strategija razvoja općine petrovsko 2014. – 2020. godina · 1 uvodna rijeČ naČelnika...

Strategija razvoja Općine Petrovsko 2014. – 2020. godina

SADRŽAJ POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................................................... 4

POPIS TABELA ....................................................................................................................................................... 5

1 UVODNA RIJEČ NAČELNIKA ........................................................................................................................ 1

2 SAŽETAK ....................................................................................................................................................... 2

3. GEOGRAFSKO KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI ......................................... 8

3.1. Geografske i klimatske karakteristike Općine Petrovsko ....................................................................... 8

3.2. Komunikacijska povezanost ................................................................................................................... 9

3.3. Prirodni resursi i kulturna dobra ............................................................................................................. 9

4. POVIJEST OPĆINE PETROVSKO .............................................................................................................. 10

5. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA ..................................................................................... 11

6. TRŽIŠTE RADA ............................................................................................................................................ 15

6.1. Nezaposlenost ..................................................................................................................................... 15

6.2. Zaposlenost ......................................................................................................................................... 19

6.3. Korisnici mirovina ................................................................................................................................. 21

7. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA .............................................................................................................. 22

7.1. Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje ......................................................................................... 22

7.2. Srednjoškolsko i visoko obrazovanje ................................................................................................... 23

7.3. Zdravstvo ............................................................................................................................................. 24

7.4. Kultura .................................................................................................................................................. 25

7.5. Sport .................................................................................................................................................... 26

7.6. Organizacije civilnog društva ............................................................................................................... 26

7.7. Marginalizirane skupine i socijalna politika .......................................................................................... 27

8. KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA ...................................................................................... 28

8.1. Prometna infrastruktura........................................................................................................................ 28

8.2. Telekomunikacije ................................................................................................................................. 29

8.3. Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja ....................................................................................... 29

8.4. Gospodarenje otpadom........................................................................................................................ 31

9. LOKALNO GOSPODARSTVO ..................................................................................................................... 32

9.1. Poduzetništvo i obrti ............................................................................................................................. 32

9.2. Turizam ................................................................................................................................................ 34

9.3. Poljoprivreda ........................................................................................................................................ 35

10. STANJE OKOLIŠA ................................................................................................................................... 37

11. DRUGA PODRUČJA RELEVANTNA ZA RAZVOJ .................................................................................. 38

11.1. Međuregionalna i međunarodna suradnja ............................................................................................ 40

12. ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE ............................................................................... 41

12.1. Institucionalni okvir ............................................................................................................................... 43

SWOT ANALIZA .................................................................................................................................................... 43

CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA ......................................................................................................................... 48

USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJA S EUROPSKIM, NACIONALNIM I REGIONALNIM STARTEŠKIM DOKUMENTIMA .................................................................................................................................................... 59

INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA STRATEGIJOM ............................................................................... 65

Prilog I – Partnersko vijeće za izradu Strategije razvoja Općine Petrovsko ......................................................... 78

Prilog II – Akcijski plan ........................................................................................................................................... 79

Prilog III – Prijedlog obrasca za prikupljanje projekata .......................................................................................... 80

PRILOG IV - Minimalni sadržaj Baze projekta ...................................................................................................... 84

PRILOG V – FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ O PROVEDBI ......................................................................................... 85

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 Kretanje broja stanovnika na području Općine Petrovsko; 1953. - 2011. ............................................ 11

Grafikon 2 Kretanje broja stanovnika po naseljima u sastavu Općine Petrovsko .................................................. 12

Grafikon 3 Prirodni prirast na području Općine Petrovsko; 2000. - 2013. .............................................................. 12

Grafikon 4 Dobno-spolna piramida Općine Petrovsko ........................................................................................... 13

Grafikon 5 Broj nezaposlenih osoba na području Općine Petrovsko; 2010. - 2013. .............................................. 15

Grafikon 6 Broj nezaposlenih osoba na području Općine Petrovsko i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. - 2013. ......................................................................................................................................................... 16

Grafikon 7 Kretanje stope nezaposlenosti na području Općine Petrovsko i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. - 2013. ......................................................................................................................................................... 16

Grafikon 8 Nezaposleni na području Općine Petrovsko s obzirom na dob i spol; 2012. godina ............................ 17

Grafikon 9 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba s područja Općine Petrovsko; 2012. godina ...................... 18

Grafikon 10 Broj nezaposlenih s područja Općine Petrovsko s obzirom na trajanje nezaposlenosti; 2012. godina .............................................................................................................................................................................. 19

Grafikon 11 Struktura zaposlenih na području Općine Petrovsko ......................................................................... 20

Grafikon 12 Kretanje broja zaposlenih na području Općine Petrovsko i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. - 2013. ......................................................................................................................................................... 20

Grafikon 13 Broj učenika s područja Općine Petrovsko prema upisanoj srednjoj školi, 2001.-2011. .................... 23

Grafikon 14 Broj obrtnika po djelatnostima na području za koje je nadležno Udruženje obrtnika Krapina; 2010. - 2013. ..................................................................................................................................................................... 32

Grafikon 15 Broj obrtnika u udruženjima obrtnika Krapinsko - zagorske županije, 2013. godina .......................... 33

Grafikon 16 Namjena poljoprivrednog zemljišta na području Općine Petrovsko, 2003.godina .............................. 35

Grafikon 17 Prikaz prihoda, rashoda i proračunskog suficita/deficita u proračunu Općine Petrovsko, 2009.-2013. .............................................................................................................................................................................. 41

Grafikon 18 Struktura proračunskih prihoda Općine Petrovsko, 2009.-2013. ........................................................ 42

Grafikon 19 Prikaz strukture proračunskih rashoda Općine Petrovsko, 2011. - 2013. .......................................... 42

POPIS TABELA

Tabela 1 Kulturna dobra na području Općine Petrovsko ......................................................................................... 9

Tabela 2 Obrazovna struktura stanovništva Općine Petrovsko ............................................................................. 14

Tabela 3 Korisnici mirovina, prosječni radni staž i prosječni iznos mirovina na području Općine Petrovsko; 2010. - 2013. ..................................................................................................................................................................... 21

Tabela 4 Prikaz ukupnih izdataka Općine Petrovsko za predškolski odgoj i njihova struktura od 2009. do 2013. godine .................................................................................................................................................................... 22

Tabela 5 Prikaz studenata s područja Općine Petrovsko ...................................................................................... 24

Tabela 6 Izdaci iz proračuna Općine Petrovsko namijenjeni razvoju kulture; 2009. - 2013. .................................. 26

Tabela 7 Izdaci iz proračuna Općine Petrovsko namijenjeni razvoju sporta; 2009. – 2013. .................................. 26

Tabela 8 Izdaci iz proračuna Općine Petrovsko namijenjeni razvoju udruga civilnog društva; 2009. - 2013. ........ 27

Tabela 9 Izdaci iz proračuna Općine Petrovsko namijenjeni socijalnoj skrbi; 2009. – 2013. ................................. 27

Tabela 10 Državne ceste na području Općine Petrovsko ...................................................................................... 28

Tabela 11 Županijske ceste na području Općine Petrovsko .................................................................................. 28

Tabela 12 Lokalne ceste na području Općine Petrovsko ...................................................................................... 28

Tabela 13 Nerazvrstane ceste na području Općine Petrovsko .............................................................................. 28

Tabela 14 Izdaci iz proračuna Općine Petrovsko namijenjeni prometnoj infrastrukturi.......................................... 29

Tabela 15 Izdaci iz proračuna Općine Petrovsko namijenjeni razvoju komunalne infrastrukture; 2009. – 2013. .. 30

Tabela 16 Prikaz poslovanja poduzetnika s područja Općine Petrovsko .............................................................. 34

Tabela 17 Projektni prijedlozi s područja Općine Petrovsko; 2011. – 2014. .......................................................... 40

1

1 UVODNA RIJEČ NAČELNIKA

Strategija razvoja Općine Petrovsko je dokument na kojem će se temeljiti donošenje odluka tijela lokalne samouprave vezane za strateške ciljeve i koji će usmjeravati razvoj Općine. Strategija bi trebala učinkovito naglasiti mogućnost korištenja svih prednosti i anuliranja mana, s ciljem što svrsishodnijeg i učinkovitog razvoja Općine Petrovsko. Ulazak Hrvatske u Evropsku Uniju donosi velike mogućnosti, ali i zahtjeva dobro strateško planiranje i maksimalnu iskoristivost svih resursa. Posebno naglašavajući naše prednosti, prvenstveno ljepotu krajolika, blizinu većih naselja, pa i samog Zagreba, sinergijom svih čimbenika možemo se nadati stvaranju povoljnijih uvjeta za život i privređivanje, naročito kroz mala poljoprivredna gospodarstva. Zahvaljujemo svima koji su dali svoj doprinos i izradi Strategije, vjerujemo da ćemo je zajednički pretvoriti u konkretne i uspješne projekte, na dobrobit naše društvene zajednice.

Načelnik Općine Petrovsko

Ivan Šanjug

2

2 SAŽETAK

Postojeći zakonski okvir (Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakon o proračunu) jedinicama lokalne samouprave jamči važnu ulogu u upravljanju, organizaciji i izravnom pružanju javnih usluga građanima. Gradovi i Općine u upravnom sustavu zauzimaju ključnu ulogu u unaprjeđenju života ljudi te uspostavi prosperitetnih zajednica. Premda se organizacija lokalne samouprave značajno razlikuje od organizacije trgovačkog društva, ona mora biti jednako učinkovita kako bi postigla svoje ciljeve. Okolina u kojoj djeluju dionici lokalnog razvoja zahtijeva od njih fleksibilnost i spremnost na promjene kako bi što učinkovitije upravljali sredstvima u korist svojih građana. S obzirom na raspoloživa sredstva u EU i drugim fondovima, koja će biti moguće „povući“ isključivo temeljem kvalitetnih strateških planova i projekata, apsolutna je nužnost podizati kapacitete lokalne zajednice za proaktivno i poduzetničko djelovanje. Stoga je važno kreiranje relevantne strategije razvoja lokalnog područja koja će doprinijeti osnaživanju i modernizaciji Općine Petrovsko. Potreba za izradom Strategije proizašla je iz osnovnih premisa učinkovitog planiranja lokalnog proračuna. Temeljem Zakona o proračunu iz 2009. godine (NN 87/08) gradovi i općine obvezni su prilikom izrade proračuna, osim općeg i posebnog dijela, izraditi i plan razvojnih programa. Ovaj plan razvojnih programa predstavlja planirane investicijske rashode za naredne tri godine. Ujedno, ovi planovi predstavljali su samo jedan dio proračuna, odnosno jedan isječak financijskog plana. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. godine (NN 136/12) mijenja se i sadržaj i srž planova razvojnih programa. Naime, jedinice lokalne samouprave obvezne su izrađivati planove prema novoj metodologiji i to na način da on sadrži ciljeve i prioritete razvoja lokalne samouprave, a ti ciljevi povezani su s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Tako ova Strategija predstavlja osnovni strateško planski dokument koji pretpostavlja povezivanje svih strateških aktivnosti s proračunskim planiranjem. Osim kao poveznica sa proračunskim planiranjem, Strategija je važna i u kontekstu pripreme Grada i svih dionika za korištenje sredstava iz fondova Europske unije. Naime, programi i projekti koji će se financirati putem fondova moraju imati jasnu vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima na lokalnoj razini, a poštujući vertikalnu usklađenost s ciljevima razvoja, mora postojati i jasno uporište u regionalnim i nacionalnim ciljevima razvoja. Proces izrade Strategije Općine Petrovsko započeo je krajem rujna 2014. godine te se temeljio na osnovnim načelima strateškog planiranja: • Uključio je glavne dionike na lokalnoj razini;

• Temeljen je na realnoj procjeni resursa;

• Počiva na definiranoj viziji i misiji razvoja;

• Kreirao je ciljeve razvoja poštujući SMART princip – ciljevi su specifični, mjerljivi, dosežni, realni i vremenski

ograničeni;

3

• Uspostavio je održiv sustav procjene učinkovitosti provedenih mjera i prioriteta unutar pojedinih ciljeva razvoja

što omogućuje kontinuirano praćenje i izvještavanje o postignutim rezultatima temeljem objektivno postavljenih indikatora. Strategija se izrađuje za razdoblje 2014. – 2020. godine. To razdoblje predstavlja programsko (proračunsko) razdoblje na razini Europske unije te je, poštujući pristup odozdo prema gore, usklađeno s razdobljem / periodom unutar kojeg se planiraju i razvojni planovi nižih razina – nacionalni, regionalni i lokalni. U procesu strateškog planiranja u Općini Petrovsko sudjelovali su članovi Lokalnog partnerskog vijeća (popis članova dan je u PRILOGU 1) s kojima su održane 3 radionice, provedene ankete vezane za SWOT analizu, identifikaciju snaga i slabosti, ispitivano je mišljenje o glavnim razvojnim pravcima te je osmišljena vizija razvoja. U procesu je sudjelovala i šira javnost popunjavanjem upitnika o slabostima i snagama područja Općine Petrovsko. Prikupljeni komentari i sugestije Lokalnog partnerskog vijeća te lokalne zajednice ugrađeni su u Strategiju razvoja Općine Petrovsko. Metodologija korištena u izradi Strategije preuzeta je od strane Europske unije te počiva na CLLD pristupu – smjernicama za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice namijenjene lokalnim sudionicima. Ovaj pristup omogućava da se posebna pitanja područja ili problemi specifični za lokalnu zajednicu rješavaju u lokalnom kontekstu i da se mobiliziraju sve relevantne politike i resursi. CLLD pristup potiče redefiniranje postojećeg sustava u kojem je prisutan konvencionalan pristup lokalnom razvoju – odozgo prema dolje i pretpostavlja da planiranje lokalnog razvoja započinje s vizijom gdje lokalna zajednica želi biti u budućnosti. Na taj je način definirana i vizija razvoja Općine Petrovsko, a to je:

4

VIZIJA Na bregima zelenim,

med sadjem i cvetjem

MISIJA

Općina Petrovsko mjesto je očuvanog okoliša i bogate kulturno-povijesne baštine.

Općina Petrovsko će graditi svoj razvoj i napredak na principima održivog razvoja i partnerskog pristupa te na očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva u cilju osiguranja kvalitetnog mjesta za život svim svojim stanovnicima.

Općina pruža priliku inovativnosti novim znanjima i mladima.

5

Definirani ciljevi razvoja proizlaze iz predložene vizije i predstavljaju operacionalizaciju misije. U procesu strateškog planiranja razvoja u obzir su uzeti ciljevi razvoja na višim razinama (regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini) te su jasno identificirane poveznice između sektora i sudionika na način koji ima multiplicirajući efekt na lokalni razvoj i središnje programe. Strategija predstavlja alat za poboljšanje nacionalnih i regionalnih programa razvoja – urbanih i ruralnih te djeluje kao integrirano teritorijalno ulaganje. Kako bi Strategija mobilizirala sve raspoložive resurse potrebne za dostizanje zadanih ciljeva, ona predlaže suradnju između:

→ Lokalne, regionalne i nacionalne uprave;

→ Javnih i privatnih organizacija i organizacija civilnog društva;

→ Lokalnih institucija i institucija na višim razinama;

→ Područja koja predstavljaju problem i područja koja nude prilike.

6

Definirani ciljevi razvoja su:

CILJ 1 – EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA, OBRTNIŠTVO I RURALNI TURIZAM U FUNKCIJI GOSPODARSKOG RAZVITKA

Prioritet 1.1. Poduzetništvo i obrtništvo u cilju stvaranja radnih mjesta

Prioritet 1.2. Poboljšanje komercijalnih vrijednosti prirodnih resursa u cilju razvoja turizma

Prioritet 1.3. Održiv ruralni razvoj i zaštita ekosustava

CILJ 2 – RAZVOJ ZAJEDNICE TEMELJEN SINERGIJOM ZNANJA, VJEŠTINA I KULTURNIH VRIJEDNOSTI

Prioritet 2.1. Dostupnost obrazovanja i osposobljavanja

Prioritet 2.2. Promicanje zdravih stilova života, usvajanje zdravih životnih navika i socijalna sigurnost

Prioritet 2.3. Poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva

Prioritet 2.4. Jačanje djelotvornosti javne uprave i institucionalnih kapaciteta

CILJ 2 – FUNKCIONALNA I MODERNA PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I PLANIRANO KORIŠTENJE PROSTORA

Prioritet 3.1. Upravljanje prostorom na dugoročno održiv način

Prioritet 3.1. Modernizacija i rekonstrukcija prometne mreže

Prioritet 3.1. Izgrađenost i dostupnost komunalne infrastrukture

7

Struktura Strategije razvoja Općine Petrovsko poštuje metodologiju izrade strategija temeljem CLLD pristupa koji se primjenjuje u planiranju lokalnog razvoja na europskoj razini – Community - Led Local Development. Osnovni dijelovi strategije su:

1. Osnovna analiza koja na sažet i objektivan način prikazuje trenutni razvojni položaj Općine Petrovsko te identificira razvojne potrebe i prilike;

2. SWOT analiza koja prikazuje razvojne snage, slabosti, prilike i prijetnje; 3. Vizija i misija razvoja; 4. Strateški razvojni ciljevi i prioriteti s definiranim aktivnostima; 5. Usklađenost s relevantnim regionalnim, nacionalnim i europskim strateškim dokumentima koji definiraju

prioritete razvoja; 6. Institucionalni okvir koji definira organizacijski sustav provedbe na dvije razine – razine lokalne

samouprave i razine lokalnih dionika razvoja; 7. Dodaci: a. Model za praćenje i izvješćivanje o provedenim aktivnostima javne uprave, civilnog i privatnog sektora; b. Financijski okvir koji prikazuje potrebna (udružena) financijska sredstva za provedbu Strategije i

predviđenih aktivnosti; c. Komunikacijska strategija koja služi kao okvir za uključivanje lokalne zajednice u provedbu Strategije.

8

3. GEOGRAFSKO KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI

3.1. Geografske i klimatske karakteristike Općine Petrovsko

Općina Petrovsko je jedinica lokalne samouprave osnovana i prostorno utemeljena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Općina Petrovsko pripadala je bivšoj Općini Krapina, obuhvaćajući njezin zapadni dio. Danas je Općina Petrovsko smještena između gradova Krapine na istoku i Pregrade na zapadu. Na sjeveru graniči s Općinom Đurmanec, a na jugu s Općinom Krapinske Toplice. Svojom površinom (18,842 km) predstavlja jednu od manjih općina na području Županije (1,54% površine Županije ) te u svom sastavu obuhvaća 12 naselja: Benkovac Petrovski, Brezovica Petrovska, Gredenec, Mala Pačetina, Petrovsko, Podgaj Petrovski, Preseka Petrovska, Rovno, Slatina Svedruška, Stara Ves Petrovska, Svedruža i Štuparje. Područje Općine Petrovsko može se podijeliti na tri reljefne cjeline:

• naplavne ravnice;

• pobrđa (brežuljkasti predjeli);

• gorski masivi. Doline između potoka Svedružica i Glogovca (Kovačev potok) te dolina uz potok Pačetina odlikuju se slikovitošću i prepoznatljivim raslinjem zbog slabog otjecanja i dugog zadržavanja padalinskih voda. Brežuljkasti krajevi su najvećim dijelom pokriveni šumama, gajevima, livadama i oranicama, a s južne strane vinogradima. Sjeverni dio Općine na području Brezovice pripada gorskim krajevima. S obzirom na vegetacijski pokrov područje Općine Petrovsko može se podijeliti na tri osnovna područja:

• panonska varijanta šume bukve i jele - viši gorski pojas;

• panonska varijanta gorske šume bukve - niži gorski pojas;

• šuma hrasta kitnjaka i običnog graba – brdski i nizinski pojas. Viši gorski pojas obuhvaća najviše dijelove Strahinščice. Osim bukve i jela, prisutni su gorski javor, brijest te manja područja lipe i tise. U nižem pojasu prevladavaju šume bukve, a još je zastupljen i gorski javor. Šume hrasta i graba, karakteristične za neutralna i slabo kisela tla, osnovna su obilježja brdskog pojasa. Na dolomitnim i vapnenačkim stijenama rastu šume hrasta medunca i crnog graba, dok na kiselim tlima prevladavaju hrast kitnjak i pitomi kesten. U nizinama manjih rijeka (Krapinščica, Petrovčanka, Pačetina) povremeno plavljenje i podzemne vode uvjetuju hidrofilna obilježja vegetacije ravničarskog pojasa gdje su karakteristične šume hrasta lužnjaka i johe. Područje Općine Petrovsko, kao i gotovo cijela Krapinsko-zagorska županija, pripada slivu rijeka Krapine i Sutle. Aluvijalna ravan Krapine zauzima velike površine od kojih se najniži dio nalazi na visini od 120 metara. Općina Petrovsko nema vodonosnih područja. Najveća tekućica na području Općine je rječica Svedružica. Na području Općine Petrovsko, kao i cijele Krapinsko-zagorske županije, prevladava kontinentalno-humidni tip klime. Ovaj tip klime karakteriziraju umjereno topla i kišovita ljeta te hladne zime. Najniže temperature bilježe se

9

tijekom siječnja (prosječna temperatura iznosi -2,5oC) dok se najviše temperature bilježe tijekom srpnja (prosječna temperatura iznosi 18oC). S obzirom na količine padalina, evidentirano je kako su oborine u Općini Petrovsko najučestalije od svibnja do srpnja te tijekom rujna i listopada. S druge strane, najmanje oborina bilježi se tijekom veljače i ožujka. Godišnji prosjek padalina je u rasponu od 941 mm u ravničarskim područjima do 986 mm u višim predjelima. Najučestaliji su zapadni ( 45% tijekom godine) i istočni (29%) vjetrovi. Najjači vjetrovi bilježe se u periodu od kasne jeseni sve do početka proljeća. Mogućnost za pojavom magle prisutna je tijekom cijele godine. Tokom ljeta najčešće se javlja ujutro i navečer dok se tijekom zime može zadržati čitavi dan. Godišnje se prosječno javlja 66 vedrih dana uz srednje godišnje trajanje sunčanih razdoblja u iznosu od 1.800 do 1.900 sati.

3.2. Komunikacijska povezanost

Općina Petrovsko nalazi se između županijskog središta (Krapine) i jednog od važnijih gradskih središta u Krapinsko-zagorskoj županiji (Pregrade). Povoljan zemljopisni položaj pruža mogućnosti za razvoj, osobito imajući u vidu prometne veze koje Općina ostvaruje s Gradom Krapinom. Preko prometnica državnog i međunarodnog značaja koje prolaze Krapinom (auto-cesta i željeznička pruga), Općina Petrovsko ima dobru povezanost sa Zagrebom i srednjom Europom.

3.3. Prirodni resursi i kulturna dobra

Na području Općine Petrovsko malo je posebno zaštićenih dijelova prirode. U kategoriji zaštićenog krajolika uvršteni su gorski masiv Brezovice te dolina potoka Svedružica. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 30/94 i 72/94) zaštićeni krajolik je prirodni ili kultivirani predio veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajolik karakterističan za pojedino područje. U zaštićenom području mogu se vršiti samo one radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu takvog predjela. Brezovica se pruža sjeverno od naselja Petrovsko i obuhvaća sjeveroistočni rub Općine, na granici prema Krapini i Đurmancu. Biološki je to područje vrlo raznoliko s obzirom na zastupljenost termofilne flore, šumskih zajednica i specifičnu vegetaciju stijena. Pored prirodne baštine, na području Općine Petrovsko nalazi se i vrijedna kulturna baština. Popis kulturnih dobara koja se nalaze na području Općine Petrovsko i koja su evidentirana u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske dan je u Tabeli 1.

Tabela 1 Kulturna dobra na području Općine Petrovsko

Naziv kulturnog dobra Oznaka Vrsta Crkva sv. Benedikta Z - 2494 Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Crkva sv. Petra Z - 2495 Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Izvor: Ministarstvo kulture, Registar kulturnih dobara, 2015. godina

Župna crkva sv. Petra smještena je na rubu naselja te je izložena vizurama sa šireg područja. Spominje se u popisu župa iz 1334. godine. Crkva je jednobrodna gotička građevina barokizirana 1756. godine. Nedaleko od same Župne crkve smještena je kapela Svetog Benedikta sagrađena između 1749. i 1758. godine.

10

4. POVIJEST OPĆINE PETROVSKO

Općina Petrovsko spominje se još 1334. godine u najstarijem očuvanom popisu župnih crkava u Zagrebačkoj biskupiji kao Konoba. Razlog da se Petrovsko izvorno zvalo Konoba treba tražiti u poznatoj činjenici iz povijesti krapinskog kraja. Naime, plemići iz Krapine i Kostela na području današnjeg Petrovskog na svojim su posjedima imali vinograde, a uz njih i ladanjske kurije gdje se u podrumima čuvalo i dozrijevalo vino. Više takvih prostorija na Petrovskom brijegu bilo je poznato pa je samo naselje prigodno nazvano Konoba. U čast svetog Petra u samom centru Petrovskog izgrađena je župna crkva u stilu gotike. Od 1661. godine spominje se i župni dvor. Nedaleko od župne crkve, na brdu iznad mjesnog groblja, nalazi se kapela svetog Benedikta koja je izgrađena između 1749. i 1758. godine. Krajem 19. stoljeća osnovana je Općina Konoba sa sjedištem u Krapini. Dugo se vodila borba da Konoba postane samostalna općina sa sjedištem u Konobi, odnosno Petrovskom. Do odcjepljenja je došlo 1904. godine. Općinu Petrovsko je 28. studenog 1943. godine zadesio veliki požar. U požaru su spaljena 94 domaćinstva, a ujedno su izgorjeli i svi pisani dokumenti koji su bili u župnom dvoru. Zahvaljujući franjevcima i svećeniku Paškalu Cvekanu prikupljeni su i sažeti mnogi povijesni podaci. Općina Petrovsko je ponovno ustrojena 20. travnja 1993. g. u slobodnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj kao dio Krapinsko-zagorske županije.

11

5. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA

Na temelju podataka dobivenih iz Popisa stanovništva provedenog 2011. godine, u 12 naselja koja čine Općinu Petrovsko živjelo je ukupno 2.656 stanovnika što predstavlja smanjenje u odnosu na 2001. godinu budući je tada na području Općine živjelo 3.022 stanovnika. Smanjenje broja stanovnika također je uočljivo na županijskoj i državnoj razini. Detaljan prikaz kretanja broja stanovnika Općine Petrovsko od sredine 20. stoljeća do danas dan je na Grafikonu 1.

Grafikon 1 Kretanje broja stanovnika na području Općine Petrovsko; 1953. - 2011.

Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Gledajući kretanje broja stanovnika po naseljima na području Općine Petrovsko primjetno je smanjenje broja stanovnika u svim naseljima. U Općini je konstantno smanjenje broja stanovnika prisutno posljednjih šezdeset godina. Broj stanovnika se od 1953. do 2011. godine smanjio s 4.004 stanovnika na 2.656 stanovnika. Do najvećeg smanjenja broja stanovnika došlo je u naseljima Brezovica Petrovska (s 146 stanovnika u 2001. godini na 116 stanovnika u 2011. godini), Petrovsko (s 247 stanovnika u 2001. godini na 201 stanovnika u 2011. godini) i Svedruža (s 444 stanovnika u 2001. godini na 374 stanovnika u 2011. godini). Kretanje broja stanovnika po naseljima u sastavu Općine Petrovsko u razdoblju od 2001. do 2011. godine prikazano je na Grafikonu 2.

12

Grafikon 2 Kretanje broja stanovnika po naseljima u sastavu Općine Petrovsko


Smanjenje broja stanovnika može se pripisati starenju stanovništva i iseljavanju mlađe populacije u urbane sredine radi posla i boljih životnih uvjeta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku tijekom 2013. godine na području Općine Petrovsko rođeno je 28 djece, a umrlo je 49 osoba što predstavlja negativni prirodni prirast od -21. Općenito, u posljednjih deset godina vidljiv je negativni prirodni prirast u Općini Petrovsko. Negativni prirodni prirast na području Općine Petrovsko odgovara kretanjima na području Krapinsko–zagorske županije budući da se u vremenskom razdoblju od 2000. do 2013. godine kontinuirano bilježi negativni prirodni prirast.

Grafikon 3 Prirodni prirast na području Općine Petrovsko; 2000. - 2013.


13

Vitalni indeks predstavlja broj živorođenih na 100 umrlih osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost vitalnog indeksa za područje Općine Petrovsko tijekom 2013. godine iznosila je 57,1. Ovo je manje od vrijednosti ovoga pokazatelja za Republiku Hrvatsku (79,3) i Krapinsko–zagorsku županiju (61,2). Općina Krapinske Toplice (47,6 ) i grad Pregrada (50,0 ) imaju nižu vrijednost vitalnog indeksa, dok Općina Đurmanec (63,0) i grad Krapina (72,9 ) imaju višu vrijednost vitalnog indeksa. Od ostalih jedinica lokalne samouprave na području Krapinsko–zagorske županije, nižu vrijednost vitalnog indeksa u odnosu na Općinu Petrovsko imale su općine: Stubičke Toplice (50), Jesenje (45,8), Hrašćina (40,9), Mihovljan (40,6), Budinšćina (38,3), Lobor (36,5), Zagorska Sela (33,3), Desinić (29,6), Konjščina (28,8 ) i Kumrovec (28,0). Analizirajući sastav stanovništva s obzirom na dob i spol, vidljivo je kako je na području Općine Petrovsko prema zadnjem popisu živjelo 1.357 žena i 1.299 muškaraca. Najviše osoba je zrele dobi, čak 56,48 %. Najviše muškaraca spada u dobnu skupinu od 50-54 godine (128 osoba ili 4,82% od ukupnog broja stanovnika ) dok većina žena spada u dobnu skupinu od 45-49 godina (116 osoba ili 4,37% od ukupnog broja stanovnika). Dobno spolna struktura stanovništva Općine Petrovsko grafički je prikazana na Grafikonu 4 pomoću dobno spolne piramide. Gledajući oblik dobno spolne piramide, vidljivo je kako je on stacionarnog tipa s mogućnošću da u budućnosti poprimi oblik regresivnog ili konstriktivnog tipa.

Grafikon 4 Dobno-spolna piramida Općine Petrovsko


Gledajući obrazovnu strukturu stanovništva Općine Petrovsko, vidljivo je kako većina stanovništva ima završenu srednju školu (44,65% od ukupno obrazovanih). Osnovnu školu završilo je 27,70% ukupno obrazovanih dok je

14

udio visokoobrazovanog stanovništva malen i iznosi svega 5,43% ukupno obrazovanih. Gledajući stanovništvo sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem, vidljivo je kako većinu čine muškarci (26,17% od ukupno obrazovanih), dok kod visokoobrazovanog stanovništva većinu čine žene (2,78% od ukupno obrazovanih). Kod stanovništva sa srednjoškolskim obrazovanjem najviše ih je završilo industrijske i obrtničke strukovne škole u trajanju od 1 do 3 godine (28,35% od ukupno obrazovanih) dok ih je najmanje završilo gimnaziju (2,26% s od ukupno obrazovanih). Udio stanovništva bez ikakvog obrazovanja je malen te iznosi 3,13%. Uspoređujući obrazovnu strukturu stanovništva Općine Petrovsko sa susjednim jedinicama lokalne samouprave vidljivo je kako je ona nepovoljna. Naime, sve jedinice lokalne samouprave koje graniče s Općinom Petrovsko (gradovi Krapina i Pregrada, općine Đurmanec i Krapinske Toplice ) imaju veći udio stanovništva sa srednjom školom i visokoobrazovanog stanovništva. Udio visokoobrazovanog stanovništva u Krapini je (14,3%), u Gradu Pregradi (6,5%), u Općini Krapinske Toplice (11,5%), u Općini Đurmanec (6,5%) dok je u Općini Petrovsko (5,43%). Detaljan prikaz obrazovne strukture stanovništva Općine Petrovsko dan je u Tabeli 2.

Tabela 2 Obrazovna struktura stanovništva Općine Petrovsko

Bez

škole

Osnovna

škola

Srednja škola Visoko obrazovanje

Industrijske i

obrtničke

strukovne

škole u

trajanju od 1

do 3 godine

Tehničke i

srodne

strukovne

škole u

trajanju od

4 i više

godina

Gimnazija Ukupno Stručni

studij

Sveučilišni

studij

Doktorat

znanosti Ukupno

Ukupno 3,13% 27,70% 28,35% 14,04% 2,26% 44,65% 2,78% 2,65% 0% 5,43%

Muškarci 1,04% 12,74% 19,09% 6,61% 0,48% 26,17% 1,35% 1,30% 0% 2,65%

Žene 2,09% 14,96% 9,26% 7,43% 1,78% 18,48% 1,43% 1,35% 0% 2,78%


15

6. TRŽIŠTE RADA

6.1. Nezaposlenost

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tijekom 2013. godine na području Općine Petrovsko evidentirano je 253 nezaposlenih osoba. Ovo predstavlja povećanje u odnosu na 2012. godinu (233 nezaposlene osobe) i daljnji nastavak trenda povećanja nezaposlenosti započet 2010. godine. Porast nezaposlenosti vidljiv je i na području Krapinsko–zagorske županije gdje se od 2010. godine povećavao broj nezaposlenih osoba. Izuzetak predstavlja 2013. godina kada je u odnosu na godinu ranije došlo do smanjenja broja nezaposlenih osoba (tijekom 2012. godine na području Krapinsko–zagorske županije evidentirano je 8.960 nezaposlenih osoba dok je tijekom 2013. godine evidentirano 8.615 nezaposlenih osoba). Većinu nezaposlenih osoba s području Općine Petrovsko tijekom 2013. godine činile su žene (52,17%), što je promjena u odnosu na prijašnje godine kada je bilo više nezaposlenih muškaraca. Također, primjetno je kako od 2010. godine broj nezaposlenih osoba kontinuirano raste. Prikaz kretanja nezaposlenosti među muškarcima, ženama te ukupnog broja nezaposlenih na području Općine Petrovsko dan je na Grafikonu 5.

Grafikon 5 Broj nezaposlenih osoba na području Općine Petrovsko; 2010. - 2013.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Uspoređujući nezaposlenost na području Općine Petrovsko i susjednih jedinica lokalne samouprave (gradovi Krapina i Pregrada te općine Đurmanec i Krapinske Toplice), vidljivo je kako tijekom 2013. godine u Krapini evidentirano 943 nezaposlenih osoba, u Pregradi 493 nezaposlenih osoba, u Općini Đurmanec 346 nezaposlenih osoba, a u Općini Krapinske Toplice 289 nezaposlenih osoba. Gledajući vremensko razdoblje od 2010. do 2013. godine, u navedenim jedinicama lokalne samouprave većinom se povećavao broj nezaposlenih osoba. Ovo je dovelo do toga da je u svim ranije navedenim jedinicama lokalne samouprave broj nezaposlenih osoba tijekom 2013. godine bio veći u odnosu na 2010. godinu. Usporedni prikaz kretanja broja nezaposlenih osoba na području Općine Petrovsko i susjednih jedinica lokalne samouprave od 2010. do 2013. godine dan je na Grafikonu 6.

16

Grafikon 6 Broj nezaposlenih osoba na području Općine Petrovsko i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. - 2013.


Tijekom 2013. godine stopa nezaposlenosti na području Općine Petrovsko iznosila je 65%. Općenito, u vremenskom razdoblju od 2010. do 2013. godine na području Općine Petrovsko kontinuirano je rasla stopa nezaposlenosti. Isti negativan trend također je zabilježen u susjednim jedinicama lokalne samouprave. Uspoređujući vrijednosti stopa nezaposlenosti iz 2013. godine, uočeno je kako su sve susjedne jedinice lokalne samouprave imale manju stopu nezaposlenosti u odnosu na Općinu Petrovsko. Također, vidljivo je kako je tijekom 2013. godine stopa nezaposlenosti na području Općine Petrovsko bila trostruko viša od prosječne stope nezaposlenosti u Krapinsko–zagorskoj županiji. Osim toga, Općina Petrovsko imala je najvišu stopu nezaposlenosti na području Krapinsko-zagorske županije. Usporedni prikaz kretanja stope nezaposlenosti na području Općine Petrovsko i susjednih jedinica lokalne samouprave u vremenskom razdoblju od 2010. do 2013. godine dan je na Grafikonu 7.

Grafikon 7 Kretanje stope nezaposlenosti na području Općine Petrovsko i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. - 2013.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

2010. 2011. 2012. 2013.

Stop

a ne

zapo

sleno

sti

Godina

Petrovsko

Krapina

Pregrada

Đurmanec

KrapinskeToplice


17

Analizirajući dob i spol nezaposlenih osoba koje su tijekom 2012. godine evidentirane na području Općine Petrovsko uočeno je kako najviše nezaposlenih muškaraca spada u dobnu skupinu od 50 do 54 godine (21 osoba ili 9,01% od ukupnog broja nezaposlenih) dok većina nezaposlenih žena spada u dobnu skupinu od 20 do 24 godine (22 osobe ili 9,44% od ukupnog broja nezaposlenih). Na području Općine Petrovsko, kao uostalom i u Republici Hrvatskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, veliki je broj nezaposlenih među stanovništvom između 20 i 29 godina. Ova dobna skupina čini 30,48% nezaposlenih na području Općine Petrovsko, a u Krapinsko-zagorskoj županiji 30,33% nezaposlenih. Visoka nezaposlenost među navedenom dobnom skupinom ponajprije je uzrokovana manjkom radnog iskustva. Visoka nezaposlenost zabilježena je i kod osoba starih između 45 i 54 godine (29,19% od ukupnog broja nezaposlenih). Na županijskoj razini nezaposlenost osoba starih između 50 i 59 godina predstavlja veliki problem budući da čak 22,31% nezaposlenih osoba spada u ovu dobnu skupinu. Ovu skupinu čine osobe koje su izgubile radno mjesto i koje zbog svojih kvalifikacija i životne dobi više nisu zanimljive poslodavcima. Prikaz broja nezaposlenih na području Općine Petrovsko s obzirom na dob i spol tijekom 2012. godine dan je na Grafikonu 8.

Grafikon 8 Nezaposleni na području Općine Petrovsko s obzirom na dob i spol; 2012. godina


Analizirajući nezaposlene osobe na području Općine Petrovsko s obzirom na obrazovanje, vidljivo je kako je tijekom 2013. godine najviše nezaposlenih osoba imalo završene srednje strukovne i obrtničke škole u trajanju od 3 godine (90 osoba ili 35,57% nezaposlenih). Prema broju nezaposlenih slijede osobe sa završenom osnovnom školom (72 osobe ili 28,46% ) i sa završenom srednjom školom u trajanju od 4 i više godina (57 osoba ili 22,53% nezaposlenih). S druge strane, najmanje nezaposlenih osoba imalo je završeni fakultet, akademiju, magisterij i doktorat (6 osoba ili 2,37% nezaposlenih). Zabrinjavajuće je što se u odnosu na 2010. godinu tijekom 2013. godine povećala nezaposlenost kod osoba sa završenom srednjom školom i s visokim obrazovanjem.

18

Istovremeno, nezaposlenost osoba bez školskog obrazovanja smanjila se s 9% na 3,16%, a kod osoba sa završenom osnovnom školom s 31,50% na 28,46%. Prikaz obrazovne strukture nezaposlenih osoba na području Općine Petrovsko dan je na Grafikonu 9.

Grafikon 9 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba s područja Općine Petrovsko; 2012. godina


Gledajući nezaposlene osobe s obzirom na trajanje nezaposlenosti, uočeno je kako je tijekom 2012. godine najviše nezaposlenih osoba bilo bez zaposlenja do 3 mjeseca (54 osobe ili 23,18% nezaposlenih). Po brojnosti ih slijede osobe koje su bez posla od 3 do 6 mjeseci (16,74% nezaposlenih). U Krapinsko-zagorskoj županiji najviše nezaposlenih osoba također je bilo bez zaposlenja do 3 mjeseca (22,89% nezaposlenih), a slijede ih osobe koje su bez posla od 1 do 2 godine (18,19% nezaposlenih). Najmanje nezaposlenih je među osobama koje su dugotrajno nezaposlene. Tako je primjerice 4,72% nezaposlenih (11 osoba) s područja Općine Petrovsko bez posla između 5 i 8 godina dok je na županijskoj razini 2,05% nezaposlenih bez posla između 5 i 8 godina. Ovo se može povezati s ranije iznesenim podacima o visokoj nezaposlenosti među mladima. Slična situacija je i na području čitave Krapinsko–zagorske županije gdje je 39,84% nezaposlenih bez posla već pola godine. Struktura nezaposlenih osoba s područja Općine Petrovsko s obzirom na trajanje nezaposlenosti dana je na Grafikonu 10.

19

Grafikon 10 Broj nezaposlenih s područja Općine Petrovsko s obzirom na trajanje nezaposlenosti; 2012. godina


6.2. Zaposlenost

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje tijekom 2013. godine na području Općine Petrovsko evidentirano je 136 zaposlenih osoba (0,41% zaposlenih na području Krapinsko–zagorske županije). Pri tome, valja napomenuti da se osiguranici (zaposlene osobe) bilježe po mjestu rada, a ne prebivališta. S druge strane, nezaposlene osobe bilježe se upravo prema mjestu prebivališta. Gledajući osnovu osiguranja, najviše osiguranika (zaposlenih osoba) radi kod pravnih osoba (64 zaposlene osobe ili 47,06% osiguranika). Po brojnosti ih slijede radnici zaposleni kod fizičkih osoba (47 zaposlene osobe ili 34,56% osiguranika) i kod obrtnika (17 zaposlenih osoba ili 12,50% osiguranika). S druge strane, najmanje osoba zaposleno je kod poljoprivrednika (2 zaposlene osobe ili 1,47% osiguranika) i osiguranika s produženim osiguranjem (1 zaposlena osoba ili 0,74% osiguranika). U promatranom vremenskom razdoblju od 2010. do 2013. godine došlo je do povećanja broja zaposlenih na području Općine Petrovsko. Tijekom 2010. godine na području Općine radile su 123 osobe dok ih je tijekom 2013. godine radilo 136. Analizom zaposlenih s područja Općine Petrovsko, s obzirom na osnovu osiguranja, ustanovljeno je kako je u vremenskom razdoblju od 2010. do 2013. godine u većini kategorija došlo do smanjenja broja zaposlenih (zaposleni kod pravnih osoba s 65 na 64 zaposlena; zaposleni kod obrtnika s 18 na 17 zaposlenih). Izuzetak predstavljaju radnici kod fizičkih osoba, pa je tako njihov broj narastao s 31 tijekom 2010. godine na 47 osoba tijekom 2013. godine. Upravo je povećanje broja zaposlenih kod fizičkih osoba utjecalo na povećanje broja zaposlenih na području Općine. Prikaz broja zaposlenih s obzirom na osnovu osiguranja na području Općine Petrovsko dan je na Grafikonu 11.

20

Grafikon 11 Struktura zaposlenih na području Općine Petrovsko

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Uspoređujući kretanje broja zaposlenih na području Općine Petrovsko i susjednih jedinica lokalne samouprave, uočeno je kako je tijekom 2013. godine najviše osoba radilo na području Grada Krapine (5.405 zaposlenih osoba) i području Grada Pregrade (1.784 zaposlenih osoba) dok na području Općine Krapinske Toplice radi 1.747 osoba, a na području Općine Đurmanec rade 454 osobe. U odnosu na 2010. godinu, tijekom 2013. godine povećao se broj zaposlenih u Općini Petrovsko i Gradu Pregradi dok se na području grada Krapine, Krapinskih Toplica i Đurmanca bilježi pad broja zaposlenih. Kretanje broja zaposlenih (osiguranika mirovinskog osiguranja) na području Općine Petrovsko i susjednih jedinica lokalne samouprave dan je na Grafikonu 12.

Grafikon 12 Kretanje broja zaposlenih na području Općine Petrovsko i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. - 2013.


21

6.3. Korisnici mirovina

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje krajem 2013. godine na području Krapinsko–zagorske županije evidentirano je 33.373 korisnika mirovina. Na županijskoj razini odnos broja korisnika mirovina i osiguranika (zaposlenih osoba) iznosio je 1:0,98 što znači da na jednog umirovljenika dolazi manje od jedan osiguranik (zaposlena osoba). Za područje Općine Petrovsko vrijednost ovog pokazatelja iznosi svega 0,22 što je znatno ispod županijskog (1:0,98) i nacionalnog prosjeka (1:1,15 u ožujku 2014. godine). Tijekom 2013. godine sveukupno je evidentirano 609 korisnika mirovine što predstavlja 1,82% od ukupnog broja korisnika mirovina u Krapinsko-zagorskoj županiji. Od 609 korisnika mirovina s područja Općine Petrovsko, većinu čine žene (373 osobe ili 61,2% korisnika mirovina). Prema podacima za istu godinu, prosječna duljina radnog staža na području Općine Petrovsko iznosila je 27 godina, 4 mjeseca i 26 dana što je manje od prosječne duljine radnog staža u Krapinsko–zagorskoj županiji (28 godina, 8 mjeseci i 9 dana). Muškarci u prosjeku rade dulje nego žene (prosječna duljina radnog staža za muškarce je 28 godina, 2 mjeseca i 22 dana dok prosječna duljina radnog staža kod žena iznosi 26 godina, 10 mjeseci i 21 dan). Na županijskoj razini je također slična situacija, budući da prosječna duljina radnog staža muškaraca iznosi 29 godina, 11 mjeseci i 18 dana dok žene u prosjeku rade 27 godina, 9 mjeseci i 12 dana. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz 2012. godine govore o tome kako je većina umirovljenika na području Općine Petrovsko u invalidskoj mirovini (219 korisnika ili 34,60%). Slijede ih korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine (214 korisnika ili 33,81%) i obiteljske mirovine (200 korisnika ili 31,60%). Ovo se razlikuje u odnosu na Krapinsko-zagorsku županiju gdje je najviše korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine (13.956 ili 41,55% ), a slijede ih korisnici invalidske (11.458 ili 34,11%) i obiteljske mirovine (8.177 ili 24,34%). Najveće mirovine na području Općine Petrovsko tijekom 2012. godine isplaćene su korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine (1.920,84 kuna), slijede mirovine isplaćene korisnicima invalidske mirovine (1.645,18 kuna), a najmanje mirovine isplaćene su korisnicima obiteljske mirovine (1.549,49 kuna). Uspoređujući iznos mirovina u Općini Petrovsko sa županijskim prosjekom, uočeno je kako su sve mirovine manje od prosjeka Krapinsko-zagorske županije (1.990,94 kuna). Prosječna mirovina u Općini Petrovsko je (1.708,14 kuna), što je niže od županijskog prosjeka. Detaljan prikaz broja korisnika mirovina, prosječnog radnog staža i prosječnog iznosa mirovine na području Općine Petrovsko dan je u Tabeli 3.

Tabela 3 Korisnici mirovina, prosječni radni staž i prosječni iznos mirovina na području Općine Petrovsko; 2010. - 2013.

Godina Broj korisnika Prosječni staž (godine,

mjeseci, dani) Prosječni iznos mirovine u

kunama Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž

2010. 589 244 345 27 03 22

28 00 29

26 09 07 1.707,16 1.770,16 1.662,28

2011. 656 252 404 27 00 20

28 00 27

26 05 03 1.669,68 1.754,26 1.616,92

2012. 633 243 390 27 02 16

28 02 19

26 07 02 1.708,14 1.783,94 1.660,91

2013. 609 236 373 27 04 26

28 02 22

26 10 21 1.759,63 1.845,79 1.705,12


22

7. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

7.1. Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje

Na području Općine Petrovsko ne postoji niti jedan dječji vrtić u kojem bi se odvijao predškolski odgoj. Zbog toga, djeca s područja Općine Petrovsko moraju odlaziti u druge jedinice lokalne samouprave kako bi bila uključena u sustav predškolskog odgoja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine na području Općine Petrovsko živjele su 143 osobe predškolske dobi (0 – 6 godina). Zbog blizine dječjih vrtića u drugim jedinicama lokalne samouprave dio djece predškolskog uzrasta odlazi u Krapinu, Pregradu i Krapinske Toplice. Općina Petrovsko zato svake godine iz svoga proračuna izdvaja novčana sredstva namijenjena sufinanciranju boravka djece u drugim dječjim vrtićima i radu male škole. Tijekom 2013. godine iz proračuna Općine Petrovsko na ovu stavku je utrošeno 183.396,10 kuna što predstavlja povećanje u odnosu na 2012. godinu kada je utrošeno 166.042,99 kuna. Prikaz ukupnih izdataka za predškolski odgoj i njihova struktura u razdoblju od 2009. do 2013. godine dana je na Tabeli 4.

Tabela 4 Prikaz ukupnih izdataka Općine Petrovsko za predškolski odgoj i njihova struktura od 2009. do 2013. godine

Vrsta izdataka 2009.g. 2010.g. 2011.g. 2012.g. 2013.g. Sredstva za rad male škole 60.602,27 56.700,00 64.154,17 45.015,85 29.894,10

Donacija za boravak djece u vrtićima

60.210,00 63.180,00 105.330,00 121.027.14 153.502,00

Ukupno 120.812,27 119.880,00 169.484,17 166.042,99 183.396,10 Izvor: Proračun Općine Petrovsko; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Za osnovnoškolsko obrazovanje na području Općine Petrovsko zadužene su Osnovna škola Antuna Mihanovića i Područna škola u Slatini. Prvi zapisi o školstvu u Općini Petrovsko datiraju još iz 1853. godine. Tako je 1867 godine izgrađena škola. Do 1887. godine bila je jednorazredna, a te iste godine radi naglog povećanja broja učenika, osnovana je Područna škola u Đurmancu, kasnije u Škarićevu. Prekid nastave kratko je bio 1943. godine kada je Petrovsko spaljeno. Zbog velikog broja učenika i nikakvih uvjeta izgradio se objekt školske zgrada u Slatini 1955. godine i u Petrovskom 1964. godine. Današnji naziv Antun Mihanović škola dobiva 1972. godine. Osnovnu škola Antuna Mihanovića u Petrovskom polazi 151 učenik u osam razrednih odijela. U sklopu Osnovne škola ne postoji sportska dvorana. Školska knjižnica je smještena u donjem dijelu škole, djelomično u podrumu, a površina je 42 m2. Knjižnica ima fond od 3.174 primjeraka knjiga za učenike i djelatnike škole. Zgrada osnovne škole trenutno nema pristup za djecu sa posebnim potrebama pa bi se u budućnost morao osposobiti prilaz do škole djeci s posebnim potrebama. Prema podacima za školsku godinu 2014/2015 za 113 djece je osiguran prijevoz. Sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju za njih 88 je prijevoz sufinanciran u iznosu od

23

100% (od toga u Područnom odjelu u Slatini vozi se 12 učenika, a u matičnoj školi vozi se 76 učenika). Za preostalih 25 učenika prijevoz je prema odredbama Državnog pedagoškog standarda djelomično sufinanciran od strane Županije i Općine Petrovsko (od toga u Područnom odjelu Slatina četiri učenika, a u matičnoj školi 21 učenik). Iz proračuna Općine Petrovsko u posljednjih 5. godina izdvojeno je 400.000,00 kuna na projektnu dokumentaciju za dvoranu, proširenje škole, školsku kuhinju, školu u prirodi i na plivanje.

7.2. Srednjoškolsko i visoko obrazovanje

Na području Općine Petrovsko ne postoji niti jedna srednja škola zbog čega učenici s područja Općine moraju svakodnevno putovati u veća središta kako bi mogli nastaviti svoje obrazovanje. Kako bi se potaknulo srednjoškolsko obrazovanje na području Općine Petrovsko iz proračuna se izdvajaju novčana sredstva za sufinanciranje prijevoza učenika i za njihovo stipendiranje. Mjesečni iznos srednjoškolske stipendije iznosi 300,00 kuna, a tijekom 2013. godine stipendirano je 6 učenika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prikupljenim iz Popisa stanovništva 2011. godine, ustanovljeno je kako je s područja Općine u sustav srednjoškolskog obrazovanja bilo uključeno 149 učenika. Ovo predstavlja povećanje u odnosu na 2001. godinu kada je u sustav srednjoškolskog obrazovanja bilo uključeno 145 učenika. Gledajući spol učenika, uočeno je kako većinu čine žene (84 učenika ili 56,4% srednjoškolaca u 2011. godini). U odnosu na 2001. godinu tijekom 2011. godine došlo je do povećanja broja učenika upisanih u tehničke i srodna zanimanja. Broj učenika upisanih u tehničke i srodne škole povećao se (s 66 učenika u 2001. godini na 81 učenika u 2011. godini) dok se smanjio broj učenika koji pohađaju gimnazije (s 29 učenika u 2001. godini na 28 učenika u 2011. godini). Istovremeno, broj učenika koji su upisani u industrijske i obrtničke škole pao je sa 50 upisanih 2001. godine na 38 upisanih učenika 2011. godine. Općina je 2014. godine sufinancirala prijevoz srednjoškolaca javnim prijevozom iznosom od 57.000,00 kuna. Grafički prikaz broja učenika s područja Općine Petrovsko prema vrsti upisane srednje škole dan je na Grafikonu 13.

Grafikon 13 Broj učenika s područja Općine Petrovsko prema upisanoj srednjoj školi, 2001.-2011.


24

Visoko obrazovanje na području Krapinsko – zagorske županije provodi se u Zaboku, Krapini i Pregradi. U Zaboku djeluje dislocirani studij Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije te dislocirani studij Fakulteta organizacije i informatike iz Varaždina. Najveći broj studenata na fakultet odlazi u Zabok, Varaždin i Zagreb. Na temelju podataka dobivenih iz Popisa stanovništva 2011. godine ustanovljeno je kako je u sustav visokog obrazovanja bilo uključeno 95 osoba sa područja Općine Petrovsko. Ovo predstavlja povećanje u odnosu na 2001. godinu kada je u sustav visokog obrazovanja bilo uključeno 65 osoba. Povećanje broja osoba uključenih u sustav visokog obrazovanja može se pripisati nastojanjima da se na državnoj razini poveća broj visokoobrazovanih osoba. Učinci ovog trenda na području Općine Petrovsko vidjeti će se tek u budućnosti, ponajprije kroz veće plaće stanovništva koje bi zahvaljujući boljem obrazovanju trebalo raditi bolje plaćene poslove. Prema metodologiji Državnog zavoda za statistiku, visoko obrazovanje odvija se u okviru stručnog i sveučilišnog studija. Od 95 studenta s područja Općine Petrovsko 39 ih je pohađalo stručni studij, a 56 studenta je pohađalo sveučilišni studij. U sklopu kategorije stručni studij najviše studenata pohađalo je stručni studij (35 studenta), a u sklopu kategorije sveučilišni studij najviše studenta pohađalo je diplomski integrirani studij (26 osoba). Detaljan prikaz studenata s područja Općine Petrovsko dan je na Tabeli 5.

Tabela 5 Prikaz studenata s područja Općine Petrovsko

Stručni studij Sveučilišni studij

Stručni Specijalistički Ukupno Preddiplomski Diplomski Poslijediplomski,

specijalistički, integrirani

Doktorski Ukupno

39 4 35 24 26 5 1 56 Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Kako bi se potaknulo visoko obrazovanje iz proračuna Općine Petrovsko izdvajaju se određena sredstva za studentske stipendije. Studentska stipendija iznosi 500,00 kuna mjesečno i tijekom 2013. godine primalo ih je 6 studenta.

7.3. Zdravstvo

Na prostoru Općine Petrovsko ne postoji Dom zdravlja. Postoji samo područna ambulanta sa četiri zdravstvena radnika (liječnik opće prakse, stomatolog, dvije medicinske sestre). Ljekarna i hitna pomoć ne postoji na području Općine. U slučaju bolje zdravstvene skrbi lokalno stanovništvo odlazi u gradove, ponajprije u Pregradu, Krapinu, Krapinske Toplice i Zabok, a zatim i u Zagreb gdje se nalazi mnoštvo specijaliziranih zdravstvenih ustanova.

25

7.4. Kultura

Na području Općine Petrovsko postoji mnogo kulturnih udruga i kulturnih manifestacija. Općinska limena glazba Petrovsko - Špoljari jedna je od najstarijih društava na području Općine. Prvi dokument koji bilježi nešto više o postojanju limene glazbe, je fotografija članova glazbe snimljena u Petrovskom 1921. godine na kojoj su se nalazile dvije generacije glazbenika koje bi mogli nazvati starom i mlađom generacijom.

Udruga Kud „Kaj„ Slatina osnovana je 2000. godine i ima 35 članova koji djeluju u sljedećim sekcijama:

• dramsko recitatorska sekcija

• mješoviti pjevački zbor

• sekcija rukotvorina

• tamburaški sastav Aktivnosti društva usmjerene su u pravcu očuvanja narodnih običaja, izrade i očuvanja narodnih nošnji i ostalih rukotvorina kao i promicanje zagorske pjesme, građana i mještana ovog kraja i same Općine Petrovsko.

Društvo održava višegodišnju dobru suradnju s:

• društvom Zagoraca iz Bestovja kod Samobora, gdje učestvuje na njihovoj manifestraciji „Kaj su jeli naši stari“,

• s pjevačkim zborom „Stjepan Radić“ iz Okića kod Samobora

• s Kud-om „Antun Mihanović“ iz Svete Nedjelje

• s Kud-om „Šandrovec“ kod Bjelovara

• s Kud-om „Naša lipa“ iz Tuhlja

Jedne od mnogih kulturnih manifestacija koje se organiziraju na području Općine su „Uskrsno pucanje“ koje organizira Udruga „ Preseka Zapad“. Održava se na Veliku Subotu, a cilj manifestacije je okupljanje mještana i zajedničko obilježavanje blagdana Uskrsa.

Manifestacija „Babičini kolači“ održati će se u travnju 2015. godine u Općini Petrovsko. Cilj manifestacije je promocija autohtonih namirnica i gastronomske vrijednosti Zagorja kao i promicanje vrijednosti žena, obitelji, tradicije i kulture Županije i gradova iz kojih natjecateljice dolaze. „Dan Općine Petrovsko“ i blagdana svetog Petra i Pavla - zaštitnika Općine i Župe, organizira Općina Petrovsko, a održava se 26., 27., 28., i 29. lipnja. Cilj manifestacije je proslava dana Općine i blagdana Sv. Petra i Pavla uz održavanje brojnih manifestacija kulturnog, sportskog i zabavnog sadržaja uz župsko proštenje. Kako bi se potaknuo razvoj kulture iz proračuna Općine Petrovsko tijekom 2013. godine izdvojeno je 19.825,00 kuna. Ovo predstavlja smanjenje u odnosu na 2012. godinu kada je za istu stavku izdvojeno 24.129,00 kuna. U vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine varirao je novčani iznos koji je Općina Petrovsko izdvajala radi promicanja kulture. Najveći iznos iz proračuna za potrebe kulture je izdvojen 2011. godine i iznosio je 29.977,58

26

kuna. Ova novčana sredstva bila su ponajprije namijenjena za financiranje udruga i kulturnih manifestacija na području općine. Prikaz izdataka iz proračuna Općine Petrovsko namijenjenih za potrebe kulture u vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine dan je na Tabeli 6.

Tabela 6 Izdaci iz proračuna Općine Petrovsko namijenjeni razvoju kulture; 2009. - 2013.

Godina 2009.g. 2010.g. 2011.g. 2012.g. 2013.g.

Iznos (kn) 11.000,00 26.000,00 29.977,58 24.129,00 19.825,00

Izvor: Proračun Općine Petrovsko; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

7.5. Sport

Na području Općine održavaju se sportske manifestacije tijekom cijele godine. U lipnju se održava Memorijalni malonogometni turnir „Branko Presečki“ koju organizira Udruga „Preseka Zapad”. Turnir se održava u spomen na prerano preminulog mještanina Branka Presečkog. Sredinom srpnja se održava još jedan Tradicionalni turnir u malom nogometu“ Pečkov kip“ koji opet organizira Udruga“ Preseka Zapad“, a uz mali nogomet tu je još i zabavni program, domjenak i druženje. Vikendom kroz srpanj i kolovoz tradicionalno se održava Općinska liga malog nogometa u organizaciji Općine Petrovsko. Još se održavaju malonogometni turniri u Štuparju u kolovozu i Memorijalni turnir u beli sredinom studenog. Kako bi se potaknuo razvoj sporta na području Općine tijekom 2013. godine iz proračuna je izdvojeno 28.591,74 kuna što predstavlja povećanje u odnosu na 2012. godinu kada je izdvojeno 14.711,78 kuna. Gledajući vremensko razdoblje od 2009. do 2013. godine, izdaci namijenjeni sportu bili su najveći 2009. godine kada su iznosili 53.500,00 kuna. Prikaz izdataka namijenjenih razvoju sporta na području Općine Petrovsko u vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine dan je na Tabeli 7.

Tabela 7 Izdaci iz proračuna Općine Petrovsko namijenjeni razvoju sporta; 2009. – 2013.

Godina 2009.g. 2010.g. 2011.g. 2012.g. 2013.g. Iznos(kn) 53.500,00 42.500,00 26.982,56 14.711,78 28.591,74


7.6. Organizacije civilnog društva

Na području Općine Petrovsko je registrirano 10 udruga civilnog društva koje potiču razvitak kulturne, sportske i prirodne baštine. Uz prije navedenu Općinsku limenu glazbu Petrovsko “Špoljari“, Udrugu “Preseka Zapad“ i Udruga Kud „Kaj“ Slatina još djeluje Kuburaško društvo „Petrovska pištola“ koja je osnovana 02.06.2007. godine i njeguje i održava stare tradicije i običaje i organizira kuburaške manifestacije. Unapređuje i afirmira kuburaštvo kao djelatnost u svrhu promicanja turizma. DVD Petrovsko osnovano je 1973. godine. Planinarsko društvo Brezovica osnovano je u proljeće 2001. godine, a iste godine je kupljeno i zemljište na kojem je 2006. godine izgrađena planinarska kuća nazvana „Ačkova hiža“. Lovačko društvo za uzgoj, zaštitu i lov divljači „Fazan“ Petrovsko osnovano je 1998. godine. Udruga privatnih šumovlasnika „Lipa“ Petrovsko osnovano je 2007. godine i područje djelovanja je Sjeverozapadni dio Hrvatskog zagorja. Na području Petrovsko još djeluju Udruga „Gmajna“

27

Štuparje, Udruga “Preseka Zapad“, Udruga „Svedruža“ i Udruga“ Stara Ves“. Općina Petrovsko financira iz proračuna lokalne civilne udruge pomoću donacija. Prikaz izdataka namijenjenih razvoju Udruga civilnog društva na području Općine Petrovsko u vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine dan je na Tabeli 8.

Tabela 8 Izdaci iz proračuna Općine Petrovsko namijenjeni razvoju udruga civilnog društva; 2009. - 2013.

Godina 2009.g. 2010.g. 2011.g. 2012.g. 2013.g. Iznos(kn) 270.513,56 179.345,27 171.560,14 182.700,00 167.416,00


7.7. Marginalizirane skupine i socijalna politika

Iz proračuna Općine za potrebe socijalne skrbi u 2013. godinu izdvojeno je 137.790,27 kuna, što predstavlja povećanje u odnosu na 2012. godinu kada je izdvojeno 137.671,63 kune. S obzirom na strukturu rashoda namijenjenih socijalnoj skrbi, vidljivo je kako su tijekom 2013. godine najveći udio imali izdaci za pomoć socijalno ugroženim (drva za ogrjev) i to u iznosu od 57.950,00 kuna ili 42,1% od ukupnih izdataka za socijalnu skrb. Također je značajan i iznos iz proračuna za pomoć obiteljima i kućanstvima 40.140,27 kuna. Tijekom 2012. godine stavka pomoći socijalno ugroženim (drva za ogrjev) iznosila je 69.350,00 kuna ili 50,4% od ukupnih izdataka za socijalnu skrb. Struktura izdataka iz proračuna Općine Petrovsko namijenjenih socijalnoj skrbi u vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine dana je na Tabeli 9.

Tabela 9 Izdaci iz proračuna Općine Petrovsko namijenjeni socijalnoj skrbi; 2009. – 2013.

Godina 2009.g. 2010.g. 2011.g. 2012.g. 2013.g. Pomoć obiteljima i

kućanstvima 40.174,17 44.894,40 32.261,02 40.321,63 40.140,27

Pomoć socijalno ugroženim-za ogrjev 86.450,00 86.450,00 87.400,00 69.350,00 57.950,00

Tekuće pomoći gradskim proračunima-Gradu za

program“ Pomoć u kući“ - - 78.400,00 28.000,00 39.200,00

Pomoć za ljetovanje siromašnih učenika - - 500 - -

Ostale tekuće donacije-pomoć za lijekove - - - - 500

Ukupni izdaci 126.624,17 131.344,40 198.561,02 137.671,63 137.790,27 Izvor: Proračun Općine Petrovsko obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

28

8. KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA

8.1. Prometna infrastruktura

Područjem Općine Petrovsko prolaze državna, županijska i dvije lokalne ceste. Državna cesta D206 – (G.P. Hum na Sutli –Pregrada-Krapina (D1)) prolazi Općinom u duljini od 6 kilometara. Županijska cesta koja prolazi područjem Općine je cesta Ž2120 koja spaja Slatinu Svedrušku (D206) – Štuparje - Stara Ves - Grad Krapina. Lokalna cesta koja prolazi područjem Općine L22012 (0,63 km). Nabrojanu mrežu razvrstanih cesta nadopunjuju nerazvrstane ceste koje povezuju pojedine zaseoke te izdvojena građevinska područja i sadržaje.

Tabela 10 Državne ceste na području Općine Petrovsko

DRŽAVNE CESTE Naziv ceste KZŽ km Općina Petrovsko km Broj ceste

D 206 G.P. Hum na Sutli (gr. R. Slov.)-Pregrada-Krapina (D1) 28,89 6,004 U K U P N O 28.89 6,004

Izvor: Zavod za prostorno uređenje KZŽ; Obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Tabela 11 Županijske ceste na području Općine Petrovsko

ŽUPANIJSKE CESTE Naziv ceste KZŽ km Općina Petrovsko km Broj ceste

Ž2120 Slatina Svedr. (D206) – Štuparje - Stara Ves - Krapina 6,83 6,83 U K U P N O 6,83 6,83

Izvor: Zavod za prostorno uređenje KZŽ; Obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Tabela 12 Lokalne ceste na području Općine Petrovsko LOKALNE CESTE Naziv ceste KZŽ km Općina Petrovsko

km Broj ceste L22012 Stara Ves Petrovska (Ž2102)- Škarićevo- Krapina 0,63 0,630

U K U P N O 0,63 0,63 Izvor: Zavod za prostorno uređenje KZŽ; Obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Tabela 13 Nerazvrstane ceste na području Općine Petrovsko NERAZVRSTANE

CESTE Naziv ceste KZŽ km Općina Petrovsko km Broj ceste

Ž212000 A.G. Grada Krapina – Pretkovec (bivša Ž2121) 0,06 0,054

L220120 A.G. Grada Krapina – Mala Pačetina – Škarićevo –

Gornja Pečrtina 5,97 0,118

U K U P N O 6,03 0,172 Izvor: Zavod za prostorno uređenje KZŽ; Obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

29

Postojeće ceste povezuju sva naselja unutar Općine, kao i Općinu sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, no njihovo stanje nije zadovoljavajuće. Razvoj cestovne mreže ponajprije se mora usmjeriti na poboljšanje postojećih trasa prometnica. Na postojećim županijskim prometnicama potrebno je poboljšati profile i signalizaciju. S druge strane, većina najvažnijih problema koji se vežu uz nerazvrstane ceste su: potreba za čestim posipavanjem šljunkom neasfaltiranih cesta radi njihovog održavanja; potreba za održavanjem odvodnih kanala i nemogućnost vlasnika zemljišnih površina uz ceste da se dogovore oko održavanja odvodnih kanala. Potrebno je ulagati u obnovu i rekonstrukciju postojećih cesta na području Općine, koja će Pregradu preko Petrovskog povezivati sa čvorom u Krapini. Tijekom zadnje tri godine iz proračuna JLS je za održavanje i sanaciju prometne infrastrukture izdvojeno 109.721,50 kuna (2011. godina), 6.459,49 kuna (2012. godina) i 49.509,05 kuna (2013. godina). Izdaci iz proračuna Općine Petrovsko namijenjenih prometnoj infrastrukturi dani su na Tabeli 14.

Tabela 14 Izdaci iz proračuna Općine Petrovsko namijenjeni prometnoj infrastrukturi

OPIS 2011.g. 2012.g. 2013.g. Održavanje cesta 102.710,50 835,61 43.342,97

Asfaltiranje nerazvrstanih cesta 7.011,00 5.623,88 6.166,08 Ukupno 109.721,50 6.459,49 49.509,05


8.2. Telekomunikacije

Čitavo područje Općine Petrovsko zadovoljavajuće je povezano javnom nepokretnom i pokretnom telekomunikacijskom mrežom. Telekomunikacijska mreža unutar Općine Petrovsko pristupnog je tipa manjeg kapaciteta te je vezana na centralu višeg ranga tipa AXE u Krapini. U naselju Preseka instalirana je centrala (RSS) od koje se distribucijskim TK kabelima omogućuju telefonski priključci krajnjim korisnicima na području Općine. Područjem Općine prolaze TK vodovi simetričnog i optičkog tipa koji su segment pristupnih veza TK centrale tipa AXE. Prolaze dva pretplatnička TK kabela te segmenti TK kabela spojenih na RSS AXE Krapina, RSS Pregrada i RSS Goričanovec. Ukupni kapacitet od 1000 parica vezan je na RSS Preseka Petrovska dok je još oko 300 parica povezano sa RSS-ima u Krapini, Pregradi i Goričanovcu. Bazna stanica u pokretnoj mreži nalazi se na vrhu Brezovica (izvan granice Općine). Treba poticati povećanje mogućnosti postojećih sustava kroz povećanje broja govornih kanala postojeće mreže te izgradnjom novih baznih postaja, mogućnost korištenja na što većem dijelu Županije.

8.3. Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja

Općina Petrovsko opskrbljuje se električnom energijom dalekovodima iz Zaboka, Krapine i Pregrade. Distributer do krajnjih korisnika je Hrvatska Elektroprivreda DP Elektra Zabok. Sva domaćinstva su priključena na niskonaponsku mrežu. Zbog dotrajalosti nadzemnih vodova potrebno je ulagati u poboljšanje distribucijske

30

mreže. Potrebno je provesti sanaciju naponskih prilika inerpolacijom novih transformatorskih stanica 10(20)/0,4kV sa rekonstrukcijom pripadajućih niskonaponskih mreža. Postojeće nadzemne vodove 20 kV u gušće naseljenim zonama treba izmjestiti ili kablirati. Cilj Općine je primjenjivati energente koji će biti ekonomski i ekološki prihvatljivi za individualnu potrošnju i gospodarstvo. S tog stajališta opskrba plinom smatra se najprihvatljivijom. Za područje Općine Petrovsko plin do potrošača provodi poduzeće za komunalne usluge „Krakom“ iz Krapine. Vodoopskrba predstavlja najveći problem u Općini Petrovsko. Razlog tome je što u se u pojedinim dijelovima naselja još uvijek koriste lokalni vodovodi koji ljetnim mjesecima često presušuju. Na javni vodoopskrbni sustav su priključena 172 domaćinstva dok postoji 9 lokalnih vodovoda koje koristi oko 400 domaćinstva. U cilju hitnog poboljšanja opskrbe kvalitetnom vodom u tijeku je niz aktivnosti kako bi se Općina Petrovsko povezala na postojeće magistralne vodovode u Krapinsko-zagorskoj županiji. Na razini Županije postoje integralne studije i planovi za rješenje dugoročnog razvoja regionalnog vodovoda koji bi zadovoljavao potrebe većine naselja u Županiji, među ostalim i potrebe Općine Petrovsko. Danas se organizirana opskrba vodom na području Županije provodi preko javnih poduzeća «Zagorski vodovod» iz Zaboka, «Krakom» iz Krapine te «Niskogradnja» iz Pregrade. Uspoređujući navedene mogućnosti veza na «Zagorski vodovod» Zabok može se uspostaviti najbrže preko naselja Čret gdje postoji cjevovod DN 140 mm odnosno DN 110 mm. No, tu postoji ograničavajući faktor koji se odnosi na visinski položaj vodospremnika Krapinske Toplice (kota preljeva +215,0 m.n.m.). Dakle, gravitacijski se vodom iz r. «Krapinske Toplice» mogu opskrbiti potrošači do visinskih kota +180 m.n.m. Tako formirano područje obuhvaćalo bi vrlo mali dio naselja Štuparje i Slatina Svedruška. Koncept razvoja vodoopskrbe na području Županije temelji se na međusobnom povezivanju pojedinih sustava u jedinstveni regionalni vodoopskrbni sustav. Općina Petrovsko nema javne kanalizacijske mreže tako da se odvodnja otpadnih voda vrši neorganizirano. S ovog područja razlikuju se tri vrste voda: otpadne vode sastava sličnog kućanskim otpadnim vodama, tehnološke otpadne vode i oborinske vode. Dio mreže je u prošlosti izrađen samodoprinosima stanovništva. Potrebno je pokrenuti mnogo aktivnosti kako bi se riješio problem odvodnje. Da bi se spriječilo ili smanjilo onečišćenje voda potrebna je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje i spriječiti odlaganje krupnog otpada, strvina, industrijskog otpada i svih drugih otpada u vodotoke. Prilikom izrade planova nižega reda potrebno je planirati i odvodnju te priključak na sustav odvodnje u Petrovskom. Prikaz izdataka iz proračuna Općine namijenjenih razvoju komunalne infrastrukture dan je na Tabeli 15.

Tabela 15 Izdaci iz proračuna Općine Petrovsko namijenjeni razvoju komunalne infrastrukture; 2009. – 2013.

Vrsta izdatka 2009.g. 2010.g. 2011.g. 2012.g. 2013.g. Poslovni objekti - - 24.600,00 1.893,78 24.771,31

Ceste, željeznice i ostali objekti 822.781,52 66.048,91 109.721,50 6.459,49 49.509,05 Plinovod, vodovod

kanalizacija i javna rasvjeta 16.644,46 349.815,00 289.492,33 186.419,00 101.725,04

Ukupno 839.425,98 415.863,91 423.813,83 194.772,27 176.005,40 Izvor: Proračun Općine Petrovsko; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

31

8.4. Gospodarenje otpadom

Za odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada s područja Općine Petrovsko zaduženo je poduzeće Krakom d.o.o. Budući da na području Općine Petrovsko ne postoji odlagalište otpada, sav prikupljeni komunalni otpad odvozi se na odlagalište Gorjak na području Općine Jesenje. Odvoz komunalnog otpada vrši se jednom tjedno dok se krupni otpad prikuplja dva puta godišnje. Na temelju podataka Agencije za zaštitu okoliša tijekom 2011. godine na području Općine Petrovsko prikupljeno je 485,30 tona otpada, odnosno 270 kilograma otpada po stanovniku. Prema podacima iz istog izvora, tijekom 2012. godine prikupljeno je 417,1 tona otpada. Odvozom otpada na području Općine Petrovsko obuhvaćeno je 665 domaćinstva. Zakon o održivom gospodarenju otpadom definira obaveze gradova i općina koji su dužni krenuti u odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla, plastike, tekstila te problematičnog i glomaznog otpada funkcioniranjem jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno uspostavom mobilne jedinice na svom području i postavljanjem odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno prikupljanje tih vrsta otpada na javnoj površini. Osim same podjele kanti građanima, potrebno je osigurati vozila koja će prikupljeni razvrstani otpad prevesti do mjesta za reciklažu. Uz to, propisano je kako je za postupanje s biootpadom potrebno osigurati kompostanu. Sve navedene mjere jedinica lokalne samouprave dužna je precizno navesti u svom Planu gospodarenja otpadom na način da iz njega jasno proizlazi kako će biti u mogućnosti dosegnuti zacrtane ciljeve u predviđenim rokovima. Općina Petrovsko na godišnjoj razini usvaja vlastiti Plan gospodarenja otpadom.

32

9. LOKALNO GOSPODARSTVO

9.1. Poduzetništvo i obrti

Udruženje obrtnika grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj okuplja obrtnike s područja istoimenih jedinica lokalne samouprave. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore tijekom 2013. godine na području za koje je nadležno ovo udruženje evidentirano je 420 obrtnika. Od toga broja, najviše ih se bavilo uslužnim obrtom (138 obrtnika). Po brojnosti ih slijede obrtnici koji su se bavili graditeljstvom (53 obrtnika), proizvodnim obrtom (52 obrtnika), ugostiteljstvom (48 obrtnika), trgovinom (41 obrtnik), prijevozom (39 obrtnika). Ovo donekle odgovara stanju u Krapinsko–zagorskoj županiji gdje su također najbrojniji obrtnici koji se bave uslužnim obrtom (665 obrtnika), a slijede ih obrtnici koji su se bavili proizvodnim obrtom (468 obrtnika) i ugostiteljstvom (320 obrtnika). U vremenskom razdoblju od 2010. do 2013. godine iz godine u godinu se smanjivao broj obrtnika na području za koje je nadležno Udruženje obrtnika grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Tako su primjerice tijekom 2010. godine evidentirana 473 obrtnika, tijekom 2011. godine 454 obrtnika, a tijekom 2012. godine 423 obrtnika. U navedenom vremenskom razdoblju došlo je do smanjenja broja obrtnika koji se bave uslužnim obrtom (s 162 na 138 obrtnika), proizvodnim obrtom (s 64 na 52 obrtnika), prijevozom (s 45 na 39 obrtnika), trgovinom (s 50 na 41 obrtnika) i ugostiteljstvom (s 50 na 48 obrtnika). S druge strane, u djelatnostima tradicionalnog obrtništva, graditeljstva, frizera i proizvodnje tekstila broj obrtnika je ostao isti. Ovo gotovo u potpunosti odgovara stanju u Krapinsko–zagorskoj županiji budući da su u navedenim djelatnostima zabilježena slična kretanja. Prikaz kretanja broja obrtnika po djelatnostima na području za koje je nadležno Udruženje obrtnika grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj dan je na Grafikonu 14.

Grafikon 14 Broj obrtnika po djelatnostima na području za koje je nadležno Udruženje obrtnika Krapina; 2010. -

2013.

020406080

100120140160180

Broj

obr

tnik

a

2010.

2011.

2012.

2013.

Izvor: Hrvatska obrtnička komora; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

33

U usporedbi s ostalim udruženjima obrtnika u Krapinsko–zagorskoj županiji (Bedekovčina, Donja Stubica, Klanjec, Krapinske Toplice, Pregrada, Sveti Križ Začretje, Zabok, Zlatar) vidljivo je kako je u odnosu na područje za koje nadležno Udruženje obrtnika grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj veći broj obrtnika zabilježen na području Donje Stubice (542 obrtnika u 2013. godini). Područje za koje je nadležno Udruženje obrtnika grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj nalazi se u samome vrhu prema broju obrtnika koji se bave proizvodnjom tekstila (14 obrtnika). Pored toga, u usporedbi s drugim udruženjima obrtnika u Krapinsko–zagorskoj županiji, mnogo je obrtnika koji se bave uslužnim obrtom (udruženje obrtnika u Donjoj Stubici je vodeće s 194 obrtnika) i graditeljstvom (udruženje obrtnika u Pregradi je vodeće s 60 obrtnika). Prikaz broja obrtnika prema djelatnostima u svim udruženjima obrtnika u Krapinsko – zagorskoj županiji dan je na Grafikonu 15.

Grafikon 15 Broj obrtnika u udruženjima obrtnika Krapinsko - zagorske županije, 2013. godina

020406080

100120140160180200

Broj

obr

tnik

a

Bedekovčina

Donja Stubica

Klanjec

Krapina

Krapinske Toplice

Pregrada

Sveti Križ Začretje

Zabok

Zlatar

Izvor: Hrvatska obrtnička komora; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Podaci Financijske agencije za 2013. godinu govore kako je na području Općine Petrovsko evidentirano 9 poduzetnika što predstavlja smanjenje u odnosu na 2012. godinu kada je evidentirano 10 poduzetnika. Tijekom 2013. godine poduzetnici su zapošljavali 111 osoba i ostvarili su ukupne prihode od 57.948 kuna. U odnosu na 2012. godinu, tijekom 2013. godine neto dobit se povećala s 3.176 kuna na 4.145 kuna. Povećanje neto dobiti poduzetnika ponajprije je rezultat povećanja dobiti razdoblja koju su ostvarili poduzetnici s područja Općine Petrovsko. Rangirajući jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj s obzirom na pokazatelje (broj poduzetnika, broj zaposlenih, ukupni prihodi, dobit razdoblja, gubitak razdoblja, neto dobit), evidentirano je kako je Općina u 2013. godini prema broju poduzetnika zauzela 489. mjesto, prema broju zaposlenih 352. mjesto, prema ukupnim prihodima 332. mjesto, prema dobiti razdoblja 254. mjesto, prema gubitku razdoblja 476. mjesto i prema neto dobiti 155. mjesto u Republici Hrvatskoj. Gledajući vrijednosti navedenih pokazatelja, uočeno je kako Općina prema broju poduzetnika zauzima 30. mjesto u Krapinsko–zagorskoj županiji, prema broju zaposlenih kod

34

poduzetnika 26. mjesto, prema ukupnim prihodima poduzetnika 24. mjesto, prema dobiti razdoblja 15. mjesto, prema gubitku razdoblja 28. mjesto i prema neto dobiti poduzetnika 11. mjesto u Krapinsko–zagorskoj županiji. Detaljan prikaz poslovnih rezultata poduzetnika s područja Općine Petrovsko dan je na Tabeli 16.

Tabela 16 Prikaz poslovanja poduzetnika s područja Općine Petrovsko

Pokazatelj 2012. Općina Petrovsko KZŽ Rang u RH Rang u KZŽ

Broj poduzetnika 10 1.595 468 30

Broj zaposlenih 119 16.446 337 23

Ukupni prihodi 60.811 9.704.509 320 23

Dobit razdoblja 3.285 456.579 269 17

Gubitak razdoblja 110 473.972 518 31

Neto dobit 3.176 -17.392 136 10

Pokazatelj 2013. Općina Petrovsko KZŽ Rang u RH Rang u KZŽ

Broj poduzetnika 9 1.670 489 30

Broj zaposlenih 111 16.571 352 26

Ukupni prihodi 57.948 9.968.549 332 24

Dobit razdoblja 4.332 466.378 254 15

Gubitak razdoblja 187 207.304 476 28

Neto dobit 4.145 259.074 155 11

Izvor: Financijska agencija; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

9.2. Turizam

Područje Općine Petrovsko karakterizira povoljna klima, čist zrak i voda te očuvana priroda i slikoviti krajolik. Iako se na temelju navedenih resursa može razviti turistička ponuda, sam turizam nije dovoljno razvijen. O tome svakako govori podatak da na području Općine Petrovsko ne djeluje turistička zajednica te da ne postoji nikakva značajnija turistička infrastruktura. Prema klasifikaciji preuzetoj iz Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine za ruralni turizam najzainteresiranije su skupine potrošača nazvane „Empty nesters“ i „Zlatna dob“. Potrošački segment „Empty

nesters“ odnosi se na radno aktivne osobe stare između 50 i 65 godina čija su djeca napustila roditeljski dom i žive samostalno. Pripadnici ove potrošačke skupine putuju tijekom cijele godine, često spajaju posao s odmorom te su skloni holističkom pristupu životu koji objedinjuje wellness, zdravu hranu, aktivnosti i revitalizaciju. Nisu cjenovno osjetljivi, na putovanjima se nagrađuju, temeljito se pripremaju za putovanja, a informiraju se preko preporuka, specijalizirane literature o putovanjima te interneta. Potrošački segment „Zlatna dob“ obuhvaća umirovljenike starije od 65 godina koji nemaju veće zdravstvene probleme. Prilikom putovanja zainteresirani su za obilazak glavnih atrakcija, cijene udobnost smještaja te su cjenovno osjetljivi. Pretežito putuju u proljeće i jesen, a kao izvor informacija najviše uvažavaju preporuke poznanika.

35

U budućnosti se svi neiskorišteni turistički potencijali trebaju iskoristiti za razvoj ruralnog turizma. Kombinacija očuvanog krajolika i ekološka proizvodnja hrana treba biti okosnica stvaranja konkurentskog turističkog proizvoda.

9.3. Poljoprivreda

Prema posljednjim dostupnim podacima, dobivenim iz Popisa poljoprivrede iz 2003. godine, ukupna površina poljoprivrednog zemljišta na području Općine Petrovsko iznosila je 712,39 ha. Pri tome, prevladavaju oranice i vrtovi (347,51 ha ili 48,78% od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta) te livade (257,91 ha ili 36,20% od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta). S druge strane, najmanje površine zauzimaju voćnjaci (22,7 ha ili 3,19% od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta), pašnjaci (11,87 ha ili 1,67% od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta) i povrtnjaci (1,83 ha ili 0,26% od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta). Prikaz poljoprivrednog zemljišta prema namjeni na području Općine Petrovsko dan je na Grafikonu 16.

Grafikon 16 Namjena poljoprivrednog zemljišta na području Općine Petrovsko, 2003.godina

347,51 ha(48,78%)

257,91 ha(36,20%)

11,87 ha(1,67%)

22,7 ha(3,19%) 70,57 ha

(9,91%)


Na području Općine Petrovsko bilo je ukupno 5.617 parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta i 686 poljoprivrednih kućanstava. Pri tome, najbrojnija su bila kućanstva s oranicama i vrtovima (632 kućanstva), s vinogradima (624 kućanstva), s livadama (543 kućanstva) i s voćnjacima (489 kućanstva). Ranije je rečeno kako oranice i vrtovi čine najveće poljoprivredne površine. Od toga, većina oranica i vrtova bila je zasađena žitaricama (278,49 ha ili 80,14%). Po veličini ih slijede površine zasađene krmnim biljem (53,1 ha ili 15,28%) i krumpirom (10,76 ha ili 3,10%). U voćnjacima su prevladavala stabla šljiva (5.073 stabala), jabuka (4.145 stabala) i oraha (1.128 stabala). Vidljivo je da se radi o sortama koje su tradicionalno zastupljene na području Hrvatskog zagorja. Na površinama prekrivenim vinogradima (70,57 ha) bilo je zasađeno 314.000 trsova. Upravo brojnost vinograda

36

kao i povoljni klimatski uvjeti predstavljaju znatan potencijal za razvoj vinskih cesta koje bi dodatno obogatile turističku ponudu ovoga područja. Gledajući uzgoj stoke, uočeno je kako su se najviše uzgajali perad (16.203 komada). Po brojnosti ih slijede svinje (1.644 komada), goveda (662 komada) i kunići (385 komada). Područje Općine Petrovsko, kao uostalom i čitava Krapinsko–zagorska županija, nema preduvjete za intenzivnije bavljenje poljoprivredom. Glavne prepreke za to su konfiguracija terena i imovinsko pravni odnosi. Naime, zbog imovinsko pravnih odnosa poljoprivredne površine su rascjepkane te postoji mnoštvo pojedinačnih poljoprivrednih parcela male površine (5.617 poljoprivrednih parcela prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine). Zbog toga bi poljoprivrednu proizvodnju trebalo usmjeriti prema proizvodnji zdrave hrane uz okrupnjavanje postojećih poljoprivrednih parcela.

37

10. STANJE OKOLIŠA

Nepovoljni utjecaji na okoliš mogu se spriječiti sinkroniziranom planskom aktivnošću čovjeka u prostoru vezanom uz očuvanje prirodne ravnoteže i unapređenja stanovanja u prostoru. Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno korištenje resursa i težnju za daljnjim razvojem bez destrukcije okoliša. Prostorno planiranje se temelji na principu održivog razvitka i kao jedan od primarnih ciljeva postavlja očuvanje prirodnih resursa, bioraznolikosti i ukupne ekološke ravnoteže. Mjerama zaštite potrebno je obuhvatiti sve prirodne resurse prostora: tlo, vodu, zrak te posebno vrijedne dijelove okoliša. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog prostora smatraju se: rezerve pitke vode, prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma), zaštićena područja prirode, spomenici graditeljske baštine, nezagađeno tlo, termalni izvori te očuvani prirodni i kultivirani krajobraz. Na području Općine Petrovsko prirodni krajolik je dobro očuvan. Po očuvanosti prirodnih i kultiviranih predjela ističu se vodotoci Pačetina, Svedruža i Petrovčanka. Šume zauzimaju oko 490 ha i u dobrom su stanju s očuvanom vitalnošću zajednica. Na osunčanim padinama zastupljena je klimazonalna zajednica hrasta lužnjaka i graba te hrasta kitnjaka i običnog graba s primjesama bukve. Na siromašnijim plitkim tlima dolazi šuma hrasta lužnjaka i pitomog kestena, dok u dolinama rijeka prevladavaju šume johe i hrasta lužnjaka. Uz očuvani biljni pokrov, na području Općine Petrovsko očuvana je i fauna. Od sisavaca ovdje obitavaju lisice, zečevi, lasice, jazavci, vjeverice, puhovi, srne, ježevi. Na području Republike Hrvatske zakonom su zaštićene gotovo sve vrste ptica pjevica i grabljivica. Od ptica grabljivica na području Općine prisutne su sove, ćukovi, jastrebovi, škanjci. S druge strane, od ptica pjevica prisutni su vrapci, sjenice, ševe, slavuji, češljugari, zebe, žune i crvendaći. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 30/94) zaštićeni krajolik je prirodni ili kultivirani predjel veće estetske ili kulturno povijesne vrijednosti ili krajolik karakterističan za pojedino područje. U zaštićenom krajoliku mogu se vršiti samo one radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu takvog predjela. S područja Općine Petrovsko u kategoriji zaštićenog krajolika uvršteni su gorski masiv Brezovice te dolina potoka Svedružica. Brezovica se pruža sjeverno od naselja Petrovsko i obuhvaća sjeveroistočni rub Općine. Ovaj masiv predstavlja zelenu kulisu u kojoj se ističu strme stijene. Biološki je to područje vrlo raznoliko u odnosu na zastupljenost termofilne flore, šumskih zajednica i specifičnu vegetaciju stijena. Dolina potoka Svedružice jedna je od tipičnih dolina manjih vodotoka u Hrvatskom zagorju. Riječ je o dolinskim livadama kojima protječu vodotoci, a duž vodotoka raste prirodno raslinje. Takve predjele valja osobito cijeniti s estetskog, kulturnog i ekološkog gledišta u cilju očuvanja raznolikosti krajolika. Na području Općine Petrovsko ne postoji veći izvor zagađenja, pa se može zaključiti kako je kvaliteta zraka dobra te da spada u 1. kategoriju. Ovo znači da je zrak čist ili tek neznatno onečišćen te da nisu prekoračene granične vrijednosti niti za jednu onečišćujuću tvar. Temeljni propisi za provedbu zaštite od buke su Zakon o zaštiti od buke (NN 17/90) i Pravilnik o najvišim

dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90). U njima je utvrđeno kako dopuštena razina buke danju iznosi 55 dBA, a noću 45 dBA. Na području Općine Petrovsko nisu ustanovljena prekoračenja zakonom određenih vrijednosti buke. Jedini veći izvor buke na području Općine su prometnice koje prolaze njezinim teritorijem.

38

11. DRUGA PODRUČJA RELEVANTNA ZA RAZVOJ

Pokazatelj indeksa razvijenosti računa se na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovništva te stope obrazovanosti. Pri tome, prilikom izračuna indeksa razvijenosti svaki od navedenih pokazatelja ima određeni ponder (udio u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti). Stopa nezaposlenosti ima udio od 30%, a dohodak po stanovniku ima udio od 25%. Preostali pokazatelji (proračunski prihodi jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva i stopa obrazovanosti) imaju udjele u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti od 15%. Valja napomenuti kako se vrijednost indeksa razvijenosti računa svake tri godine. Pokazatelj stope nezaposlenosti računa se kao omjer broja nezaposlenih i zbroja svih zaposlenih i nezaposlenih osoba na području pojedine jedinice lokalne/regionalne samouprave. Broj nezaposlenih osoba dobiva se na temelju podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju registriranih nezaposlenih osoba dok se broj zaposlenih dobiva na temelju podataka Porezne uprave o broju zaposlenih na razini jedinice lokalne/regionalne samouprave tijekom jedne kalendarske godine. Visina stope nezaposlenosti na području Općine Petrovsko u vremenskom razdoblju od 2010. do 2012. godine iznosila je 17,50% što je više u odnosu na stopu nezaposlenosti u Krapinsko–zagorskoj županiji (12,90%). Uspoređujući trenutnu vrijednost stope nezaposlenosti (17,50%) s prijašnjom vrijednošću od 10,20% (2010. godina) vidljivo je pogoršanje situacije što je u skladu s ranije iznesenim podacima o stanju na tržištu. Pokazatelj dohotka po stanovniku predstavlja omjer ukupnog iznosa dohotka kojeg su tijekom jednog poreznog razdoblja (kalendarske godine) ostvarili porezni obveznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Dohodak od samostalne djelatnosti podrazumijeva dohodak umanjen za propisana umanjenja i preneseni gubitak, sukladno Zakonu o porezu na

dohodak. Za izračun pokazatelja dohodak po stanovniku koriste se podaci Porezne uprave o isplaćenim dohocima i podaci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika u jedinici lokalne/regionalne samouprave. Vrijednost pokazatelja dohodak po stanovniku za područje Općine Petrovsko u vremenskom razdoblju od 2010. do 2012. godine iznosila je 20.492 kune što je niže u odnosu na vrijednost ovoga pokazatelja za Krapinsko–zagorsku županiju (25.432 kune). Uspoređujući trenutnu vrijednost pokazatelja dohotka po stanovniku (20. 492 kune) s prijašnjom vrijednošću od 19.085 kuna vidljivo je poboljšanje situacije. Pokazatelj proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku predstavlja omjer ostvarenih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave umanjenih za propisane slučajeve te broja stanovnika na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Propisani slučajevi uključuju prihode prikupljene od: domaćih i stranih donacija; posebnih ugovora; ostvarenih na temelju dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći za izravnavanja za financiranje decentraliziranih funkcija; od prireza porezu na dohodak. Za izračun pokazatelja proračunski prihodi jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku koriste se podaci Ministarstva financija o prihodima proračuna jedinice lokalne/regionalne samouprave te podaci Državnog zavoda

za statistiku o broju stanovnika na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Prema dostupnim podacima, vrijednost proračunskih prihoda po stanovniku za područje Općine Petrovsko u vremenskom razdoblju od 2010.

39

do 2012. godine iznosila je 754 kune što je znatno manje u odnosu na Krapinsko–zagorsku županiju gdje je vrijednost ovoga pokazatelja iznosila 1.772 kune. Uspoređujući trenutnu vrijednost pokazatelja proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave (754 kune) s prijašnjom vrijednošću od 743 kune, vidljivo je tek neznatno povećanje vrijednosti ovoga pokazatelja. Pokazatelj općeg kretanja stanovništva predstavlja omjer usporedivog broja stanovnika jedinice lokalne/regionalne samouprave tijekom zadnja dva popisa stanovništva. Kako bi se izračunao ovaj pokazatelj potrebni su podaci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika jedinice lokalne/regionalne samouprave dobiveni iz zadnja dva popisa stanovništva. Vrijednost pokazatelja općeg kretanja stanovništva za područje Općine Petrovsko u vremenskom razdoblju od 2001. do 2011. godine iznosila je 89,2 što je niže u odnosu na Krapinsko–zagorsku županiju gdje je vrijednost ovoga pokazatelja iznosila 95. Uspoređujući trenutnu vrijednost pokazatelja općeg kretanja stanovništva (89,2) s prijašnjom vrijednošću od 95,1 vidljivo je pogoršanje situacije. U budućnosti se zbog starenja stanovništva može očekivati daljnje negativno kretanje ovoga pokazatelja. Posljednji pokazatelj, stope obrazovanosti, računa se kao udio stanovništva sa završenom srednjom školom i višim obrazovanjem u stanovništvu jedinice lokalne/regionalne samouprave čija je dob između 16 i 65 godina. Kako bi se izračunao ovaj pokazatelj potrebni su podaci Državnog zavoda za statistiku o obrazovnoj strukturi stanovništva Republike Hrvatske te broja stanovnika u dobi od 16 do 65 godina na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Gledajući vrijednost ovoga pokazatelja za područje Općine Petrovsko, uočeno je kako ona iznosi 62,27% što je niže u odnosu na vrijednost za Krapinsko–zagorsku županiju (69,67%). Uspoređujući trenutnu vrijednost pokazatelja stope obrazovanosti (62,27%) s prijašnjom vrijednošću od 46% (2010. godine) vidljivo je poboljšanje situacije. Ovo se može objasniti činjenicom da gotovo svi učenici nakon završetka osnovne škole nastavljaju svoje obrazovanje u srednjim školama, a istovremeno dolazi do smanjenja broja starijeg neobrazovanog stanovništva radi umiranja. Na temelju vrijednosti svih nabrojanih pokazatelja izračunato je kako vrijednost indeksa razvijenosti Općine Petrovsko iznosi 69,55%. Ova vrijednost Općinu Petrovsko svrstava u 2. skupinu jedinica lokalne samouprave čiji se indeksi razvijenosti kreću u rasponu od 50% do 75% i koje se smatraju potpomognutim područjima. Na temelju prijašnjeg izračuna indeksa razvijenosti iz 2010. godine, vidljivo je kako je i tada Općina spadala u 2. skupinu jedinica lokalne samouprave budući da je imala indeks razvijenosti od 74,33%. Vidljivo je kako je došlo do smanjenja vrijednosti indeksa razvijenosti što je prije svega uzrokovano negativnim kretanjima pokazatelja stope nezaposlenosti koji ima najveći udio prilikom izračuna indeksa razvijenosti. Uspoređujući vrijednost indeksa razvijenosti sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, ustanovljeno je kako sve susjedne jedinice lokalne samouprave imaju veći indeks razvijenosti (Grad Krapina 96,52%; Grad Pregrada 76,88%; Općina Đurmanec 78,29% Općina Krapinske Toplice 98,08%). Na prostoru Krapinsko–zagorske županije samo Općina Desinić (63,25%) ima nižu vrijednost indeksa razvijenosti u odnosu na Općinu Petrovsko. U vremenskom razdoblju od 2011. do 2013. godine s područja Općine Petrovsko prikupljeno je nekoliko projekata koji se mogu financirati iz europskih fondova. Prijavljeni projekti bili su ukupne vrijednosti 22.099.858,94 kuna i bili su iz sektora obrazovanja i poljoprivrede. Dio projekta je bio predložen, a dio pripremljen u potpunosti za

40

provedbu, ali nije započeo. Detaljan prikaz razvojnih projekata pripremljenih na području Općine Petrovsko dan je na Tabeli 17.

Tabela 17 Projektni prijedlozi s područja Općine Petrovsko; 2011. – 2014. Naziv projekta Predlagatelj Proračun Sektor projekta Status projekta Godina

Unapređenje pčelarske proizvodnje OPG-a Josip

Krog OPG Josip Krog 50.000,00 Poljoprivreda Prijedlog 2011.

Dogradnja i proširenje školske zgrade Osnovne škole Antun Mihanović

Petrovsko (Unapređenje nastave u OŠ Antun

Mihanović)

Osnovna škola Antuna

Mihanovića Petrovsko

0,00 Obrazovanje Pripremljen u

potpunosti 2012.

Izgradnja jednodijelne športske dvorane u

Osnovnoj školi Antuna Mihanovića Petrovsko



10.124,04 Obrazovanje

Pripremljen u potpunosti za

provedbu ali nije počeo

2013.

Izrada južnog dijela poduzeća na zgradi OŠ

Antuna Mihanovića



178.952,13 Obrazovanje

Pripremljen u potpunosti za

provedbu ali nije počeo

2013.

Izvor: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Glavni razvojni projekti Općine Petrovsko za slijedeće 3 godine su vodoopskrba koja predstavlja najveći problem u Općini, cestovna infrastruktura u koju je potrebno ulagati, mrtvačnica, proširenje groblja, društveni dom u Štuparju, proširenje i modernizacija zgrade Osnovne škole te gradnja školske sportske dvorana, a izvori financiranja bili bi iz europskih fondova.

11.1. Međuregionalna i međunarodna suradnja

Međuregionalna i međunarodna suradnja trebala bi težiti jačanju učinkovitosti kohezijske politike poticanjem razmjene iskustava između regija o tematskim ciljevima i urbanom razvoju, uključujući urbano – ruralne veze, kako bi se poboljšala provedba programa i mjera teritorijalne suradnje. Općina Petrovsko nije član međunarodnih organizacija i nema iskustva u sudjelovanju u međunarodnoj i međuregionalnoj suradnji. Općina bi trebala iskoristiti blizinu gradova Krapine i Pregrade da privuče međunarodne goste. Turiste koji npr. posjete Muzej krapinskih neandertalaca trebalo bi privući i iskoristiti potencijale ruralnog turizma (vinske ceste, izletnički turizam). Civilna društva su najbolji primjer za međunarodnu i međuregionalnu suradnju jer su oni obično bliski s lokalnim vlastima. Jačom ulogom civilnih društava pomaže se unaprijediti i lokalni razvoj. Ponuda bi se trebala bazirati na turizmu, a trebalo bi poticati projekte koji mogu biti financirani iz europskih fondova.

41

12. ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE

Proračunski prihodi 2013. godine iznosili su 2.503.683,50 kuna, što predstavlja povećanje u odnosu na 2012. godinu kada su iznosili 2.467,87 kuna. Najveći prihodi su bili 2011. godine kada su iznosili 3.281.112,27 kuna. Rashodi su se povećali u 2013. godini na 2.831.471,16 kuna u odnosu na 2012. godinu kada su bili 2.313.669,89 kuna. Najveću vrijednost rashodi su imali 2011. godine kada su iznosili 3.310.125,00 kuna. Suficit u proračunu Općine Petrovsko je ostvaren u 2012. godini i iznosio je 153.854,98 kuna i u 2010. godini kada je iznosio 113.285,26 kuna. Najveći deficit je bio 2009. godine kada je iznosio -644.403,09 kuna. Kretanje prihoda, rashoda i proračunskog suficita / deficita u proračunu Općine Petrovsko od 2009. do 2013. godine dano je na Grafikonu 17. Grafikon 17 Prikaz prihoda, rashoda i proračunskog suficita/deficita u proračunu Općine Petrovsko, 2009.-2013.


S obzirom na strukturu proračunskih prihoda vidljivo je da kako su 2009., 2010., 2011. i 2013. godini prevladavali porezni prihodi. Zanimljivo je kako je njihov udio u ukupnim prihodima bio najmanji tijekom 2011. godine (1.574.845,16 kuna ili 40% od ukupnih prihoda) kada je vrijednost ukupnih proračunskih prihoda bila najveća (3.281.112,27). Povećanje neporeznih prihoda u proračunu u 2011. godini uzrok je financijski priljev Općini iz inozemstva i od određenih iz Republike Hrvatske. Ako promatramo porezne prihode, vidljivo je da su se kontinuirano smanjivali od 2009. do 2011. godine. Grafički prikaz strukture proračunskih prihoda Općine Petrovsko u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2013. godine dan je na Grafikonu 18.

42

Grafikon 18 Struktura proračunskih prihoda Općine Petrovsko, 2009.-2013.


Gledajući na strukturu rashoda Općine Petrovsko vidljivo je da se najveći izdaci tijekom 2013. godine odnose na redovne izdatke poslovanja (1.149.050,89 kuna), usluge unapređenja stanovanja i zajednice (javna rasvjeta, groblje, vodoopskrba i komunalni redar) su iznosile 633.204,16 kuna i na ekonomske poslove (323.667,60 kuna). U svim promatranim godinama najveći izdaci su se odnosili na redovne izdatke poslovanja i na usluge unapređenja stanovanja i zajednice dok u 2012. i 2011. godini slijedi stavka obrazovanje. Najmanji izdaci tijekom 2013. godine odnosili su se na stavku zaštite okoliša (22.833,17 kuna) i na sanaciju nerazvrstanih cesta (49.509,05 kuna). Detaljan prikaz strukture proračunskih rashoda Općine Petrovsko u vremenskom razdoblju od 2011. do 2013. godine dan je na Grafikonu 19.

Grafikon 19 Prikaz strukture proračunskih rashoda Općine Petrovsko, 2011. - 2013.


43

12.1. Institucionalni okvir

Općina Petrovsko je jedinica lokalne samouprave. Pod jedinicom lokalne samouprave spadaju općine i gradovi. Općina Petrovsko pod svojim djelokrugom obavlja poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a posebno poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu. Općina ima načelnika i zamjenika načelnika, a za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Petrovsko ustrojen je Jedinstveni upravni odjel Općine sa administrativnim referentom. Općinski načelnik nositelj je izvršne vlasti Općine i njegov mandat traje četiri godine. Odgovoran je za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu te za ustavnost i zakonitost akata Jedinstvenog upravnog odjela Općine. Općinsko vijeće je glavno tijelo u Općini čije predstavnike biraju na općim izborima, a mandat im traje 4 godine. Općinsko vijeće Petrovsko ima 13 članova. Svako općinsko vijeće ima svog predsjednika i potpredsjednika.

43

SWOT ANALIZA

SNAGA SLABOSTI

GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ • Blizina većih urbanih središta

• Povoljni klimatski uvjeti bez značajnih vremenskih ekstrema

• Očuvani okoliš i prirodni resursi kao preduvjet razvoja turizma

• Tlo pogodno za bavljenje voćarstvom i vinogradarstvom

• Nezagađeno tlo kao glavni uvjet ekološke poljoprivrede

• Ne postoji veliki izvor zagađenja što utječe na visoku kvalitetu zraka

• Nedovoljno iskorišten potencijal prirodnih vrijednosti u turističke svrhe

• Nedostatak mineralnih sirovina

• Mali udio korištenja i slaba razina aktivnosti na području obnovljivih izvora energije

• Velik udio neobrađenih poljoprivrednih površina

• Usitnjenost poljoprivrednih čestica stvara probleme i ograničenja u organizaciji profitabilne i učinkovite poljoprivredne proizvodnje

STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI • Sustavna dodjela stipendija srednjoškolcima i studentima

• Povećanje broja visokoobrazovanih osoba

• Kontinuirano smanjenje broja stanovnika na području Općine

• Sve veći udio starog stanovništva

• Velik broj umirovljenika (22,9% od ukupne populacije)

• Iznos mirovina ispod Županijskog prosjeka

• Visoka nezaposlenost među mladima te njihovo iseljavanje u veće urbane centre radi obrazovanja i zaposlenja

• Stalan porast korisnika socijalne skrbi (velik broj radno sposobnog stanovništva primatelji su socijalne pomoći)

INFRASTRUKTURA INFRASTRUKTURA • Sve veće ulaganje u komunalnu i cestovnu infrastrukturu • Loše stanje prometnica koje su preuskog profila, premale nosivosti i bez

44

• Organiziran sustav prikupljanja i zbrinjavanja otpada u svim naseljima

• Velik broj asfaltiranih nerazvrstanih lokalnih cesta koje su međusobno povezane

sustava odvodnje

• Nerazvijen sustav odvodnje otpadnih voda (nema javne kanalizacijske mreže)

• Velik broj domaćinstava priključen je na lokalni vodovod koji u ljetnim mjesecima često presušuje

• Zbog dotrajalosti nadzemnih vodova potrebno je ulagati u poboljšanje distribucijske mreže električne energije

• Ugrožena sigurnost pješaka zbog nedostatka nogostupa kroz naseljena područja

• Nesređenost zemljišnih imovinsko-pravnih odnosa

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO • Blizina poduzetničkih zona u Krapini i Pregradi

• Potencijal za razvoj turizma (kulturne i prirodne vrijednosti)

• Pad broja poduzetnika i zaposlenih u poduzetništvu

• Visoka stopa nezaposlenosti, najviša u Krapinsko-zagorskoj županiji (65%)

• Nedovoljno iskorišten turistički potencijal Općine

• Negativna kretanja na tržištu rada (kontinuirano povećanje nezaposlenosti)

• Visoka nezaposlenost među mlađim stanovništvom

• Usitnjenost poljoprivrednih čestica stvara probleme i ograničenja u organizaciji profitabilne i učinkovite poljoprivredne proizvodnje

• Nedovoljna educiranost poljoprivrednika u primjeni novih tehnika i tehnologija, kao i mogućnostima korištenja europskih sredstava

• Visok udio dnevnih migranata uzrokovana nemogućnošću zapošljavanja u matičnoj Općini

45

DRUŠTVENE DJELATNOSTI DRUŠTVENE DJELATNOSTI • Izdvajanje novčanih sredstva iz proračuna za boravak djece u drugim dječjim

vrtićima i u radu male škole

• Razvijen sustav socijalne skrbi

• Organizirani i rasprostranjeni oblici očuvanja kulture i običaja (kroz kulturno-umjetnička društva i lokalne manifestacije)

• Nedostatak zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika

• Neiskorišten potencijal kulturne baštine

• Nedostatak prostora za djelovanje i okupljanje (pojedinih udruga)

• Smanjenje izdataka iz proračuna Općine namijenjene razvoju udruga civilnog društva

• Nedostatak sadržaja za kvalitetan društveni život lokalnog stanovništva

UPRAVLJANJE RAZVOJEM UPRAVLJANJE RAZVOJEM • Porast svijesti o mogućnostima i dostupnosti sredstava iz europskih fondova

za primjenu i provedbu razvojnih projekata

• Manjak educiranosti i iskustva o pripremi i provedbi razvojnih projekata koji se mogu financirati iz europskih fondova

• Manjak financijskih sredstava u proračunu za provođenje razvojnih projekata

• Nedovoljna zastupljenost Općine u medijima kao i na gospodarskim, turističkim i ostalim javnim okupljanjima

PRILIKE PRIJETNJE GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ

• Iskoristiti povoljan zemljopisni položaj i prometne veze koje spajaju Krapinu s Pregradom

• Mogućnost za razvoj voćarstva i vinogradarstva radi povoljnih prirodnih uvjeta

• Očuvanost prirodnog krajolika iskoristiti u turističke svrhe

• Iskoristiti potencijale ruralnog turizma (vinske ceste, seoski turizam)

• Razvoj i unaprjeđenje šumarstva odnosno drvnog sektora

• Uvođenje sankcija za neodržavanje i zapuštanje poljoprivrednih površina

• Zagađenja okoliša u slučaju porasta korištenja prometnica i porastom prometa

• Nedovoljna sanacija divljih odlagališta

• Zagađenje lokalnih vodotoka zbog ispuštanja otpadnih voda

• Velik broj privatnih šumoposjednika (nekontrolirana sječa i loše gospodarenje šumama )

46

• Uzgoj ljekovitog bilja i povrtnih kultura

STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI • Povećanje visokoobrazovanog stanovništva radi blizine Zagreba i

koncentracije ustanova koje nude visoko obrazovanje na području Županije

• Unapređenje kulturnog naslijeđa

• Starenje stanovništva i povećanje broja umirovljenika

• Nepovoljan omjer broja zaposlenih i broja umirovljenika

• Nastavak iseljavanja mlađeg stanovništva u veće gradove i inozemstvo zbog radnih mjesta i boljih životnih uvjeta

• Strukturna nezaposlenost (ponuda ne odgovara potražnji)

INFRASTRUKTURA INFRASTRUKTURA • Dostupnost financijskih sredstava iz europskih fondova za daljnji razvoj

komunalne infrastrukture (izgradnja adekvatne vodoopskrbne mreže kao i sustav odvodnje )

• Obnova lokalnih cesta kroz alternativne izvore financiranja (mjere ruralnog razvoja)

• Osigurati kvalitetne i stabilne uvjete napajanja električne energije potrošačima svih kategorija

• Sankcije vlasnicima katastarskih čestica za neodržavanje kanala na nerazvrstanim cestama

• Mogućnost napretka kroz razvojne projekte koji se odnose na razvoj komunalne infrastrukture

• Propadanje postojeće prometne infrastrukture u slučaju nedovoljnih ulaganja u njenu obnovu

• Ugrožena sigurnost pješaka zbog nedostatka nogostupa kroz naseljena područja

• Pojava poteškoća u opskrbi energijom zbog lošeg stanja postojeće distributivne mreže

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO • Razvoj poljoprivredne proizvodnje u sklopu obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava • Nepovezanost malih gospodarskih subjekata

• Nedovoljno razvijena potpora gospodarskoj i tehnološkoj infrastrukturi

47

• Obnova vinograda i sadnja boljih sorta grožđa kao preduvjet za razvoj vinskih cesta

• Poticanje razvoja malog gospodarstva u sektoru medarstva

• Razvoj selektivnih oblika turizma zahvaljujući očuvanoj prirodnoj baštini i poticanju starinskih tradicionalnih obrta

• Razvoj ekološke proizvodnje voća i povrća zahvaljujući sve većoj potražnji na europskom tržištu za takvim proizvodima

• Alternativni izvori financiranja za poticanje razvoja voćarstva i vinogradarstva (Program ruralnog razvoja)

• Velika ovisnost gospodarstva na području Općine o tržišnim uvjetima

DRUŠTVENE DJELATNOSTI DRUŠTVENE DJELATNOSTI • Mogućnost razvoja turizma na temelju prirodne i kulturne baštine

• Mogućnost financiranja rada civilnih udruga kroz europske fondove

• Propadanje prirodne i kulturne baštine radi nedostatka novčanih sredstava i nedovoljno zainteresiranog stanovništva

• Odumiranje stare zagorske arhitekture

• Povećanje socijalno ugroženih osoba zbog malih mirovina i povećanja nezaposlenosti

• Smanjenje broja organizacija civilnog društva radi smanjenja financijskih i materijalnih resursa

UPRAVLJANJE RAZVOJEM UPRAVLJANJE RAZVOJEM • Mogućnost razvoja Općine kroz pripremu kvalitetnih projekata koji se mogu

financirati iz europskih fondova

• Povećanje sposobnosti za pripremu razvojnih projekata na lokalnoj razini raznim edukacijama

• Suradnja sa susjednim JLS i Krapinsko-zagorskom županijom

• Nedovoljno obučen i educiran kadar

• Nedovoljno razrađeni gospodarski prioriteti Općine

• Nedostatak financijskih sredstava na Županijskoj i državnoj razini za provođenje projekta

• Konkurencija u broju prijavljenih projekata na nacionalnoj i europskoj razini

48

• Revitalizacija područja Općine Petrovsko kroz pripremu i provedbu kvalitetnih razvojnih projekata koji se mogu financirati iz europskih fondova

• Neprovođenje sustavne decentralizacije kojom bi se osigurala financijska sredstva za provođenje razvojnih projekata u manjim sredinama

48

CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA

Postavljanje strateških ciljeva podrazumijeva njihovo definiranje i kontrolu usklađenosti. Za definiranje ciljeva i prioriteta važne su sljedeće stvari: ► strateški ciljevi proizlaze iz vizije razvoja i definiranih strateških fokusa; oni predstavljaju prvu transformaciju i konkretizaciju vizije i fokusa; ► predstavljaju glavne pravce dostizanja vizije i izražavaju krajnje rezultate koji se namjeravaju postići do kraja planiranog perioda (za programsko razdoblje 2015. – 2020. godina). Kontrola usklađenosti obuhvaća horizontalnu dimenziju (međusobna, intersektorska usklađenost ciljeva) i vertikalnu dimenziju (usklađenost sa ciljevima i orijentacijama nadređenih strategija i planova). Planiranjem lokalnog ekonomskog razvoja unapređuje se ekonomski kapacitet i konkurentnost Općine Petrovsko čime se osigurava ekonomska budućnost i kvaliteta za sve stanovnike. Uspješno planiranje ekonomskog razvoja i ostvarenje plana podrazumijeva aktivno učešće i suradnju partnera iz javnog, privatnog i nevladinog sektora te vodi stvaranju boljih uvjeta za ekonomski rast i zapošljavanje. Ciljevi i prioriteti razvoja povezani su s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna Općine Petrovsko. Time se povezuju svi strateški dokumenti Općine s proračunskim planiranjem. Ciljevi predstavljaju jasan smjer kretanja i djelovanja Općine Petrovsko u šestogodišnjem razdoblju uz poštivanje načela partnerstva i suradnje s ostalim lokalnim dionicima. Vizija, misija i strateški ciljevi razvoja Općine Petrovsko sadrže opis planiranog i održivog sustava sveobuhvatnog budućeg postignuća u razvoju. Strateški ciljevi sadrže konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda s jasno izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije.

Ciljevi razvoja određeni su na način da su:

• mjerljivi - kako bi se mogla procijeniti njihova ostvarljivost, • ostvarivi – definiran je minimum prihvatljive razine izvodivosti, • jasno formulirani – maksimalno su izbjegavane općenite formulacije, • s određenim rokom ostvarenja, • međusobno sukladni – ne preklapaju se, • sveobuhvatni, • kontinuirani, • društveno i okolišno prihvatljivi, • takvi da pridonose razvoju Županije i Općine Petrovsko,

49

• sukladni ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, statističke regije Kontinentalne Hrvatske te Krapinsko-zagorske županije. Prioriteti proizlaze iz vizije i razrađuju strateške ciljeve. Predstavljaju intervencije i aktivnosti u nekom sektoru/području te okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata. Opis i sadržaj prioriteta uključuje: • naziv, • svrhu, cilj i obrazloženje, • rezultat i razvojni učinak, • nositelje, korisnike i ciljne skupine, • mehanizme provedbe – aktivnosti / projekte • pokazatelje za praćenje rezultata i razvojnih učinaka. Ciljevi razvoja proizlaze iz definirane vizije i misije razvoja Općine Petrovsko. Razvoj Općine Petrovsko temelji se na načelima: 1. jednakosti – općinska uprava i glavni dionici lokalnog razvoja usmjerit će sve svoje aktivnosti na osiguravanje jednakosti i ravnopravnosti svih stanovnika Općine Petrovsko te svih posjetitelja i prijatelja Općine; 2. demokracije – odluke se donose i provode poštivanjem načela demokracije; 3. homogenosti – Općina Petrovsko njeguje prijateljstvo u zajednici, međusobno uvažavanje stanovnika te potporu lokalne zajednice; 4. poštovanja – njegovat će se povijesno i kulturno nasljeđe Općine, otvorenost prema novim vrijednostima uz poštovanje tradicije kraja i osobina svakog građanina. Vizija Općine Petrovsko proizlazi iz gore navedenih načela, predstavlja kratki opis stanja Općine Petrovsko s predloženim ciljevima razvoja koje želi postići do 2020. godine. Misija razvoja Općine Petrovsko opisuje način na koji će se definirana vizija ostvariti uz poštovanje posebnosti Općine kao cjeline.

50

VIZIJA Na bregima zelenim,

med sadjem i cvetjem

MISIJA

Općina Petrovsko mjesto je očuvanog okoliša i bogate kulturno-povijesne baštine.

Općina Petrovsko će graditi svoj razvoj i napredak na principima održivog razvoja i partnerskog pristupa te na očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva u cilju osiguranja kvalitetnog mjesta za život svim svojim stanovnicima.

Općina pruža priliku inovativnosti novim znanjima i mladima.

51

U nastavku je prikazan raspis pojedinih ciljeva i prioriteta poštujući gore navedena načela. Svaki od četiri postavljena cilja nosi jednaku težinu i važnost. Ciljevi su međusobno uvjetovani i odnose se na područja gospodarskog rasta, ekološke održivosti i društvene stabilnosti.

CILJ 1 – EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA, OBRTNIŠTVO I RURALNI TURIZAM U FUNKCIJI GOSPODARSKOG RAZVITKA

Prioritet 1.1. Poduzetništvo i obrtništvo u cilju stvaranja radnih mjesta

Prioritet 1.2. Poboljšanje komercijalnih vrijednosti prirodnih resursa u cilju razvoja turizma

Prioritet 1.3. Održiv ruralni razvoj i zaštita ekosustava

CILJ 2 – RAZVOJ ZAJEDNICE TEMELJEN SINERGIJOM ZNANJA, VJEŠTINA I KULTERNIH VRIJEDNOSTI

Prioritet 2.1. Dostupnost obrazovanja i osposobljavanja

Prioritet 2.2. Promicanje zdravih stilova života, usvajanje zdravih životnih navika i socijalna sigurnost

Prioritet 2.3. Poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva

Prioritet 2.4. Jačanje djelotvornosti javne uprave i institucionalnih kapaciteta

CILJ 3 – FUNKCIONALNA I MODERNA PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I PLANIRANO KORIŠTENJE PROSTORA

Prioritet 3.1. Upravljanje prostorom na dugoročno održiv način

Prioritet 3.2. Modernizacija i rekonstrukcija prometne mreže

Prioritet 3.3. Izgrađenost i dostupnost komunalne infrastrukture

52

PRIORITETNI CILJ 1 EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA, OBRTNIŠTVO I RURALNI TURIZAM U FUNKCIJI GOSPODARSKOG RAZVITKA

MJERA 1.1. PODUZETNIŠTVO I OBRTNIŠTVO U CILJU STVARANJA RADNIH MJESTA

SVRHA MJERE

Svrha i cilj prioriteta je olakšavanje poslovanja postojećih poduzetnika/obrtnika na području Općine, privlačenje novih ulaganja u gospodarstvo. Razvoj poslovnog okruženja podrazumijeva i kvalitetnu poduzetničku klimu koja je bazirana na educiranoj i konkurentnoj radnoj snazi. Realizacija poslovnog poduhvata podrazumijeva kvalitetnu pripremu investicijskog ciklusa te dostupne financijske instrumente. Time se podupire rast gospodarskih aktivnosti, odnosno doprinosi rastu konkurentnosti, zaposlenosti i profitabilnosti poslovnih subjekata. Svrha je mjere smanjiti veliki postotak nezaposlenih mladih kroz cjelovitu provedbu inicijativa čiji je cilj pomoći mladima da pokrenu posao, osigurati im u prvoj fazi adekvatan radni prostor te ih educirati da samostalno prijavljuju poslovne ideje na natječaje

AKTIVNOSTI / PROJEKTI

Marketinške aktivnosti za privlačenje investitora – brošure, sajmovi, internet Organizacija edukacija za poduzetnike – nove poslovne prilike, trendovi, umrežavanje Organizacija savjetovanja i edukacije za privlačenje sredstava iz fondova EU i potpora ministarstava Ovisno o vrijednosti ulaganja i broju novozaposlenih, potencijalni investitori će dobivati parcele po povoljnim uvjetima uz djelomično ili potpuno oslobađanje plaćanja lokalnih poreza, naknada i doprinosa. Financijska potpora poduzetnicima – sufinanciranje kamate za poduzetničke kredite, osmišljavanje modela / programa potpore za poduzetnike Potpore novim mladim poduzetnicima Edukacija mladih za pripremu i provedbu projekata

CILJNE SKUPINE Postojeći gospodarski subjekti, potencijali poduzetnici, zainteresirani investitori mlade osobe (15-30)

NOSITELJI MJERE Općina Petrovsko – javna uprava, javne tvrtke u vlasništvu Općine, Krapinsko-zagorska županija, resorna ministarstva

INDIKATORI

Produktivnost poduzetnika koji posluju na području Općine Petrovsko mjerena omjerom ukupnog prihoda i ukupnog broja zaposlenika, broj novoregistriranih tvrtki; broj novozaposlenih mladih ljudi; broj održanih radionica; broj sudionika na radionicama; iznos dodijeljenih potpora; broj prijavljenih projekata mladih poduzetnika na natječaje nacionalnih izvora te strukturnih i investicijskih fondova Europske unije

MJERA 1.2. POBOLJŠANJE KOMERCIJALNIH VRIJEDNOSTI PRIRODNIH RESURSA U CILJU RAZVOJA TURIZMA

SVRHA MJERE

Razvoj turističke destinacije. Razvijanjem novih programa pratit će se trendovi tržišta, raditi na promociji Općine Petrovsko te će se diversificirati turistički proizvod. Povezivanjem turističkih djelatnika sustavno će se raditi na razvoju turističke ponude. Aktivnosti su usmjerene prema unapređivanju ponude turističkih proizvoda i usluga, povećanje smještajnih kapaciteta. Osnovni cilj je povećanje konkurentnosti i atraktivnosti Općine kao odredišta ruralnog turizma.

Osmišljavanje turističke ponude, definiranje programa razvoja turizma i način održive valorizacije postojećih turističkih područja Brendiranje i razvoj vizualnog identiteta Općine

53

Osmišljavanje i sufinanciranje programa manifestacija od posebnog značaja za Općinu Uspostava potpore udrugama koje djeluju u turističkom segmentu i doprinose promociji Općine te promoviraju uključivanje stanovnika u razvoj civilnog društva

CILJNE SKUPINE Stanovnici Općine Petrovsko i Zagorja, stanovnici Grada Zagreba

NOSITELJI MJERE Općinska uprava, poduzetnici, udruge, mediji, pojedinci

INDIKATORI Broj poduzetnika / obrtnika u djelatnosti turizma, broj OCD-a u sektoru turizma i kulture, broj posjetitelja, broj noćenja, broj postelja, broj ostvarenih prihoda u djelatnosti pružanja usluga smještaja i pripreme i posluživanja hrane, broj provedenih programa udruga u sektoru turizma, osnovana turistička zajednica

PRIORITET 1.3. ODRŽIV RURALNI RAZVOJ I ZAŠTITA EKOSUSTAVA

SVRHA MJERE

Svrha mjere je očuvanje prirodnih resursa, pogotovo ekološke poljoprivrede. Primjena novih i inovativnih tehnologija, komasacijom (okrupnjivanjem zemljišta) želi se osigurati potrebna količina i kvaliteta poljoprivrednih i šumskih proizvoda na tržištu. Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije s ciljem povećanja sudjelovanja na tržištu te poljoprivredna diversifikacija. Usmjerenost na ekološku proizvodnju omogućit će zaštitu autohtonih proizvoda podneblja. Aktiviranjem očuvanih poljoprivrednih površina stvorit će se kvalitetna baza proizvođača (ekoloških) proizvoda.


Uspostava sustava potpore za okrupnjavanje zemljišta

Potpore za uređivanje zapuštenih zemljišta

Uvođenje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i modernizacija proizvodnje postojećih poljoprivrednih proizvođača

Jačanje proizvođačkih grupa te povezivanje proizvođača radi stvaranja proizvoda više dodane vrijednosti Edukacije za ekološku poljoprivredu

Potpora udrugama u području poljoprivredne proizvodnje

Aktivno djelovanje lokalne akcijske grupe

CILJNE SKUPINE Vlasnici neobrađenog zemljišta, poljoprivredna gospodarstva, obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti

NOSITELJI MJERE Općina Petrovsko, Krapinsko-zagorska županija, Ministarstvo poljoprivrede

INDIKATORI Broj sudionika edukacija ruralnog razvoja, broj članova PG-a, povećanje/smanjenje površina poljoprivrednog neobrađenog obradivog zemljišta, broj projekata PG-a financiranih kroz Program ruralnog razvoja na razini RH, broj programa udruga u sektoru ruralnog razvoja, broj projekata LAG-a

54

PRIORITETNI CILJ 2 RAZVOJ ZAJEDNICE SINERGIJOM ZNANJA, VJEŠTINA I KULTURNIH VRIJEDNOSTI

MJERA 2.1. DOSTUPNOST OBRAZOVANJA I OSPOSOBLJAVANJA

SVRHA MJERE

Ovom mjerom želi se utjecati na povećanje kvalitete obrazovanja te uspostavu sustava koji će producirati nove vještine kroz sustav obrazovanja i osposobljavanja: Sustav obrazovanja nužno je uskladiti s EU standardima te poboljšati pedagoške standarde kroz suradnju sva tri sektora – javnog, poslovnog i civilnog. Unapređivanje uvjeta za dostupnost i kvalitetu svih oblika obrazovanja.


Ulaganje u društvenu infrastrukturu (povećanje postotka sufinanciranja programa ranog i predškolskog odgoja) Sufinanciranje dodatnih programa u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju

Stipendiranje učenika strukovnih škola i deficitarnih zanimanja

Stipendiranje studenata

Sufinanciranje prijevoza učenika Podupiranje uvođenja tehnologije u nastavne procese te osiguravanja preduvjeta za dostizanje standarda potrebnih za uspostavu e-škole Poticanje modernizacije školskih nastavnih programa kako bi se uskladili sa stvarnim potrebama tržišta rada

CILJNE SKUPINE Djeca, mladi, obitelji, učitelji i profesori, odgajatelji

NOSITELJI MJERE Općina Petrovsko i ustanove u vlasništvu Općine i Krapinsko-zagorske županije

INDIKATORI Broj stipendija za učenike, broj stipendija za studente, visina materijalnog ulaganja u objekte i opremu u školama, broj učenika za koje se sufinancira prijevoz

MJERA 2.2. PROMICANJE ZDRAVIH STILOVA ŽIVOTA, USVAJANJE ZDRAVIH ŽIVOTNIH NAVIKA I SOCIJALNA SIGURNOST

SVRHA MJERE

Osiguravanje zdravstveno ispravne hrane i vode za piće, vodu za rekreaciju i ostale vode, predmete opće uporabe, zaštitu od buke, kakvoću zraka. Stvaranje pozitivnih socijalnih pomaka kroz promicanje i poticanje vrednota zdravog života kroz - sportom, aktivnim životom, zdravom prehranom. Zaštita zdravlja od štetnog djelovanja kemikalija te zaštitu od izvora ionizirajućih i neionizirajućih zračenja te neškodljivo zbrinjavanje otpadnih tvari. Podrška međusobne suradnje svih dionika unutar i izvan lokalne zajednice radi lakše razmjene iskustava, spoznaja, ideja i aktivnosti te međusobne podrške i praktične pomoć. Ovom mjerom želi se omogući bolja kvalitetu okoliša, zdraviji način života te pristup uslugama građanima koji je primjeren njihovim potrebama. Unapređivanjem kvalitete programa usmjerenih prema osobama kojima prijeti socijalna isključenost podići će razumijevanje i solidarnost članova zajednice prema problemima i životnim okolnostima. Mjerom se žele osigurati jednake mogućnosti za sve građane. Ujedno, programima potpore za obitelji s više djece te pronatalitetnom politikom želi se utjecati na smanjenje negativnog prirodnog prirasta.


Održavanje i izgradnja sportskih objekata (izgradnja i uređenje sportske dvorane postojećih sportskih i rekreativnih objekata, šetnica, biciklističke staze, planinarske rute)

55

Edukacija voditelja projekata, javna predavanja i radionice, aktivnosti vezane uz prevenciju bolesti

Povođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje zdravlja s ciljem unapređenja duševne i tjelesne sposobnosti osoba Uključivanje infrastrukture u ponudu turističkih aktivnosti (turizam baziran na aktivnom odmoru u funkciji očuvanja zdravlja) Potpora radu udruga u pružanju i širenju mreže socijalnih usluga u zajednici Osmišljavanje programa i oblika institucionalne i izvaninstitucionalne pomoći za stare i nemoćne Programi za socijalno isključene obitelji Sufinanciranje produženog boravka u osnovnoj školi Sufinanciranje programa za djecu s teškoćama u razvoju Potpora za novorođenčad

CILJNE SKUPINE Sve generacije stanovnika Općine Petrovsko, turisti, posjetitelji, djeca, umirovljenici, novorođenčad, osobe s invaliditetom, osobe kojima prijeti socijalna isključenost

NOSITELJI MJERE Općinska uprava, zavod za javno zdravstvo, sportske i druge udruge, ustanove za obrazovanje, obrazovne ustanove, privatni investitori, udruge

INDIKATORI

Broj sportskih objekata, Iznos investicije za uređenje postojećih sportskih i rekreativnih objekata, kilometri izgrađene javne turističke (sportske) infrastrukture (šetnice, biciklističke staze, planinarske staze), broj realiziranih projekata u sektoru poticanja zdravog života, broj sudionika edukacija na temu zdravlja, broj projekata udruga u sektoru zdravlja, zdravog života, broj korisnika socijalnih usluga, broj pomoćnika u nastavi, broj objekata javne infrastrukture koji su prilagođeni osobama s invaliditetom, broj programa pružanja socijalnih usluga, broj udruga koje pružaju socijalne usluge, broj mobilnih timova

MJERA 2.3. POTICANJE UMJETNIČKOG I KULTURNOG STVARALAŠTVA

SVRHA MJERE

Usmjeravati i kroz prilagodbe same službe za zaštitu baštine s ciljem upravljanja održivim razvojem. Mjera se odnosi na kulturno održiv razvoj te participativno razvijanje i provedbu kulturne politike koja potiče umjetnost, umjetničko obrazovanje te ojačati sudjelovanje u svekolikom kulturnom životu. Predviđene aktivnosti usmjerene su na očuvanje kulturne raznolikosti, promicanje kulture kao razvojne snage društva. Svrha j osnažiti kulturno poduzetništvo, profilirati lokalnu sredinu kao središte urbane kulture I upotrebu kulturne baštine u suvremenim uvjetima. Ključne gospodarske aktivnosti koje se temelje na kulturnoj baštini, i to ponajprije na kulturni turizam i poduzetništvo utemeljeno na kulturnoj baštini. Stimulacija ulaganja u obnovu graditeljske baštine

AKTIVNOSTI/PROJEKTI

Potpora djelovanju kulturnih udruga

Umrežavanje kulturnih djelatnika radi stvaranja i razvijanja novih kulturnih i umjetničkih tendencija i pravaca Održavanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine i njezino održivo korištenje u funkciji turizma

CILJNE SKUPINE Kulturni djelatnici, umjetnici, stanovnici, posjetitelji

NOSITELJI MJERE Općina Petrovsko, Krapinsko-zagorska županija, udruge

56

INDIKATORI Broj udruga civilnog društva koje djeluju isključivo u sektoru kulture, broj programa OCD u sektoru kulture, broj kulturnih manifestacija, broj posjetitelja kulturnih manifestacija, iznos investicija za očuvanje / obnovu materijalnih kulturnih dobara

MJERA 2.4. JAČANJE DJELOTVORNOSTI JAVNE UPRAVE I INSTITUCIONALNIH KAPACITETA

SVRHA MJERE Cilj ove mjere je transparentnost javnog sustava, jačanje sposobnosti, znanja, vještina i kontinuirano usavršavanje službenika i predstavnika lokalne samouprave podiže razinu učinkovitosti uprave.

Osiguravanje materijalnih preduvjeta za kvalitetan rad službenika Umrežavanje i edukacije javnih tvrtki, ustanova i grada Unapređivanje programa kvalitetne zaštite i spašavanja ljudi i imovine na području Općine i okolice Jačanje komunikacijskih i timskih vještina djelatnika radi povećanja učinkovitosti

Povezivanje i umrežavanje jedinica lokalne i područne samouprave (unutar i izvan Hrvatske)

CILJNE SKUPINE Stanovnici Općine Petrovsko, javna uprava

NOSITELJI MJERE Općina Petrovsko, ustanove i tvrtke Općine

INDIKATORI Broj sati edukacija službenika i djelatnika javnih tvrtki, broj službenih prigovora na rad javnih službi

57

PRIORITETNI CILJ 3 FUNKCIONALNA I MODERNA PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I PLANIRANO KORIŠTENJE PROSTORA

MJERA 3.1. UPRAVLJANJE PROSTOROM NA DUGOROČNO ODRŽIV NAČIN

SVRHA MJERE

Održivo upravljanje prirodnim potencijalima podrazumijeva integraciju gospodarskih, socijalnih i ekoloških pitanja kako bi se osiguralo da gospodarski i društveni rast nema negativan utjecaj na okoliš. Svrha mjere je identificirati i zaštititi prirodne vrijednosti u funkciji održivog razvoja te uređenje i očuvanje zaštićenih dijelova prirode te prepoznati, pažljivo koristiti i očuvati bogatu biološku i krajobraznu raznolikost. Provedbom mjera energetske učinkovitosti pozitivno će se utjecati na očuvanje okoliša. Za održivo upravljanje okolišem usko je povezano s prostornim planiranjem stoga je potrebno ulagati u programe planiranja na razini grada. Svrha je mjere unapređenje postojećih te uređenje i sadržajno osmišljavanje postojećih i novoizgrađenih javnih prostora, interveniranje u prostoru kako bi se podigao standard svih javnih i komunalnih usluga.


Provođenje mjera energetske učinkovitosti u kućanstvima Podignuta razina javne uključenosti i svijesti donositelja odluka o važnosti i implementaciji održivog upravljanja resursima

Zaštita prirodnih dobara i zaštićenih svojti

Edukacija lokalne zajednice o nužnosti očuvanja okoliša

Podupiranje programa udruga u području ekologije i zaštite okoliša Valoriziranje i stavljanje u funkciju nedovoljno iskorištenih potencijala javnog prostora Osiguranje adekvatnog i kontinuiranog održavanja javnih površina Revizija i aktualizacija dokumenata prostornog planiranja Razvoj strateških projekata obnove objekata, uređenja i sadržajno osmišljavanje javnih površina

CILJNE SKUPINE Stanovnici Općine Petrovsko, gospodarski subjekti, poslovna zajednica, turisti

NOSITELJI MJERE Općina Petrovsko, Krapinsko-zagorska županija i njezine institucije, Regionalna energetska agencija, resorna ministarstva

INDIKATORI

Broj gospodarskih subjekata koji koriste obnovljive izvore energije, broj projekata u sektoru zaštite okoliša, broj izmjena prostornog plana, broj kućanstava koje koriste obnovljive izvore energije, broj održanih radionica za zaštitu prirodne baštine i okoliša; pripremljena dokumentacija; broj pripremljenih projekata; broj intervencija u prostoru; broj provedenih aktivnosti na javnim prostorima

58

MJERA 3.2. MODERNIZACIJA I REKONSTRUKCIJA PROMETNE MREŽE

SVRHA MJERE

Područje Općine Petrovsko kvalitetno je povezano s ostatkom Krapinsko-zagorske županije. Ipak, potrebna je sanacija pojedinih cestovnih pravaca koji su u lošem stanju. Održavanje i obnova kolnika i opreme na cestama te modernizacija rekonstrukcija najkritičnijih dionica podići će ukupnu razinu kvalitete cestovne mreže i ostale prometne infrastrukture.

AKTIVNOSTI /

PROJEKTI

Sanacija klizišta na nerazvrstanim cestama

Rekonstrukcija pojedinih cestovnih pravaca i nogostupa

Izrada potrebne dokumentacije za sanaciju klizišta

Ulaganje u daljnji razvoj cestovne infrastrukture

CILJNE SKUPINE Stanovnici Općine Petrovsko, putnici, prolaznici, turisti

NOSITELJI MJERE Općina Petrovsko, Krapinsko-zagorska županija, Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, Hrvatske vode

INDIKATORI Broj saniranih klizišta, dužina sanirane / modernizirane lokalne ceste, dužina sanirane / modernizirane županijske ceste, dužina sanirane / modernizirane državne ceste, dužina izgrađenog nogostupa, duljina novoizgrađene ceste (lokalne, državne, županijske)

PRIORITET 3.3. IZGRAĐENOST I DOSTUPNOST KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

SVRHA MJERE

Kvalitetan sustav komunalne infrastrukture podrazumijeva uređen sustav odvodnje otpadnih voda, vodoopskrbe, prikupljanja i odlaganja otpada. Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom nužna je sukladno zakonskim propisima kako bi se osigurala zaštita podzemnih i površinskih voda, tla i zraka. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda ujedno doprinosi višoj kvaliteti života i većem stupnju zaštite okoliša. Poboljšanjem i sanacijom vodoopskrbnog sustava smanjio bi se gubitak vode u javnom vodoopskrbnom sustavu koji je trenutno dosta visok. Povećanje kapaciteta pitke vode ljeti te smanjenje broja domaćinstava sa zdravstveno neispravnom kvalitetom vode.


Nastavak izgradnje kanalizacijske mreže sukladno razvoju stambenih i gospodarskih područja Utvrđivanje postojećeg stanja utvrđivanjem uskih grla Osvijestiti ljude o sigurnom odlaganju opasnog otpada

Rekonstrukcija postojeće mreže uz razdvajanje fekalne i oborinske odvodnje Izgradnja kapitalnih objekata nužnih za povećanje kapaciteta vodoopskrbnog sustava Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

CILJNE SKUPINE Cjelokupno stanovništvo, komunalne tvrtke, poduzetnici i obrtnici, javne ustanove, agrikultura, civilne organizacije te stanovništvo izvan Općine koje se opskrbljuje vodom iz zajedničkih vodosprema.

NOSITELJI MJERE Općina Petrovsko, KVIO d.o.o., VIOP d.o.o.

INDIKATORI Duljina izgrađene kanalizacijske mreže, duljina rekonstruirane kanalizacijske mreže, količina, pročišćene vode, broj priključaka na kanalizacijsku mrežu (kućanstva), dužina magistralnog cjevovoda (vodoopskrba), količina obrađenog otpada, broj zelenih otoka

59

USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJA S EUROPSKIM, NACIONALNIM I REGIONALNIM STARTEŠKIM DOKUMENTIMA

Temeljem pretpostavki strateškog planiranja za područje Općine Petrovsko izrađena je lokalna razvojna strategija. Prilikom izrade Strategije, primijenilo se osnovno načelo koje odražava koncept solidarnosti. Time se izražava moralna dimenzija društvenog sustava, koncept održivosti te koncept konkurentnosti jedinica lokalne samouprave. S relevantnim dokumentima na svim razinama planiranja usklađeni su prioritetni ciljevi razvoja sa svrhom osiguranja vertikalne kohezije razvojnih ciljeva i prioriteta i ispunjenja zadanih prioriteta. Vremenski period za koje se strategija izrađuje odnosi se na programsko razdoblje na razini Europske unije – period 2014. – 2020. godina.

Izrada Strategije namijenjena je prvenstveno za potrebe proaktivnog i odgovornog upravljanja lokalnim razvojem. To podrazumijeva stvaralačko oblikovanje budućnosti i sistematično upravljanje aktivnostima u cilju ostvarenja zadanih ciljeva. Odgovorno upravljanje podrazumijeva odgovornost spram građana, uključujući i buduće generacije. Sve aktivnosti poduzete tijekom izrade Strategije odnose se za osiguranje sukladnosti dokumenta s važnim strateškim dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.

Na razini Europske unije, Lokalna razvojna strategija Općine Petrovsko usklađena je sa:

1. Europa 2020 – Strategija Europa 2020. sadrži viziju europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće. Predlažu se tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju: pametan rast - razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji; održiv rast - promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija te uključiv rast - njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost. U toj namjeri Europska komisija predlaže sljedeće glavne ciljeve EU: 75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno; 3% BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj; treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30% smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju); postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10%, a najmanje 40% mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja te bi 20 milijuna manje ljudi trebalo biti u opasnosti od siromaštva.

2. CLLD – Community – Led Local Development –smjernice za planiranje lokalnog razvoja dane su od strane Europske unije s ciljem maksimalnog iskorištavanja strukturnih fondova. Metodologija koja se primjenjuje fokusira se na lokalne razine, u razvoj se uključuju lokalne razvojne grupe (LAG), ciljevi se planiraju u odnosu na lokalne potrebe i potencijale te razvoj uključuje inovativne pristupe lokalnom kontekstu, umrežavanje i suradnju.

60

3. Promocija kulturnih i kreativnih sektora za rast i poslove u EU – odnosi se na niz političkih inicijativa i promociju modernog nadzornog okruženja. Komisija ovom Strategijom također želi potaknuti jače partnerstvo između različitih politika, osobito kulture, obrazovanja, industrije, ekonomije, turizma, urbanog i regionalnog razvoja te prostornog planiranja. Ujedno, planira pokrenuti EU financiranje da poveća podršku za sektore, posebice kroz predloženi program Kreativna Europe 2014. – 2020., koji iznosi 1.8 milijarde €, te kroz fondove Kohezijske politike.

Na razini Republike Hrvatske, Strategija je usklađena sa:

1. Strategija razvoja turizma – glavni ciljevi ove Strategije usmjereni su na sustavno podizanje razine znanja, obogaćivanje postojećih i generiranje novih turističkih sadržaja i doživljaja, vještina i obrazovanja turističkih djelatnika, čime će se kontinuirano unaprjeđivati postojeća kvaliteta i izvrsnost usluge, stvaranje preduvjeta za jačanje poduzetništva, čime će se omogućiti ulazak u novi investicijski ciklus, stvaranje novih radnih mjesta i samozapošljavanje, učinkovito brendiranje Hrvatske i njenih turističkih regija. Time se želi postići postići kvalitativno diferenciranje od konkurencije i osiguranje tržišne prepoznatljivosti.

2. Sporazum o partnerstvu i Nacionalni program reformi (2014. godina) u Republici Hrvatskoj formulira prioritete Vlade za smanjenje nezaposlenosti i uočavanje neusklađenosti i manjkavosti, očuvanje radnih mjesta i sprječavanje daljnje nezaposlenosti, te daljnjem radu na fleksibilnom i mobilnom tržištu rada, povezujući obrazovanje i tržište rada putem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), te poboljšanje djelotvornosti institucija tržišta rada.

3. Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. - definira način na koji će se dostići ciljevi Zajedničke poljoprivredne politike, a odnose se konkurentnost poljoprivrede, održivo gospodarenje resursima i uravnotežen razvoj ruralnih područja.

4. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. – glavni ciljevi ovog programa odnose se na promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrške mobilnosti radne snage, promicanje socijalne uključenosti, borbe protiv siromaštva i svake diskriminacije, ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje, jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave.

5. Pametna specijalizacija je novi koncept politike inovacija osmišljen kako bi se promicalo učinkovito djelotvorno korištenje investicija u istraživanje. Cilj je potaknuti regionalne inovacije u cilju postizanja gospodarskog rasta i prosperiteta, omogućujući da se regije usredotoče na njihove prednosti. Strategija

61

pametne specijalizacije treba biti izgrađena na čvrstim analizama regionalnih sredstava i tehnologije što bi također trebalo uključivati analizu potencijalnih partnera u drugim regijama.

6. Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj. 2014. – 2020. – akcijski plan predstavlja niz mjera i aktivnosti koje će se provoditi za postizanje zadanih ciljeva: poboljšanje usklađenosti i umreženosti javnih politika, poboljšanje sustavne podrške poduzetništvu žena, uvođenje poduzetništva žena u cjelokupnu institucionalnu infrastrukturu te promocija poduzetništva žena.

7. Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020. donešena je u skladu s Ekonomskim programom Republike Hrvatske 2013. s ciljem jačanja poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva. Strateški ciljevi odnose se na unapređenje ekonomske uspješnosti maloga gospodarstva u sektorima proizvođačkih i uslužnih djelatnosti, većim razvijanjem raznih financijskih mogućnosti za subjekte maloga gospodarstva i uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo, pružanje potpore osnivanju novih poduzeća, rast broja aktivnih poduzeća i jačanje institucija koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj način pridonijelo ravnomjernijem i uravnoteženom razvoju hrvatskih regija, pružanje potpore većem razvoju subjekata maloga gospodarstva jačanjem njihove uprave, uvođenjem i djelovanjem većeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te podupiranjem cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva.

8. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. – procjena je kako će se stopa zaposlenosti 2020. godine povećati za 5 postotnih bodova. Naglasak se pritom stavlja na srednje visoke tehnologije proizvodnje, komunikaciju i informatiku, u skladu s pametnim specijalizacijskim okvirima, a imajući u vidu zahtjeve rastućeg "zelenog gospodarstva". To zahtijeva znatna ulaganja u razvoj nastavnih planova i programa, atraktivnost i kvalitetu strukovnog obrazovanja i naukovanja, uz zadržavanje ljudskog kapitala starijih radnika već zaposlenih radnika, kao i sustav koordinacije i suradnje između poslovnog, obrazovnog sustava i znanstveno-istraživačkog sektora.

9. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013. - izazovi brzog razvoja novih znanja i tehnologija, čestih promjena na tržištu rada i sve veće potražnje za visoko kvalificiranom radnom snagom, demografskog starenja stanovništva, procesa globalizacije i pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao središnji prioritet nameću razvoj društva temeljenog na znanju i procesu cjeloživotnog učenja. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013. oslanja se i na načela i ciljeve Lisabonske deklaracije Obrazovanje i stručno usavršavanje do 2010. godine iz 2000. godine koja poziva zemlje članice na osuvremenjivanje obrazovnih sustava kako bi Europska unija postala najkonkurentnija i najdinamičnija ekonomija utemeljena na znanju. Europski prioriteti i strategije razvoja strukovnog obrazovanja potvrđeni su i u Kopenhaškoj deklaraciji (2002.), Izjavama iz Maastrichta (2004.) i Helsinkija (2006). Ciljevi donošenja Strategije razvoja sustava

strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013. su: odrediti pravce razvoja strukovnog obrazovanja i načine njihove realizacije, utvrditi parametre promjena strukovnog obrazovanja, uspostaviti

62

mehanizme sustavnog praćenja i ostvarivanja ciljeva, promicati jednaka prava i uvjete učenja za sve, promicati strukovno obrazovanje i osposobljavanje, unaprijediti kvalitetu strukovnog obrazovanja te izgraditi mehanizme usporedivosti i priznavanja hrvatskih strukovnih kvalifikacija u Europi (Europski kvalifikacijski okvir).

10. Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014-2020” - obuhvaća ulaganja Republike Hrvatske

iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova u sedmogodišnjem razdoblju od 2014.-2020. Financijska alokacija iz ESI fondova za navedeni Operativni programa iznosi 6,881 milijardi, a obuhvaća sljedeće prioritetne osi:

1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija 2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije 3. Poslovna konkurentnost 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije 5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima 6. Zaštita okoliša i održivost resursa 7. Povezanost i mobilnost 8. Socijalno uključivanje i zdravlje 9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje 10. Tehnička pomoć

11. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske – predstavlja smislen i planski razvoj prometnog sektora u Republici Hrvatskoj, a obuhvaća 6 prethodno izrađenih sektorskih prometnih strategija od kojih su za Lokalnu razvojnu strategiju Općine Petrovsko bitne – ceste, javni prijevoz i regionalna mobilnost.

12. Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske (2014. – 2020.) - bazira se na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenje broja siromašnih i socijalno isključenih osoba; uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Pritom je potrebno istaknuti da je anti diskriminacijska politika polazni princip u ostvarenju navedenih prioriteta i ciljeva. Strateška područja sadrže nekoliko glavnih strateških aktivnosti te načine njihove provedbe koje će se detaljnije razraditi u okviru trogodišnjeg programa provedbe na nacionalnoj razini, a koji će zahtijevati izradu odgovarajućih dokumenata na regionalnoj i lokalnoj razini. Dokument zastupa aktualnu europsku i međunarodnu politiku i sadrži poveznice s europskim i međunarodnim dokumentima ovoga karaktera te planira korištenje europskih i međunarodnih fondova za realizaciju dijela predviđenih strateških aktivnosti.

13. Operativni programi za razdoblje 2007. – 2013. godine – usklađuju investicijske prioritete i mjere Republike Hrvatske u prošlom programskom razdoblju u sektorima prometa, okoliša, regionalne

63

konkurentnosti i ljudskih potencijala. Strategija razvoja Općine Petrovsko usklađena je s mjerama u operativnim programima i fokusira se na poboljšanje komunalne infrastrukture, uspostavu održivog prometnog sustava, razvoj ljudskih potencijala i ustanova za obrazovanje te promiče učinkovitu javnu upravu.

14. Strateški plan ministarstva uprave za 2014.-2016. – glavni ciljevi ovog strateškog područja su: unaprijediti stručnost i kvalitetu pružanja upravnih usluga, unaprijediti sustav javne uprave, izgraditi korisnički usmjerenu upravu, unapređenje kvalitete javnih usluga kroz djelotvornu primjenu ICT-a u radu javne uprave.

Na regionalnoj razini, Strategija je usklađena sa strateškim dokumentima:

1. Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije 2011. – 2015. - županijska razvojna strategija je temeljni planski dokument namijenjen planiranju održivog društveno-gospodarskog razvoja svake županije. Smjernice poboljšanja kvalitete života i poticanje zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog uključivanja, predočeni su u sva 4 cilja razvoja Krapinsko-zagorske županije.

2. Akcijski plan za provedbu mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. – 2015. godine na području Krapinsko-zagorske županije - ovim se planom promiče ravnopravnost spolova kao temeljna ustavna vrednota te se u skladu s tim osmišljavaju aktivnosti koje će rezultirati podizanjem znanja i svijesti o ljudskim pravima žena i ravnopravnosti spolova s naglaskom na projekte usmjerene na pružanje pomoći ženama žrtvama nasilja, ženama s invaliditetom i pripadnicama nacionalnih manjina. U dijelu tržišta rada i poduzetništva, potpomagat će se aktivnosti usmjerene na unapređenje konkurentnosti žena na tržištu rada te ojačati poduzetništvo žena. Poticat će se veće sudjelovanje muškaraca u brizi oko djece i ojačati institucionalna skrb za djecu te starije i nemoćne članove/ice obitelji.

3. Županijski program djelovanja za mlade Krapinsko-zagorske županije 2012. – 2016. – ovim programom djelovanja za mlade definiraju se aktivnosti usmjerene na podupiranje razvoja u području obrazovanja i informatizacije, zapošljavanja i poduzetništva, socijalne politike, zdravstvene zaštite, aktivnog sudjelovanja mladih u društvu, izgradnja civilnog društva i volonterskog rada, kulture mladih i slobodnog vremena te mobilnosti, informiranja i savjetovanja. Aktivnosti se ovim programom usmjeravaju u socijalno poduzetništvo, ekologiju, kulturu i ravnopravnost te održivi razvoj.

4. Strategija održivog korištenja energije Krapinsko-zagorske županije – odnosi se na koncept održivog razvitka Županije u cilju zaštite njezinih ljudskih i prirodnih resursa; usmjerena je na strateško poticanje korištenja obnovljivih izvora kao domaćih, sigurnih i čistih izvora energije; pruža kontinuiranu podršku učinkovitom korištenju energije u svim sektorima ljudskog djelovanja - zgradarstvu, prometu,

64

industriji, poljoprivredi te se usuglašava s institucionalnim i zakonskim okvirima na nacionalnoj i EU razini.

5. Akcijski plan socijalnih usluga za 2014. godinu za Krapinsko-zagorsku županiju – akcijski plan usmjeren je na pružanje socijalnih usluga za djecu i mlade u riziku kroz aktivnosti udomiteljstva, te osnivanje mobilnih timova za ranu intervenciju te edukacijsko-rehabilitacijskih skupina za djecu predškolske dobi. Usporedno s ovim aktivnostima, osmišljene su aktivnosti i za stare i nemoćne u vidu osnivanja savjetovališta za oboljele, dnevnih centara te promicanje volonterstva pri pružanju socijalnih usluga. Plan predviđa i aktivnosti za dugotrajno nezaposlene osobe u vidu osnivanja klubova podrške, osmišljavanja novih oblika zapošljavanja i promoviranje socijalnog poduzetništva.

6. Strategija razvoja ljudskih potencijala Krapinsko-zagorske županije 2014. – 2020. – osnovni cilj strategije je dostizanje veće zaposlenosti uz konkurentno društveno i odgovorno gospodarstvo. Strategija razvoja općine Općine Petrovsko usklađena je sa Strategijom razvoja ljudskih potencijala utoliko što doprinosi postizanju navedenih ciljeva: Unapređenje znanja, vještina i kompetencija u funkciji konkurentnog gospodarstva; razvoj i usklađivanje programa obrazovanja s potrebama tržišta rada te povećanje razine zapošljivosti, produktivnosti i socijalne kohezije.

65

INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA STRATEGIJOM

Kvalitetno upravljanje lokalnim razvojem pretpostavlja uspostavu lokalnog partnerstva koje odgovara realnostima lokalnog konteksta. Za potrebe izrade Lokalne razvojne strategije Općine Petrovsko osnovano je Partnersko vijeće koje predstavlja lokalne dionike, sugerira smjernice razvoja, osmišljava predviđene aktivnosti unutar prioriteta poštujući načela jednakosti i partnerstva. Partnersko vijeće dio je institucionalnog okvira provedbe Strategije te njegovi članovi predstavljaju i glavno tijelo za praćenje i provedbu Strategije.

Uspostavljen institucionalni okvir nužan je za maksimiziranje prilika vezanih uz korištenje sredstava te osiguravanje odgovarajućeg administrativnog kapaciteta kako bi se osigurala učinkovita provedba, nadziranje i procjena Strategije sa stajališta upravljanja i financijske kontrole. Institucionalni okvir Strategije predstavljaju svi glavni dionici lokalnog razvoja koji svojim usmjerenim djelovanjem i koncentracijom sredstava doprinose ostvarenju postavljenih ciljeva. Glavni dionici, njihova uloga u pripremi, provedbi i praćenju Strategije prikazana je u tablici u nastavku.

DIONIK ULOGA U PRIPREMI ULOGA U PROVEDBI ULOGA U PRAĆENJU I OCJENI PROVEDE

OPĆINSKO

VIJEĆE

Redovito prima izvješća o tijeku pripreme Strategije, sudjeluje u procesu javne rasprave te potvrđuje i usvaja dokument

Provodi aktivnosti komunikacijskog plana, diseminira postignute rezultate, animira ciljne skupine za usmjereno i ciljano djelovanje, inicira i sudjeluje u provedbi projekata, potvrđuje i usvaja akcijski plan.

Prima i usvaja izvješća o provedbi, nadzire i kontrolira provedbu, razmatra rezultate i učinke provedbe u odnosu na postavljene ciljeve te inicira i priprema dopune i izmjene akcijskog plana i izmjene Strategije.

NAČELNIK

Sudjeluje na sastancima Partnerskog vijeća, usvaja predložene mjere razvoja, predlaže potrebne izmjene i nadopune. Komunicira s općinskim vijećem i upoznaje članove vijeća s tijekom izrade i provedbe Strategije.

Potvrđuje akcijski i komunikacijski plan Strategije i priprema za usvajanje na sjednici gradskog vijeća, inicira i sudjeluje u pripremi i provedbi razvojnih projekata te usvaja predložene projekte. Provodi aktivnosti zadane komunikacijskim planom.

Daje prijedloge za izradu Akcijskog plana, inicira projekte i realizaciju projektnih ideja, promovira postignute rezultate, vrši monitoring nad ispunjavanjem zadanih ciljeva te predlaže dodatne mjere u slučaju neispunjavanja zadanog cilja.

66

OPĆINSKA

UPRAVA

Organizira i sudjeluje na sastancima Partnerskog vijeća, prikuplja potrebne podatke za situacijsku i SWOT analizu, prikuplja podatke o indikatorima te u suradnji s Partnerskim vijećem izrađuje plan razvojnih prioriteta i ostale dijelove Strategije.

Zadaci u provedbi su:

• redoviti pregledi stanja prema zadanim indikatorima i ocjenjivanje utjecaja provedenih mjera na razvoj

• pregled, praćenje i ocjena napretka Strategije u skladu s utvrđenim ciljevima Strategije i Akcijskim planom

• priprema akcijskog plana za svaku godinu

• koordinacija rada Partnerskog vijeća, načelnika i općinskog vijeća.

Priprema izvješća o provedbi strategija, prikuplja potrebne podatke, daje kvantitativnu i kvalitativnu ocjenu provedbe.

PARTNERSKO VIJEĆE

Sudjeluje na radionicama za izradu Strategije, ukazuje na mogućnosti razvoja i otvorene prijetnje. Identificira snage i slabosti lokalnog područja, usmjerava razvoj, daje prijedlog sadržaja strateških ciljeva i mjera.

Razmatra otvorena pitanja, daje mišljenje i prijedloge o značajnim pitanjima iz područja stručnosti njegovih članova. Sudjeluje u provedbi komunikacijskog plana.

Prati rezultate i razvojne učinke predloženih mjera te priprema podloge za izradu izvješća o provedbi Strategije.

GOSPODARSKI SUBJEKTI

Ove tri skupine predstavljaju glavne dionike izrade Strategije. Sudjeluju u procesu javne rasprave, daju prijedloge i komentare.

Svojim djelovanjem i provedbom aktivnosti doprinose ostvarenju zadanih ciljeva.

Dostavljaju podatke o provedenim aktivnostima, iznosima ulaganja i sl. u skladu s postavljenim indikatorima.

OBRAZOVNE USTANOVE

ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA

67

PROVEDBA STRATEGIJE

Provedba Strategije temelji se na implementaciji predloženih aktivnosti / projekata unutar zadanih ciljeva i prioriteta razvoja. Glavni dionici provedbe Strategije su: Općina Petrovsko, privatni i civilni sektor te ostali dionici javnog sektora. Sukladno glavnim nositeljima aktivnosti, provedba Strategije vrši se kroz tri kanala:

1. Provođenjem aktivnosti i akcija koje inicira i implementira Općina Petrovsko u skladu s definiranim ciljevima razvoja u razdoblju do 2020. godine (programsko razdoblje);

2. Implementacijom projekata, programa i akcija kojima su nositelji jedinica regionalne samouprave, javna (državna tijela) i ustanove izvan ingerencije lokalne samouprave – dionici javnog sektora;

3. Akcijama ostalih glavnih dionika razvoja (civilnog sektora, gospodarski subjekata) koji su u skladu s postavljenim ciljevima i doprinose ostvarenju zadanih indikatora.

Provedba Strategije vrši se pomoću Akcijskog plana provedbe Strategije te jedinstvene Baze projekata Općine Petrovsko.

Akcijski plan implementacije daje pregled prioritetnih projekata i mjera, uključujući njihove veze sa strateškim i sektorskim ciljevima, kao i najbitnije elemente za njihovu implementaciju. Akcijski plan provedbe Strategije izrađuje se jednom godišnje i usvaja zajedno s proračunom za narednu fiskalnu godinu, a prema obrascu u PRILOGU 1. Za aktivnosti i mjere čija realizacija započinje u prvoj godini, u odgovarajućem formatu sažeto se navode elementi važni za planiranje i praćenje njihove implementacije: naziv programa / aktivnosti, proračunska klasifikacija, plan financijskih sredstava za narednu godinu te projekcije za naredne dvije, pokazatelji rezultata, polazne vrijednosti u baznoj godini (godini sastavljanja Akcijskog plana) te ciljane vrijednosti za tri godine. Akcijski plan preuzima ulogu Plana razvojnih programa sukladno Zakonu o proračunu i predstavlja strateško-planski dokument koji stvara dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem.

Osnova za pripremu Akcijskog plana je koordinacija među glavnim dionicima lokalnog razvoja koji su navedeni u institucionalnom okviru. Nositelj pripreme Akcijskog plana su službenici gradske uprave uz intenzivnu suradnju sa Partnerskim vijećem i predstavničkim tijelom Općine. Akcijski plan usvaja se zajedno sa usvajanjem prijedloga proračuna na sjednici općinskog vijeća.

Drugi i treći segment provedbe (od gore navedena tri segmenta – razina lokalne samouprave, javni sektor te privatni i civilni sektor) prati se kroz stvaranje jedinstvene Baze projekata putem otvorenog poziva za dostavu projekata. Baza sadrži ključne podatke o planiranim investicijama, projektima i aktivnostima koje se planiraju provesti od strane šireg kruga dionika, a doprinijet će direktno postizanju navedenih indikatora. Pregled obrasca

68

kojim će se prikupljati projekti dan je u PRILOGU 3, a sistematični pregled Baze projekata koja se vodi u Excel dokumentu prikazan je u PRILOGU 4.

Baza projekata uspostavit će se po usvajanju Strategije od strane općinskog vijeća te će kontinuirano pratiti i nadopunjavati tijekom cijelog programskog razdoblja. Baza se ne uspostavlja radi financiranja navedenih projekata, već se provodi isključivo s ciljem sustavnog pregleda aktivnosti na području Općine Petrovsko, a vlasništvo nad projektnim idejama će se u potpunosti poštivati. Preporučljivo je da projektni prijedlozi imaju veći krug korisnika, odnosno širu ciljanu skupinu te veći utjecaj na razvoj zajednice.

Baza projekata analizira se s obzirom na:

►Vrstu prijavitelja projekta (privatna osoba, pravna osoba, OCD, javni sektor)

► Vrijednost projekta

►Sektor projekta

►Fazu u kojoj se projekt nalazi

Ovako pripremljena analiza Baze projekata sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi projekta.

69

PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE

Osim operativnog sustava provedbe i osmišljavanja alata kojima funkcionalno i koordinirano provodimo Strategiju, potrebno je uspostaviti sustav praćenja i izvještavanja koji se temelji na bazi u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim rezultatima te na izvještajima koji na sažet i jasan način pružaju informacije o ostvarenim rezultatima. Svrha sustava praćenja i izvještavanja je osigurati dovoljno informacija za nositelje provedbe Strategije za donošenje ocjena o sljedećim ključnim elementima:

» uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva za tekuće razdoblje,

» razlozima za eventualno nedostizanje postavljenih ciljeva i mogućim rješenjima,

» adekvatnosti planiranih resursa (materijalnih, ljudskih, financijskih) za dostizanje planiranih ciljeva, odnosno prijedlozima za eventualnim realokacijama resursa,

» relevantnosti planiranih prioriteta i mjera s obzirom na eventualne promijenjene okolnosti odnosno temeljem iskustava iz provedbe,

» financijskoj učinkovitosti provedbe mjera, i

» uspješnosti procesa partnerstva s ključnim socio-ekonomskim dionicima.

Iskustvo i istraživanja pokazuju da mnogi strateški planovi nisu implementirani upravo zbog toga što nisu uloženo kvalitetni napori da bi se oni operacionalizirali. Stoga, kako bi se maksimalno umanjila pojavnost ovog rizika, Strategija propisuje i načine provedbe i praćenja:

1. Praćenje financijskog učinka provedenih mjera.

2. Praćenje kvalitativnog učinka provedenih mjera putem zadanih indikatora.

Praćenje financijskog i kvalitativnog učinka provedenih mjera vrši se putem pripreme godišnjeg Izvješća o provedbi Strategije. Izvješće se sastoji od financijskog i narativnog dijela (PRILOG 5). U financijskom izvještaju se ukratko opisuje koje su sve razvojne mjere poduzete u izvještajnom razdoblju te se daje kratak izvještaj o financiranju provedbe skupine razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju. To znači da se opisuju ukupno planirana sredstva za ostvarivanje skupine razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju te utrošena sredstva za provedbu skupine mjera u izvještajnom razdoblju prema izvorima financiranja (državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun, pomoći Europske unije, javna poduzeća, ostali izvori (javno-privatna partnerstva, koncesije, sredstva privatnog sektora), ukupno. Drugi dio financijskog izvješća sastoji se od izvještaja o pokazateljima rezultata - opisni i tablični dio. U opisnom se dijelu ukratko opisuju postignuti konkretni rezultati provedenih razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju pomoću pokazatelja rezultata1. Za svaku mjeru koja je identificirana u Strategiji odabrani su pokazatelji rezultata. Tablični dio sumarno prikazuje pokazatelje rezultata, njegov opis,

1 Pokazatelj rezultata najčešće mjeri konkretno postignuće u fizičkim ili monetarnim jedinicama kao npr., broj osoba koje su prošle trening.

70

jedinicu mjere, izvor podatka, polaznu vrijednost u baznoj godini te trenutnu vrijednost u izvještajnom razdoblju i ciljanu vrijednost za naredno razdoblje.

Narativni dio izvješća o provedbi sastoji se od sumarnog prikaza provedenih mjera i ocjeni izvršenja planiranih sredstava. U narativnom dijelu opisuju se glavni dionici koji su sudjelovali u provedbi i sastavljanju izvješća te realizacija planiranih sredstava i postignuti zadani pokazatelji rezultata prema grupama razvojnih mjera. Narativnom dijelu dodaje se i izvješće o statusu projekata unutar Baze projekata.

U sljedećoj tablici dan je pregled indikatora po pojedinim prioritetima – tablica je sastavni dio narativnog izvješća. Izvješće (financijsko i narativno) se sastavlja temeljem izvršenja proračuna za godinu za koju se sastavlja se temeljem prikupljenih podataka o investicijama i pokazateljima rezultata, a ne kasnije od 30.09. tekuće godine za prethodnu godinu. Izvješće usvaja Partnersko vijeće za pripremu i provedbu Strategije te općinsko vijeće.

71

CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINCIA MJERE

IZVOR PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)

CILJANA VRIJEDNOST

(2020.)

Ekol

oška

pol

jopr

ivred

a, ob

rtništ

vo i r

uraln

i tur

izam

u fu

nkcij

i gos

poda

rsko

g ra

zvitk

a

1.1. Poduzetništvo i obrtništvo u cilju stvaranja radnih mjesta

Broj novih investitora Broj Općina Petrovsko

0

2

Broj novoregistriranih

tvrtki Broj Općina

Petrovsko

0

3

Broj novozaposlenih mladih ljudi Broj Općina

Petrovsko

5

15

Broj poduzetnika u Općini Broj Općina

Petrovsko 32 40

1.2. Poboljšanje komercijalnih vrijednosti prirodnih u cilju razvoja turizma

Smještajni kapaciteti Broj Općina Petrovsko 0 300

Broj noćenja Broj Općina Petrovsko 0 30

Broj posjetitelja manifestacija Broj Općina

Petrovsko

2000

3000

Broj manifestacija Broj Općina Petrovsko

5 7

Broj obnovljenih objekata kulturne

baštine uključenih u turističku ponudu

Broj Općina Petrovsko

0

2

Broj turističkih proizvoda uvrštenih

u ponudu KZŽ Broj Općina

Petrovsko

0

2

1.3. Održiv ruralni razvoj i zaštita ekosustava

Prosječna veličina zemljišta po kućanstvu

ha APRRR 0,68 1,00

Površina obrađenog poljoprivrednog

zemljišta ha APRRR 712,39 750

Iznos dobivenih potpora po

poljoprivrednom gospodarstvu

kune APRRR

300

500

Broj projekata u sektoru poljoprivrede

i promocije Broj Općina

Petrovsko

0

2

72

CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINCIA MJERE IZVOR PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)

CILJANA VRIJEDNOST

(2020.)

Razv

oj za

jedni

ce te

melj

en si

nerg

ijom

znan

ja, vj

eštin

a i ku

lturn

ih vr

ijedn

osti

2.1. Dostupnost obrazovanja i osposobljavanja

Broj učenika kojima se

sufinanciraju troškovi

prijevoza


106

130

Visina materijalnog ulaganja u

osnovnu školu 000 kuna Općina Petrovsko,

KZŽ, OŠ

129.459,83

300.000,00

Broj danih pomoći za studente


6

10

Broj danih pomoći za

učenike srednjih škola


6

10

Broj članova knjižnice

Broj Općina Petrovsko,

Knjižnica OŠ Antuna Mihanovnića

Petrovsko

184

220

Veličina knjižnog fonda Broj građe

Općina Petrovsko, Knjižnica OŠ Antuna

Mihanovnića Petrovsko

3781

4500

2.2. Promicanje zdravih stilova života, usvajanje zdravih životnih navika i socijalna sigurnost

Broj sportskih objekata Broj Općina Petrovsko

0 1

Dužina biciklističke

staze / planinarske

rute / šetnice

m Općina Petrovsko

3000

6000

Broj dječjih igrališta Broj Općina Petrovsko

5

7

Broj projekata udruga u sektoru

zdravstva / zdravlja


0

1

73

Broj obnovljenih

objekata kulturne baštine


0

1

Broj novo-uspostavljenih

kulturno-umjetničkih institucija


0

1

Broj turističkih paketa koji

uključuju posjet uspostavljenim

kulturnim objektima


0

2

2.3. Poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva

Broj projekata udruga u sektoru kulture


0

2

Broj kulturnih manifestacija Broj Općina Petrovsko

2

4

Broj posjetitelja kulturnih

manifestacija Broj Općina Petrovsko

800

1500

2.4. Jačanje djelotvornosti javne uprave i institucionalnih kapaciteta

Broj edukacija za službenike javne uprave


0

2

Broj polaznika edukacija za javnu upravu


0

2

Broj službenih prigovora na

rad javne uprave


0

3

Brzina izlaska na intervenciju

DVD-a minuta DVD Općine

Petrovsko

8

6

74


IZVOR PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)

CILJANA VRIJEDNOST

(2020.)

Funk

ciona

lna i

mod

erna

pro

met

na i k

omun

alna i

nfra

stru

ktur

a i p

lanira

no ko

rište

nje p

rost

ora

3.1. Upravljanje prostorom na dugoročno održiv način

Broj projekata u sektoru zaštite

okoliša Broj Općina

Petrovsko

0

3

Izrađen plan gospodarenja

šumama DA / NE Općina

Petrovsko

NE

DA

Broj radionica za zaštitu prirode Broj Općina

Petrovsko 0

2

Broj kućanstava koja koriste

obnovljive izvore energije


3

15

Broj dokumenata prostornog planiranja


1

3

3.2. Modernizacija i rekonstrukcija prometne mreže

Broj saniranih klizišta Broj Općina

Petrovsko

5

15

Dužina moderniziranih /

saniranih županijskih

cesta

km Općina Petrovsko, ŽUC

1

4

Dužina sanirane / modernizirane državne ceste

km Općina Petrovsko / HC

0,3

6

Dužina izgrađene /

modernizirane nerazvrstane

ceste

km Općina Petrovsko

15

25

Dužina nogostupa km Općina

Petrovsko

0,5

4,5

3.3. Izgrađenost i dostupnost komunalne infrastrukture

Broj priključaka na

kanalizacijsku mrežu

Broj Općina

Petrovsko, KVIO d.o.o., VIOP d.o.o.

0

100

Dužina

kanalizacijske mreže


0

3

75

KOMUNIKACIJSKI AKCIJSKI PLAN

Komunikacijski akcijski plan sastavni je dio Strategije, a odnosi se na koordinirane aktivnosti promocije i širenja svijesti o strateškim ciljevima razvoja Općine Petrovsko. Zajedničkim djelovanjem, koncentracijom sredstava, partnerstvom, suradnjom te uključivanjem cjelokupne zajednice, osigurat će se postizanje zadane misije i vizije razvoja Općine Petrovsko.

Kako bi se diseminirali rezultati Strategije te ojačala svijest o samom postojanju strateškog okvira razvoja, osmišljen je Komunikacijski akcijski plan. Glavni nositelj aktivnosti unutar Akcijskog plana je Općina Petrovsko i općinska uprava. Osnovna svrha ovog Akcijskog plana je davanje informacija i promoviranje programa i operacija. Informacije su upućene lokalnoj zajednici, glavnim dionicima i nositeljima razvoja.

Komunikacijski akcijski plan izrađen je sa svrhom:

» podizanja svijesti u javnosti o izrađenoj Strategiji;

» informiranja nositelja razvojnih mjera o njihovoj ulozi u provedbi Strategije;

» razvijanja administrativne sposobnosti za učinkovitu komunikaciju u okviru Strategije;

» osiguranja transparentnosti u provedbi Strategije;

» povezivanja osoba koje rade na informiranju i promidžbi programa i projekata kako bi se informacije što kvalitetnije kanalizirale kao i definirati ovlasti i odgovornosti osoba zaduženih za isto u pojedinim institucijama, a sukladno ulogama koje te institucije imaju u strukturi provedbe projekata.

Sve aktivnosti koje će se poduzimati u okviru Komunikacijske strategije pridržavat će se načela transparentnosti u komunikaciji:

» informacije će biti prezentirane u jasnom, pristupačnom i razumljivom obliku

» aktivnosti će se temeljiti na usmjeravanju svih relevantnih poruka ciljanim skupinama

» ciljane skupine bit će uzete u obzir već prilikom razvijanja i korištenja komunikacijskih alata

» sve će aktivnosti biti komplementarne i konzistentne, te će težiti uspostavljanju dopunjujućih komunikacijskih alata i odašiljanju cjelovite poruke;

» uspostavit će se sistem praćenja i ažuriranja informacija, kako bi iste bile u tijeku s vremenom i potencijalnim promjenama situacije.

Ciljne skupine na koje su usmjerene komunikacijske aktivnosti su dionici koji imaju aktivnu ulogu u ostvarenju ciljeva i mjera razvoja područja Općine Petrovsko, a to su:

» Javnost – važno je javnost upoznati sa predviđenim ciljevima razvoja te dodanom vrijednosti koja će se stvoriti implementacijom predviđenih aktivnosti. Ova interesna skupina bit će upoznata sa Strategijom putem internetskih stranica Općine, društvenih mreža i medija.

76

» Mediji će također imati značajnu ulogu u prijenosu informacija ciljnoj skupini, posebno kroz objavu u regionalnom i lokalnom tisku te putem emisija i promidžbi na radiju i televiziji. Mediji predstavljaju komunikacijski kanal za prijenos informacija, ne samo široj javnosti, nego i potencijalnim korisnicima. Komunikacija s medijima bit će proaktivna i uključivat će priopćenja za novinare, brošure, letke i obavijesti za novinare, za čiju pripremu će biti zadužen tim unutar općinske uprave.

» Šira zajednica / potencijalni korisnici - osim institucija izravno uključenih u upravljanje i provedbu Strategije, potrebno je u provedbu uključiti širu zajednicu: privatni sektor i poslovne organizacije, sindikate, obrazovni, znanstveni i istraživački sektor, nevladin sektor. Ovo je ciljna skupina čiji članovi mogu imati značajnu ulogu kod određivanja uspjeha provođenja Strategije. Za svaku podgrupu koja je uključena u ovaj segment ciljne skupine, razvija se prilagođena metoda komunikacije.

» Partneri u provedbi – partneri u provedbi su obrtnička i gospodarska komora, Zavod za zapošljavanje, Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Zagorska razvojna agencija d.o.o., Centar za socijalnu skrb, Crveni križ, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije, Krapinsko-zagorska županija te svi ostali nosioci mjera definirani unutar pojedinog prioritetnog cilja.

Aktivnosti koje će se provoditi unutar Komunikacijskog akcijskog plana prikazane su u nastavku.

Aktivnost Ciljana skupina Metoda Trošak

Izvor

troška

Vrijeme implementacije

Uspostava komunikacijske strukture koja doprinosi širenju informacija

Javnost, mediji, šira zajednica, potencijalni korisnici, partneri u provedbi

Definirati vizualni identitet Strategije u skladu s brandingom Općine, implementirati ga na Internet stranicu, imenovati osobu za kontakt u slučaju upita

15.000,00 kuna

Lokalni proračun

svibanj 2015. – kolovoz 2015.

Predstavljanje Strategije


Organizirati javno predstavljanje strategije nakon njezina usvajanja, jednom polugodišnje organizirati sastanak vijeća za izradu radi utvrđivanja potrebe za izmjenama

0,00 n/a kontinuirano

Osigurati da sva tijela uključena u provedbu Strategije posjeduju potrebne alate kako bi mogla odgovoriti na sve komunikacijske i


Osigurati kanale komunikacije sa partnerima u provedbi Strategije koji će osigurati protok svježih informacija vezanih za razvoj i postizanje ciljeva,

0,00 n/a kontinuirano

77

promidžbene zahtjeve

prioriteta i mjera navedenih u Strategiji, organizirati jednu radionicu godišnje za predstavnike partnera kako bi ih se informiralo o novim metodama i komunikacijskim alatima

Kreirati sažetak strategije kako bi bila čitljivija i dostupnija javnosti


Kreirati sažetak strategije s glavnim ciljevima razvoja koja će se lako diseminirati prema krajnjim korisnicima čime će se direktno utjecati na jačanje svijesti o zajedničkim ciljevima

5.000,00 kuna

Lokalni proračun

Travanj – srpanj 2015.

78

Prilog I – Partnersko vijeće za izradu Strategije razvoja Općine Petrovsko

Članovi Partnerskog vijeća za izradu strategije razvoja Općine Petrovsko:

1. Ivan Šanjug

2. Željko Presečki

3. Damjan Bajčić

4. Ivica Hršak

5. Zdenka Mužek

6. Marko Poslončec

7. Darko Puh

8. Katarina Horvat

Stručno vodstvo u izradi Strategije pružila

Zagorska razvojna agencija d.o.o.

79

Prilog II – Akcijski plan

CILJ PRIORITET

PROGRAM / AKTIVNOST FINANCIJSKA SREDSTVA POKAZATELJ REZULTATA

Šifra aktivnosti / programa Naziv Plan 2015. Projekcija

2016. Projekcija

2017. Naziv Jedinica mjere

Trenutna vrijednost

2014.

Ciljana vrijednost

2015.

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

1.

1.1.

1.2.

1.3.

2.

2.1.

2.2.

2.3.

2.4.

3.

3.1.

3.2.

3.3.

80

Prilog III – Prijedlog obrasca za prikupljanje projekata

1. OSNOVNE INFORMACIJE O PROJEKTU

Naziv projekta:

Lokacija projekta:

Očekivano trajanje projekta:

Procjena vrijednosti projekta u HRK:

2. Informacije o prijavitelju

Naziv prijavitelja:

Osoba ovlaštena za zastupanje:

Kontakt osoba:

Adresa:

Telefon/fax kontakt osobe:

e-mail kontakt osobe:

Web stranica:

3. Opis projektne ideje

Kratak opis projektnih aktivnosti:

Ciljevi projekta:

Očekivani rezultati projekta (kvantificirati):

Ciljane skupine:

Krajnji korisnici projekta:

81

4. Sektor projekta

Sektor projekta:

(odaberite jedno od ponuđenog)

gospodarstvo

poljoprivreda

turizam

infrastruktura

obrazovanje

zaštita prirode i okoliš

kultura

sport

razvoj civilnog društva

ostalo (navesti što): ____________________

5. Projektni partneri

Naziv partnera:

Uloga partnera u projektu:

6. Sufinanciranje projektne ideje

Planirana struktura financiranja projekta:

vlastita sredstva (___%)

gradski/općinski proračun (___%)

županijski proračun (___%)

sredstva iz državnog proračuna i državnih ustanova (___ %)

EU fondovi (___ %)

sredstva iz drugih inozemnih izvora

82

zajam/kredit (___ %)

zaklade (___%)

ostali izvori (___ %) (navesti koji) _______________________________________________

7. Tehnička pripremljenost projektne prijave

Faza zrelosti projekta:

(odabrati jedno od ponuđenog)

provedba projekta je u tijeku

u tijeku je priprema za provedbu projekta

projekt je u potpunosti pripremljen za prijavu na izvore financiranja i provedbu

projekt je tek u fazi idejnog rješenja – prijedlog

Zemljište/objekt je u vlasništvu prijavitelja

Da

Ne

Ako nije, objasniti:

________________________________________

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA – označiti sa „DA“ ukoliko postoji, označiti sa „NE“ ako ne postoji ili sa „n/p“ ukoliko nije potrebna

Projektni zadatak

Idejno rješenje

Idejni projekt

Lokacijska dozvola

Glavni projekt

83

Građevinska dozvola/potvrda glavnog projekta2

Izvedbeni projekt

Tehničke specifikacije

Troškovnik za radove

2-5 nacrta

Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole/potvrde glavnog projekta

Studija izvedivosti

Analiza troškova i koristi

Procjena utjecaja zahvata na okoliš

Akt nadležnog tijela o provedenom postupku ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu

Dokument kojim se dokazuje da je kod nadležnog tijela pokrenut postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu

Mišljenje konzervatora

NAPOMENE:

- Prilikom ispunjavanja ovog obrasca koristite elektronski format - Obrazac je nužno popuniti za svaku projektnu ideju (jedan prijavitelj može prijaviti više projektnih ideja) - Poželjno je da projektni prijedlozi uključuju širi krug dionika i pozitivno utječu na razvoj zajednice - Popunjene obrasce poslati na e-mail:

2 Ukoliko prijavitelj ne posjeduje građevinsku dozvolu/potvrdu glavnog projekta mora dokazati da je kod ovlaštenog tijela podnio zahtjev za njeno izdavanje. Prijavitelj navedeno dokazuje zahtjevom za izdavanje građevinske dozvole/potvrde glavnog projekta kojeg je podnio ovlaštenom tijelu iz kojeg mora biti jasno vidljivo da je zahtjev zaprimljen kao i datum zaprimanja zahtjeva.

84

PRILOG IV - Minimalni sadržaj Baze projekta

Red. br. Naziv projekta Nositelj

Procijenjena vrijednost projekta u kunama

Izvori financiranja

Procijenjeni početak i kraj

projekta

Usklađenost sa strategijom Faza

85

PRILOG V – FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ O PROVEDBI

R. Br. PODRUČJE RAZVOJA

PRIORITET LRS

Planirana sredstva za provedbu skupine mjera u izvještajnom razdoblju Utrošena sredstva za provedbu skupine mjera u izvještajnom razdoblju

Državni Županijski Lokalni Pomoći

Javna poduzeća

Ostali izvori Sveukupno

Državni Županijski Lokalni Pomoći

Javna poduzeća

Ostali izvori Sveukupno proračun proračun proračun Europske proračun proračun proračun Europske

unije unije

1. Gospodarstvo

1.1. 0 0

1.2. 0 0

1.3. 0 0

UKUPNO 1. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2. Komunalna infrastruktura

3.2. 0 0

3.3. 0 0

UKUPNO 2. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

3. Društvene djelatnosti

2.1. 0 0

2.2. 0

2.3. 0 0

UKUPNO 3. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4. Zaštita okoliša, prostor i priroda

3.1. 0 0

UKUPNO 4. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5. Institucije 2.4. 0 0

UKUPNO 5. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

UKUPNO 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

1. + 2. + 3. + 4. + 5.

86

Izvještaj o pokazateljima rezultata

CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDIINICAMJERE

IZVOR PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)

Ostvarena vrijednost

2015.


2016.


2017.


2018.


2019.

CILJANA VRIJEDNOST

(2020.)

Ekol

oška

pol

jopr

ivred

a, ob

rtništ

vo i r

uraln

i tur

izam

u fu

nkcij

i gos

poda

rsko

g ra

zvitk

a

1.1. Poduzetništvo i obrtništvo u cilju stvaranja radnih mjesta

Broj novih investitora Broj Općina

Petrovsko

0

2

Broj novoregistriranih

tvrtki Broj Općina

Petrovsko

0

3

Broj novozaposlenih

mladih ljudi Broj Općina

Petrovsko

5

15

Broj poduzetnika u Općini Broj Općina

Petrovsko 32 40

1.2. Poboljšanje komercijalnih vrijednosti prirodnih u cilju razvoja turizma

Smještajni kapaciteti Broj Općina

Petrovsko 0 300

Broj noćenja Broj Općina Petrovsko 0 30

Broj posjetitelja manifestacija Broj Općina

Petrovsko

2000

3000

Broj manifestacija Broj Općina Petrovsko

5

7

Broj obnovljenih objekata kulturne baštine uključenih

u turističku ponudu


0

2

87

Broj turističkih proizvoda

uvrštenih u ponudu KZŽ


0

2

1.3. Održiv ruralni razvoj i zaštita ekosustava

Prosječna veličina zemljišta

po kućanstvu ha APRRR 0,68 1,00

Površina obrađenog

poljoprivrednog zemljišta

ha APRRR 712,39 750

Iznos dobivenih potpora po

poljoprivrednom gospodarstvu

kune APRRR

300

500

Broj projekata u sektoru

poljoprivrede i promocije


0

2

88

CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINICA MJERE

IZVOR PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)

Ostvarena Ostvarena Ostvarena Ostvarena Ostvarena CILJANA VRIJEDNOST

(2020.) vrijednost vrijednost vrijednost vrijednost vrijednost

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Razv

oj za

jedni

ce te

melj

en si

nerg

ijom

znan

ja, vj

eštin

a i ku

lturn

ih

vrije

dnos

ti

2.1. Dostupnost obrazovanja i osposobljavanja

Broj učenika kojima se

sufinanciraju troškovi prijevoza


106

130

Visina materijalnog ulaganja u

osnovnu školu 000 kuna

Općina Petrovsko, KZŽ, OŠ

129.459,83

300.000,00

Broj danih pomoći za studente


6

10

Broj danih pomoći za

učenike srednjih škola


6

10

Broj članova knjižnice Broj

Općina Petrovsko, Knjižnica

OŠ Antuna Mihanovnića

Petrovsko

184

220

Veličina knjižnog fonda Broj građe

Općina Petrovsko, Knjižnica

OŠ Antuna Mihanovnića

Petrovsko

3781

4500

89

2.2. Promicanje zdravih stilova

života, usvajanje

zdravih životnih navika i

socijalna sigurnost

Broj sportskih objekata Broj Općina

Petrovsko

0

1

Dužina biciklističke

staze / planinarske

rute / šetnice

m Općina Petrovsko

3000

6000

Broj dječjih igrališta Broj Općina

Petrovsko

5 7

Broj projekata udruga u sektoru

zdravstva / zdravlja


0

1

2.3. Poticanje umjetničkog i

kulturnog stvaralaštva

Broj obnovljenih

objekata kulturne baštine


0

1

Broj novo-uspostavljenih

kulturno-umjetničkih institucija


0

1

Broj turističkih paketa koji uključuju

posjet uspostavljenim

kulturnim objektima


0

2

90

Broj projekata udruga u

sektoru kulture Broj Općina

Petrovsko

0

2

Broj kulturnih manifestacija Broj Općina

Petrovsko

2

4

Broj posjetitelja kulturnih

manifestacija Broj Općina

Petrovsko 800 1500

2.4. Jačanje djelotvornosti javne uprave i institucionalnih kapaciteta

Broj edukacija za službenike javne uprave


0

2

Broj polaznika edukacija za javnu upravu


0

2

Broj službenih prigovora na

rad javne uprave


0

3

Brzina izlaska na intervenciju

DVD-a minuta

DVD Općine Petrovsko

8

5-6

91


IZVOR PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)

Ostvarena Ostvarena Ostvarena Ostvarena Ostvarena CILJANA

VRIJEDNOST (2020.)

vrijednost vrijednost vrijednost vrijednost vrijednost 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Funk

ciona

lna i

mod

erna

pro

met

na i k

omun

alna i

nfra

stru

ktur

a i p

lanira

no ko

rište

nje p

rost

ora

3.1. Upravljanje

prostorom na dugoročno

održiv način

Broj projekata u sektoru

zaštite okoliša Broj Općina

Petrovsko

0

3

Izrađen plan gospodarenja

šumama DA / NE Općina

Petrovsko

NE

DA

Broj radionica za zaštitu

prirode Broj Općina

Petrovsko

0

2

Broj kućanstava koja koriste obnovljive

izvore energije


3

15

Broj dokumenata prostornog planiranja


1

3

92

3.2. Modernizacija i rekonstrukcija

prometne mreže

Broj saniranih klizišta Broj Općina

Petrovsko 5

15

Dužina moderniziranih

/ saniranih županijskih

cesta

km Općina

Petrovsko, ŽUC

1

4

Dužina sanirane /

modernizirane državne ceste

km Općina

Petrovsko / HC

0,3

6

Dužina izgrađene /

modernizirane nerazvrstane

ceste


15

25

Dužina nogostupa km Općina

Petrovsko

0,5

4,5

3.3. Izgrađenost i dostupnost komunalne

infrastrukture

Broj priključaka na kanalizacijsku

mrežu Broj

Općina Petrovsko,

KVIO d.o.o., VIOP d.o.o.

0

100

Dužina



Nema


3

93

Narativno izvješće o provedbi Lokalne razvojne strategije Općine Petrovsko sadrži:

1. Uvod

- Razdoblje za koje se izvještava - Metodologija pripreme izvješća - Izvori podataka

2. Sažetak financijskog učinka provedenih mjera

- Kratak prikaz financijskog učinka provedenih mjera / aktivnosti u izvještajnom razdoblju prema grupama razvojnih mjera i izvorima financiranja

- Opis odstupanja od definiranog financijskog okvira - Preporuke za drugo financijsko razdoblje

3. Sažetak izvješća o pokazateljima rezultata provedbe aktivnosti

- Ocjena provedbe obzirom na postavljeni akcijski plan te aktivnosti koje provode glavni dionici (definirani institucionalnim okvirom)

- Odnos zadano / ostvareno – u odnosu na postavljene indikatore - Preporuke za naredno financijsko razdoblje

4. Ocjena potrebe za revizijom strateškog dokumenta

- Identifikacija odstupanja u financijskoj i kvalitativnoj provedbi Strategije - Opis glavnih prepreka u provođenju Strategije i prijedlog otklanjanja prepreka - Obzirom na postignute indikatore, ocjena potrebe promjene Strategije

5. Ocjena suradnje glavnih dionika

- Provedene aktivnosti glavnih dionika definiranih Institucionalnim okvirom - Osvrt na održane sastanke / radionice - Popis provedenih aktivnosti / mjera sukladno Komunikacijskom akcijskom planu

6. Izvješće o Bazi projekata prema zadanim parametrima analize

- Izvješće o statusu Baze projekata u izvještajnom razdoblju sukladno definiranim parametrima u Strategiji

7. Popis imena i prezimena osoba koje su sastavile izvješće

- Navesti osobe koje su sudjelovale u pripremi izvješća

strategija razvoja općine petrovsko 2014. – 2020. godina · 1 uvodna rijeČ naČelnika...

Documents