocikla

4 3 1 2 1 1



1 0 1 0 0 0


djelatnosti

0 0 0 2 1 1

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i

socijalne skrbi

0 0 0 1 1 0

S ostale uslužne djelatnosti 0 0 0 1 0 1

UKUPNO 9 6 3 15 9 6

Izvor: Fina

U tabeli 14. gdje su prikazani prihodi i rashodi poslovanja vidljiva je mala razlika između

prihoda i rashoda, a promatrajući i tabelu 15. vidimo da poduzetnici ne ostvaruju neku veću dobit

nego se radi isključivo o samozapošljavanju, a posljedica toga je siromašno tržište.

27


Općini Đulovac


DJELATNOSTI 2007 2008 2009 2010 2007 2008 2009 2010


ribarstvo

0 0 0 1.162 0 0 0 1.162

C Prerađivačka industrija 0 0 0 42 12 12 0 42



klimatizacija

0 0 0 0 0 0 0 0

E Opskrba vodom;




1.208 1.236 721 840 1.086 1.203 721 840




motocikla

15.773 23.325 364 12.226 15.518 22.443 364 12.226



62 49 0 0 211 160 0 0



0 0 8 33 0 0 8 33



0 0 62 326 0 0 62 326

S ostale uslužne djelatnosti 0 0 121 105 0 121 105

UKUPNO 25.248 37.595 17.061 28.164 24.805 36.764 17.061 28.164

Izvor: Fina


Općini Đulovac


DJELATNOSTI 2007 2008 2009 2010 2007 2008 2009 2010


ribarstvo

0 0 0 113 0 0 5 0




klimatizacija

0 0 0 0 0 0 0 4

E Opskrba vodom;




122 33 7 34 0 0 1 1

F Građevinarstvo 227 39 49 39 0 0 19 74



motocikla

280 994 4 6.070 24 110 0 20



0 0 0 0 149 111 0 0



0 0 0 2 0 0 118 47



0 0 6 9 0 0 0 0

S ostale uslužne djelatnosti 0 0 5 0 0 0 0 16

UKUPNO 629 1.066 71 6.308 185 233 151 162

Izvor: Fina

28

Tabela 16. pokazuje tek pravu gospodarsku sliku i potvrđuje teoriju o samozapošljavanju jer se

vidi mali broj zaposlenih, osim u djelatnosti građevinarstva koje zapošljava značajniji broj ljudi.

Međutim vidimo da su neto plaće po zaposlenom izrazito male.


Općini Đulovac

Prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada Prosječna mjesečna neto plaća po

zaposlenom u kunama

DJELATNOSTI 2007 2008 2009 2010 2007 2008 2009 2010


ribarstvo

0 0 0 2 0 0 0 1.322




klimatizacija

0 0 0 0 0 0 0 0

E Opskrba vodom;




7 7 6 6 2.482 3.156 3.121 2.560




motocikla

6 8 1 7 2.328 3.089 1.996 2.423



0 1 0 0 0 500 0 0



0 0 1 2 0 0 1.510 1.374



0 0 1 2 0 0 1.063 2.549

S ostale uslužne djelatnosti 0 0 2 2 0 0 2.229 2.255

UKUPNO 61 78 83 92 2.227 2.991 2.767 2.239

Izvor: Fina

U tabeli 17. vidimo pregled trgovačkih društava (poduzetnika) u Općini Končanica i

primjećujemo da je jedna poduzetnik više u odnosu na prethodno promatrano razdoblje,

međutim povećan je broj gubitaša i to u djelatnosti poljoprivrede i građevinarstva. Dok je jedan

poduzetnik ugasio svoje poslovanje iz djelatnosti trgovine.


Općini Končanica




ribarstvo

1 1 0 2 1 1





motocikla

4 2 2 3 2 1

UKUPNO 11 8 3 12 7 5

Izvor: Fina

29

Tabela 18. Prikazuje strukturu prihoda i rashoda poduzetnika u Općini Končanica te vidimo da

su prihodi manji od rashoda u 2007. i 2009. godini dok su u ostalim godinama veći. To

uzrokuju poteškoće u poslovanju u djelatnostima poljoprivreda i ribarstvo te trgovina. Osim

toga važno je istaknuti da se gospodarstvo nije oporavilo od gospodarske krize jer su prihodi u

2010. godini manji od 2007. godine.


Općini Končanica


DJELATNOSTI 2007 2008 2009 2010 2007 2008 2009 2010


ribarstvo

4.102 6.260 3.505 2.918 4.887 5.789 4.462 2.952


F Građevinarstvo 234 2.948 3.667 2.448 220 2.772 3.590 2.462



motocikla

8.418 6.669 4.467 4.266 8.421 6.766 4.774 4.386

UKUPNO 17.099 28.988 20.548 16.686 17.813 27.860 21.266 15.158

Izvor: Fina

U tabeli 19. Vidljivo je koje djelatnosti ostvaruju dobit, a koje gubitak u kojem vremenskom

razdoblju, a značajnija dobit se ostvaruje u 2010. godini kada je provedeno restrukturiranje

poduzetnika u djelatnosti prerađivačke industrije.


Općini Končanica


DJELATNOSTI 2007 2008 2009 2010 2007 2008 2009 2010


ribarstvo

0 471 0 12 785 0 958 46

C Prerađivačka industrija 68 584 469 1.708 7 7 0 11




motocikla

25 22 5 3 27 119 312 122

UKUPNO 107 1.253 934 1.860 819 126 1.652 330

Izvor: Fina


Općini Končanica

Prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada Prosječna mjesečna neto plaća po

zaposlenom u kunama

DJELATNOSTI 2007 2008 2009 2010 2007 2008 2009 2010


i ribarstvo

30 30 30 31 3.735 3.832 3.754 3.421



G Trgovina na veliko i

malo; popravak motornih

vozila i motocikla

18 10 9 8 2.282 2.483 2.474 2.794

UKUPNO 79 84 88 86 2.435 2.942 2.985 2.801

Izvor: Fina

30

Tabela 20. pokazuje prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada i prosječnu neto plaću po

zaposlenom te vidimo da nije došlo do drastičnijeg smanjenja broja zaposlenih bez obzira na

prisutne gubitke poslovanju. Jedino je došlo do smanjenje plaća u svim djelatnostima osim u

trgovini.


Općini Sirač




ribarstvo

1 1 0 1 1 0

B Rudarstvo i vađenje 2 2 0 2 2 0



H Prijevoz i skladištenje 1 1 0 2 2 0

I Djelatnost pružanja smještaja te

priprema i usluživanje hrane

1 1 0 1 1 0

UKUPNO 17 15 2 18 13 5

Izvor: Fina

Tabela 21. Prikazuje broj poduzetnika u Općini Sirač, a vidljivo je da je u promatranom

razdoblju došlo do povećanja broja poduzetnika i to u djelatnosti prerađivačke industrije dok je

u djelatnosti došlo do smanjenja broja poduzetnika. Nažalost došlo je i do povećanja broja

poduzetnika koji posluju s gubitkom u poslovanju, a razlog je najvjerojatnije gospodarska kriza.


Općini Sirač


DJELATNOSTI 2007 2008 2009 2010 2007 2008 2009 2010


ribarstvo

534 649 632 588 461 438 394 563

B Rudarstvo i vađenje 109.187 69.498 29.156 30.183 94.832 58.679 20.208 27.902



H Prijevoz i skladištenje 30.629 97.977 76.827 86.543 27.786 93.345 75.747 86.033



usluživanje hrane

5.734 9.807 0 250 5.720 9.766 0 247

UKUPNO 480.614 559.934 408.787 356.634 422.884 509.362 373.619 341.134

Izvor: Fina

U tabeli 22. koja prikazuje strukturu prihoda i rashoda po djelatnostima možemo zaključiti da su

ukupni prihodi veći od rashoda osim u djelatnosti građevinarstva. Isto tako vidljivo je da je

došlo do značajnijeg smanjenja prihoda poslovanja uslijed gospodarske krize. Jedino povećanje

prihoda u promatranom razdoblju je u djelatnosti prijevoza, a vidljiv je oporavak i

poljoprivrednih proizvođača.

31

Tabela 23. Prikazuje koje djelatnosti u Općini Sirač ostvaruju dobit te je vidljivo da su

djelatnosti poljoprivredna proizvodnja, rudarstvo i vađenje, prijevoz i skladištenje te turizam

profitabilne djelatnosti što osigurava stabilnost gospodarstva Općine.


Općini Sirač


DJELATNOSTI 2007 2008 2009 2010 2007 2008 2009 2010


ribarstvo

73 211 237 26 0 0 0 0

B Rudarstvo i vađenje 14.354 10.819 8.948 2.281 0 0 0 0

C Prerađivačka industrija 40.856 34.950 25.354 14.131 480 238 363 1.378


H Prijevoz i skladištenje 2.843 4.632 1.079 510 0 0 0 0



usluživanje hrane

14 41 0 3 0 0 0 0

UKUPNO 58.209 50.811 35.630 16.960 480 238 465 1.459

Izvor: Fina

U tabeli 24. vidljiv je prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada i prosječna neto plaća po

zaposlenom. Isto tako vidimo da se broj zaposlenih smanjuje u promatranom vremenskom

periodu, međutim prosječne mjesečne plaće rastu u 2010. godini. što je posljedica otpuštanja

broja radnika s malom plaćom.


Općini Sirač

Iznosi u tisućama kuna Prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada Prosječna mjesečna neto plaća po

zaposlenom u kunama

DJELATNOSTI 2007 2008 2009 2010 2007 2008 2009 2010


i ribarstvo

1 0 1 1 1.884 2.500 3.533

B Rudarstvo i vađenje 46 24 23 19 4.774 7.531 6.741 9.993



H Prijevoz i skladištenje 52 73 70 73 4.750 4.597 4.155 4.146



usluživanje hrane

25 25 0 3 1.326 2.082 0 1.433

UKUPNO 470 494 441 394 4.196 4.412 4.262 4.555

Izvor: Fina

Pregledom gospodarskog stanja prikazanih tablica koje su generirane iz Financijskih tabela

kupljenih od FINE, za Grad i Općine. One prikazuju financijske rezultate pravnih osoba, točnije

trgovačkih društava i zadruga koje su obveznici predaje statističkih izvješća. Ovi Gore navedeni

pokazatelji ne prikazuju poslovanje fizičkih osoba, točnije obrtnike i obiteljska poljoprivredna

gospodarstva (OPG).

32

4. Rezultati anketnih upitnika

Anketni upitnik se provodio kako bi se dobila objektivnija slika stanja cjelokupnog gospodarstva

na području grada Daruvara i Općina Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač. Ovdje su

prikazani samo značajniji odgovori koji direktno utječu na formiranje strateškog plana

gospodarskog razvoja, kompletan anketni upitnik i rezultati ankete su stavljeni u prilog

Strateškog plana.

1. Koje godine ste pokrenuli vaš posao? 2. Vaša funkcija u tvrtci je ?

Iz odgovora na postavljeno prvo i drugo pitanje vidljivo je da su poduzetnici pokrenuli svoj posao

u različitim vremenskim periodima, dok su najviše odgovarali vlasnici, a zatim direktori, voditelji

poslovnica suvlasnici i dioničari.

3. Oblik registracije vašeg gospodarskog

subjekta?

4. Molimo, označite svoju stručnu sprema?

Na pitanja 3. vidljivi su struktura organizacijskog ustroja anketiranih poduzetnika, isto tako je u

odgovoru 4. vidljiva stručna sprema anketiranih.

33

5. Koliko djelatnika zapošljavate? 6. Kojom se djelatnosti primarno bavite?

Anketirana poduzeća u odgovoru 5 zapošljavaju do pet zaposlenika, a preko pedeset zaposlenika

zapošljava njih 18%, dok je 15% radi se o samozapošljavanju, a 9% ih zapošljava od 11 do 20 te ih

šest zapošljava od 21 do 50 zaposlenika. U šestom pitanju vidljivo je da se 24% anketiranih bavi

proizvodnjom, 31% trgovinom, 12% graditeljstvom, 6% turizmom, 3% prijevozom i 24% su

ostali.

7. Na kojem tržištu vi poslujete i osiguravate

većinu svojih prihoda? 8. Glavni kupci su u?

Pitanja 7. i 8. su vrlo slična, međutim odgovori su dosta različiti, a radi se o poznavanju tržišta

odnosno kupaca, zabrinjava podatak da većinu svog poslovanja obavljaju lokalno i unutar

Županije dok ih manji dio radi na nacionalnoj razini i izvozu.

34

9. Imate li potrebe za daljnjim investicijama

u Opremu i/ili Proizvodno prodajne

prostore?

10. Kako možete opisati trenutni status vašeg

poslovanja?

U 9. odgovoru da poduzetničkog optimizama nedostaje jer ih 39% planira investirati u 2012.

godini, dok ih je 32% investiralo u 2011. godini. Međutim u odgovoru 10. vidimo da ih se 69%

izjasnilo da su u fazi preživljavanja, dok ih je 25% izjavilo da je u krizi, a samo 6% u fazi rasta i

razvoja.

11. Koje vrste stručnih usluga trebate u svom

poslovanju?

12. Koje vrste stručnih usluga trebate u svom

poslovanju?

Odgovori 11. i 12. se naslanjaju jedan na drugo, a vidljivo je da ih 24% koristi stručne usluge u

svom poslovanju, dok ih 46 koristi povremeno, a 30% ih ne koristi. U odgovoru 12 vidljivo je da

su poduzetnici stijesni nedostataka lokalnog tržišta, a to se vidi po odgovoru od 36% bi koristilo

35

stručne usluge iz marketinga, 22% iz pravnih poslova, 22% iz organizacije poslovanja, 13% za

financije i računovodstvo i 4% kod izrade poslovnih planova.

13. Planirate li koristiti sredstva iz EU fondova

za svoje planirane investicije?

14. Pripremate li svoje poslovanje i projekte

za financiranje iz EU fondova?

Odgovori na pitanja 13. i 14. su povezana kako bi se identificiralo planiraju li poduzetnici svoje

razvojne projekte financirati iz EU fondova. Iz navedenih odgovora vidimo da su potpuno

identični odnosno da 39% anketiranih poduzetnika ima u planu, 35% nije sigurno, a 13% ih radi

na tome i 13% ih nije zainteresirano.

15. Koliko često se Vi educirate i koliko često

šaljete djelatnike na edukaciju? 16. Vaš financijski rezultat u 2010. godini je?

Odgovori na pitanje 15. govori koliko često se educiraju anketirane osobe i njihovi zaposlenici,

a odgovor je 43% se educira jednom godišnje, 27% ne ide na edukacije, 18% jednom u tri

mjeseca, 9% jednom u šest mjeseci i 3% jednom mjesečno. U odgovoru na 16. pitanje vidimo da

je 41% anketiranih odgovorilo da im je financijski rezultat u 2010. godini lošiji nego 2009.

36

godine. 28% ih je odgovorilo da je financijski rezultat bolji nego u 2009. godini, dok ih je 16%

odgovorilo da je jednak kao i 2009. godine, a 15% ih je dogovorilo da je najlošiji od postojanja.

17. Slažete li se sa sljedećim tvrdnjama da razvoj gospodarstva treba temeljiti …

U sklopu 17. pitanja su pet odgovora, a odnose se na budući gospodarski razvoj odnosno viđenje

dugoročnog razvoja. Temeljem ovih odgovora možemo zaključiti da anketirani poduzetnici ne

slažu se da dugoročan cilj razvoja bude samo turizam, ali su se složili da dugoročan cilj razvoja

bude u suradnji s okolnim općinama ( Grad Daruvar i Općine Dežanovac, Đulovac, Končanica,

Sirač) te su se složili da dugoročan cilj razvoja treba biti fokusiran na razvoju poduzetništva,

obrtništva i OPG-a, a služili su se i da dugoročan cilj gospodarski razvoj treba biti fokusiran na

poljoprivredno prehrambenoj djelatnosti. Promatrajući metalo prerađivačku djelatnost

primjećujemo da je većina ne produžava, mada je približan broj anketiranih osoba i podržava.

Provedeni anketni upitnik nam je pomogao da jasnije definiramo dugoročne ciljeve razvoja

grada Daruvara i Općina Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač.

37

6. Nezaposleni

Tabela 25. Prosječan broj nezaposlenih osoba u Gradu Daruvaru prema kvalifikacijskoj struktura

GOD.

UKUPNO NKV PKV, NSS KV, VKV SSS VŠS VSS

Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene

2002. 1.211 607 262 135 49 23 492 192 336 223 42 24 30 10

2003. 894 454 226 116 34 19 329 123 259 174 28 17 19 5

2004. 901 448 97 45 138 74 405 155 221 155 24 15 16 6

2005 954 466 96 45 151 81 426 160 239 157 22 13 20 10

2006. 931 482 86 45 149 84 404 159 245 168 29 18 19 9

2007. 904 480 84 40 153 85 379 164 234 161 29 18 24 12

2008. 811 448 63 31 162 93 334 153 203 143 27 18 22 10

2009. 946 495 61 30 188 104 399 173 237 152 33 22 27 14

2010. 1.043 497 55 23 191 95 462 180 268 159 39 24 29 16

2011. 1.109 514 52 26 203 99 489 182 255 144 33 19 46 27

Izvor: HZZ

Tabela 25. Pokazuje broj nezaposlenih osoba u Gradu Daruvaru i vidljiva je oscilacija broja

nezaposlenih po godinama i kvalifikacijskoj strukturi. Pozitivan trend je što se smanjuje broj NKV

nezaposlenih osoba, dok raste PKV,NSS. Isto tako smanjuje se broj nezaposlenih SSS, a povećava se

broj VŠS i VSS. Tabela 26. prikazuje kvalifikacijsku strukturu nezaposlenih po JLS i stručnoj spremi.

Tabela 26. Pregled broja nezaposlenih u kolovozu 2011 godine po JLS i stručnoj spremi

Izvor: HZZ

Kolovoz 2011. Ukupno Bez škole Osnovna

škola

KV i VKV Gimnazija I

SŠ4g

Viša škola Fakultet

Uku. Žene Uku. Žene Uku. Žene Uku. Žene Uku. Žene Uku. Žene Uku. Žene

DARUVAR 1.003 541 56 31 170 88 427 275 256 112 49 18 45 17

DEŽANOVAC 293 164 29 16 79 46 115 75 64 26 1 1 5 0

ĐULOVAC 574 287 131 44 265 132 146 92 29 17 3 2 0 0

KONČANICA 179 114 11 8 44 25 89 67 33 14 0 0 2 0

SIRAČ 166 88 15 8 42 21 73 43 29 12 5 3 2 1

UKUPNO 2.215 1.194 242 107 600 312 850 552 411 181 58 24 54 18

38

7. Lokalne samouprave - Organizacijska analiza

Organizacija lokalnih samouprava je u skladu s Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi, a sukladno Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj

(regionalnoj) samoupravi. Organizacijski ustroj se definira Pravilnikom o unutarnjem radu kojeg

svaka jedinica lokalne samouprave donosi prema svojim potrebama i svom ustroju.

Analizom Pravilnika o radu Grad Daruvara utvrđeno je da se unutar Upravnog odjela za

gospodarstvo, graditeljstvo, prostorno uređenje i komunalne djelatnosti obavljaju:

stručni poslovi koji se odnose na poduzetništvo, obrtništvo, planiranje i razvoj

poduzetničke zone

priprema gradskih projekata koji se mogu kandidirati na financiranje iz predpristupnih i

pristupnih fondova EU,

Poticanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, razvoj poljoprivrede i turizma

Provođenje postupka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH

Općine Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač sukladno Pravilniku o radu jedinstvenog

upravnog odjela nemaju sistematizirana radna mjesta u kojima se zaposlenici cijelo radno

vrijeme radili isključivo poticanjem razvoja gospodarstva i implementacijom strateških razvojnih

dokumenata.

7.1. Analiza prihoda proračuna 2005-2010.

Tabela 27. pokazuje strukturu ostvarenih prihoda po godinama, a najveći izvor prihoda su porezi

od prihoda, a sukladno zakonu o financiranju JLS to je porez na dohodak, zatim iz pomoć te

prihod od imovine, a zatim prihodi od administrativnih pristojbi i ostali prihodi. Proračun grada

Daruvara je najveći od svih promatranih proračuna, a vidljivo je da izvorni prihod od poreza

kontinuirano raste kroz sve promatrane godine osi što ima malu stagnaciju u 2009. godini,

značajniji su prihodi iz pomoći u periodu od 2006. do 2008. godine. Ostali prihodi imaju

kontinuirane oscilacije ili se smanjuju.

Tabela 27. Struktura prihoda proračuna po godina za Grad Daruvar

Račun

iz rač.

plana

PRIHODI

POSLOVANJA

ostvarenje

2005 2006 2007 2008 2009 2010

6 Grad Daruvar 23.838.839 30.079.941 36.908.666 36.264.638 28.671.257 27.568.474

61 Prihodi od poreza 10.574.873 10.833.689 12.999.070 14.361.607 14.323.707 15.731.043

63 Pomoći iz inozemstva

(darovnice) i od

subjekata unutar opće

države

5.256.894 10.283.927 15.309.637 12.879.948 6.534.549 5.122.507

64 Prihodi od imovine 2.501.548 3.256.896 3.212.371 3.353.098 2.964.180 2.332.885

65 Prihodi od

administrativnih

pristojbi i po posebnim

propisima

5.030.345 5.210.967 5.049.855 5.467.436 4.690.553 4.273.213

66 Ostali prihodi 475.179 494.462 337.733 202.549 158.268 108.826 Izvor: Ministarstvo financija

Tabela 28. Prikazuje strukturu ostvarenih prihoda u periodu od 2005. do 2010. godine u Općini

Dežanovac i vidljivo je da je najveći prihod od poreza koji je bio najveći u 2008. godini te se

39

smanjuje u 2009. i 2010. godini. Prihodi od pomoći variraju kroz promatrano razdoblje, a najveći

je u 2007. godini dok je najmanji u 2009. godini. Prihodi od imovine su približno isti kao i

prihodi od administrativnih pristojbi, dok su ostali prihodi samo u 2010 godini.

Tabela 28. Struktura prihoda proračuna po godina za Općinu Dežanovac

Račun

iz rač.

plana

PRIHODI

POSLOVANJA

ostvarenje

2005 2006 2007 2008 2009 2010

6 Općina Dežanovac 1.702.678 2.330.010 4.362.379 2.653.233 2.287.374 2.568.085

61 Prihodi od poreza 509.485 536.709 834.594 1.050.571 990.084 886.146


(darovnice) i od


države

458.066 796.999 2.435.615 724.331 293.529 588.519

64 Prihodi od imovine 346.914 467.125 445.471 355.324 383.726 482.275

65 Prihodi od

administrativnih


propisima

388.213 529.177 646.699 523.007 620.035 567.045

66 Ostali prihodi 0 0 0 0 0 44.100

Izvor: Ministarstvo financija

U tabeli 29. vidljiva je struktura ostvarenih prihoda u proračunu Općine Đulovac, a prihod od

poreza je u porastu osim u 2010. godini kada se smanjuje. Prihod od pomoći je neuravnotežen, a

najveći je u 2010. godini dok je najmanji u 2006. godini. Prihodi od imovine su približno

jednaki u svim godinama osim u 2010. godini kada su značajnije porasli. Prihodi od

administrativnih taksi su približno jednaki u cjelokupnom promatranom razdoblju. U

proračunu nema ostalih prihoda.

Tabela 29. Struktura prihoda proračuna po godina za Općinu Đulovac

Račun

iz rač.

plana

PRIHODI

POSLOVANJA

ostvarenje

2005 2006 2007 2008 2009 2010

6 Općina Đulovac 4.037.230 3.804.982 5.117.600 4.373.039 5.290.764 6.223.755

61 Prihodi od poreza 803.797 1.041.602 1.214.617 1.308.683 1.355.948 1.021.474


(darovnice) i od


države

2.589.456 2.127.471 3.189.136 2.201.293 3.325.775 3.472.022

64 Prihodi od imovine 158.310 119.027 128.119 151.997 119.148 1.155.653

65 Prihodi od

administrativnih


propisima

485.667 516.882 585.728 711.066 489.893 574.606

66 Ostali prihodi 0 0 0 0 0 0


Tabela 30. prikazuje strukturu prihoda proračuna Općine Končanica, prihodi od poreza su rasli

do 2008. godine, s do 2010. su u stalnom padu, međutim prihodi iz pomoći rastu isto do 2008.

godine smanjili su se u 2009. godini, a onda opet u 2010. godini rastu. Prihodi od imovine su

približno iste vrijednosti, a najveći su bili u 2005. godini pa se značajnije smanjuju i zadržavaju

40

približnu vrijednost. Prihodi od administrativnih pristojbi kontinuirano rastu s manjim

oscilacijama, a ostali prihodi postoje i osciliraju ovisno o godini.

Tabela 30. Struktura prihoda proračuna po godina za Općinu Končanica

Račun

iz rač.

plana

PRIHODI

POSLOVANJA

ostvarenje

2005 2006 2007 2008 2009 2010

6 Općina Končanica 1.878.363 1.759.161 2.544.085 2.902.558 2.531.605 2.563.332

61 Prihodi od poreza 645.836 644.977 1.125.044 1.239.261 1.003.725 883.601


(darovnice) i od


države

332.700 517.370 562.823 924.249 705.784 960.811


65 Prihodi od

administrativnih


propisima

316.653 377.611 497.955 453.808 504.020 510.223

66 Ostali prihodi 150 0 59.328 84.589 58.385 18.274


Tabela 31. prikazuje strukturu ostvarenih prihoda u proračunu Općine Sirač vidljivo je da

prihod od poreza kontinuirano se smanjuje od 2006 godine kada je bio najveći međutim raste

prihod iz pomoći, a manji je bio jedino u 2009 godini, dok je u 2010. značajnije porastao.

Prihod od imovine kontinuirano raste, a bilježi malu stagnaciju u 2008. godini, kao i prihod od

administrativnih pristojbi, ostali prihodi su uravnoteženi kroz promatrano razdoblje.

Tabela 31. Struktura prihoda proračun po godina za Općinu Sirač

Račun

iz rač.

plana

PRIHODI

POSLOVANJA

ostvarenje

2005 2006 2007 2008 2009 2010

6 Općina Sirač 5.661.696 9.122.028 7.995.013 8.023.244 7.227.337 8.665.031

61 Prihodi od poreza 3.961.080 6.892.312 3.329.518 3.451.272 2.803.984 2.350.109


(darovnice) i od


države

812.269 992.238 3.322.584 3.391.434 3.021.962 4.383.509


65 Prihodi od

administrativnih


propisima

676.692 947.675 966.362 833.276 910.925 989.977

66 Ostali prihodi 91.663 90.783 134.196 118.314 150.552 142.258


5. SWOT analiza

Namjera sadržaja SWOT analize je da identificira vlastite snage koje treba dalje jačati i

razvijati, zatim vlastite slabosti koje treba otklanjati ili umanjivati, zatim vanjske prilike

koje je potrebno koristiti i vanjske prijetnje koje je potrebno izbjegavati ili čije djelovanje je

potrebno neutralizirati. Temeljem takvih namjera iz sadržaja SWOT analize mogu se

identificirati buduće strateške programske aktivnosti koje će najviše doprinositi

gospodarskom razvoju.

UNUTRAŠNJE SNAGE UNUTRAŠANJE SLABOSTI Gospodarske promjene

Prepoznata potreba za provođenjem

gospodarskih promjena

Gospodarstvo grada povećalo prihode u 2010

odnosu 2011.

Administrativno i gospodarsko središte dijela

županije i mikroregije

Dobra suradnja jedinicama lokalne

samouprave (Dežanovac, Đulovac,

Končanica, Sirač)

Zainteresiranost poduzetnika za gospodarsku

zonu

Gostoljubivost i ljubaznost lokalnog

stanovništva,

Interes lokalne samouprave za izradom

strategija, programa i projekata,

Prirodni resursi, potencijal i tradicija

Prirodni resursi (topla voda, ekološki čista

okolica, tradicija vinogradarstvo i pivarstvo),

Potencijal i kapaciteti (potencijal za

proizvodnju hrane)

Visoko stručni potencijal u zdravstvu

Tradicija u turizmu i liječenja termalnom

vodom

Županijski nositelj razvoja turizma

Povijesno kulturno središte

Velika zainteresiranost poduzetnika za male

smještajne kapacitete i razvoj turizma

Zaštićeni šumski kompleks u svrhu turizma

Prirodni potencijali za lov i turizam

Poljoprivredne parcele pogodne su za

voćarstvo i povrtlarstvo

Znatan broj poljoprivrednih parcela je u

dugom mirovanju i pogodno za ekološku

poljoprivrednu proizvodnju

Ljudi posjeduju određena znanja i vještine za


Ekološki čista šira okolica

Velike poljoprivredne površine

Industrijska tradicija (prehrambena i metalna

industrija),

Multikulturalnost i multietničnost

Nerazvijeno poduzetništvo i nekonkurentno

gospodarstvo

Smanjenje broja stanovnika

Povećanje broja nezaposlenih

Povećanje broja nezaposlenih visoko obrazovanih

mladih osoba

Smanjenje broja obrtnika

Poduzetnici su fokusirani na lokalno tržište

Prerađivačka industrija nije konkurentna

Nedovoljno korištenje informatičko

komunikacijskih tehnologija u redovnom

poslovanju i svakodnevnom životu

Nedovoljno prepoznata potreba za edukacijama

Osjeća se nedovoljna usklađenost potreba kadrova

obrtničkih zanimanja i srednje stručnih kadrova sa

sustavom obrazovanja

Nedostatak lokalno prepoznatljivih marki

proizvoda i usluga

Nemotiviranost radne snage

Nepostojanje poduzetničke zone u općinama

Dežanovac, Đulovac i Končanica

Nepostojanje potpornih institucija za razvoj

poduzetništva

Nedostaju male uslužne djelatnosti

Nedostaju vlastiti kadrovi za razvoj gospodarstva

Slaba poduzetnička klima

Nedostaje poduzetničkih inicijativa

Nakon školovanja mladi kadrovi odlaze

Ne praćenje trendova u proizvodnji

Needuciranost

Nerazvijena i nekonkurentno poljoprivreda

Rascjepkanost/nesređenost poljoprivrednog

zemljišta

Nedostaje povezivanje (udruživanje)

poljoprivrednika

Nedostaju prerađivački kapaciteti

Nerazvijeni turizam

Nedostatak malih smještajnih kapaciteta

Neagresivna promidžba turističke destinacije

Nekorišteni potencijali za seoski lovni turizam

Nedostaju smještajni kapaciteti (poslovni i

turistički)

Nerazvijena komunalna infrastruktura

Nesigurna – kritična opskrba tehnološkom i pitkom

vodom

42

Prometna nepovezanost – prometna izoliranost

Nerazvijana (oštećena) komunalna infrastruktura

Ostali problemi

Interesi sudionika zajednice nisu homogenizirani –

niski nivo međuljudskih odnosa i nezainteresiranost

građana za ostvarivanje zajedničkih ciljeva

Ovisnost o socijalnoj pomoći

Nesklonost promjenama

Staro stanovništvo

Niska obrazovna struktura stanovništva

Puno socijalnih slučajeva

VANJSKE PRILIKE VANJSKE PRIJETNJE Euroatlantske integracije

Ulazak u Europsku uniju

Članstvo u NATO –savezu

Otvaranje tržišta Europske unije

Sigurnost za dolazak investitora

Potencijalni izvori sredstava za razvoj

poljoprivrede i gospodarsko socijalnu

koheziju u EU strukturnim i kohezijskim

fondovima

Kontakti sa zemljama nacionalnih manjina,

(mobilizacija iseljeništva u svrhu

gospodarskog razvoja)

Geografski položaj

Globalno sagledavanje tržišnih mogućnosti

Blizina Zagreba

Privlačenje potencijalnih ulagača (investitora)

Korištenje novih tehnologija

Mogućnost korištenje obnovljivih izvora

energije

Korištenje tehnoloških inovacija

Globalizacija

Globalna ekonomska gospodarska kriza

Dolazak međunarodne konkurencije

Neadekvatno obrazovanje

Otvoreno tržište – ulazak ostalih "velikih igrača" na

malo lokalno tržište.

Centralizacija – velika prisutnost odlučivanja u

Zagrebu.

Politička nestabilnost

Birokracija nije prilagođena promjenama i

potrebama poduzetništva

Siva ekonomija i rad na crno

Nedostatak strategije na nacionalnoj razini

Centralizacija upravnih poslova

Visoko porezno opterećenje

Nerazriješena pravno imovinska stanja zemljanih

površina u zemljišnim knjigama

Odlagalište nuklearnog otpada na Papuku

Ukidanje poreznih olakšica

Korumpiranost sustava RH

Veće političke nestabilnosti –nemogućnost

financiranja razvojnih programa

Loša prometna infrastruktura

Prometna izoliranost "Slijepo crijevo"

Ukidanje željeznica

SWOT analiza nam je pomogla da definiramo kritička pitanja iz unutrašnjih slabosti, to su

problemi na koje možemo utjecati tako su identificirani sljedeći problemi:

Nerazvijeno poduzetništvo i nekonkurentno gospodarstvo

Nerazvijena i nekonkurentno poljoprivreda

Nerazvijeni turizam

Nerazvijena komunalna infrastruktura

Ostali problemi

Temeljem ovih identificiranih problema definirani su dugoročni ciljevi u Strateškom planu

gospodarskog razvoja za Grad Daruvar i Općina Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač.

43

6. PESTEC analiza

POLITIČKI UTJECAJ

Neprepoznavanje stvarnih problema

Nebriga za svoje stanovnike

Nedostatak pravednosti u društvu

Nepostojanje konsenzusa oko strateški važnih političkih pitanja kao što je razvoj gospodarstva

Nepostojanje jasne vizije i strategije razvoja RH

Preveliki birokratski aparat

Neučinkovit birokratski aparat

Prevelika birokracija je stvara sivu zonu - Uvjeti za razvoj korupcije

Ministarstva nisu koordinirana u cjelokupnom gospodarskom razvoju, a posebno u razvoju poduzetništva

Ulazak u Europsku uniju

Članica NATO saveza

Inertan odnos prema poduzetnicima

EKONOMSKI UTJECAJ

Globalna gospodarska kriza

Strukturna gospodarska kriza u RH

Nedovoljno razvijeno privatno poduzetništvo i privatni sektor

Institucije su nositelji razvoja umjesto privatnog sektora

Kroz institucije se kontrolira privatni sektor

Bankarski sektor nije u funkciji razvoja gospodarstva i privatnog poduzetništva

Porezna politika nije stimulativna za razvoj privatnog poduzetništva

Velike kamate (poslovnih banaka) sprečavaju daljnje investicije

Banke ne financiraju obrtna sredstva poduzetnika za rast i razvoj

Opasnost o nestabilnosti tečaja EURO i CHF

Nedovoljno razvijeno tržište u b2b sektoru

negativan trend kretanja gospodarstva

smanjenje uvoza

deficit trgovinske bilance

povećani broj nezaposlenih

prevelika birokracija i administracija

SOCIJALNO-DEMOGRAFSKI UTJECAJ

Stanovništvo je sve starije i odumire

Mladi nemaju priliku za zapošljavanje

Odlazak mladih iz manjih gradova i općina

Visoko obrazovani mladi ljudi odlaze iz RH

Veliki broj nezaposlenih

Trend je da ljudi napuštaju manja ruralna područja

TEHNOLOŠKI UTJECAJ

Nedovoljno korištenje visokih tehnologija u poslovanju, što smanjuje konkurentnost

Postoje i ne koriste se Informatičko komunikacijske tehnologije koje bi osigurale konkurentnost

Hrvatskog gospodarstva

Nedovoljno iskorištene tehnologije u segmentu obnovljivih izvora energije

EKOLOŠKI UTJECAJ

Ekološki čisto područje – osnovni preduvjete za razvoj ekološke poljoprivrede i turizma

Nedovoljno iskorištene prednosti ekološki čistog područja

Spoj tradicije i ekologije na stvaranju nove vrijednosti

KULTUROLOŠKI UTJECAJ

Multikulturalnost i multietničnost je prostor za daljnji gospodarski razvoj i razvoj poduzetništva

Bogata povijesna baština i kulturne znamenitosti

Pregled PESTEC analize je dan kako bi se prepoznali uvjeti u okruženju u kojemu je rađen ovaj

Strateški plan i stvorili argumenti za razloge donošenja odluka o formiranu definiranih strateških

ciljeva.

44

7. Razvojna Vizija i Misija

Vizija

Održivi razvoj zasnovan na mikro, malom i srednjem poduzetništvu, visokoj tehnologiji i

obnovljivim izvorima energije, sa ciljem stvaranja ekološko poljoprivrednog,

poduzetničkog i turističkog središte kontinentalne Hrvatske.

Objašnjenje vizije – Vizija je projekcija budućnosti. Dosadašnji tranzicijski procesi i novi

neoliberalni sustav stavljaju ljude isključivo kao konzumente i zaboravljaju njihovu stvarnu bit i

svrhu postojanja. Nova vizija stavlja ljude u središte gospodarskog razvoja jer jedini stvarni

razvoj je definiran razvojem stanovništva i poticanje na akciju. Gospodarski rast grada Daruvar i

okolnih Općina je prestao kada uzeta uloga administrativnog i trgovačkog središta te predana

županijama kao višem organizacijskom ustroju. S obzirom da je ovo područje bogato prirodnim

resursima potrebno je to iskoristit kao osnovnu prednost i komercijalizirati je kroz tri osnovna

cilja a to su:

1. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

2. Razvoj ekološke poljoprivrede i prerade

3. Razvoj turizma

Misija

Poduzetničkim ponašanjem stanovništva, razvijenom poduzetničkom kulturom i

uvažavanjem suprotnosti

Objašnjenje misije – misija je način kako će se ostvariti vizija, ona se ostvaruje kroz razvoj

pojedinca da se poduzetnički ponaša u svakodnevnom životu, a to znači da je svaki stanovnik

proaktivan i da se potiče proaktivnost i poduzetničko ponašanje (samoinicijativa, inovativnost,

entuzijazam, upornost, odgovornost, samopouzdanje, fokusiranost na ciljeve, povezivanje,

optimizam, suočavanje s porazima, kreativnost) pojedinaca u zajednici.

45

8. Dugoročni ciljevi, Razvojni prioriteti, Mjere i aktivnosti

SPGR Daruvar, Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač.

Dugoročni cilj 1. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, socijalnog poduzetništva – provedba modela

razvoja poduzetništva za poduzetnike, identifikacija, animacija i razvoj postojećih poduzetnika,

nezaposlenih, razvoj poduzetničke potporne infrastrukture, razvoj različitih oblika socijalnog

poduzetništva. Model razvoja poduzetništva se temelji na prepoznavanju poduzetničke ideje i

razvoju proizvoda, identifikaciji tržišta, organizaciji cjelokupnog poslovanja i financiranju

poduzetničkog pothvata te kontinuirana edukacija i praćenje uspješnosti.

Razvojni

prioritet 1. Razvoj profitabilne metaloprerađivačke industrije

Mjere i

aktivnosti

i. Identifikacija profitabilnih

metaloprerađivačkih tvrtki

Identificirati postojeća poduzeća kojima je

primarna djelatnosti metaloprerađivačka industrija

ispitati njihove potrebe za daljnjim razvojem te

osigurati pomoć za realizaciju i poticaje za svakog

novo zaposlenog.

INDIKATOR: Popis tvrtki koje imaju

profitabilnu metaloprerađivačku industriju

ii. Razvoj i izvođenje

neformalnog obrazovnog

programa za djelatnike na

CNC strojevima

Konkurentnost u metaloprerađivačkoj industriji

osigurava se kroz korištenje novih tehnologija i to

danas sve obrade metala rade se sa CNC

strojevima, a upravo je izostao tehnološki razvoj u

tom segmentu i stvorena je potreba za dodatnom

edukacijom kvalificiranih majstora za rad na CNC

strojevima. U suradnji s postojećim poduzećima

organizirala bi se ova edukacija.

INDIKATOR: Broj educiranih majstora za rad na

CNC strojevima

iii. Razvoj formalnog

obrazovnog programa za

metaloprerađivačka

zanimanja

Sukladno razvoju postojećih metaloprerađivačkih

poduzeća potrebno je ponovo otvoriti program

srednjoškolskog obrazovanja u za mlade

djelatnike u metaloprerađivačkoj industriji

INDIKATOR: Osnovan srednjoškolski program i

upisani novi učenici

iv. Formiranje kompleks Dalita

kao nove industrijsko

poduzetničke zone

Kompleks Dalita kao jedna od prostora čiji

kapacitet premašuje potrebe sadašnjeg tržišta.

Nužno taj prostor u procesu tržišnog

restrukturiranja transformirati u poduzetničku

zonu sa metaloprerađivačkim inkubatorom u

kojemu će majstori različitih profila imati priliku

pokrenuti svoj poduzetnički pothvat te se povezati

u metaloprerađivački klaster i koristiti postojeće

resurse i na taj način povećati konkurentnost

proizvoda.

INDIKATOR: Redovito održavane neformalne

edukacije za poduzetnike

46

Razvojni

prioritet 2.

Razvoj poduzetničkih pothvata baziranih na Informatičko komunikacijskoj

tehnologiji (ICT)

Mjere i

aktivnosti

i. Identifikacija proizvoda i

usluga za razvoj ICT

poduzetničkih pothvata

Identificirati proizvode i usluge, točnije nove

poduzetnike, koji će pomoći poduzetnicima da

automatiziraju poslovne procese i otvore svoju

ponudu prema Internetu kao novom kanalu

prodaje koji nije zabilježio recesiju. Isto tako ovo

je jedna od brzo rastućih industrija svijeta mladi bi

dobili šansu.

INDIKATOR: Broj novih poduzetnika iz

područja ICT-a

ii. Razvoj potpornih

institucija za razvoj ICT

proizvoda i usluga,

Tehnološki inkubatora

Kako bi se kvalitetno razvili novi poduzetnici

potrebno je osigurati potpornu instituciju,

Tehnološki inkubator koji bi pomogao novim

poduzetnicima u komercijalizaciji novih ICT

proizvoda i usluga.

INDIKATOR: Funkcionalan Tehnološki

inkubator

iii. Osnivanje stručnog studija

za ICT

Osnivanjem stručnog studija osigurao bi se

dovoljan broj školovanih kadrova za zapošljavanje

u ICT sektoru kao i ostvarenje prilike mladim

završenim studentima da pokrenu svoj

poduzetnički pothvat. Uspostavljen je kontakt s

Fakultetom organizacije i informatike koji je

zainteresiran za otvaranje stručnog studija. Mladi

bi dobili priliku da ostanu u zajednici, a ne da

masovno odlaze, ali da dolaze i drugi mladi iz

drugih regija.

INDIKATOR: Osnovan stručni studij

iv. Kontinuirano neformalno

obrazovanje, marketing,

prodaja, ICT

Osim formalnog obrazovanja kroz stručni studij

potrebno je kontinuirano usavršavanje vještina

koje su potrebne radi ostvarenja konkurentnosti na

tržištu, kao što su marketing, prodaja poslovna

administracija ICT i sl.


edukacije za poduzetnike

Razvojni

prioritet 3.

Razvoj poduzetničkih pothvata baziranih na obnovljivim izvorima energije

(OIE)

Mjere i

aktivnosti

i. Identificirati tehnološka

rješenje u određene OIE,

Solari i fotovoltaici,

Biomasa, Termalni izvori,

Bioplin i ostalo,

Drugo brzo rastuće područje su OIE koji

omogućavaju stvaranje energetske neovisnosti i

novi investicijski ciklus poduzetnika i privatnih

investitora i na taj način pokreću razvoj lokalne

ekonomije. Identifikacija tehnološkog rješenja je

važna kako bi se utvrdilo koje oblike OIE i koje

tehnologije ćemo poticati u daljnjim investicijama

s obzirom da na broj sunčanih dana, biomasu

geotermalne izvore i ostalo.

47

INDIKATOR: Identificirana tehnologija koja se

potiče od strane grada (Solarna, geotermalni

izvori, biomasa, kogeneracija i sl.)

ii. Napraviti katalog i upute

za potencijalne investitore

– definirati procese za

potencijalne investitore

(male investitore i

investitori)

Katalog uputa za potencijalne investitore

omogućava lakši prolazak kroz birokratske

barijere u sustavu investiranja za OIE. Potrebno je

razlikovati velike (komercijalne) projekte i malog

investitora (fizičke osobe) te prilagoditi upute tim

ciljnim skupinama korisnika.

INDIKATOR: Izrađen katalog i upute za

potencijalne male i velike investitore u OIE

iii. Educirati potencijalne

investitore o

mogućnostima ulaganja u

OIE

Kontinuirano educirati i promovirati investiranje u

OIE i korištenje poticajnih mjera i subvencija

države i EU fondova. Isto tako promovirati upute

za potencijalne investitore.


edukacije i prezentacija za investitore u OIE

Razvojni

prioritet 4. Razvoj socijalnog poduzetništva

Mjere i

aktivnosti

i. Identifikacija i animacija

socijalno ugroženih

skupina i poticanje

poduzetničkog ponašanja

U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje

i Socijalnom skrbi identificirati socijalno

ugrožene skupine te utvrditi njihovu motivaciju i

razinu kompetencije.

INDIKATOR: Identificirana grupa socijalno

ugroženih (nezaposlenih) osoba koji imaju želju

aktivnije pronaći posao

ii. Edukacija, organizacija i

animacija socijalno

ugroženih skupina

različitih vještina potrebnih

za konkurentnost na tržištu

rada

Sukladno utvrđenom stanju kompetenciji

socijalno ugroženih razviti edukacijske programe.

O poduzetničkim vještinama (osnove

poduzetništva, generiranje i razrada

ideje,marketing, prodaja i poslovni plan), o socio-

emocionalnim vještinama (komunikacijske,

prezentacijske, asertivnost, upravljanje

emocijama, timski rad), o informatičkim

vještinama osnovni o napredni stupanj

INDIKATOR: Provedene edukacijske radionice

na socijalno ugroženim (nezaposlenim) osobama

iii. Komercijalizacija vještina

socijalno ugroženih

skupina

Svaka socijalno ugrožena osoba ima određene

vještine koje se mogu komercijalizirati te razviti

svijest o vlastitoj vrijednosti

INDIKATOR: Broj socijalno ugroženih

(nezaposlenih) osoba koji je kroz edukacijsku

radionicu osvijestio svoje vještine.

iv. Psihološka pomoć

druženje, sastajanje i

prepoznavanje vlastite

vrijednosti u društvu

Osigurati prostor za motivacijske susrete, grupe i

druženja ljudi s jednakim problemima te razmjena

iskustava i predstavljanje pozitivnih primjera u

zajednici.


(nezaposlenih) osoba koji je kroz edukacijsku

48

radionicu prošao radionicu o psihološkoj pomoći.

v. Razvoj i poticanje

poduzetničkog ponašanja

stanovništva

Razvoj poduzetničke kulture odnosno

poduzetničkog sustava vrijednosti koje potiče

poduzetničko ponašanje (samoinicijativa,

inovativnost, entuzijazam, upornost, odgovornost,

samopouzdanje, fokusiranost na ciljeve,

povezivanje, optimizam, suočavanje s porazima,

kreativnost) socijalno ugroženih osoba i

cjelokupnog stanovništva.


(nezaposlenih) osoba koje su pokrenule vlastiti

poduzetnički pothvat ili pronašle posao.

Razvojni

prioritet 5. Provedba modela razvoja poduzetništva

Mjere i

aktivnosti

i. Organizacija studijskog

putovanja poduzetnika i

potencijalne poduzetnike

Studijskim putovanjem potaknuti pojedince, da

kroz pozitivne primjere u visoko poduzetničkim

regijama kao što su Međimurje, Istra ili inozemno

Austrija i Italija potaknemo na vlastitu akciju.

INDIKATOR: Organiziran posjet stručnom

studijskom putovanju za poduzetnike.

ii. Edukacija poduzetnika Kontinuirana edukacija poduzetnika je važna radi

usvajanja novih znanja i vještina i povećanje

konkurentnosti vlastitog poduzetničkog pothvata.

INDIKATOR: Kontinuirano provođenje

neformalnog edukacijskog obrazovanja za

poduzetnike.

iii. Povezivanje poduzetnika

(umrežavanje)

Poticanje razvoja je poticanje zajedničkog

povezivanja poduzetnika na lokalnom području

kako bi zajedno razvijali nove proizvode i

potaknuli prodaju van tog područja i izvoz.

INDIKATOR: Broj poduzetnika koji su se

poveza li krenuli zajednički na novo tržište.

iv. Stvaranje i razvoj

proaktivnog pristupa

usmjerenog ka

promjenama tržišno

restrukturiranje

gospodarstva

U analizi stanja primijetili smo da je dobar dio

prerađivačke industrije nije konkurentan i da nije

proveo tržišno restrukturiranje koje je nužno

provesti kako bi tvrtke bile profitabilne na račun

svojih kupaca, a ne na prodaji imovine ili

dodatnom zaduživanju.

INDIKATOR: Broj postojećih poduzetnika koji

su proveli tržišno restrukturiranje.

v. Identifikacija pokretača

razvoja gospodarskog

razvoja lokalnih

poduzetnika

Identifikacijom pokretača razvoja koji su sposobni

pokrenuti i povući dobar dio razvoja gospodarstva

kroz suradnju s mikro poduzetnicima, obrtnicima

i/ili zaposliti veći dio nezaposlenih.

INDIKATOR: Identificirani lokalni poduzetnici

koji su spremni biti uzori i pomoći novim

poduzetnicima kroz mentorski rad.

vi. Identifikacija

poduzetničkih,

Na području poduzetničkih zona postoji nekoliko

poduzetničkih zona za koje je potrebno izraditi

49

industrijskih i poslovnih

zona i izrada

investicijskog vodiča za

potencijalne investitore

investicijski vodič potencijalne investitore.

INDIKATOR: Izrađeni investicijski vodič za sve

poduzetničke, industrijske i poslovne zone na

području ovih 5 JLS.

vii. Stvaranje lokalne razvojne

koalicije između javnog i

privatnog sektora za

provedbu Strateškog plana


S obzirom da je u zadnjih 20 godina zatvorena

većina poduzeća koja su bili nositelji gospodarstva

jasno je potreba o poticanju promjena u strukturi

gospodarstva. Stvaranje razvojne koalicije je kroz

aktivnosti Gospodarskog vijeća, Udruženja

obrtnika i Udrugom malih poduzetnika.

INDIKATOR: Dogovoren konsenzus oko

provođena Strateškog plana i formirane grupe za

praćenje realizacije dugoročnih ciljeva.

viii. Razvoj sustava poticaja za

ulaganje u MSP u

slučajevima novog

zapošljavanja

U suradnji s lokanim razvojnim koalicijom razviti

poticaje za razvij i ulaganje u MSP za nova

zapošljavanja.

INDIKATOR: Izgrađeni sustav poticaja za

zapošljavanje.

ix. Poticanje korištenja

strukturnih EU fondova za

investicije poduzetnika

Okruglim stolovima, kampanjama i lokalnim

medijima potaknuti lokalne poduzetnike da se

pripremaju i planiraju financirati svoje projekte iz

strukturnih fondova EU.

INDIKATOR: Redovita emisija o EU fondovima

na radio Daruvaru.

x. Stvaranje manifestacije

"Dani poduzetništva"

Poticanje poduzetništva kroz isticanje pozitivnih

primjera (uglednih poduzetnika) u zajednici. Imati

dane poduzetništva je poticati poduzetnički stil

života.

INDIKATOR: Definiran termin "Dan razvoja

poduzetništva"

50

Dugoročni cilj 2.

Razvoj ekološke poljoprivrede i ekoloških prerađivačkih kapaciteta – razvoj modela ekološke

poljoprivredne proizvodnje i prerade zasnovane na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Razvoj klastera ekoloških proizvođača i prerađivača poljoprivrednih proizvoda zasnovanom na

modelu razvoja poduzetništva. Poticanje udruživanja ekoloških proizvođača i prerađivača sa

ciljem razvoja zajedničkih funkcija poslovanja i smanjenje troškova te povećanje učinkovitosti i

konkurentnosti.

Razvojni

prioritet 1. Razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje

Mjere i

aktivnosti

i. Identifikacija postojećih

ekoloških poljoprivrednih

proizvođača

Identificirati postojeće ekološke

poljoprivredne proizvođače te identificirati

njihove planova razvoja, ciljeve i potrebe te

postojanje ekoloških certifikata.

INDIKATOR: Postoji baza podataka svih

postojećih ekoloških poljoprivrednih

proizvođača

ii. Identifikacija površina i

kultura, ekoloških

proizvođača

Identificirati poljoprivredne površine i

kulture koje sade identificirani

poljoprivredni proizvođači.


kultura i površina ekoloških poljoprivrednih

proizvođača

iii. Identifikacija ostalih

potencijalno zainteresiranih

proizvođača u ekološkoj

poljoprivredi

Identificirati ostali potencijalnih

poljoprivrednih proizvođača ekoloških

proizvoda te razvoj proizvodnog procesa za

nove proizvođače.


potencijalnih ekoloških poljoprivrednih

proizvođača

iv. Istraživanje tržišta za

primarnu ekološku


i pronalazak potencijalnih

kupaca

Sukladno postojećoj ponudi istražiti tržište,

kanale prodaje i distribucije te cijene te

ostvariti mogućnost novih proizvoda u

ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

INDIKATOR: Postoji baza podataka

kupaca ekoloških poljoprivrednih

proizvođača

v. Edukacija poljoprivrednih

proizvođača o

mogućnostima ekološke

proizvodnje i dobivanja

ekološke markice

Edukacija o novim poljoprivrednim

proizvodima, tržišnim mogućnostima i

procesu certifikacije ekološke

poljoprivredne proizvodnje.

INDIKATOR: postoje redoviti edukacijski

programi koji educiraju postojeće i

potencijalne ekološke proizvođače

vi. Ugovaranje poljoprivredne

proizvodnje za poznatog

kupca

Sukladno ispitanom tržištu ugovarati

poljoprivrednu proizvodnju za poznatog

kupca.

INDIKATOR: Dogovorena proizvodnja

(kooperacija) ekoloških proizvođača za

51

poznatog kupca

vii. Financijski poticati

certifikaciju ekološke


Proces certifikacije ekološke poljoprivrede

je proces koji ima financijski trošak te je

prijedlog da lokalne samouprave

sufinanciraju certifikaciju ekološke

proizvodnje.

INDIKATOR: Godišnje osigurana sredstva

za certifikaciju ekoloških proizvođača koja

se redovito isplaćuju

Razvojni

prioritet 2.

Razvoj prerađivačkih kapaciteta za ekološku poljoprivredu

Mjere i

aktivnosti

i. Identifikacija prerađivača

ekoloških poljoprivrednih

proizvoda

Identificirati postojeće manje

prerađivačke kapacitete kao potencijal

za preradu ekoloških poljoprivrednih

proizvođača.

INDIKATOR: Postoji baza podataka

prerađivača ekoloških poljoprivrednih

proizvoda

ii. Identifikacija tehnologije i

kapaciteta za preradu ekoloških


Identificirati stupanj tehnološkog

razvoja kako i mogućnost zadovoljenja

postojeće potražnje i ponude.

INDIKATOR: Izrađeni tehnološki

projekt za preradu ekoloških


iii. Educirati prerađivače ekološke

poljoprivrede o tehnologiji i

dobivanju ekološke markice za

gotove proizvode

Educirati prerađivače o tehnologiji,

marketingu, certifikaciji ekološke

prerade.

INDIKATOR: Educirani ekološki

prerađivači i dobivene ekološke markice

i certifikati

iv. Izraditi projekte za nositelje

prerađivačke kapacitete

ekološke poljoprivrede

Sukladno identificiranim i istraženim

mogućnostima napraviti razvojne

projekta za navedene tvrtke kako bi

pokrenule razvoj i nova zapošljavanja.

INDIKATOR: Izrađeni investicijski

projekti za proširenje kapacitet

postojećih i novih ekoloških prerađivača

v. Financijski poticati izradu

projekata ekološke


Financijski poticati kroz oslobađanja

dijela komunalnih naknada i sl. iz

proračuna na sve projekte koji

investiraju u prehrambene prerađivačke

kapacitete.

INDIKATOR: Broj prerađivača kojima

je dodijeljena financijska pomoći

52

Razvojni

prioritet 3. Razvoj klastera ekoloških poljoprivrednih proizvođača i prerađivača

Mjere i

aktivnosti

i. Okupljanje i

osnivanje

poljoprivrednih

ekoloških

proizvođača i

prerađivač u klaster

ekološke

poljoprivrede

S obzirom da je pretpostavka da su ekološki

poljoprivredni proizvođači i prerađivači mala

obiteljska poljoprivredna gospodarstva potrebno je

povezati sve te poljoprivredne proizvođače i

prerađivače u klaster kako bi imali kompletan i

konkurentan proizvod za izvozno tržište.

INDIKATOR: Identificirani članovi i organiziran

klaster

ii. Definiranje tržišno-

prodajne i

upravljačke funkcije

klastera ekoloških

poljoprivrednih

proizvođača

Nakon uspostavljanja zainteresiranih članova

klastera potrebno je definirati funkcije koje će

klaster obavljati za njegove članove. Pretpostavka

je da bi klaster trebao imati prodajno distribucijsku

funkciju.

INDIKATOR: Definirana organizacija i funkcija

klastera

iii. Identifikacija i

istraživanje

međunarodnog

tržišta ekoloških

proizvoda

Identifikacija potencijalnih kupaca ekoloških

poljoprivrednih proizvođača na inozemnom tržištu.

Napraviti izvozni proizvod.

INDIKATOR: Baza podataka međunarodnih

kupaca ekoloških proizvoda

iv. Financijsko

poticanje klastera

ekološke

poljoprivrede

Kroz proračun lokalnih samouprava poticati rad

klastera i voditelja klastera.

INDIKATOR: Isplaćena sredstva za osnivanje i

vođenje klastera

Dugoročni cilj 3.

Razvoj turizma, turističke ponude i destinacije – razvoj turizma na fokusiranog na primarna,

sekundarna i tercijarna tržišta sa definiranim prioritetnim turističkim proizvodima iz segmenta

zdravlja i rekreacije, aktivnosti u prirodi, kulture življenja, kratkih odmora. kongresa i insentivi.

Temeljem kojih proizlaze određeni razvojni projekti.

Razvojni

prioritet 1. Provođenje razvoja odabranih primarnih i sekundarnih turističkih proizvoda

Mjere i

aktivnosti:

i. Razvoj kratkih odmora

Osmišljavanje osnovnih i tematskih te

promoviranje svih programa kratkih odmora

(vikend i blagdanskih programa) u suradnji s

glavnim ponuđačima smještaja i drugim

dionicima

INDIKATOR: Definiran proizvod kratki odmori

ii. Razvoj kupališnih

programa

Dorađivanje postojećih, osmišljavanje novih i

promoviranje svih kupališnih programa

Termalnog vodenog parka Aquae Balissae u

suradnji s glavnim ponuđačima smještaja te

razvoj hotela Aquae Balissae

INDIKATOR: Razvijena grupa proizvoda za

kupališni program

53

iii. Razvoj događaja


promoviranje svih turističkih događaja u suradnji

s relevantnim dionicima, a s fokusom na Vinodar,

Dane piva te Dane šljiva i rakije

INDIKATOR: Razvijeni proizvodi uoči

manifestacija.

iv. Razvoj eno-gastro

programi


promoviranje svih eno-gastro programa u suradnji

s relevantnim dionicima

INDIKATOR: Razvijeni proizvodi za etno-

gastro programe

v. Razvoj tura

Osmišljavanje osnovnih i tematskih te

promoviranje svih programa tura (kružnih

putovanja) u suradnji s glavnim ponuđačima

smještaja i drugim dionicima.

INDIKATOR: Razvijeni proizvodi programa tura

Razvojni

prioritet 2. Poticanje razvoja ostalih primarnih i sekundarnih turističkih proizvoda

Mjere i

aktivnosti:

i. Razvoj zdravstvenih

programa

Pružanje raznovrsne logističke i promidžbene

podrške Daruvarskim toplicama i drugim dionicima.

INDIKATOR: Razvijeni proizvodi zdravstvenog

programa.

ii. Razvoj sportskih

priprema


podrške Daruvarskim toplicama te razvoj turističke

zone Toplica

INDIKATOR: Razvijeni proizvodi sportskih

priprema

iii. Razvoj wellness

programa


podrške Daruvarskim toplicama te razvoj hotela

Rimska šuma

INDIKATOR: Razvoj proizvoda wellness programa

iv. Razvoj kongresa



Rimska šuma.

INDIKATOR: Razvoj proizvoda kongresnog

turizma

v. Razvoj sastanaka i

seminara



Rimska šuma.

INDIKATOR: Razvoj proizvoda sastanaka i

seminara.

vi. Razvoj insentiv

programa



Rimska šuma

INDIKATOR: Razvoj proizvoda insetiv programa

54

Razvojni

prioritet 3.

Provođenje razvoja turističke zone Toplica i hotela Rimska šuma, Aquae

Balissae i Dvorac Janković

Mjere i

aktivnosti:

i. Turistička zona

Toplica

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, pripremanje

projekata i pregovaranje sa zainteresiranim

subjektima u cilju zajedničkog razvoja projekt.

INDIKATOR: Riješeni imovinsko pravni odnosi i

pripremljeni projekti

ii. Hoteli Rimska

šuma, Aquae

Balissae i Dvorac

Janković

Promoviranje Investicijskog prospekta i pregovaranje

sa zainteresiranim subjektima u cilju davanja koncesije

/ prava građenja za razvoj hotela i upravljanje

hotelima.

INDIKATOR: Pronađeni investitori prema

Investicijskom prospektu.

Razvojni

prioritet 4.

Poticanje razvoja obiteljskih hotela i sličnih objekata te obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava i sličnih objekata

Mjere i

aktivnosti:

i. Obiteljski hoteli i

slični objekti:

Izrada prijedloga za unaprjeđenje kvalitete sadržaja i

usluga postojećih objekata (npr. uređenje interijera,

zamjena namještaja i opreme te podizanje kvalitete i

raznovrsnosti ponude hrane), udruživanje postojećih

objekata radi zajedničkog razvoja, promidžbe i prodaje

te identificiranje mogućnosti razvoja novih objekta.

INDIKATOR: Novi obiteljski hoteli i kvalitetnija

usluga i razrađeni novi proizvodi.

ii. Obiteljska

poljoprivredna

gospodarstva i slični

objekti

Izrada prijedloga za uvođenje određenih turističkih

usluga u postojeće objekte (npr. smještajni kapaciteti,

prostorije za degustacije i mogućnosti obilaska),

udruživanje postojećih objekata radi zajedničkog

razvoja, promidžbe i prodaje (i za turističke i za

poljoprivredne proizvode) te identificiranje

mogućnosti razvoja novih objekata.

INDIKATOR: Nova ponuda i razvijeni proizvodi u

OPG-ima

Razvojni

prioritet 5. Provođenje i poticanje razvoja raznovrsnih turističkih ponuda

Mjere i

aktivnosti:

i. Restorani, barovi i

trgovine

Definiranje povoljnih uvjeta najma (ili prodaje) za sve

postojeće ugostiteljske i trgovinske prostore u

vlasništvu Grada Daruvara te definiranje namjene i

povoljnih uvjeta najma (ili prodaje) za druge prostore

u vlasništvu Grada Daruvara za razvoj novih restorana,

barova i trgovina.

INDIKATOR: Nova ponuda restorana, barova i

trgovina

ii. Muzeji i galerije Uređenje atraktivnih muzejskih i galerijskih prostora s

prezentiranjem kulturnog nasljeđa područja s fokusom

na razvoj Muzeja Daruvarskog kraja i Galerije

55

Daruvar.

INDIKATOR: Nov postava muzeja i galerija

iii. Eno-gastro ruta Repozicioniranje postojeće vinske ceste u eno-gastro

(vinsko-gastronomsku) rutu (cestu) te uvođenje novih

vinskih i gastronomskih punktova.

INDIKATOR: komercijalno funkcionalna vinska

cesta

iv. Kulturološka

ruta

Uređenje i povezivanje raznovrsnih kulturnih atrakcija

polazeći od najmanje deset (10) postojećih atrakcija

koje su uglavnom obnovljene.

INDIKATOR: komercijalizirana kulturološka ruta

v. Urbana estetika Uređenje objekata, cesta, pločnika, šetnice, rasvjete i

hortikulture te zbrinjavanje otpada u strogom i širem

središtu Daruvara.

INDIKATOR: uređeni dijelovi grada i naselja

Razvojni

prioritet 6. Osmišljavanje modela destinacijskog razvoja i menadžmenta

Mjere i

aktivnosti:

i. Destinacijski razvoj Osmišljavanje modela za dugoročni destinacijski

razvoj u suradnji s glavnim dionicima javnog sektora

(jedinice područne uprave) radi definiranja optimalnog

modela za trajno (višegodišnje) provođenje svih

strateških i operativnih aktivnosti razvoja turističkih

proizvoda i projekata koje su u funkciji stvaranja

uređenog i poticajnog sustava za postojeće i buduće

ulagače u turizmu (nosioci destinacijskog razvoja su u

pravilu jedinice područne uprave ili specijalizirane

razvojne agencije / tvrtke u njihovom vlasništvu).

INDIKATOR: prepoznata destinacija na turističkim

kartama

ii. Destinacijski

menadžment

Osmišljavanje modela za dugoročni destinacijski

menadžment u suradnji s glavnim dionicima javnog i

privatnog sektora (jedinice područne uprave i poslovni

turistički subjekti) radi definiranja optimalnog modela

za trajno (višegodišnje) provođenje svih aktivnosti

upravljanja destinacijskim lancem vrijednosti, odnosno

svih usluga koje za sve turističke proizvode područja

nude institucionalni i poslovni subjekti, a u funkciji

osiguranja konzistentnosti i kvalitete turističkih

doživljaja za sve goste područja (nosioci

destinacijskog menadžmenta su u pravilu

specijalizirane organizacije / tvrtke u vlasništvu

jedinica područne uprave i poslovnih turističkih

subjekata koji djeluju na području).

INDIKATOR: Definiran menadžment za upravljanje

destinacjom.

56

Dugoročni cilj 4.

Razvoj komunalne i društvene infrastrukture – kao jedan od preduvjeta gospodarskog razvoja i

ostanka stanovništva na ovom području potrebno je investiranje i razvoj u komunalnu

infrastrukturu (vodoopskrba, sustavi odvodnje i prečišćavanje otpadnih voda, plinofikacija,

zbrinjavanje otpada te sanacija nerazvrstanih cesta te gradskih i općinskih) i društvene

infrastrukture (dječji vrtići i sl u nadležnosti lokalnih samouprava). Osnovna prednost ovog

dugoročnog cilja je mogućnost financiranja iz strukturnih fondova EU jer se radi o kapitalnim

investicijama.

Razvojni

prioritet 1.

Izgradnja i/ili rekonstrukcija komunalne infrastrukture

Mjere i

aktivnosti:

i. Nerazvrstanih cesta te

gradskih i općinskih ulica

Izgradnja sanacija nerazvrstanih lokalnih

cesta i gradskih ulica koje su u nadležnosti

lokalnih samouprava.

INDIKATOR: Broj kilometara novo

uređenih cesta

ii. Sustava vodoopskrbe Izgraditi/rekonstukcija vodoopskrbu u svaku

lokalnu samoupravu kao preduvjet razvoja

poduzetništva kroz primarnu poljoprivrednu

proizvodnju i OPG

INDIKATOR: Broj kilometara novo

izgrađenog/rekonstruiranog vodovoda

iii. Sustava odvodnje i

pročišćavanje otpadnih

voda

Izgraditi sustav odvodnje i prečišćavanje

otpadnih voda koko bi osigurali ostanak na

ruralnom području i osigurali standard EU

zajednice.

INDIKATOR: Broj kilometara izgrađenog

sustav odvodnje i broj sustava za

pročišćavanje

iv. Sustava plinofikacije Izgradnja i rekonstrukcija plinoopskrbe u

svim lokalnim samoupravama, a posebno

rekonstrukcija mreže u Gradu.

INDIKATOR: Broj kilometara izgrađenog ili

rekonstruiranog plinovoda

v. Sanacija odlagališta otpada Sanacija odlagališta otpada i sprečavanje

nastajanja divljih deponija.

INDIKATOR: Broj saniranih deponija

vi. Izgradnja nogostupa i

šetnica

Izgradnja nogostupa i šetnica je u skladu sa

dugoročnim ciljem razvoja turizma na koji se

naslanja urbana estetika, razvojni prioritet 5,

mjera i aktivnost 5.

INDIKATOR: Broj naselja kroz koje je

izgrađen nogostup.

vii. Modernizacija javne

rasvjete

Zamjena postojeće javne rasvjete štednom

rasvjetom sa ciljem energetske učinkovitosti.

INDIKATOR: Broj naselja koja imaju

štedljivu rasvjetu

57

Razvojni

prioritet 2.

Izgradnja i/ili rekonstrukcija društvene infrastrukture

Mjere i

aktivnosti:

i. Dječjih vrtića Izgradnja i uređenje dječjih vrtića kao

stvaranje uvjeta za ostanak mladih obitelji za

život u ruralnim područjima, a pogotovo

općinama

INDIKATOR: Broj izgrađenih ili

rekonstruiranih dječjih vrtića

ii. Vatrogasni i kulturni

domovi

Uređenje vatrogasnih i društvenih domova

kao mjesta okupljanja stanovništva i

kulturnog djelovanja.

INDIKATOR: Broj uređenih vatrogasnih i

kulturnih domova

iii. Mrtvačnica Izgradnja mrtvačnica za mjesna groblja kako

bi se osigurala sigurnost mještana.

INDIKATOR: Broj izgrađenih mrtvačnica

58

9. Povezivanje sa proračunom

Povezivanje s proračunom za Grada Daruvara (u tisućama kunama)

Veza sa

strateškim

ciljem

Mjera i

aktivnost

Financiranje iz gradskog proračuna Ostali izvori financiranja

1. g. 2. g. 3. g. Ukup. EU Županija RH

1.1.

i. 0 0 0 0 0

ii. 0 10 0 10 0

iii. 0 5 0 5 0 50

iv. 0 30 2.500

1.2.

1.3.

i. 5 5 5 15 0

ii. 35 0 0 35 1.500

iii. 5 20 30 55 0

iv. 0 5 5 10 0

i. 5 5 5 15 0

ii. 0 15 0 15 0

iii. 0 10 10 20 0

1.4.

i. 5 5 5 15 0

ii. 0 5 10 15 0

iii. 0 5 10 15 0

iv. 0 20 5 25 800

v. 5 5 5 15 0

1.5.

i. 0 50 50 100 0

ii. 5 10 15 30 0

iii. 0 10 10 20 0

iv. 0 0 0 0 0

v. 0 0 0 0 0

vi. 0 0 0 0 0

vii. 0 0 0 0 0

viii. 0 0 0 0 0

ix. 0 0 0 0 0

x 0 0 0 0 0

2.1.

i. 5 5 5 15 0

ii. 0 0 0 0 0

iii. 0 0 0 0 0

iv. 0 10 15 25 0

v. 0 15 20 35 0

vi. 0 0 0 0 0

vii. 0 10 20 30 0

2.2.

i. 0 5 5 15 0

ii. 0 0 0 0 0

iii. 0 5 10 15 0

iv. 0 10 20 30 0

v. 0 10 20 30 0

2.3.

i. 5 5 5 15 0

ii. 0 10 10 20 0

iii. 0 30 30 60 0

iv. 0 20 20 40 0

UKUPNO 75 305 345 730 4.800 50

59

Povezivanje s proračunom za Grada Daruvara (u tisućama kunama)

Veza sa

strateškim

ciljem

Mjera i

aktivnost

Financiranje iz gradskog proračuna Ostali izvori financiranja


3.1.

i. 15 0 0 15 0

ii. 7,5 0 0 7,5 0

iii. 7,5 0 0 7,5 0

iv. 7,5 0 0 7,5 0

v. 7,5 0 0 7,5 0

3.2.

i. 0 0 0 0 0

ii. 0 0 0 0 0

iii. 0 0 0 0 0

iv. 0 0 0 0 0

v. 0 0 0 0 0

vi. 7,5 0 0 7,5 0

3.3. i. 30 0 0 30 0

ii. 0 0 0 0 0

3.4. i. 15 0 0 15 0

ii. 15 0 0 15 0

3.5.

i. 0 0 0 0 0

ii. 0 7,5 0 7,5 0

iii. 7,5 0 0 7,5 0

iv. 0 0 7,5 7,5 0

v. 0 0 7,5 7,5 0

3.6. i. 7,5 0 0 7,5 0

ii. 7,5 0 0 7,5 0

4.1.

i. 584 700 800 2.084 0

ii. 350 400 500 1.250 0

iii. 123 180 250 553 0

iv. 385 500 800 1.585 0

v. 35 50 50 135 0

vi. 289 300 500 1.089 0

4.2. i. 0 0 0 0 0

ii. 0 0 0 0 0

iii. 0 0 0 0 0

UKUPNO 75 305 345 730 4.800 50

UKUPNO 1.901 2.137,5 2.915 6.853,5 0

SVEUKUPNO 1.976 2.442,5 3.260 7.583,5 4.800 50

60

Povezivanje s proračunom za Općina Dežanovac (u tisućama kuna)

Veza sa

strateškim

ciljem

Mjera i

aktivnost

Financiranje iz općinskog proračuna Ostali izvori financiranja


4.1. i. 80 0 0 80 0 0 2.277

iii . 0 0 0 0 6.998 0 0

4.2.

i. 100 200 262 562 0 0 2.247

ii. 19 52 0 71 0 71 426

iii. 63 25 75 163 0 38 0

UKUPNO 262 277 337 876 6.998 109 4.950

Povezivanje s proračunom za Općinu Đulovac (u tisućama kuna)

Veza sa

strateškim

ciljem

mjera i

aktivnost


1.g. 2.g. 3.g. Ukupno EU Županija RH

1.2.

i. 2 2 2 6 0 0 0

ii. 10 0 0 10 0 10 0

iii. 2 2 2 6 0 2 0

1.3. i 1 1 1 3 0 2 10

ii. 1 1 1 3 0 2 10

1.4. i. 10 10 10 30 0 10 0

vi. 0 10 10 0 10 0

2.1.

i. 5 0 0 5 0 0 0

ii. 2 0 0 2 0 0 0

vii. 20 30 50 100 0 20 0

2.2. v. 5 5 5 15 0 0 0

2.3. iv. 15 15 15 45 0 0 0

3.1. v. 5 5 5 15 0 0 0

3.5. vi. 5 5 5 15 0 0 0

4.1.

i. 400 290 500 1190 700 0 0

ii. 70 100 150 320 0 0 2.500

iii. 0 300 480 780 3.000 0 3.000

4.2. ii. 170 120 120 410 0 0 0

iii. 50 0 0 50 0 0 0

UKUPNO 773 896 1.346 3.015 3.700 56 5.520

61

Povezivanje s proračunom za Općina Končanica (u tisućama kuna)

Veza sa

strateškim

ciljem

Mjera i

aktivnost



4.1.

i. 0 0 0 0 0

ii. 106 0 0 106 0

iii. 0 100 200 300 0

iv. 30 0 0 30 0

v. 10 20 10 40 0

vi. 200 200 100 500 0

vii. 600 0 0 600 700

4.2.

i. 0 5 5 10 0

ii. 20 20 20 60 0

iii. 30 30 30 90 0

UKUPNO 996 375 365 1736 700

Povezivanje s proračunom za Općina Sirač (u tisućama kuna)

Veza sa

strateškim

ciljem

Mjera i

aktivnost



3.1. iii. 165,3 0 0 165,3 11,2

3.5. ii. 44 0 0 44 70

4.1.

i. 266 374 400 1040 214 3096

ii. 200 0 0 200

iii. 480 0 0 480

4.2. ii. 270 0 0 0 1.200 70 0

iii. 126 141 0 267

UKUPNO 1.071,3 515 400 2196,3 1.200 284 3.177,2

62

10. Provedba strateškog plana gospodarskog razvoja

Svjesni smo potrebe izgradnje vlastitih kapaciteta koji će intenzivno raditi na

gospodarskom razvoju Grada i Općina, isto tako smo svijeni koja ograničenja pružaju gradski i

općinski proračuni u pogledu zapošljavanja novih visoko obrazovanih kadrova. Jedna od

alternativa je zapošljavanje kroz prijavu projekta te je sukladno tome i pokrenuto nekoliko

projekata prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i jedan u prekograničnoj suradnji s Tuzlom

u BiH. U tim kandidiranim projektima je planirana izgradnja vlastitih razvojnih kapaciteta kroz

formiranje tehnološkog inkubatora i izgradnju vlastitih ljudskih kapaciteta.

Sukladno ranije utvrđenim Pravilnikom o unutarnjem radu koji je definirano djelovanje

upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, prostorno uređenje i komunalne djelatnosti je

dosta široko područje djelovanja te predlažemo unutar tog upravnog odjela formirati odsjek za

razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetništva (u koji spadaju obrtnici i OPG-i) i razvoj projekata

za EU fondove te provedbu Strateškog plana.

Poželjno je da sve aktivnosti koje provodi grad automatski budu uključene i Općine

Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač zajedno čine partnersko vijeće za koje bi potpisali

sporazum. Formiranje razvojnog tim za implementaciju Strateškog plana gospodarskog razvoja i

ostalih strateških dokumenata te izgrade vlastite kapacitete za prijavu i korištenje strukturnih

fondova EU. Razvojni tim će biti temelj ostvarenja postavljenih ciljeva u strateškome planu, a

sve u svrhu ostvarivanja razvojne vizije.

Grad i Općine bi trebale imali minimalno dvije osobe koje bi se bavile gospodarskim

razvojem te vanjskim izvorima financiranja, kao što su ministarstva, fondovi i strukturni fondovi

EU. Osnovna zadaća bi bila priprema projekata proizašlih iz dugoročnih ciljeva Strateškoga

plana gospodarskoga razvoja i ostalih razvojnih dokumenata lokalnih samouprava Daruvara,

Dežanovca, Đulovca, Končanice i Sirača.

Opis radnih mjesta za razvoj gospodarstva i provedbu strateških razvojnih dokumenata su:

1. Voditelj razvojnog odjela

2. Asistent voditelja razvojnog odjela

Zadaci Voditelja razvojnog odjela su:

Provoditi i ostvarivati dugoročne ciljeve gospodarskog razvoja sukladno strateškim

dokumentima

Priprema projekte za EU fondove za lokalne samouprave

Priprema investicijske projekte i poslovne planove za različite izvore financiranja za

lokalne samouprave

Pomaže Asistentu u njegovim aktivnostima

Kontaktira s poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ima i s njihovim udruženjima

Kontaktira s lokalnim samoupravama

Zadaci Asistenta voditelja razvojnog odjela su:

Pomaže Voditelju u izvršavanju svih navedenih aktivnosti

63

Upravlja bazom kontakt podataka svih poduzetnika, obrtnika i OPG-a na području

lokalnih samouprava.

Informira putem e-maila i Web stranica lokalne samouprave i poduzetnike o

atraktivnim informacijama o izvorima financiranja, edukacijama i natječajima za

razvojne projekte.

Organizira edukacije za poduzetnike i djelatnike lokalnih samouprava

Pomaže Voditelju u njegovim aktivnostima

Kontaktira s poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ima i s njihovim udruženjima

Kontaktira s lokalnim samoupravama

Radi održivosti cjelokupne razvojne dokumentacije i kako bi sustav provođenja, praćenja,

ali i daljnjeg ažuriranja Strateškoga plana gospodarskog razvoja imao svoju stvarnu ulogu.

64

11. Zaključak

S obzirom da Strateški plan gospodarskoga razvoja pripada dinamičkoj makro-strategiji,

potrebno je redovito ažurirati Strateški plan kako bi se što kvalitetnije odgovorilo na zatečeno

stanje u okruženju. Ažuriranje može znatnije utjecati na ostvarenje i neostvarenje ciljeva

zacrtanih u strateškome planu te utjecati pozitivno ili negativno na ostvarenje vizije razvitka.

Razvoj bilo kojeg područja, jedne ili više jedinica lokalne samouprave (mikroregije ili subregije)

ovisi o tri (3) osnovna čimbenika: postojećim mogućnostima, postojećim ograničenjima te

razvojnim mjerama i djelatnostima. Sve mjere se moraju raditi i provoditi usklađeno, osigurati

međusobnu povezanost, sinergiju ciljeva i mjera svih grana, kao i različitih upravnih razina. Ta

povezanost se na kraju izražava u cjelovitom razvojnom projektu određenog područja.

Osnovni ciljevi upravljanja razvojem su: trajno održivi razvoj, društveno zadovoljavajuća

naseljenost, ujednačeni uvjeti gospodarskih ulaganja u svim dijelovima države, ujednačeni uvjeti

života stanovništva u svim dijelovima države, ujednačena opskrbljenost stanovništva i

gospodarstva u svim dijelovima države, dovoljna raznovrsnost strukture gospodarstva i

kućanstava te potpuna dostupnost svim prednostima i mogućnostima svih državnih područja.

Ažuriranjem Strateškog plana želimo prije svega, uspostaviti čim viši stupanj motiviranosti za

ostvarivanje razvojnih djelatnosti, odrediti razvojne ciljeve područja, kao plodove konsenzusa

većine stanovništva te oblikovati Stručni (Razvojni) tim u lokalnoj zajednici, koji će uz pomoć

Radne skupine moći provesti i pratiti pojedinačne razvojne projekte i djelatnosti.

Razvojni projekti su iznimno značajni za svaku jedinicu lokalne samouprave jer mu je krajnji cilj

formiranje visokoprofitnih proizvoda i uslužnih modela na pojedinim područjima. On to

omogućuje osmišljavanjem djelatnosti koje se upravo na zadanom području mogu odvijati

najuspješnije, ostvarujući gospodarskim subjektima uključenim u te djelatnosti uspješnu tržišnu

utakmicu. Krajnji rezultat tvorbe i provedbe razvojnih projekata je općenito ukupan bolji, trajno

održivi život stanovništva određenog područja.

Najvažnije je napomenuti da je nositelj svake aktivnosti čovjek. Bez ljudi sa visokom

motivacijom i potrebnim znanjem, jako teško je pokrenuti bilo kakve promjene. Jedan od ciljeva

Strateškoga plana je identificirati te ljude u zajednici kako bi ostvarenje postavljene vizije bilo

što realnije definirano.

„Materijalni napredak i procvat jednog kraja ne ovisi o prirodnim dobrima, već u prvom

redu od volje i energije ljudi toga kraja“.

Barun Zdenko Turković

65

12. Izvori

Europska komisija: EUROPA 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i

uključiv rast, 2010.

www.vlada.hr: Program Vlade RH. 2011.-2015.

Bjelovarsko bilogorska županija i Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko

bilogorske županije d.o.o.: Razvojna strategija BBŽ 2011.-2013.

Grada Daruvar: Lokalna strategija razvoja Bilogora – Papuk

The urban institute i Savez Udruge gradova i Udruge općina RH: Priručnik za

gospodarski razvoj u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2004.

Priručnik za praćenje i ažuriranje strateškog plana gospodarskog razvoja u u

jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2005.

Ekonomski institut Zagreb, Vodič za izradu strateških razvojnih programa na lokalnoj

razini, 2004.

Swiss Agency for development and Cooperation SDC, UNDP BIH, Metodologija za

integrirano planiranje lokalnog razvoja, 2011.

Marcon prezentacija: Turističko pozicioniranje i plan proizvoda i projekata za

područje Daruvar – Papuk, 2011.

Udruženje obrtnika Daruvar

Hrvatski zavod za zapošljavanje,

FINA

Udruženje obrtnika Daruvar

strateški plan gospodarskog razvoja grada daruvara i ... · 3 naziv projekta: ažuriranje...

Documents