strategija razvoja opĆine jakŠiĆ za razdoblje od … · radna skupina za poduzetništvo i...

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆ INE JAKS IĆ ZA

RAZDOBLJE OD 2015. DO 2020. GODINE

Kolovoz, 2016.

Strategija razvoja općine Jakšić za razdoblje od 2015.-2020. godine.

1

SADRŽAJ

1. ISKAZNICA STRATEGIJE REGIONALNOG RAZVOJA OPĆINE JAKŠIĆ ZA RAZDOBLJE 2015. DO 2020. ................. 3

2. RIJEČ NAČELNIKA .............................................................................................................................................. 4

3. UVOD ................................................................................................................................................................ 5

4. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE ............................................................................................................................. 5

5. POLITIKA REGIONALNOG RAZVOJA .................................................................................................................. 7

5.1 Izvori EU financiranja dostupni Hrvatskoj u planskom razdoblju 2014.-2020. ........................................ 7

5.1.1. Strateški ciljevi EU - Strategija Europa 2020 ..................................................................................... 7

5.1.2. Strateški ciljevi Republike Hrvatske .................................................................................................. 7

5.1.3. Strateški ciljevi regije i Požeško-slavonske županije......................................................................... 8

6. TERITORIJALNA POKRIVENOST ......................................................................................................................... 9

7. OSNOVNA ANALIZA ........................................................................................................................................ 10

7.1 Zemljopisni položaj i prirodne karakteristike ......................................................................................... 10

7.1.1. Naselja i naseljenost ....................................................................................................................... 10

7.1.2. Klimatske značajke.......................................................................................................................... 11

7.2 Stanovništvo ........................................................................................................................................... 12

7.3 Gospodarstvo ......................................................................................................................................... 18

7.3.1 Osnovni pokazatelji ........................................................................................................................ 18

7.3.2 Zaposlenost..................................................................................................................................... 22

7.3.3 Osnovni rezultati poslovanja .......................................................................................................... 27

7.3.4 Vanjsko trgovinska razmjena .......................................................................................................... 28

7.3.5 Strana ulaganja ............................................................................................................................... 30

7.3.6 Poduzetničke zone .......................................................................................................................... 30

7.3.7 Poljoprivreda .................................................................................................................................. 31

7.4 Turizam ................................................................................................................................................... 34

7.4.1 Turistička ponuda ........................................................................................................................... 34

7.4.2 Turistička potražnja ........................................................................................................................ 39

7.5 Infrastruktura ......................................................................................................................................... 41

7.5.1 Prometna infrastruktura ................................................................................................................. 41

7.5.2 Komunalna infrastruktura i energetski sustav................................................................................ 42

7.6 Odgoj, obrazovanje, kultura i šport ........................................................................................................ 42

7.6.1 Odgoj i obrazovanje ........................................................................................................................ 42

7.6.2 Kultura ............................................................................................................................................ 47

7.6.3 Šport ............................................................................................................................................... 49

7.7 Zdravstvo i socijalna skrb ........................................................................................................................ 50


2

7.7.1 Zdravstvo ........................................................................................................................................ 50

7.7.2 Socijalna skrb .................................................................................................................................. 51

7.7.3 Sigurnosni pokazatelji i zatvorski sustav ........................................................................................ 53

8. SWOT ANALIZA OPĆINE JAKŠIĆ ...................................................................................................................... 53

9. VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI I MJERE .................................................................................................................. 57

9.1 Vizija ....................................................................................................................................................... 57

9.2 Strateški ciljevi i mjere ............................................................................................................................ 59

10. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE ...................................................................... 61

10.1 Usklađenost s europskim strateškim dokumentima .............................................................................. 61

10.1.1 Predvodničke inicijative „Europe 2020“ ......................................................................................... 61

10.1.2 Community – Led Local Development (CLLD): Razvoj koji vodi zajednica ..................................... 61

10.2 Usklađenost s nacionalnim strateškim dokumentima ........................................................................... 61

10.2.1 Sporazum o partnerstvu i Nacionalni program reformi ................................................................. 61

10.2.2 Strategija razvoja turizma ............................................................................................................... 61

10.2.3 Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. ............................................. 62

10.2.4 Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. i Operativni program

Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. ......................................................................................................... 62

10.2.5 Pametna specijalizacija ................................................................................................................... 62

10.2.6 Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj ................................................. 62

10.2.7 Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u R. Hrvatskoj. 2014. – 2020. ... 62

10.2.8 Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. ............................................................... 62

10.2.9 Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske ........................................................................ 63

10.2.10 Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. .................................................................................... 63

10.2.11 Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti R. Hrvatske (2014. – 2020.) ........... 63

10.3 Usklađenot sa županijskim strateškim dokumentima ............................................................................ 63

10.3.1 Lokalna razvojna strategija lokalne akcijske grupe Barun Trenk 2014.-2016. ............................... 63

10.3.2 Strategija razvoja Požeško-slavonske županije 2011. – 2013. (2016.) ........................................... 63

11. PROVEDBA, PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE O PROVEDBI STRATEGIJE RAZVOJA................................................ 64

12. DODACI ........................................................................................................................................................... 70

Popis slika ........................................................................................................................................................... 70

Popis tablica ........................................................................................................................................................ 70

13. KORIŠTENA LITERATURA ................................................................................................................................. 72


3

1. ISKAZNICA STRATEGIJE REGIONALNOG RAZVOJA OPĆINE JAKŠIĆ ZA RAZDOBLJE

2015. DO 2020.

Naručitelj strategije razvoja:

Općina Jakšić, načelnik Ivica Kovačević , dipl.ing.

Izdavač:

Općina Jakšić

Glavni urednik:

Ivica Kovačević, dipl.ing.

Članovi Radnih skupina:

Radna skupina za poljoprivredu i turizam:

1. Mario Glavaš

2. Slavko Jaroš

3. Nikica Obradović

4. Milan Majetić

Radna skupina za poduzetništvo i infrastrukturu

1. Marko Ćališ

2. Mile Barišić

3. Nikola Obradović

4. Krešo Šutalo

5. Nikica Krešić

Radna skupina za kulturni i društveni razvoj:

1. Boško Obradović

2. Dario Pažin

3. Kazimir Hudy

4. Antun Kovačić

5. Robert Vrba

6. Ana Jaroš

7. Mateja Kifer

Tehnička pomoć:

UPC savjetovanje d.o.o.


4

2. RIJEČ NAČELNIKA

Pred Vama se nalazi Strategija razvoja Općine Jakšić za razdoblje 2015.-

2020., temeljni dokument gospodarskog i društvenog razvoja naše

zajednice. U njoj je jasno napravljen presjek aktualne situacije, sa sadašnjim

snagama, slabostima, prijetnjama i prilikama, te slika željene situacije u

budućnosti, zajedno sa pripadajućim prioritetima, ciljevima, mjerama i

projektima koje želimo postići do 2020. godine.

U razdoblju do 2020., Republika Hrvatska i različiti dionici u njoj će u

potpunosti moći osjetiti članstvo u Europskoj uniji. Kao „nova“ članica, koja

još k tome spada u red onih manje razvijenih članica, može zasigurno

očekivati susret sa sasvim specifičnim izazovima. Naša općina zasigurno u

takvoj situaciji nije usamljeni otok, već je jedna od jedinica lokalne samouprave koja će se suočavati sa pitanjima

i potrebama optimalne upotrebe svojih ograničenih kapaciteta. Kad kažemo ograničeni kapaciteti, prije svega

mislimo na prilike koje nam nude fondovi Europske unije s jedne strane, a s druge strane na apsorpcijske

kapacitete da te fondove i iskoristimo. Ograničenost kapaciteta ja obilježje većine jedinica lokalne samouprave

u Republici Hrvatskoj: prije svega mislimo na financijske kapacitete, zatim na upravljačko administrativne, i za

državnu razinu bitnije makroekonomske kapacitete. Nažalost, ovdje vrijedi pravilo da tko ima bolje kapacitete i

u boljoj je poziciji, da taj ima veći potencijal za privlačenje i implementiranje fondova Europske unije. No praksa

u mnogim zemljama kazuje i da puno ostvarenih projekata i privučenih eura ne znači nužno i puno višu razinu

razvoja, naprotiv, i sa manje projekata i sredstava se može postići zavidna razina razvoja. Ključ je u planiranju i

inteligentnom usmjeravanju ograničenih kapaciteta, dakle nije bitno više već je bitno kvalitetnije. Ovaj pristup je

osobito važan u razdoblju do 2020. godine, kada će prema najavama općinama poput naše biti na raspolaganju

značajna sredstva. Ova strategija zato ima ulogu usmjerivača i katalizatora razvoja, jer prilika u vidu dostupnih

sredstava iz fondova Europske unije, se može lakše i bolje iskoristiti na način da se svaka utrošena kuna ili euro

mjeri po stvarnim efektima koje implicira na socio-ekonomski razvoj, a ne samo po do sada ustaljenom načinu

da se samo mjere iznosi ostvareni kroz projekte, kao i broj projekata. Konkretno, potrebno je unaprijediti

suradnju i primjenu načela partnerstva, kvalitetu i razvoj praktične implementacije odrednica ekonomije znanja,

a time ova općina ima potencijal postati regijom koja će koristiti fondove Europske unije na bitno inteligentniji i

razvojno efikasniji način. Konkretno, na način da se priprema i provodi više kvalitetnih projekata, koji zaista

doprinose socio-ekonomskom razvoju općine pa i regije, i imaju veću dodanu vrijednost, a ne samo onih koji su

financijski izdašniji u kratkom roku, a imaju manje implikacije na razvoj općine kao i manje dodane vrijednosti.

Zahvaljujem se svima koji su sudjelovali u izradi ovog dokumenta, članovima radnih skupina, predstavnicima

različitih područja socio-ekonomskog okruženja, predstavnicima tvrtki, OPG-ova, udruga, pružateljima tehničke

pomoći kao i svim našim sugrađanima i sugrađankama koji su dali svoj izravan ili neizravan doprinos. Također,

sve ove skupine i pojedince, kao i sve koji su na bilo koji način dionici razvoja naše općine, pozivam na

implementaciju ovog strateškog razvojnog dokumenta i u njemu postavljenih ciljeva. Jer u konačnici, ova

Strategija kao planski dokument ima za cilj pomoći da lakše ostvarimo svoj viziju koja glasi „općina Jakšić je

prostor za kvalitetan i ugodan život, u kojoj i sami stanovnici zajedno sa raznim drugim dionicima svojim

znanjem i radom doprinose sveopćem boljitku i razvoju“

Ivica Kovačević, dipl.ing.


5

3. UVOD

Najstariji pronađeni povijesni izvori na području Jakšića potječu iz doba prije Krista (oko 2600. do 2300 g. pr.

Krista). Jakšić se nalazi na mjestu gdje je u srednjem vijeku bilo naselje koje se zvalo Sveti Đurađ, kako se vidi iz

dokumenata iz 1400. godine i iz opisa međaša Požege 1545. Ime najvjerojatnije potječe od plemića Jakušića koji

su u srednjem vijeku (1373. - 1489.) imali u ovom kraju svoje posjede.

Strategija razvoja općine Jakšić za razdoblje od 2015.-2020. godine, odnosi se na područje koje je definirano

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (broj 86/06). Općina Jakšić je jedna od

10 jedinica lokalne samouprave u Požeškoj slavonskoj županiji. Općina Jakšić je dobila status općine 1993.

godine, kada je zapravo ukida općina Slavonska Požega, čijem je području do tada pripadalo i područje općine

Jakšić. Područje općine Jakšić čine ukupno 10 naselja, Jakšić kao centralno naselje i Bertelovci, Cerovac,

Eminovci, Granje, Radnovac, Rajsavac, Svetinja, Tekić i Treštanovci. Na području općine živi 4.058 stanovnika

(prema popisu iz 2011.) na 44.58 km2. Općina Jakšić je smještena u središnjem istočnom dijelu Županije te je u

utjecajnom području Požege kao središta regije, a graniči s općinom Kaptol te gradovima Požega, Pleternica i

Kutjevo.

Na području općine Jakšić vlada umjereno-kontinentalna klima. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi

+11oC. 74,13% površine općine čine poljoprivredne površine, a 7,80 šumske površine, te prirodni resursi

predstavljaju značajno uporište za daljnji razvoj.

Na području općine djeluju 24 aktivna trgovačka društva, 38 obrta, 344 OPG-a. Gospodarske djelatnosti se

obavljaju u različitim područjima djelatnosti, a prostorom dominira poljoprivredna proizvodnja u još uvijek

tradicionalnim kulturama.

4. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE

Izradi Strategije općine Jakšić za razdoblje 2016.-2020. se pristupilo temeljem Odluke o izradi Strategije općine

Jakšić za razdoblje 2016.-2020. (usvojena od strane Općinskog vijeća Općine Jakšić, na 12. Sjednici održanoj 30.

ožujka 2015. godine).

Strategije razvoja nije zakonom obvezujuća, no ipak Općinsko vijeće smatra nužnim izraditi Strategiju razvoja

kako bi ista bila odraz potreba Općine, s ciljem određivanja smjernica budućeg razvoja općine s konkretnim

mjerama za postizanje održivog razvoja

Sastoji se od ukupno 13 poglavlja. No s obzirom na funkciju koje pojedini dijelovi imaju, ovu strategiju možemo

podijeliti na funkcionalne cjeline: na uvodni, analitički, razvojno-planski te provedbeni dio strategije.

Uvodni dio strategije bi se sastojalo od nekoliko poglavlja: uvodne riječi načelnika kojim načelnik naglašava

važnost ove strategije, zahvaljuje onima koji su poduprli njenu izradu, te poziva dionike na implementaciju iste;

uvoda u kojem se navode neke osnovne značajke područja općine Jakšić; pristupa izradi strategije kojim je

objašnjeno koje su metode i postupci korišteni u izradi strategije; politike regionalnog razvoja kojim su

definirane regionalne razvojne politike Europske unije, Republike Hrvatske te Požeško-slavonske županije, koje

su zapravo okvir za sve strateške dokumente na ovim razinama; teritorijalne pokrivenost u kojoj se više govori o

samoj općini, njezinim prirodno-geografskim, ali i upravno administrativnim obilježjima.

Analitički dio strategije se uglavnom sastoji iz jednog, doduše vrlo opsežnog poglavlja, a to je osnovna analiza.

Ovaj dio strategije je od presudne važnosti, jer se u njemu identificira, sagledava, ocjenjuje, analizira sve ono što

je značajno sa aspekta socioekonomskog razvoja općine Jakšić. Ili pojednostavljeno rečeno, to je pregled ili

analiza trenutnog stanja na području općine, što je naravno bitno za planiranje nekih željenih budućih stanja na

području općine. Trenutno stanje se sagledava „široko“ i sustavno, a posloženo je u podpoglavlja koja se bave


6

slijedećim temama: Zemljopisni položaj i prirodne karakteristike, stanovništvo, gospodarstvo (uključuje

osnovne pokazatelje, zaposlenost, osnovne rezultate poslovanja, vanjsko trgovinsku razmjenu, strana

ulaganja, poduzetničke zone i poljoprivredu), turizam, infrastruktura, odgoj, obrazovanje, kulturu i šport, te

zdravstvo i socijalnu skrb. Svako od poglavlja se zaključuje sa naslovom razvojne potrebe i potencijali u kojem

se detaljnije govori o tome što je potrebno da bi se postigla viša razina pripadajućeg područja, a bazirano na

dostupnim potencijalima. Swot analiza je poglavlje koje se bazira na osnovnoj analizi i u njemu su prikazane

analizom ustanovljenje snage, slabosti, prilike i prijetnje. Ovo poglavlje je osnova za idući dio strategije.

Razvojno-planski dio strategije je prikaz vizije, ciljeva i mjera, koji svojom provedbom imaju za doprinijeti

dostizanju konačnog cilja ovog dokumenta, a to je ostvarivanje više razine razvoja ove općine. Ovaj dio je

zapravo daje strategiji prefiks „razvojni“ jer za razliku od analitičkog dijela koji konstatira stanje, ovaj dio govori

o konkretnim koracima koji se trebaju ostvariti u postizanju više razine razvoja. U ova dio smo svrstali i poglavlje

koje govori o usklađenosti sa strateškim dokumentima viših razina, što je jako bitno za ostvarenje naših ciljeva.

Provedbeni dio strategije, sastoji se iz poglavlja provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi strategije. Ovaj

dio govori kako se konkretni razvojni koraci trebaju provesti, dakle implementacija zajedno sa koordinacijom,

praćenjem i izvješćivanjem. Sve završava sa popisom slika, tablica i korištene literature.

Usklađenost sa strateškim dokumentima više razine

Strategija razvoja usklađena je s nadređenim strateškim dokumentima i operativnim programima: Operativnim programom „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. godine“, Operativnim programom „Učinkoviti ljudski

potencijali 2014.-2020. godine“, Programom ruralnog razvitka Republike Hrvatske od 2014.- 2020. godine,

postojećom Razvojnom strategijom Požeško-slavonske županije, Lokalnom razvojnom strategijom LAG-a Barun

Trenk 2016.-2020. godine i sa brojnim drugim dokumentima (detaljnije u poglavlju 10.)

Usklađenost strategije s nadređenim strateškim dokumentima pretpostavka je da se Općina Jakšić može javiti

na natječaje ili ostvariti „bolju ocjenu“ na natječajima koje će raspisati nadležna tijela u RH i koristiti

bespovratna sredstva iz Europskih strukturnih investicijskih fondova (Europskog fonda za regionalni razvoj

(ERDF), Kohezijskog fonda (CF), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni

razvoj (EAFRD) te drugih fondova za koje će Europska komisija raspisivati natječaje u programskom razdoblju

2014.-2020. (Detaljnije u poglavlju 6.).

Dionici u procesu izrade strategije

Izrada ove Strategije je koordinirana od strane Načelnika, nositelji izrade Strategije su stručnjaci angažirani ako

tehnička pomoć u procesu izrade (dalje u tekstu Tehnička pomoć), a u proces izrade su značajno uključeni

članovi Radnih skupina, kao i šira javnost. Nadalje, u smislu utjecaja na okoliš ove Strategije, od nadležnog

Upravnog odjela za gospodarstvo i graditeljstvo Požeško-slavonske županije je zatražena ocjena o potrebi

provedbe postupka strateške procjene za ovu Strategiju, odnosno ocjena ove Strategije s aspekta prihvatljivosti

za ekološku mrežu. U tom postupku kontaktirani su i konzultirani su ključni dionici, od susjednih općina,

upravljača javnih dobara, dakako Požeško-slavonske županije, pa sve do Ministarstva zaštite okoliša. Temeljem

zaključaka dobivenih temeljem tih radnji, Upravni odjel za gospodarstvo i graditeljstvo PSŽ je konstatiralo da je

postupak ocjene o potrebi strateške procjene uredno proveden, te da zaključno „nije potrebno provesti

stratešku procjenu utjecaja na okoliš“ za ovu Strategiju, te je ova Strategija „prihvatljiva za ekološku mrežu“1.

Konzultacije s dionicima (šira javnost)

Članovi Radnih skupina su bili prisutni na nekoliko radionica (sa temama Izrada osnovne analize, Izrada SWOT

analize, Definiranje prioriteta, ciljeva i mjera), a šira javnost je pozivana da se uključi u izradu Strategiju te da da

svoj doprinos, poglavito u vidu projektnih prijedloga, putem otvorenog poziva na web stranicama općine Jakšić.2

1 UO za gospodarstvo i graditeljstvo PSŽ, mišljenje o provedenom postupku ocjene o potrebi strateške procjene

2 www.jaksic.hr


7

5. POLITIKA REGIONALNOG RAZVOJA

5.1 Izvori EU financiranja dostupni Hrvatskoj u planskom razdoblju 2014.-2020.

5.1.1. Strateški ciljevi EU - Strategija Europa 2020

Europa 2020 je temeljni strateški dokument Europske unije za tekuće programsko razdoblje 2014.-2020.

Strategijom Europa 2020. nastoji se potaknuti rast koji je

pametan – učinkovitijim ulaganjem u obrazovanje, istraživanje i inovacije,

održiv – zahvaljujući odlučnom zaokretu ka niskougljičnom gospodarstvu i

uključiv – stavljanjem velikog naglaska na stvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva.3

Strategija Europa 2020 je odredila 5 konkretnih ciljeva koje želi postići do 2020. godine:

Tablica 1. Glavni ciljevi RH za 2020. godinu u odnosu na strategiju ''Europa 2020''

Glavni ciljevi

EUROPA 2020 Hrvatska 2011 Hrvatska 2020

Zapošljavanje

zaposlenost populacije između 20 i 64 godine

75%

57%

59%

Istraživanje i razvoj

% BDP-a uloženo u istraživanje i razvoj

3%

0.73%

1,4%

Klimatsko-energetski cilj 20/20/20

smanjenje emisije stakleničkih plinova

20% - 20%

udio obnovljivih izvora energije

20% 13.8% 20%

povećanje energetske učinkovitosti

20% - 20%

Obrazovanje

postotak osoba koje rano napuste školovanje

10% 4,1% 4%

postotak populacije u dobi 30-34 sa završenim tercijarnim obrazovanjem

40% 24,5% 35%

Siromaštvo / socijalna isključenost

broj ljudi izloženih riziku siromaštva

20 milijuna manje 1.382.000 1.282.000

Izvor: Eurostat4

Od svih država članica se očekuje da glavne ciljeve strategije “Europa 2020” prilagode svom nacionalnom

kontekstu. U zajedničkoj regulativi koja određuje korištenje ESI fondova (ESI-Europski strukturni i investicijski

fondovi), Europska Komisija identificirala je 11 tematskih ciljeva u okviru kojih svaka država članica odabire

investicijske prioritete i definira svoje specifične ciljeve.

5.1.2. Strateški ciljevi Republike Hrvatske

Partnerski sporazum označava sporazum između Europske komisije i zemalja članica o ESI fondovima. Točnije,

zemlje članice moraju izraditi, implementirati te zatim ispregovarati s Komisijom strateške planove s

investicijskim prioritetima koji su usklađeni s općim ciljevima strategije Europa 2020. i pokrivaju svih pet ESI

fondova (Europski fond za regionalni razvoj – ERDF, Europski socijalni fond – ESF, Kohezijski fond – CF, Europski

fond za pomorstvo i ribarstvo i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj – EAFRD).

3 http://ec.europa.eu/

4 Eurostat


8

Partnerski sporazum je krovni plansko-programski dokument koji nastaje kao rezultat višerazinskih pregovora s

predstavnicima lokalnih i regionalnih jedinica, različitim interesnim skupinama te nevladinim organizacijama.

Svrha pregovora je poboljšati koordinaciju, osigurati dosljednu provedbu, omogućiti korisnicima izravniji pristup

financijskim sredstvima te povezati fondove sa Strategijom Europa 2020. Europska komisija je potvrdila

Partnerski sporazum s Hrvatskom 30. listopada 2014. godine čime je otvoren put za korištenje 10.6 milijardi

eura iz ESI fondova u idućih 7 godina odnosno 10 godina ako uključimo N+3 razdoblje. Navedena sredstva će biti

okosnica hrvatske razvojne strategije te će mobilizirati dodatno javno i privatno financiranje za rast i otvaranje

radnih mjesta čime će se smanjiti regionalne razlike u zemlji.

U partnerskom sporazumu prepoznato je 6 konkretnih strateških područja u kojima Hrvatska očekuje pozitivne promjene korištenjem sredstava iz europskih fondova:

razvoj konkurentnih i inovativnih poduzeća;

promicanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite prirodnih resursa;

održiva i moderna prometna i mrežna infrastruktura;

povećanje sudjelovanja na tržištu rada i poboljšanje dostupnosti i kvalitete obrazovanja;

učinkovita javna uprava i pravosuđe.

smanjenje siromaštva i jačanje socijalne uključenosti;

Operativni programi

Naslanjaju se na Partnerski sporazum te detaljno utvrđuju prioritete, mjere i aktivnosti potrebne za učinkovito

korištenje sredstava iz ESI fondova. Ovi dokumenti pokrivaju ključna investicijska područja za aktualno

programsko razdoblje te utvrđuju financijsku strukturu s obzirom na investicijske prioritete. Kod određivanja

investicijskih prioriteta prilikom izrade Strategije grada Požege vodilo se računa o usklađivanju s tri Operativna

programa (OP) koje je pripremila Hrvatska i koji su odobreni od strane Europske Komisije, OP „Konkurentnost i

kohezija“ i OP „Učinkoviti ljudski potencijali“ usvojenima u prosincu 2014. godine te s Programom ruralnog

razvoja 2014.-2020. godine usvojenim u svibnju 2015. godine, te se sukladno tome krenulo u kompletiranje

izrade strategije razvoja općine Jakšić.

5.1.3. Strateški ciljevi regije i Požeško-slavonske županije

Temeljni strateški dokumenti koji alociraju financijska sredstva iz ESI fondova u svrhu provedbe projekta

specifičnih za jedinice lokalne i regionalne samouprave su: Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske te

na nju nadovezujuće županijske razvojne strategije. Za općinu Jakšić relevantna je Strategija razvoja Požeško-

slavonske županije 2011. – 2013. (s produljenim trajanjem i na 2016. godinu).

U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u tijeku je izrada Strategije regionalnoga razvoja

Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine, temeljnog planskog dokumenta politike regionalnoga razvoja

na središnjoj razini kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja Republike Hrvatske te način njihova

postizanja, područja s razvojnim posebnostima, kao i međusobni odnos i aktivnosti tijela državne uprave i

drugih sudionika regionalnog razvoja uključenih u provedbu Strategije. Dakle, na nacionalnoj razini u vrijeme

izrade ove strategije još uvijek nije izrađena nova strategija regionalnog razvoja RH, a posljedično kasni i izrada

nove županijske strategije Požeško-slavonske županije (ŽRS) na koju se kao dokument nižeg reda treba i ova

Strategija razvoja općine Jakšić za razdoblje od 2015.-2020. godine. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova

Europske unije je dalo naputak da se važenje starih ŽRS-a produži i na 2016. godinu, tako je sadržaj Strategija

razvoja općine Jakšić za razdoblje od 2015.-2020. godine usklađen sa s relevantnim strateškim dokumentom –

Strategijom razvoja Požeško-slavonske županije 2011. – 2013. godine.

Općina Jakšić je također i član Lokalne akcijske grupe Barun Trenk, te je aktivno uključena u njen rad. Za

područje ovog LAG-a je važeća i Lokalna razvojna strategija lokalne akcijske grupe Barun Trenk 2014.-2016.

Predstavnici općine Jakšić su sudjelovali u izradi predmetne strategije, te su na taj način kroz nju artikulirali

potrebe i ciljeve općine.


9

6. TERITORIJALNA POKRIVENOST

Strategija razvoja općine Jakšić za razdoblje od 2015.-2020. godine, odnosi se na područje općine Jakšić,

koja je nastala 1993. godine (do tada je bila na području općine Slavonska Požega). Obuhvaća ukupno 44,58

km2 , a na tom području imamo ukupno 10 naselja. Područje Požeško-slavonske županije obuhvaća 10 jedinica

lokalne samouprave, 5 općina (Brestovac, Velika, Čaglin, Kaptol, Jakšić) i 5 gradova (Lipik, Pakrac, Požega,

Kutjevo, Pleternica).

Slika 1. Administrativne granice Općine Jakšić

Izvor HIDROPLAN d.o.o. za izgradnju i konzalting)5

Općina Jakšić je smještena u središnjem istočnom dijelu Županije te je u užem utjecajnom području Požege

kao središta regije, a graniči s općinom Kaptol te gradovima: Požega, Pleternica i Kutjevo. U županijskom

sustavu naselja, naselje Jakšić je svrstano u inicijalno razvojno središte (lokalno središte slabije razvijenosti).6

Područje općine Jakšić, temeljeći se na valorizaciji prirodnih resursa (poljoprivrednih, šumskih, vodnih površina),

te izgrađenih struktura (naselja i infrastrukture), je prostor značajnih potencijalnih mogućnosti prostornog

razvitka. Cjelokupni prostor općine Jakšić je nizinski (poljodjelski) i predstavlja ravnicu s dolinama, poljima i

šumama u kojem se nalaze sva naselja Općine te stoga nema posebnih uvjeta ili ograničenja u korištenju za

pojedina područja ili njegove dijelove.7

5 Plan gospodarenja otpadom Općine Jakšić, HIDROPLAN d.o.o. za izgradnju i konzalting)

5

6 Prostorni plan uređenja općine Jakšić, 2008.

7 Ibid.


10

Slika 2. Jakšić i općine/gradovi

Izvor: Prostorni plan uređenja općine Jakšić, 2008.8

7. OSNOVNA ANALIZA

7.1 Zemljopisni položaj i prirodne karakteristike

7.1.1. Naselja i naseljenost

Jakšić se nalazi na mjestu gdje je u srednjem vijeku bilo naselje koje se zvalo Sveti Đurađ, kako se vidi iz

dokumenata iz 1400. godine i iz opisa međaša Požege 1545. Ime najvjerojatnije potječe od plemića Jakušića koji

su u srednjem vijeku (1373. - 1489.) imali u ovom kraju svoje posjede. Selo je dobilo to ime tek za turskog

vladanja. Tada su u selu zajedno s katolicima i pravoslavcima živjeli i muslimani. Imali su svoju džamiju, a i

današnji naziv brežuljka u središtu naselja nosi naziv: Džamija, uz cestu prema Požegi, uspomena je upravo na to

razdoblje.

Najstariji pronađeni povijesni izvori na području Jakšića potječu iz doba prije Krista (oko 2600. do 2300 g. pr.

Krista). Slučajan nalaz oštećenih kamenih sjekira 60-ih god. 20. st. zainteresirao je arheologinju iz Zagreba gđu

Veru Vejvoda. Jedna kamena sjekira odnesena je u Zagreb, a jedna je u povijesnoj zbirci u OŠ Mladost. Trobridni

vrh kamene strjelice čuva se u Muzeju Požeške kotline. U jesen 1980. god. vršena se probna iskapanja,

plodonosna. Uz sitne kosti i ugljen pronađena je najstarija neolitska keramika u Požeškoj kotlini. To je linearno-

trakasta keramika - ulomci crnih posuda s plitkim urezom kao ukrasom. Posude potječu iz vremena 2600. -

2300. g. pr. Krista.

Na današnjem lokalitetu ribnjaka "Zelena Laguna" ribolovnog društva Rajsavac, pronađeno je i mnoštvo

ulomaka keramičkih posuda lasinjske kulture (1950. - 1750. g. pr. Krista). To su lonci, zdjele, keramičke žlice,

idoli, privjesci, utezi za ribarske mreže, te dijelovi kamenih sjekira, mnoštvo kamenih jezgri i nožića. Dio nađenog

pohranjen je u požeškom muzeju, a od većeg dijela uz pomoć kustosice gđe Dubravke Sokač - Štimac, te pod

vodstvom profesorice povijesti Ane Martinović, utemeljena je školska arheološka zbirka. Predmeti potječu s



11

lokaliteta zvanog Čajare, nekadašnjeg pašnjaka, a danas ribnjaka. Vrijedan arheološki materijal nađen je

slučajno na željezničkoj postaji Blacko - Jakšić.

Starije željezno doba (750. - 450. g. pr. Krista) i slučajni površinski nalazi s područja Rajsavca, Jakšića i Tekića

obogatili su zbirku Muzeja u Požegi brojnim ulomcima keramike, vršcima željeznih koplja i strijelica (sa

www.jakšić.hr).

Jakšić postaje općinom 1993. godine, nastala je iz stare općine Slavonska Požega koja je 1991. promijenila ime u

Požega. Područje općine Jakšić čine ukupno 10 naselja, Jakšić kao centralno naselje i Bertelovci, Cerovac,

Eminovci, Granje, Radnovac, Rajsavac, Svetinja, Tekić i Treštanovci.

Tablica 2. Površina i stanovništvo općine Jakšić 2001. i 2011. godine

Površina km2 Stanovništvo

2001.

Stanovništvo

2011.

Gustoća

naseljenosti

Promjene

2001.-2011%

Općina Jakšić 44.85 4.451 4.058 90,47 -8,7

Požeško-

slavonska

županija

1.815,23 85.831 78.034 42.99 -4,29

Hrvatska 56.594,00 4.437.460 4.290.612 75.80 -3,3

Izvor: www.dzs.hr9

Gustoća naseljenosti ovog područja iznosi 90,47 stanovnika na četvorni kilometar, što je više od dvostruko više

od prosjeka za Požeško slavonsku županiju (43 stanovnika na četvorni kilometar) i Hrvatsku u cjelini (76

stanovnika na četvorni kilometar).

Tablica 3. Površina, stanovništvo i gustoča naseljenosti općine i gradova Požeško-slavonske županije 2001. I 2011. godine

Jedinica lokalne samouprave Površina u km2

Broj stanovnika 2001.

Broj stanovnika

2011.

Gustoća naseljenosti

2001.

Gustoća naseljenosti

2011. Gradovi

Kutjevo 173,61 7.472 6.247 43,04 35,98

Lipik 208,54 6.674 6.170 32,00 29,59

Pakrac 358,08 8.855 8.460 24,73 23,63

Pleternica 198,13 12.883 11.323 65,02 57,15

Požega 133,91 28.201 26.248 210,60 196,01

Općine

Brestovac 277,47 4.028 3.726 14,52 13,43

Čaglin 179,6 3.386 2.723 18,85 15,16

Jakšić 44,85 4.451 4.058 99,24 90,48

Kaptol 90 4.007 3.472 44,52 38,58

Velika 254 5.888 5.607 23,18 22,07

Izvor: www.pszupanija.hr10

7.1.2. Klimatske značajke

U Požeško-slavonskoj županiji dominira umjereno kontinentalna klima na koju veoma jak modifikacijski utjecaj

imaju reljef i nadmorska visina, što se ističe u klimatskim različitostima gorskog okvira i zavale. Gore se ističu kao

hladniji (-2 oC do – 4 oC u siječnju, 20 oC u srpnju). U vegetativnom periodu IV.-IX. mjeseca u prosjeku padne

9 www.dzs.hr

10 http://www.pszupanija.hr/o-zupaniji/gradovi-i-opcine.html)

http://www.jakšić.hr/

http://www.pszupanija.hr/o-zupaniji/gradovi-i-opcine.html


12

otprilike 450 mm kiše, a najviše oborina padne u VI., VII. i VIII. mjesecu. Oko 10% oborina padne u obliku

snijega. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,5 oC, a vlažnost zraka iznosi 82,10%. 11

Klimatske osobine prostora općine Jakšić, dio su klimatskih osobina šireg prostora Istočne Hrvatske, koje

karakterizira homogenost klimatskih osobina čemu su doprinijele reljefne osobine. Cjelokupan prostor Istočne

Hrvatske ima obilježja umjereno-kontinentalne klime, koju karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena.

Obzirom na reljefnu raščlanjenost prostora Županije, na klimatske prilike kako užeg, tako i šireg prostora,

utjecali su reljefni oblici i nadmorske visine, te su uočljive mikroklimatske razlike između gorskog okvira i zavale.

Gore su hladnije i vlažnije u odnosu na zavalu, što je pogodovalo i razvoju mreža tekućica.

Na području općine Jakšić vlada umjereno-kontinentalna klima, koja pripada tipu srednjoeuropske humidne

umjereno–kontinentalne klime, čije su glavne karakteristike temperatura i vlaga zraka, zatim oborine i vjetrovi,

te ostali manje važni klimatski pokazatelji. Temperatura zraka tijekom godine najbolje održava kontinentalnost

klime. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi +11 oC. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom

temperaturom +0,5 oC, a najtopliji srpanj s prosječnom temperaturom zraka + 20,9 oC. Prosječna godišnja

temperaturna amplituda iznosi 21,4 C dok je apsolutna temperaturna amplituda 55,8 oC. Srednje temperature

po godišnjim dobima su: proljeće +11,3 oC, ljeto +20 oC, jesen +11,4 oC i zima +1,4 oC. Oborine također vrlo

dobro karakteriziraju kontinentalnost klime. Raspored količine oborina tijekom godine vrlo je dobro

raspoređen, a naročito u vegetacijskom periodu od IV – X mjeseca. U prva četiri vegetacijska mjeseca: travanj,

svibanj, lipanj i srpanj, padne 334 mm oborina, što je nešto manje od polovine ukupne godišnje količine

oborina. Nešto je manje oborina u jesen, 194 mm, nego u proljeće, 207 mm. Oborine donose uglavnom zapadni

vjetrovi. Prosječna godišnja relativna vlaga zraka iznosi 81 %. Strujanje zraka na području Županije, odnosno

Požeške kotline, u svim godišnjim dobima je sa zapada, što je i odlika prevladavajućeg zapadnog strujanja u

umjerenim širinama, ali je uvjetovano pružanjem kotline u smjeru zapad-istok. U godišnjoj ruži vjetra na

području općine Jakšić najučestaliji su vjetrovi sa zapada, koji su zimi dosta jaki. Istočni i južni vjetrovi imaju mali

utjecaj na klimu ovog područja.

Srednja godišnja naoblaka na području Požeške kotline iznosi 5,6 desetina, što ovo područje svrstava u oblačniji

dio Hrvatske. Povezana s naoblakom je i insolacija. Prosječno godišnje ima 172 sunčana dana. Snježni pokrivač

na ovom području se zadržava u prosjeku dana tijekom godine, a doseže visinu do 40 cm. Navedeni klimatski

podaci uzeti su iz podataka "Lovnogospodarske osnove" lovišta na području općine Jakšić (podaci

hidrometeorološke mjerne stanice Požega za razdoblje od 1975-1985. god. 12

7.2 Stanovništvo

Struktura stanovništva se mijenjala tijekom 19. i 20. stoljeća, naročito u razdoblju 1850. - 1950. god. Tada u

Jakšić dolazi oko 110 obitelji, u Treštanovce 45, a u stala razmjerno mala sela oko 30 obitelji. Od 1890. - 1910.

god. selili su ovaj kraj u većem broju Slovaci, Česi, Nijemci, a poslije I. svj. rata Hrvati i Srbi iz Like i Gorskog

kotara. Nakon II. svjetskog rata migracijski val smanjuje znatno broj Nijemaca u jakšićkom kraju, a povećava se

broj (novodoseljenih) srpskih obitelji. Domovinski rat znatno mijenja sliku stanovništva: iseljavaju Srbi, a

nastanjuju se obitelji iz BiH, te ostalih hrvatskih krajeva zahvaćenih ratnim razaranjima.

Poznate osobe koje su rođene na području općine Jakšić su Grgur Čevapović (Bertelovci kod Požege, 23. travnja

1786. - Budim, 21. travnja 1830.), jezični reformator i pisac, te Božo Udovičić (Rašeljke, 26. rujna 1933.) je

inženjer, doktor tehničkih znanosti, sveučilišni profesor, znanstvenik i hrvatski akademik. 13

11

http://www.pszupanija.hr/images/stories/razvojnaStrategija/Zupanijska_razvojna_strategija.pdf 12

Prostorni plan uređenja općine Jakšić, 2008. 13

https://hr.wikipedia.org/wiki/Jak%C5%A1i%C4%87#cite_note-1)

http://www.pszupanija.hr/images/stories/razvojnaStrategija/Zupanijska_razvojna_strategija.pdf

https://hr.wikipedia.org/wiki/Jak%C5%A1i%C4%87#cite_note-1


13

Tablica 4. Kretanje broja stanovnika u naseljima općine Jakšić 1857.-2011. 14

14

www.dsz.hr

Nas

elje

/

god

ina

18

57

.

18

69

.

18

80

.

18

90

.

19

00

.

19

10

.

19

21

.

19

31

.

19

48

.

19

53

.

19

61

.

19

71

.

19

81

.

19

91

.

20

01

.

20

11

.

Ber

telo

vci

123 121 151 152 154 150 182 173 134 199 181 165 171 171 159 151

Cer

ova

c

180 150 170 189 197 205 230 291 341 356 319 286 264 260 257 228

Emin

ovc

i

133 154 165 236 270 312 313 296 328 330 357 553 597 654 714 640

Gra

nje

65 55 73 103 143 155 162 162 182 169 145 145 116 115 108 91

Jakš

ić

534 620 674 851 927 1048 992 1058 1003 1042 1163 1313 1531 1737 2003 1877

Rad

no

vac

0 0 0 0 0 0 0 102 109 100 134 501 166 198 220 203

Raj

sava

c

70 104 115 107 163 205 251 294 368 363 341 298 292 355 378 313

Svet

inja

0 0 0 38 38 41 37 42 91 31 48 58 58 62 68 67

Teki

ć

86 71 93 115 180 232 272 234 253 255 249 277 234 262 253 231

Treš

tan

ovc

i

133 173 163 210 287 341 354 424 359 395 421 363 326 299 277 257

UK

UP

NO

1324 1448 1604 2001 2359 2689 2793 3076 3168 3240 3358 3959 3755 4113 4437 4058

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bertelovci

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bertelovci

https://hr.wikipedia.org/wiki/Cerovac_(Jak%C5%A1i%C4%87)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Cerovac_(Jak%C5%A1i%C4%87)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Eminovci

https://hr.wikipedia.org/wiki/Eminovci

https://hr.wikipedia.org/wiki/Granje_(Jak%C5%A1i%C4%87)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Granje_(Jak%C5%A1i%C4%87)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Radnovac

https://hr.wikipedia.org/wiki/Radnovac

https://hr.wikipedia.org/wiki/Rajsavac

https://hr.wikipedia.org/wiki/Rajsavac

https://hr.wikipedia.org/wiki/Svetinja_(Jak%C5%A1i%C4%87)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Svetinja_(Jak%C5%A1i%C4%87)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Teki%C4%87

https://hr.wikipedia.org/wiki/Teki%C4%87

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tre%C5%A1tanovci

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tre%C5%A1tanovci


14

Dok u razdoblju između 1981.-1991.-2001. Imamo rast broja stanovnika, u razdoblju od 2001.-2011. Imamo pad

broja stanovnika i to od gotovo 10%.

Tablica 5. Kontingenti stanovništva općine Jakšić za 2011. godinu

Spol Ukupno Godine Žene u

fertilnoj dobi

Radno sposobno

stanovništvo (15-64

godine)

Godine Prosječna

starost

0-6 0-14 0-17 0-19 +60 +65 +75

Svi 4.058 339 758 916 1.034 2.704 800 596 278 38,6

M 1.975 170 376 448 504 1.379 319 220 87 37,0

Ž 2.083 169 382 468 530 945 1.325 481 376 191 40,0

www.dzs.hr15

Iz podataka navedenih u tablici 4., može se vidjeti kako je općina Jakšić prema zadnjem popisu stanovništva iz

2011. godine, imala ukupno 4 058 stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika, 52% čine žene, a ostatak su

muškarci. Udio radno sposobnog stanovništva u ukupnom broju iznosi 67% (muškarci 69,8, žene 63,61), a

prosječna starost stanovnika općine je 38,6 godina (muškarci 37 godina, žene 40 godine).

Tablica 6. Prirodno kretanje stanovništva općine Jakšić u 2012. godini

Jakšić 2012.

Živorođeni 46

Mrtvorođeni 0

Umrli 44

Umrla dojenčad – Ukupno -0-6 dana

1 1

Prirodni prirast 1

Brakovi –Sklopljeni Razvedeni

25 3

Vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) 104,5

www.dzs.hr16

Tablica 6. prikazuje prirodno kretanje stanovništva općine Jakšić u 2012. godini. Može se vidjeti kako je

navedene godine bilo ukupno 46 živorođenih, dok je umrlih bilo 44, što rezultira pozitivnim prirodnim

prirastom, prema kojemu je 2012. godine rođenih bilo za 2 više nego umrlih. Iste godine bilo je 25 sklopljenih

brakova te 3 razvoda. Vitalni indeks je iznosio 104,5, što znači da je na 100 umrlih bilo 104,5 živorođenih.

Tablica 7. prikazuje kretanje broja stanovnika po naseljima 2001. I 2011. godine.

Tablica 7. Naselja na području općine Požega 2001. i 2011. godine

15

www.dsz.hr 16

Ibid.

2001. 2011. Promjena 2001.-

2011.%

Jakšić 2.003 1.877 -6,29%

Bertelovci 159 151 -5,03%

Cerovac 257 228 -11,28%

Eminovci 714 640 -10,36%

http://www.dzs.hr/


15

www.dzs.hr17

Od 10 naselja, koliko ih ima na području općine Jakšić, gotovo polovica živi u naselju Jakšić. Čak 7 naselja ima

manje od 300 stanovnika, a jedno od njih manje od 100 stanovnika. Iako je broj stanovnika u tim naseljima mali,

u svakome od njih imamo djece do 14 godina. Ukupno gledajući, u tih 7 naselja ima 4,45% djece do 14 godina u

ukupnom stanovništvu (u naselju Jakšić 18,67%). Sva naselja u popisu 2011. bilježi pad broja stanovnika u

odnosu na 2001. godinu, izdvajaju se Rajsavac sa 17,2%, te Granje sa gotovo 16%.

Slika 3. Gustoća naslje statističkih područja naselja


17

www.dzs.hr

Granje 108 91 -15,74%

Radnovac 220 203 -7,73%

Rajsavac 378 313 -17,20%

Svetinja 68 67 -1,47%

Tekić 253 231 -8,70%

Treštanovci 277 257 -7,22%

SVEUKUPNO: 4.437 4.058 -7,31%


16

Indeks starenja (udio osoba starijih od 60 godina u odnosu na osobe mlađe od 20 godina) iznosi 77,4 i niži je od

prosjeka Požeško slavonske županije (99,2), dok je koeficijent starosti (udio osoba starijih od 60 godina u

ukupnom stanovništvu) nešto manji i iznosi 19,71 - Požeško slavonska županija 23,6. Prosječna starost na

području općine Jakšić iznosi 41 godinu što zapravo u potpunosti odgovara stanju na razini Županije (40,9), ali je

još uvijek nešto manja od prosjeka na državnoj razini koji iznosi 41,7 godina. Obje vrijednosti (indeks starenja i

koeficijent starosti) visoko su iznad kritičnih granica održivosti (za indeks starenja to je 40%, za koeficijent

starosti 12%) što evidentno upućuje na nastavak dugotrajnog procesa starenja na svim razinama.

Tablica 8. Indeks starenja i prosječna starost u Požeško-slavonskoj županiji 2011.g.

JLS Ukupno

stanovnika 2011.

Stanovnici dobnih skupina Indeks

starenja Prosječna

starost 0-19 20-59 60+

Kutjevo 6.247 1.566 3.382 1.299 83 39,6

Lipik 6.170 1.329 3.108 1.733 130,4 43,2

Pakrac 8.460 1.798 4.309 2.353 130,9 43,1

Pleternica 11.323 2.980 5.748 2.595 87,1 39,8

Požega 26.248 5.996 14.226 6.026 100,5 41

Brestovac 3.726 852 1.901 973 114,2 41,7

Čaglin 2.723 524 1.375 824 157,3 45,5

Jakšić 4.058 1.034 2.224 800 77,4 38,6

Kaptol 3.472 995 1.871 606 60,9 37,1

Velika 5.607 1.498 2.895 1.214 81 39,2

PSŽ 78.034 18.572 41.039 18.423 99,2 40,9

Izvor: DZS 2011. god. 19, obrada: Zavod za prostorno uređenje PSŽ 2013. god.

Projekcija stanovništva predstavlja relevantan čimbenik pri oblikovanju strategije budućeg društvenog i

ekonomskog razvoja na području općine Jakšić. S obzirom na razinu predviđanja demografskog kretanja

stanovništva navedeni se podaci odnose na županijsku razinu i kao takvi okvirno mogu ukazati na potencijalne

nedostatke na promatranom području u slučaju nastavka dosadašnjih trendova. Tako će 2030. godine na

području Požeško-slavonske županije živjeti 14,7% mladog stanovništva (0-14) odnosno 23,4% starijeg

stanovništva (65+) sa projiciranim indeksom starenja koji iznosi 159,2. Projicirani broj stanovnika na županijskoj

razini za 2020. godinu iznosit će 71.141, dok se za 2030. godinu taj broj predviđa na 64.352 stanovnika što

ukazuje na evidentan pad stanovništva (tablica 9).

18


www.dzs.hr


17

Tablica 9. Dobno-spolna struktura stanovništva Požeško-slavonske županije, procjena i projekcije 2013., 2020. i 2030. (Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2014.)

Starost 1.1.2013. 1.1.2020. 1.1.2030.

m. ž. sv. m. ž. sv. m. ž. sv.

0 - 4 1.990 1.824 3.814 1.737 1.651 3.389 1.540 1.463 3.003

5 -- 9 1.996 1.900 3.896 1.873 1.731 3.603 1.653 1.571 3.224

10 - 14 2.352 2.178 4.530 1.860 1.758 3.618 1.646 1.566 3.211

15 - 19 2.835 2.700 5.535 2.112 1.968 4.080 1.783 1.643 3.426

20 - 24 2.631 2.465 5.096 2.601 2.440 5.041 1.744 1.631 3.376

25 - 29 2.475 2.339 4.814 2.613 2.424 5.037 1.940 1.755 3.695

30 - 34 2.385 2.147 4.532 2.349 2.186 4.535 2.372 2.167 4.539

35 - 39 2.314 2.273 4.587 2.249 2.039 4.288 2.371 2.174 4.544

40 - 44 2.444 2.274 4.718 2.177 2.087 4.264 2.130 1.988 4.119

45 - 49 2.736 2.618 5.354 2.224 2.138 4.363 2.054 1.875 3.930

50- 54 2.834 2.649 5.483 2.470 2.369 4.839 1.987 1.933 3.920

55 - 59 2.701 2.779 5.480 2.633 2.501 5.134 2.016 1.970 3.986

60 - 64 2.209 2.334 4.543 2.536 2.572 5.108 2.198 2.150 4.347

65 - 69 1.481 1.939 3.420 2.112 2.301 4.413 2.233 2.205 4.437

70 - 74 1.558 2.276 3.834 1.340 1.728 3.068 1.962 2.154 4.116

75 - 79 1.218 2.140 3.358 998 1.650 2.648 1.379 1.745 3.123

80 - 84 670 1.460 2.130 703 1.485 2.188 646 1.089 1.735

85+ 259 785 1.044 342 1.183 1.524 358 1.260 1.618

sv. 37.088 39.080 76.168 34.930 36.210 71.141 32.012 32.340 64.352

Izvor: EFZG, obrada HGK20

Etničke skupine i manjine

Na području općine Jakšić registrirano je 3.798 stanovnika hrvatske nacionalnosti, što čini 93,59% ukupnog

broja stanovnika općine Jakšić prema popisu iz 2011. godine. Na području općine živi 39 pripadnika nacionalnih

manjina ili 0,96% stanovnika. Kad govorimo o strukturi nacionalnih manjima, broj pripadnika srpske

nacionalnosti iznosi 164 stanovnika (4,04%), time oni predstavljaju najveću nacionalnu i etničku manjinu, a

njihova prisutnost na području općine je slična onoj na razini Republike Hrvatske (4,36%), te nešto manja od one

na županijskoj razini (6%). Od ostalih manjina slijede Slovaci (18 pripadnika, 0,44%), Česi (11, 0,27%) te ostale

manjine sa manjim udjelom.

Tablica 10. Stanovništvo općine Jakšić prema narodnosti iz popisa 2011. godine

Hrv

ati

Bo

šnja

ci

Crn

ogo

rci

Čes

i

Mađ

ari

Mak

edo

nci

Nije

mci

Slo

vaci

Slo

ven

ci

Srb

i

Ost

ali

Nep

ozn

ato

Jakšić 4.058 3.798 1 1 11 3 2 1 18 1 164 1 57

% 100 93,59 0,02 0,02 0,27 0,07 0,05 0,02 0,44 0,02 4,04 0,02 0,96

Izvor: DZS 2011. god.21

20

Ekonomski fakultet Zagreb “Demografski scenariji i migracije”; obrada: HGK 21

www.dzs.hr


18

7.3 Gospodarstvo

7.3.1 Osnovni pokazatelji

Gledajući broj poslovnih subjekata, najviše registriranih poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj (204 159) i

Požeško - slavonskoj županiji (1866.), bilježi se 2008. g., nakon toga slijedi pad do 2012.g. U RH rast počinje

2013. godine, tako u 2013. Imamo broj subjekata veći nego 2008. godine (207 866, 1,8% više nego 2008.g.). U

Požeško - slavonskoj županiji rast počinje u rujnu 2013., ali još uvijek nedovoljan da se dostigne 2008. g. U rujnu

2013. bilo je registrirano ukupno 1723 poslovna subjekta (7,7% manje nego 2008.g.). Tek 2014. u Požeško-

slavonskoj županiji su dosegnute i prestignute brojke iz 2008. godine (2014. godine sa 1.988 registranih

subjekata, to je više za 6,5% od 2008. godine).

Slika 4. Broj obrta i poduzeća u RH od 2003. do 2013. g

Izvor: Strategija razvoja grada Požege 2015.-2020.22

Slika 5. Broj obrta i poduzeća u Požeško slavonskoj županiji od 2003. do 2013.

Izvor: Strategija razvoja grada Požege 2015.-2020.23

22

Strategija razvoja grada Požege 2015.-2020. 23

Ibid.

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.rujan

trgovačka društva obrti

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.rujan

trgovačka društva obrti


19

Trendovi u Požeško - slavonskoj županiji ako gledamo zadnji prijelaz iz 2013. u 2014. godinu, su takvi da raste

broj poduzeća, ali i broj obrta je u porastu, za razliku od trendova u RH gdje broj obrta konstantno opada, a

raste broj poduzeća. Rastu broja poduzeća doprinosi i mogućnost registracije jednostavnog trgovačkog društva,

koje kao bitnu razliku u odnosu na tipičnu trgovačko društvo, zahtjeva znatno manji temeljni kapital.

Tablica 11. Broj poduzeća i obrta u Požeško slavonskoj županiji i RH od 2003. do 2014. Godine

Godina Trgovačko

društvo (TD)/obrt

Požeško-slavonska županija

Ukupno RH

Godina Trgovačko

društvo (TD)/obrt

Požeško-slavonska županija

Ukupno RH

2003. TD 587 66.754 2009. TD 692 105.513

OBRT 1.121 101.671 OBRT 1.091 92.625

2004. TD 608 72.489 2010. TD 732 113.586

OBRT 1.181 105.567 OBRT 1.050 88.340

2005. TD 542 73.414 2011. TD 641 108.931

OBRT 1.193 105.107 OBRT 1.040 86.424

2006. TD 630 85.245 2012. TD 691 116.550

OBRT 1.182 103.986 OBRT 986 83.714

2007. TD 661 93.333 2013. TD 755 125.794

OBRT 1.199 103.450 OBRT 968 82.072

2008. TD 707 103.382 2014. TD 886 142.121

OBRT 1.159 100.777 OBRT 1.102 80.911

Izvor: DZS, Priopćenje br.11.1.2/2. od 16. veljače 2015. Godine (2015.) 24

Prema rezultatima poslovanja poduzetnika RH u 2013. godini, Požeško – slavonska županija je u 2013. godini

imala najmanje poduzetnika od svih županija, 674 poduzetnika, sa 7.431 zaposlena koji su ostvarili 3,3 milijardi

kuna ukupnih prihoda, 149,5 milijuna kuna dobiti razdoblja te 105,2 milijuna kuna gubitka razdoblja što je u

konačnici rezultiralo sa 44,3 milijuna kuna neto gubitka. Dakle poduzetnici su ostvarili značajan negativan

rezultat poslovanja. 25 Svakako je to pokazatelj koji govori da je puno toga lošega u gospodarstvu županije, ali je

istodobno i izazov za vremena koja se nalaze pred nama. Poduzetnici na području Požeško-slavonske županije

obavljaju svoje aktivnosti u različitim područjima, kako je navedeno u tablici 12.

Tablica 12. Struktura poduzetnika obveznika poreza na dobit prema području rada, prihodima, rashodima i broju zaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji u 2014. godini

Naziv Prihodi (kn) Rashodi (kn) Zaposleni

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 418.471.128,00 428.418.150,00 835

Rudarstvo i vađenje 52.234.442,00 45.569.194,00 135

Prerađivačka industrija 962.672.701,00 944.975.859,00 3.230

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

18.342.439,00 17.474.603,00 10

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije

122.329.806,00 123.797.348,00 376

24

DZS, Priopćenje br.11.1.2/2. od 16. veljače 2015. Godine (2015.) 25

Fina


20

okoliša

Građevinarstvo 115.897.985,00 120.791.761,00 398

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

784.898.933,00 762.762.009,00 833

Prijevoz i skladištenje 429.383.573,00 398.681.746,00 907

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

16.715.211,00 16.564.170,00 89

Informacije i komunikacije 11.465.378,00 9.972.799,00 45

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 3.925,00 15,00 0

Poslovanje nekretninama 1.462.728,00 1.404.917,00 2

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 52.345.016,00 47.847.674,00 255

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

12.970.667,00 13.210.689,00 41

Obrazovanje 9.089.409,00 12.141.651,00 49

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

8.957.625,00 8.665.294,00 71

Umjetnost, zabava i rekreacija 339.516,00 350.111,00 3

Ostale uslužne djelatnosti 5.812.099,00 5.973.741,00 50

UKUPNO 3.023.392.581,00 2.958.601.731,00 7.329

Izvor: HGK26 Gledajući prema veličini poduzeća na području Požeško slavonske županije, najveći broj poduzeća spada u mala

(100% općina Jakšić, 96,8% Požeško slavonska županija). Velikih poduzeća je svega 0,5%, a srednjih 2,6% i

gotovo sva se nalaze u Požegi.

Govoreći o broju poslovnih subjekata na području općine Jakšić, prema podacima iz tablice 13. vidimo da

imamo 24 trgovačka društva registrirana na području općine. Sva 24 su društva sa ograničenom odgovornošću,

a nema jednostavnih trgovačkih društava, niti dioničkih društava. Tu su obuhvaćene sve tvrtke koje su predale

GFI-POD 2014 (godišnje financijsko izvješće), to znači da se smatraju aktivnima.

Tablica 13. Struktura poduzetnika obveznika poreza na dobit (koji su predali godišnje financijsko izvješće) prema veličini u razdoblju 2010.-2012. općini Jakšić i Požeško - slavonskoj županiji

Općina Jakšić Požeško-slavonska županija

2012. 2010. 2011. 2012.

Prema veličini

Broj Broj Broj Broj

Mali 24 496 510 515

Srednji 0 19 16 14

Veliki 0 3 4 3

Ukupno 24 518 530 532

Izvor: Fina27

26

Hrvatska gospodarska komora


21

Tablica 14. Trgovačka društva s područja općine Jakšić, aktivna u 2014. (koja su predala financijsko izvješće za 2014. godinu)

TVRTKA SJEDIŠTE NA ADRESI

K.G.V.-ŠUTALO d. o. o. Vukovarska 14, 34308 Jakšić

MLIN ZRNO d.o.o. Cerovac 7, 34308 Cerovac

Marko i Ante d. o. o. Vukovarska 114, 34308 Eminovci

SOLANUM d.o.o. Osječka 72, 34308 Jakšić

LILI d.o.o. Vukovarska 19/a, 34308 Jakšić

INTERIJERI KREŠIĆ d. o. o. Stjepana Radića 38 , 34308 Jakšić

KAP VESELJA d.o.o Kralja Tomislava 41, 34308 Eminovci

LEO d.o.o. Osječka 20 , 34308 Jakšić

AUTO-DIJELOVI BAMBINO d.o.o. Bana Josipa Jelačića 50, 34308 Jakšić

ELEKTRO-TOMI d.o.o. Osječka 4, 34308 Jakšić

AMPLUS d.o.o. Rajsavac 18, 34308 Rajsavac

MONTANA d.o.o. Osječka 5, 34308 Jakšić

RUDINA d.o.o. Osječka 20, 34308 Jakšić

ARATRUM d.o.o. Osječka 27 a, 34308 Jakšić

LAN d.o.o. Stjepana Radića 56, 34308 Jakšić

BINEX d. o. o. u stečaju Svetinja 1, 34308 Jakšić

ART GRADNJA MANDIĆ d. o. o. Treštanovci 94 /E, 34308 Jakšić

HAJZLER d.o.o. Osječka 5, 34308 Jakšić

GLOBUS MATERIJALI d.o.o. Pavla Radića 23, 34308 Jakšić

VILFOS d. o. o. Alojzija Stepinca 61, 34308 Jakšić

VALENS d.o.o. Kolodvorska 124, 34308 Jakšić

4 M TRANSPORTI d.o.o. Ribnjak 12, 34308 Eminovci

ROYAL DOMINIS d.o.o. Stjepana Radića 56, 34308 Jakšić

AUTOCENTAR BIONDIĆ d.o.o. Svetinja 1, 34308 Svetinja

Izvor: BIZNET28

Kad govorimo o obrtima, na području općine Jakšić na dan 31.12.2015. godine poslovalo je 38 obrta što čini

udio od 4,02% obrta u Požeško - slavonskoj županiji. Obzirom na broj obrta i prosječan broj zaposlenih u obrtu u

Požeško - slavonskoj županiji (3 zaposlena), može se pretpostaviti da ukupno zaposlenih u obrtništvu u općini

Jakšić ima oko 114.

27

Fina 28

Biznet


22

Tablica u nastavku prikazuje aktivne obrte koji su registrirani na području općine Jakšić u lipnju 2016. prema

izvatku iz Obrtnog registra. Znači, govorimo o isključivo aktivnim obrtima.

Tablica 15. Obrti na području općine Jakšić

Izvor:MINPO29

7.3.2 Zaposlenost

U prosincu 2013. godine u Požeško-slavonskoj županiji bilo je 17.269 zaposlenih (HZMO), a stopa nezaposlenosti

iznosila je 29,7%. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine (2012.) zaposlena je 226 osoba manje (1,3%),

nezaposlenih je više za 95 osobe (1,3%), a stopa nezaposlenosti veća je za 0,6 postotnih bodova (29,1% u

prosincu 2012. godine). Tablica 16. prikazuje Kretanje zaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji u cijelom

29

http://or.minpo.hr/ Obrti s područja općine Jakšić, aktivni 2016. Baza podataka Obrtnog registra

http://or.minpo.hr/


23

razdoblju 2010.-2014. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Požeško slavonskoj županiji je manja nego u

RH i iznosi 4.794,00 kune (RH 5.429,00 kn), bar kada govorimo o prosincu 2013. godine.

Tablica 16. Kretanje zaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji (2010.-2014.)

O p i s Broj zaposlenih po godinama %

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

1 2 3 4 5 6 8

Radnici kod pravnih osoba 14.969 14.752 13.922 13.883 14.162 80,7

Radnici kod fizičkih osoba 1.898 1.809 1.739 1.659 1.651 9,4

Obrtnici 915 908 848 806 778 4,4

Poljoprivrednici 743 733 678 599 548 3,1

Samostalna zanimanja 323 290 308 324 324 1,9

Ostali 67 68 67 87 79 0,5

SVEUKUPNO 18.915 18.560 17.562 17.355 17.542 100,0

Izvor: Statističke informacije MIOR-a br.4/2014.30

Požeško slavonska županija ima konstantan pad zaposlenosti od 2010.do 2014. godine, kada imamo neznatni

porast zaposlenosti.

Općina Jakšić prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 4.058 stanovnika (muških osoba 1.975, ženskih

osoba 2.083), dok je prema popisu stanovništva iz 2001. godine imala 4.437,00 stanovnika (muških osoba

2.166,00, ženskih osoba 2.271,00). Općina Jakšić 2011.g. ima 1.159 zaposlenih prema DZS, te 2.005

nezaposlenih prema DSZ-u i 1.960 nezaposlenih prema HZZ-u. 31

U tablici 17. je dan prikaz broja zaposlenih u pravnim osobama na razini RH, razini Požeško-slavonske

županije i same općine Jakšić.

Tablica 17. Prikaz broja zaposlenih u pravnim osobama prema djelatnostima na dan 31.03.2014.g.

Djelatnost RH Požeško-slavonska

županija Općina Jakšić

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

23.173 896

Rudarstvo i vađenje 5.388 130

Prerađivačka industrija 197.989 3.390 11

Opskrba el. energijom, plinom, parom i klimatizacija

14.756 184

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te sanacija okoliša

20.949 291

Građevinarstvo 72.710 313 1

Trgovina 176.665 1.505 9

Prijevoz i skladištenje 57.981 653 1

Pružanje smještaja te pripreme i usluživanja

46.514 64 3

30

Statističke informacije MIOR-a br.4/2014. 31

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/SI-1549.pdf


24

hrane

Informacije i komunikacije 33.687 43

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

35.796 199

Poslovanje nekretninama 7.390 31

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

53.493 162 2


35.869 88

Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje

102.723 1.371 6

Obrazovanje 110.343 1.665 55

Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

82.684 1.602

Umjetnost, zabava i rekreacija

19.178 115 3

Ostale uslužne djelatnosti 12.173 50 1

UKUPNO 1.109.461 12.752 92

Izvor: DZS32

Najveći broj zaposlenih na području općine Jakšić je u području obrazovanja, i to 59,7%, slijedi prerađivačka

industrija sa 11,9% te trgovina sa 9,7%. Ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama na području općine Jakšić

na dan 31.03.2014. g. iznosi 92 i čini 7,2% zaposlenih u pravnim osobama u Požeško slavonskoj županiji. U

nastavku su prikazani podaci o zaposlenima i obrtu na području Požeško-slavonske županije u 2011.,2012. Te

2015.

Tablica 18. Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Požeško-slavonskoj županiji prema NKD-u 2007. (2011.-2012.)

Djelatnost 2011. 2012. 2015.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

245 250 251

Rudarstvo i vađenje 0 1

Prerađivačka industrija 560 546 485

Opskrba el. energijom, plinom, parom i klimatizacija

0 0

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te sanacija okoliša

0 0

Građevinarstvo 361 325 330

Trgovina 467 454 457

Prijevoz i skladištenje 176 175 162

Pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane

380 366 346

Informacije i komunikacije 12 16 29

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

1 1

Poslovanje nekretninama 13 10 7

32

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/SI-1549.pdf


25

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

166 164 146


27 26 26

Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje

179 168 172

Obrazovanje 14 4 18

Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

160 163 151

Umjetnost, zabava i rekreacija

105 83 76

Ostale uslužne djelatnosti 197 186 192

Djelatnost kućanstava 44 25 7

UKUPNO 3.107 2.972 2.857

Izvor: DZS 33

Zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Požeško-slavonskoj županiji u 2011. godini bilo je 3.107,

od čega najveći udio čine zaposleni u djelatnosti Prerađivačke industrije (18%), zatim slijedi Trgovina na veliko i

malo te trgovina motornim vozilima (15%) i Pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane (12,2%).

Najmanje zaposlenih ima u djelatnostima Rudarstva i vađenja (0), Opskrbe el. energijom, plinom, parom i

klimatizacija (0) te Opskrbe vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te sanacija okoliša (0). U

2012. godini primjetan je blagi pad broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija za 1,5% (2.972),

ali se struktura zapošljavanja po djelatnostima nije promijenila u odnosu na prethodnu godinu. Najviše

zaposlenih bilo je u djelatnosti Prerađivačke industrije (18,4%), zatim u Trgovini na veliko i malo te trgovini

motornim vozilima (15,3%) te Pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane (12,3%). Ostale djelatnosti

pokrivaju manje od 10% ukupnog broja zaposlenih (osim Građevinarstva – 10,94%), a djelatnosti Rudarstvo i

vađenje, Opskrba el. energijom, plinom, parom i klimatizacija te Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te sanacija okoliša nemaju zaposlenih. Djelatnost kućanstava u 2012. g. zabilježila je pad

od 43,2%, a slijede Poslovanje nekretninama - 23,1% te Umjetnost, zabava i rekreacija - 21%. U 2015. Imamo

daljnji pad broja zaposlenih u obrtima, s tim relativni udio pojedinih obrta ostaje uglavnom nepromijenjen.

Tablica 19. Tržište rada u Požeško-slavonskoj županiji

Požeško-slavonska županija 2009. 2010. 2011. 2012.

Broj zaposlenih

15.353 14.413 13.851 13.499

Neto plaća 4.457 4.603 4.605 4.794

Nezaposleni 5.310 5.795 6.022 6.685

Stopa nezaposlenosti

21,5 24,4 26,2 27,6

Izvor: http://tržišterada.hzz.hr/34

Vidljivo je da stopa nezaposlenosti ima stalni rast, što je rezultat dva negativna trenda (rast nezaposlenosti i pad

zaposlenosti)

33 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/09-02-02_03_2015.htm 34

http://tržišterada.hzz.hr/




26

Tablica 20. Broj registriranih nezaposlenih

Općina

Jakšić

2005. 2010. 2015.

290 337 253

Izvor: www.statistika.hzz.hr35

Kad govorimo o podacima o nezaposlenima na području općine Jakšić, vidimo da je snažan pad registrirane

nezaposlenosti o odnosu 2015. naspram 2005. Godine, a pogotovo naspram 2010. godine.

Tablica 21. Pregled broja nezaposlenih osoba po gradovima i općinama prema stupnju obrazovanja i spolu, u svibnju 2016. U odnosu na travanj 2016. i svibanj 2015.

Stupanj obrazovanja Svibanj 2016. Travanj 2016. Indeks Svibanj

'16./travanj 2016.

Svibanj 2015. Indeks Svibanj

'16./svibanj 2015.

M Ž Uk M Ž Uk M Ž Uk

Bez škole i nezavršena osnovna

6 8 14 7 7 14 100,0 7 7 14 100

Osnovna škola 15 27 42 18 28 46 91,3 15 32 47 89

Srednja škola za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike

23 28 51 29 29 58 87,9 47 42 89 57

Srednja škola za zanimanja u trajanju od 4 i više godina

17 33 50 17 35 52 96,2 23 49 72 69

Gimnazija 0 2 2 0 2 2 100,0 0 3 3 66

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

3 14 17 3 16 19 89,5 4 15 19 89

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

2 10 12 2 11 13 92,3 3 6 9 133

UKUPNO 66 122 188 76 128 204 92,2 99 154 253 74

Struktura nezaposlenih prema spolu

35,1 64,9 100,0 37,3 62,7 100,0 39,1 60,9 100,0

Izvor: HZZ PU Požega36

S obzirom na stupanj obrazovanja, vidljivo je kako većina nezaposlenih osoba ima završenu srednju školu (54%)

dok osobe bez škole i sa završenom osnovnom školom čine 29,4%, a osobe višeg i visokog stupnja obrazovanja

15,6% od ukupnoga broja nezaposlenih. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine smanjen je udio

nezaposlenih osoba srednjeg stupnja obrazovanja (67,6%, 2013.) te nezaposlenih bez škole i sa završenom

osnovnom školom (20,1%, 2013.), a povećao se udio osoba višeg i visokog stupnja obrazovanja (12,3%, 2013.).

Iz podataka je vidljivo da je značajna zastupljenost žena u ukupnom broju nezaposlenih (preko 60%), a

nezaposlenost stanovništva s obzirom na njihovu dob osjetno je izražena kod mladih osoba do 29 godina.

S obzirom na glavne izvore sredstava za život, 1.013 (37,2%) stanovnika općine Jakšić ne ostvaruje prihode,

prihode od stalnog rada ostvaruje 426 (15,64%) stanovnika, a slijede osobe korisnici mirovina – njih 814

(29,9%). Ovdje je potrebno napomenuti kako je broj onih koji primaju starosnu mirovinu (334) gotovo značajno

manji od broja korisnika ostalih vrsta mirovina (480).

35

www.statistika.hzz.hr 36

HZZ PU Požega


27

Tablica 22. Glavni izvori sredstava za život stanovnika općine Jakšić u 2011.

Općina Jakšić Spol Sveukupno

M Ž

Prihodi od stalnog rada 282 144 426

Prihodi od povremenog rada 88 46 134

Prihodi od poljoprivrede 123 70 193

Starosna mirovina 132 202 334

Ostale mirovine 222 258 480

Prihodi od imovine 2 - 2

Socijalne naknade 89 85 174

Ostali prihodi 14 28 42

Povremena potpora drugih 49 25 74

Bez prihoda 453 560 1.013

Nepoznato 0 0 0

1.349 1.374 2.723

Zbroj podataka po stupcima veći je od podatka „Ukupno“ (ukupan broj stanovnika) jer su osobe mogle dati i dva

odgovora (dva različita prihoda) i stoga su te osobe iskazane u dva stupca.

Izvor: www.dzs.hr37

7.3.3 Osnovni rezultati poslovanja

Požeško-slavonska županija izvozno je orijentirana u segmentima prerađivačke industrije: drvne, metalske,

prehrambene, proizvodnje stakla i električnih elemenata. Gospodarstvo PSŽ izvozi u više od 30 zemalja. Svoj

potencijal Županija vidi u razvoju poljoprivrednih proizvoda (5500 OPG-ova), stavljanju svojih prirodnih

potencijala u gospodarsku funkciju (voda 2% površine, termalni izvori, obradivo zemljište 43%, šume 45%),

razvoju turizma kroz netaknutu i nezagađenu prirodu (Park prirode Papuk), kulturnu baštinu, životinjski i biljni

svijet te kao već poznatu vinsku destinaciju. Požeško-slavonska županija ima udio BDP-a u RH približno kao

Rumunjska u EU, dok je udio stanovništva u RH od 1,8% manji u odnosu na 3% Rumunjske u EU.38

Tablica 23. Indeks gospodarske snage županija i njegove sastavnice

BDP po stanovniku,

prosjek 2011.-2013.,

indeksi, RH=100

Prosječne neto plaće

po zaposlenom,

prosjek 2012.-2014.,

indeksi, RH=100

Ukupni prihodi

poduzetnika po

zaposlenom, prosjek

2013.-2015., indeksi, RH=100

Neto dobit poduzetnika

po zaposlenom,

prosjek 2013.-2015.,

indeksi, RH=100

Prihod na inozemnom

tržištu po zaposlenom,

prosjek 2013.-2015.,

indeksi, RH=100

Stopa nezaposlenosti,

prosjek, 2013.-2015.,

indeksi, prosjek RH

u odnosu na županiju

Demografija - indeks

promjene broja

stanovnika 2030./2013.

HGK indeks gospodarske

snage, RH=100

59,7 87,3 57,8 47,0 71,6 71,6 84,5 68,5

Izvor: DZS, FINA, Ekonomski fakultet: “Demografski scenariji i migracije”, izračuni HGK39

Pokazatelji iz tablice kazuju da je BDP Požeško-slavonske županije na razini 59,7 % nacionalnog BDP-a, da je

prosječna neto plaća na 87,3% plaće u RH, u komparaciji sa nacionalnim prosjekom ukupni prihod po

zaposlenom na području županije je na 57,8%, neto dobit po zaposlenom je 47%, a prihod na inozemnom tržištu

po zaposlenom je na 71,6%. Prosjek RH u odnosu na PSŽ kada govorimo o stopi nezaposlenosti je 71,6%, a 2030.

će županija imati 15,5% manje stanovnika u odnosu na 2013. I konačno, snaga gospodarstva PSŽ je na 68,5

snage gospodarstva RH.

37

www.dzs.hr 38

„Županije – velike gospodarske razlike na malom prostoru“, HGK, 2016. 39

DZS, FINA, Ekonomski fakultet: “Demografski scenariji i migracije”, izračuni HGK


28

Tablica 24. Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku u tekućim cijenama (ESA 2010) u tis. hrk

2008. 2013. Indeks 2013. / 2008.

RH 347.685.002 329.571.343 94,8

PSŽ 4.016.308 3.503.369 87,2

Izvor: DZS; obrada: HGK40

Kada govorimo o razini BDP-a ostvarenog u RH odnosno na razini županije, vidljivo je da je na razini RH U 2013.

došlo do smanjenja BDP-a za 5,2% u odnosu na 2008. godinu, a na razini PSŽ BDP je smanjen u 2013. za 12,8% u

odnosu na 2008.

Velikih trgovačkih društava na području županije je 3, srednje velikih je 14, a ostalo su mala trgovačka društva.

25 trgovačkih društava su dionička društva. U 2014.g 617 poduzetnika ostvarilo je:ukupan prihod od

3.227.000.000kn ukupan rashod od 2.958.000.000 kn, investicije u dugotrajnu imovinu od 295.500.000 kn, broj

zaposlenih 7.614. Od prodaje na stranom tržištu trgovačka društva ostvarila su 20 % svog prihoda. Najznačajnija

djelatnost trgovačkih društava je D prerađivačka industrija koja zapošljava 44% zaposlenih u trgovačkim

društvima i ostvaruje 34% ukupnog prihoda trgovačkih društava. Veliko učešće ima i djelatnost G trgovina koja

ostvaruje 26% ukupnog prihoda trgovačkih društava i zapošljava 13,5% zaposlenih. Značajno učešće imaju i

djelatnosti A poljoprivreda, F građevinarstvo i H cestovni prijevoz robe i putnika. U 2014.g ostvaren je izvoz od

666.545.231kuna i uvoz od 337.785.861kuna41. Tablica 25. prikazuje pokazatelj poslovanja poduzetnika na

području PSŽ u 2015. godini.

Tablica 25. Poslovanje poduzetnika u 2015. godini

Broj

poduzetnika

Broj zaposlenih

Ukupan prihod, u mil.

HRK

Dobit razdoblja

nakon oporezivanja,

u mil. HRK

RH 106.569 838.584 639.648 35.926

PSŽ 727 7.957 3.472 135

Izvor: FINA; obrada: HGK42

Dakle u Požeško-slavonskoj županiji s obzirom na ukupne pokazatelje u Republici Hrvatskoj se nalazi 0,68%

poduzetnika, 0,94% zaposlenih, a ostvaruje se 0,54% prihoda i 0,38% dobiti.

7.3.4 Vanjsko trgovinska razmjena

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do prosinca 2012., prema podacima Državnog zavoda

za statistiku, iznosio je 72,2 milijarde kuna. Istodobno je uvoz iznosio 121,5 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski

deficit iznosio je 49,3 milijarde kuna. U razdoblju od siječnja do prosinca 2012. Najveći izvoz ostvarila je županija

Grad Zagreb u iznosu od 26,5 milijardi kuna, što čini 36,7% ukupnog izvoza Republike Hrvatske. Istodobno, Grad

Zagreb je županija s najvećim uvozom koji iznosi 72,4 milijarde kuna i čini 59,6% ukupnog uvoza Republike

Hrvatske. Grad Zagreb u razdoblju od siječnja do prosinca 2012. bilježi najveći vanjskotrgovinski deficit u iznosu

od 45,9 milijardi kuna.

Što se tiče općine Jakšić, iz tablice 26 se može vidjeti da je u 2011. godini ostvarivala izvoz od 297.000 kn (koji

čini 0,0437% izvoza Požeško slavonske županije) koji se u 2012. godini smanjio te je iznosio 125.000 kn (0,0167%

izvoza Požeško slavonske županije). Uvoz Požege je značajno viši od izvoza, u 2011. godini je iznosio 1.322.000

(0,2756% uvoza Požeško slavonske županije) te se u 2012. godini povećao na iznos od 1.477.000 kn (0,2885%

40

DZS; obrada: HGK 41

HGK, Požega, 2016. 42

DZS; obrada: HGK


29

uvoza Požeško slavonske županije). Slijedom navedenih podataka, može se zaključiti kako je vanjskotrgovinska

bilanca općine Jakšić u minusu, s tim da je sudjelovanje u uvozu, a osobito u izvozu vrlo simboličan.

Tablica 26. Robna razmjena Republike Hrvatske te Požeško-slavonske županije po gradovima u 000 kn

Izvoz Uvoz

2011. 2012. 2011. 2012.

Republika Hrvatska 71.234.060 72.233.613 121.036.155 121.504.191

Požeško – slavonska županija 680.124 747.516 479.762 511.894

Gradovi

Kutjevo 37.069 57.605 33.011 24.097

Lipik 78.404 82.418 28.822 30.396

Pakrac 125.760 141.095 104.983 108.380

Pleternica 2.443 2.040 8.932 7.813

Požega 434.709 463.238 297.072 334.300

Općine

Brestovac 391 64 4.372 4.335

Čaglin - 111 - 7

Jakšić 297 125 1.322 1.477

Kaptol 998 743 284 90

Velika 51 78 963 999

Izvor: www.dsz.hr43

Iz tablice je vidljivo kako je vanjskotrgovinska bilanca društava s ograničenom odgovornosti na razini Požeško-

slavonske županije je u čitavom promatranom razdoblju u plusu. Plus je u 2011. godini iznosio 200.262.000,00

kuna, a u 2012. godini 235.622.000,00 milijuna kuna. U istom razdoblju Grad Kutjevo je također bilježio

pozitivnu robnu razmjenu. Naime u 2011. godini plus je iznosio 4.058.000,00 kn, dok je do 2012. godine taj plus

porastao na 33.508.000,00 kn. Kroz isto razdoblje, na nacionalnoj razini robna razmjena bilježila je negativne

pokazatelje.

Postojanje snažno izvozno orijentirane prerađivačke industrije osigurava značajnu prisutnost na međunarodnim

tržištima (tradicionalno zbog prisutnosti sirovina – drvna, staklarska, metalurška, prehrambena i tekstilna). U

gradu Požegi djeluje jedno od najznačajnijih trgovačkih društava iz sektora drvoprerađivačke industrije, a to je

Spin Valis d.d. Ova je industrija značajni izvoznik na zapadno – europsko tržište (Italije, Austrije, Slovenije i

Njemačke). Sektor proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda jedan je od većih izvoznika u Požeško-slavonskoj

županiji. S dominantnim udjelom uslužne prerade u izvozu (tzv. „lohn“ poslovi) uglavnom zadržava poziciju na

tržištu. Glavni proizvođači na području grada su Orljava d.o.o., Sloga IMK d.d. u stečaju i Samteks d.o.o. Najjači

izvozni proizvodi su štednjaci i peći, kamini, radijatori, čokolada, namještaj, košulje, konfekcija.

Najveći predstavnici na području metaloprerađivačke industrije istovremeno su i najveći proizvođači štednjaka i

peći na kruto gorivo, te radijatora i drugih odljevaka od sivog lijeva u Hrvatskoj. To su: Plamen d.o.o., Color

emajl d.o.o., proizvođač kamina i metalne galanterije.

Najveći izvoz ostvaren je sa zemljama Europske unije (Njemačkom, Italijom, Slovenijom) te Bosnom i

Hercegovinom , a najviše se uvozilo iz Italije, Njemačke, Slovenije, Gane te Bosne i Hercegovine. Najveći izvoz

ostvaruje prerađivačka industrija (dijelovi električnih aparata, hrana i piće, proizvodi lijevanog željeza i

43

www.dsz.hr

http://www.dsz.hr/

http://www.dsz.hr/


30

kućanskih aparata, prerada drveta, šivanje odjeće, proizvodnja stakla), trgovina te cestovni prijevoz i

građevinarstvo44

7.3.5 Strana ulaganja

Prema definiciji MMF-a inozemno izravno ulaganje događa se kada određeni ulagač (nerezident) dođe u posjed

10 posto ili više vlasničkog udjela gospodarskog subjekta (rezidenta). Inozemno izravno ulaganje (engleski:

foreign direct investment, FDI) dijelimo u dvije vrste: 1) “Investicije u ledinu” ili “greenfield investicije – FDI koja

stvaraju novu proizvodnu imovinu 2) “Mergers/acquisitions (M&A) investicije” ili “takeover investicije”,

odnosno “brownfield investicije” - kupnja postojećih postrojenja i poduzeća i preuzimanje kontrole u njima kako

bi novi vlasnik upravljao efikasnije od prethodnog vlasnika.45 Izravna strana ulaganja su potencijalni izvor

poboljšanja znanja i rasta odnosno konkurentnosti su. Ona potiču stvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje

upravljanja i napredak tehnologije. Problem je koncentracija izravnih stranih ulaganja u razvijena područja jer

ulagači daju prednost području gdje postoji dovoljno razvijena osnovna infrastruktura i kvalificirana radna

snaga. Strana ulaganja su jedna od osnovnih pretpostavki daljnjeg razvoja Požeško-slavonske županije jer je

očito da postojeći gospodarski subjekti nemaju dovoljnu financijsku snagu za daljnji razvoj. Međutim, takva

ulaganja su na području županije vrlo rijetka. I postojeći strani ulagači u tvrtke na području Županije, zbog

smanjenja potražnje za proizvodima, smanjuju vlastitu proizvodnju pa dolazi i do zatvaranja pogona (ETA

d.o.o.). Za privlačenje stranih ulagača na područje Županije ista nema dovoljno kapaciteta niti u financijskom

smislu ni u ljudskim resursima i država bi trebala preko svojih institucija daleko više uložiti napora da se privuku

investitori koji će uložiti u neku regiju. Na Županiji je da osigura određene preduvjete kao što je institucionalna

potpora (agencije koje će odraditi sve potrebne administrativne poslove od predlaganja lokacije do osiguravanja

potrebne dokumentacije za izgradnju, opremanje poduzetničkih zona i educirana radna snaga). 46

Možemo zaključiti da postoji puno prostora za privlačenje investitora, ne samo inozemnih investitora, nego

dakako i domaćih, i ne samo na područje općine Jakšić, već na području cijele županije i regije. To zahtjeva

svakako splet napora, institucionalnih, strateških i operativnih, sve do konkretnog stavljanja na raspolaganje i

uslugu potencijalnim investitorima, ako je potrebno i 24 sata dnevno.

7.3.6 Poduzetničke zone

Prema Prostornom planu uređenja općine Jakšić iz 2008. godine za potrebe odvijanja gospodarskih djelatnosti,

na području općine Jakšić predviđeno je formiranje pet izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona:

Tablica 27. Izdvojena područja građevinskih područja

1. novoformirana gospodarska zona “Jakšić” u površini od 16,90 ha, locirana istočno od građevinskog područja naselja Jakšić te sjeverno od lokalne željezničke pruge II reda – II 208 Pleternica (II 207) – Velika

2. novoformirana gospodarska zona “Cerovac I“, locirana istočno od centralnog dijela naselja Cerovac, u površini od 3,57 ha

3. novoformirana gospodarska zona “Cerovac II“ u površini od 6,76 ha, smještena zapadno od građevinskog područja naselja Cerovac, odnosno sjeverozapadno od naselja Granje

4. novoformirana gospodarska zona „Kamenjača“, u površini od 6,66 ha locirana južno od naselja Bertelovci na raskrižju cestovnih pravaca D 51 (Gradište (D53) – Požega – Rešetari – D4) i L 41035 (Tekić – Bertelovci – D 51)

5. gospodarska zona “Mađarija” smještena je zapadno od naselja Treštanovci sjeverno/južno uz cestu L 41050 Treštanovci–(L 41033) – Šeovci – Alaginci – Ž 4115 i zauzima površinu od 9,55 ha od čega je izgrađeno 3,24 ha površine


44

ŽRS Požeško-slavonske županije 2011.-2013. 45

MMF 46


Prostorni plan uređenja općine Jakšić, 2008.


31

Površine pojedine gospodarske zona su prikazane u tablici 28:

Tablica 28. Planirana građevinska područja gospodarske zone

Planirana građevinska područja gospodarske zone

R.B. Lokacija Površina (ha) Izgrađeni dio

ha %

1. „Jakšić“ 16,90 0 0

2. „Cerovac I“ 3,57 0 0

3. „Cerovac I“ 6,76 0 0

4. „Kamenjača“ 6,66 0 0

5. „Mađarija“ 9,55 3,24 33,93

Ukupno: 43,44 3,24 7,46

Izvor: Zavod za prostorno uređenje Požeško-slavonske županije48

Za sada je u funkciju stavljena Gospodarska zona „Jakšić“. Zona se nalazi uz naselje Jakšić koji je udaljen od

središta Županije / Požege 9 km, od Zagreba 180 km, od Osijeka 90 km, Nova Gradiška 40 km – izlaz na

autocestu.

Zemljište u zoni je u vlasništvu općine Jakšić 83%, a u vlasništvu Republike Hrvatske 17%. Zemljište je na

raspolaganju za prodaju.

Stanje infrastrukture: postoji vodovod, elektroenergetska mreža, plin, kanalizacija, telefon, a za prometnice je

dobivena lokacijska dozvola

Moguće djelatnosti u zoni su:

gospodarske namjene – proizvodne, zanatske, poslovne, trgovačke, uredski prostori, istraživački centri,

tehnološki parkovi i sl, turizam

industrijske i zanatske, uslužno-trgovinske djelatnosti, komunalni servisi, skladišta, ugostiteljsko-

turističke građevine, poljoprivredne građevine49

7.3.7 Poljoprivreda

Cjelokupni prostor općine Jakšić je nizinski (poljodjelski) i predstavlja ravnicu s dolinama, poljima i šumama u

kojem se nalaze sva naselja Općine te stoga nema posebnih uvjeta ili ograničenja u korištenju za pojedina

područja ili njegove dijelove.

U strukturi površina na području općine Jakšić vidljivo dominira poljoprivredno zemljište sa 82,49 % površine

Općine. Šumsko zemljište zauzima svega 9,34 %, no zajedno s poljoprivrednim čini dio resursne osnove područja

Županije. Bogati prirodni resursi na području Općine – u prvom redu kvalitetne poljoprivredne obradive

površine, omogućili su razvoj poljoprivrede, ratarske i stočarske proizvodnje, a okosnicu daljnjeg gospodarskog

razvoja će činiti, i dalje, poljoprivreda te malo i srednje poduzetništvo na korištenju resursa u obliku proizvodnje

te usluga, kao i razvoj turizma (lovnog, ribolovnog, seoskog, eko i dr.).

Obzirom, da poljoprivredne površine, kao vrijedan prirodni resurs, zauzima najveći dio ukupne površine općine

Jakšić (82,49 %), veoma je važna potreba racionalnog i ekonomičnog korištenja ovakvog značajnog prirodnog

resursa. 50

48

Zavod za prostorno uređenje Požeško-slavonske županije 49


Zavod za prostorno uređenje, 2008.


32

Tablica 29. Površine općine Jakšić

OPĆINA JAKŠIĆ OZNAKA UKUPNO ha % OD POVRŠINE

OPĆINE

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE P 3220,66 74,13

-osobito vrijedno obradivo tlo P1 3220,66 74,13

-vrijedno obradivo tlo P2 -

-ostalo obradivo tlo P3 -

ŠUMSKE POVRŠINE Š 339,16 7,80

-gospodarske Š1 261,52 6,02

-zaštitne Š2

-posebne namjene Š3 77,64 1,78

OSTALE POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE POVRŠINE

PŠ 202,24 4,65

Izvor: Zavod za prostorno uređenje Požega51

Osobito vrijedno obradivo tlo prostorno se rasprostire na najvećem dijelu Općine, i to oko svih deset

građevinskih područja naselja: Jakšić, Eminovci, Bertelovci, Cerovac, Granje, Radnovac, Rajsavac, Svetinja, Tekić

i Treštanovci, oko izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona, i to: „Jakšić“, „Cerovac I“, „Cerovac II“,

„Kamenjače“ i „Mađarija“ te dijelom oko izdvojenog građevinskog područja turističko – rekreacijske zone

„Eminovački lug“. U cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta, najoptimalnija mjera zaštite je racionalno korištenje

poljoprivrednog zemljišta u skladu s utvrđenom pogodnosti zemljišta za pojedinu namjenu, kao i racionalizacija

korištenja kemijskih sredstava u procesu proizvodnje hrane i drugih poljoprivrednih kultura, a koje imaju za cilj

povećanje prinosa. U skladu s tim potrebno je djelovati na razvijanju ekološke poljoprivrede, odnosno

proizvodnje zdrave hrane, a za čiju proizvodnju je osnovni preduvjet vrijedno i očuvano poljoprivredno tlo, a što

općine Jakšić posjeduje, kao i potencijal u okviru seoskih gospodarstava u ruralnim naseljima. (Zavod za

prostorno uređenje, 2008.)52

Stanovništvo se dominantno bavi poljoprivrednim proizvodnjama u

- ratarstvu: kukuruz, pšenica, ječam, triticale, uljana repica, suncokret, šećerna repa, krumpir, duhan

-stočarstvu: svinjogojstvo i govedarstvo

- voćarstvu: višnje, jabuke, kruške, šljive, kupine, lješnjaci, aronija

- povrtlarstvu: kupus, paprika, cvjetača, crveni luk 53

Tablica 30. Broj parcela po gradovima/općinama na području Požeško-slavonske županije prema vrsti korištenja poljoprivrednog zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu

Općina/ grad

Oranica Staklenici na oranici

Livada Pašnjak Vinograd Iskrčeni vinograd

Voćnjak Rasadnik Mješoviti

višegodišnji nasadi

Ostale vrste

korištenja zemljišta

Ukupno

Brestovac 3925 5 970 171 32 0 471 12 4 25 5615

Jakšić 2176 6 200 5 3 0 152 0 2 3 2547

Kaptol 2487 2 434 17 260 10 256 0 1 21 3488

Kutjevo 3312 13 385 28 778 73 234 0 2 31 4856

Lipik 2208 4 763 171 6 0 377 0 4 9 3542

Pakrac 1929 1 604 156 16 0 324 1 5 10 3046

Pleternica 5349 14 779 104 122 0 603 0 5 27 7003

Požega 3231 11 700 89 121 2 434 1 5 16 4610

Velika 2649 2 461 66 239 15 300 1 7 9 3749

51

Zavod za prostorno uređenje, 2008. 52

Ibid. 53

www.jakšić.hr


33

Čaglin 2242 1 565 121 20 0 322 0 1 6 3278

Ukupno 29508 59 5861 928 1597 100 3473 15 36 157 41734

APPRR, 2016. 54

Izvor:

Prema podacima iz tablica, na području općine Jakšić a sukladno ARKOD sustavu u funkciji je ukupno 2547

parcela, ukupne površine 2876,52ha, što znači da je prosječna veličina parcele 1,12 ha. To upućuje na značajnu

usitnjenost parcela. Također valja naglasiti da je 85% površina pod oranicama.

Tablica 31. Površina (ha) prema vrsti korištenja poljoprivrednog zemljišta evidentirana u ARKOD sustavu

Općina/ grad

Oranica Staklenici na oranici

Livada Pašnjak Vinograd Iskrčeni vinograd

Voćnjak Rasadnik Mješoviti

višegodišnji nasadi

Ostale vrste korištenja zemljišta

Ukupno (ha)

Brestovac 2314,97 0,21 287,45 174,2 23,5

430,13 6,24 0,86 13,46 3251,02

Čaglin 3286,21 0,07 254,66 91,93 14,37

102,28

0,2 3,99 3753,71

Jakšić 2692,65 0,62 76,37 8,79 0,12

96,79

0,29 0,89 2876,52

Kaptol 2679,61 0,2 129,3 5,49 267,77 20,76 91,63

0,15 3,78 3198,69

Kutjevo 6739,4 0,67 131,53 45,96 647,86 103,68 115,75

0,57 12,31 7797,73

Lipik 4333,31 2,78 463,9 161,42 0,79

168,36

2,13 5,15 5137,84

Pakrac 2630,61 0,12 315,21 426,91 19,25

143,95 0,22 4,56 4,3 3545,13

Pleternica 5373,16 0,91 301,71 57,44 55,52

235,78

0,52 11,13 6036,17

Požega 3084,14 1,33 312,21 57,88 36,39 0,49 203,42 0,14 1,82 3,42 3701,24

Velika 3142,84 0,25 177,37 129,1 356,66 31,97 192,68 1,74 3,18 10,88 4046,67

Ukupno(ha) 36276,9 7,16 2449,7 1159,1 1422,23 156,9 1780,77 8,34 14,28 69,31 43344,72

% 83,69% 0,02% 5,65% 2,67% 3,28% 0,36% 4,11% 0,02% 0,03% 0,16% 100,00%

Izvor: APPRR, 2016. 55

Kada govorimo o obliku organizacija koje se bave poljoprivredom, tu dominiraju obiteljska poljoprivredna

gospodarstva, čak 344 njihč. Kad govorimo o strukturi nositelja,tu dominiraju muškarci jer je samo 80 ili 23% u

vlasništvu žena.

Tablica 32. Broj poljoprivrednih gospodarstva prema tipu, te spolu nositelja na dan 14.12.2015.

OPG OBRT OSTALI TRGOVACKO DRUSTVO ZADRUGA

Ž M Uk. Ž M Uk. Ž M Uk. Ž M Uk. Ž M Uk.

PSŽ 1.410 3.843 5.253 20 69 89 1 3 4 7 41 48 1 11 12

Jakšić 80 264 344 3 3 3 3 2 2

Izvor: : APPRRR, 2015.56

S obzirom na obrazovnu strukturu nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, dominiraju nositelji koji

imaju završenu srednju školu (139 njih), a znatan broj ih ima samo osnovnu školu (71), fakultetski obrazovanih

je vrlo mali broj (njih 11).

54

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRR,) 2016. god 55

http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx 56

Ibid.


34

Tablica 33. Obrazovna struktura nositelja obiteljsk:ih poljoprivrednih gospodarstava (14.12.2015.)

Nema podatka

Nezavršena osn.škola

Osnovna škola

Srednja škola

Visa škola

Fakultet

Požeško-slavonska 1.454 512 1.389 1.621 150 127

Jakšić 106 11 71 139 6 11

Izvor: : APPRRR, 2015.57 S obzirom na dobnu strukturu nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, dominiraju nositelji koji imaju više od 65 godina (21,5%), i manje od 40 godina (19%). Tablica 34. Dobna struktura nositelja obiteljskiih poljoprivrednih gospodarstava (14.12.2015.)

<=40 GOD

41-45 GOD

46-50 GOD

51-55 GOD

56-60 GOD

61-65 GOD

>65GOD

Ukupno

Požeško-slavonska

665 377 616 736 705 657 1.650 5.406

Jakšić 67 22 38 54 43 52 76 352

Izvor: APPRRR, 2015.58 Kad govorimo o brojčanom stanju stoke na području općine Jakšić, dominira broj goveda (453) i ovaca (344). Tablica 35. Brojno stanje stoke iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015.

GOVEDO KONJI KOZE OVCE SVINJE Ukupno Ukupno Broj

PG-a Broj grla

Jakšić

Bro

j grl

a

Bro

j PG

-a

Bro

j grl

a

Bro

j PG

-a

Bro

j grl

a

Bro

j PG

-a

Bro

j grl

a

Bro

j PG

-a

Bro

j grl

a

Bro

j PG

-a

453 35 11 4 35 5 344 25 105 37 948 106

Izvor: APPRRR, 2015.59 (napomena: Brojno stanje stoke iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015.,cjeloviti prikaz za cijelu županiju i općine/gradove je dostupan kod navedenog izvora).

7.4 Turizam

7.4.1 Turistička ponuda

Prema statističkim pokazateljima, Požeško-slavonska županija je imala više turista tijekom osamdesetih godina

nego što ih ima danas, što se direktno povezuje sa Domovinskim ratom. U tom vremenskom razdoblju je

uništena turistička infrastruktura. Iako se u zadnjih nekoliko godina broj turista povećava, to je još uvijek daleko

od broja turista koji su posjećivali Požeško-slavonsku županiju u prijeratnom razdoblju.60

Turizam na području općine Jakšić slabo je razvijen i u planskom razdoblju potrebno je potaknuti postojeće i

stvoriti nove preduvjete za aktivniju turističku valorizaciju potencijala općine, na što ukazuje i aktivniji pristup

kontinentalnom turizmu na razini Države i Županije, sadržan u strateškim dokumentima prostorno i turističkog

57

http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx 58

Ibid. 59

Ibid. 60

Iz nactra Županijske razvojne strategije 2016.-2020.


35

razvitka. U njima se naglašava potreba ravnomjernijeg turističkog razvoja svih potencijala, kao i racionalno

korištenje ovih resursa. Blizina, bogatstvo i raznolikost resursa, njihova očuvanost, te atraktivnost, kao i

očuvanje atraktivnosti prostora, kao i njegovanje autohtonih (regionalnih) osobitosti prostora i njegovih

vrijednosti (prirodni uvjeti, vodotoci, akumulacije, šume, lovišta, graditeljska i kulturno-povijesna baština),

uređenje izletničko-rekreacijskih područja (u vidu različitih športskih i rekreacijskih staza, kuća, domova i

skloništa, ribnjaka), kao i jača sprega turizma s ukupnim gospodarskim razvojem, osnove su za planirani razvoj

kontinentalnog turizma na području Županije, ali i Općine. Dakle, koncept turističke ponude leži u zadovoljenju

načela održivog razvitka i razvitka ruralnog prostora, te spoznaje konverzijske sposobnosti održivog turizma da

prirodna i kulturna nematerijalna dobra konvertira u gospodarska dobra, a da pri tome ne gube svoje zaštitne

značajke. Prirodne ljepote (Eminovački lug - uređeni ribnjaci), kulturno-povijesna obilježja (tablice 36.-38.) i

turističke manifestacije (tablica 39.) glavna su obilježja općine Jakšić kao turističkog odredišta u Požeško-

slavonskoj županiji.

Slika 6 Eminovački lug

Izvor: Plan prostornog uređenja općine Jakšić61 U smislu razvoja turizma općine Jakšić, turističko – rekreacijska zone "Eminovački lug" ima značajan potencijal.

Ova zona planirane površine 9,39 ha unutar koje se nalazi postojeći ribnjak koji se sastoji, od većeg i manjeg

ribnjaka, moguće je popuniti sadržajima koji bi zahvaljujući i prirodnim potencijalima potakli razvoj turizma na

ovom području. Naime, na navedenoj površini uz postojeći ribnjak planiraju se još dva nova ribnjaka i to na

zapadnoj strani građevinskog područja ribnjak površine cca 1,55 ha i na istočnoj strani cca 1,32 ha, koji su, kao i

postojeći, predviđeni za športski ribolov (natjecanja ili rekreativni ribolov). Osim navedenih vodnih površina od

građevina športa i rekreacije planira se i gradnja ribičkog doma s ugostiteljskim sadržajima za okrjepu (jelo i

piće) i mogućnošću osiguranja smještajnih kapaciteta kao i gradnja ribičke kuće s mogućim ugostiteljskim

sadržajima (piće) i priručnim smještajnim kapacitetima (do 10 priručnih ležajeva). Potom, predviđa se gradnja i

ugostiteljsko - turističkih građevina, kao auto kampa i bungalova za smještaj i boravak gostiju te za to potrebnih

pratećih građevina u funkciji športa, rekreacije i turizma (građevine potrebne za funkcioniranje auto

61

Plan prostornog uređenja općine Jakšić, 2008.


36

kampa/sanitarni čvorovi, kupaonica, spremišta i dr./, udružnih i upravnih prostora, svlačionice, parkirališta,

manipulativnih površina, infrastrukturnih građevina i sl.). Naravno, uz navedene građevine, predviđa se i

gradnja pomoćnih ili pratećih građevina potrebnih za njihovo funkcioniranje i korištenje, kao što su: spremišta,

nadstrešnice, pecala, kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva, uz vodne

površine - crpne stanice, spremišta hrane za uzgoj ribe, spremišta pribora za održavanje ribnjaka, svlačionice uz

vodne površine i sl. Istovremeno, planira se i preuređivanje izletničkog prostora, npr: postavljanje urbane

opreme, info i edukativnih ploča, putokaza, odmorišta sa drvenim stolovima i klupama, drvenih nadstrešnica,

mjesta za ognjišta/ložišta za piknik u prirodi i sl. te pejzažno uređenje.

U turističku ponudu kao izletišta (odmorišta) s rekreacijskim sadržajima i mogućnostima sportskog ribolova,

moguće je uključiti izletničko – rekreacijska područja „Jakšić“ i „Rajsavac“. Navedena područja su već djelomično

uređena i uz postojeće ribnjake imaju izgrađene ribičke/lovačke kuće s popratnim sadržajima i potrebnom

infrastrukturom (elektroopskrba i vodoopskrba /Jakšić - javna mreža, Rajsavac – bunar/). Na lokaciji izletničko –

rekreacijskih područja "Jakšić" i "Rajsavac ne predviđa se gradnja građevina, osim ribnjaka za športski ribolov s

pratećim elementima (pomoćne ili prateće građevine za potrebe uzgoja ribe – spremišta hrane, pribora za

održavanje i sl.) te ribičke i/ili lovačke kuće. Isključivo je, na ovim područjima dozvoljeno hortikulturno uređenje

krajobraza uz mogućnost gradnje pristupnih puteva, pješačkih, trim, biciklističkih, konjičkih i drugih staza,

postavljanje urbane opreme, info i edukativnih ploča, putokaza, odmorišta sa drvenim stolovima i klupama,

određena mjesta za ognjišta/ložišta za piknik u prirodi i sl.

Za daljnji razvoj izletničko-rekreativnog turizma, značajno je još napomenuti: neophodno aktivnije uključivanje

poduzetništva kao pokretača dodatnih turističkih sadržaja, edukacija stanovništva o ekološkom očuvanju okoliša

te bolja povezanost Jakšića s glavnim prometnicama u okruženju.62

Na području općine Jakšić postoje zaštićeni arheološki lokaliteti – arheološka nalazišta koji predstavljaju

značajnu bazu za razvoj ovakvog tipa turizma, ali i za nadogradnju na postojeće druge vidove turističke

djelatnosti.

Tablica 36. Izvod iz registra kulturnih dobara

Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-1977 Jakšić Arheološko nalazište Čaire Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6633 Jakšić Arheološko nalazište Sastavke Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-2537 Tekić Arheološko nalazište Gradina Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5451 Jakšić Orgulje u crkvi Sv. Barbare Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=621263

Tablica 37. Prijedlog zaštite kulturnih dobara od lokalnog značaja (L) na području općine Jakšić

BR. MJESTO NAZIV

Adresa/k.o., k.č.br VRSTA STATUS

01/05 Jakšić Župna crkva sv. Barbare sakralno L

Izvor: Prostorni plan uređenja općine Jakšić 64

62


Za sve pojedinačne građevine i sklopove – zaštićene (Z), preventivno zaštićene (P), evidentirane za zaštitu (E) i

predviđene za zaštitu od lokalnog značaja (L), te za tradicijsku arhitekturu, kao najmanja granica zaštite utvrđuju se pripadajuće čestice ili povijesno vrijedni ambijent.



37

Barokna crkva Svete Barbare je spomenik kulture. Sagrađena je 1720. godine s elementima pseudogotike, a

dograđena je 1910. 65

Tablica 38. Evidentirana kulturna dobra (E) na području općine Jakšić

BR. MJESTO NAZIV

Adresa/k.o.,k.č.br VRSTA STATUS

01/01 BRETELOVCI Prapovijesno razdoblje arheološko E

02/01 CEROVAC Kapela sv. Nikole Tavelića sakralno E

02/02 CEROVAC „Brda“, prapovijesno nalazište arheološko E

03/01 EMINOVCI Srednjovjekovna nekropola sakralno E

03/02 EMINOVCI Kapelica Uznesenja Marijina arheološko E

04/01 GRANJE Srednjovjekovno nalazište arheološko E

05/03 JAKŠIĆ „Guščak“ prapovijesno nalazište arheološko E

05/04 JAKŠIĆ „Alibegovica“ prapovijesno

nalazište arheološko E

05/05 JAKŠIĆ „Korije“ prapovijesno nalazište arheološko E

07/01 RAJSAVAC Prapovijesno naselje „Pod

grabikom“ arheološko E

07/02 RAJSAVAC Kapela u selu sakralno E

09/01 TEKIĆ Kapela Srca Isusova sakralno E

Izvor: Prostorni plan uređenja općine Jakšić66 Na području općine Jakšić se također organiziraju kulturne manifestacije, od kojih su najznačajnije „Pjesmom u

jesen“ i „Slovaci Slovacima“.

Slika 7. Manifestacija „Slovaci Slovacima“

Izvor: www.glas-slavonije.hr67

65

www.jaksic.hr 66

Prostorni plan uređenja općine Jakšić, 2008.

http://www.jaksic.hr/


38

„Slovaci Slovacima“ je manifestacija koja se održava u ambijentu Zelene lagune, rekreacijskog centra ŠRD-a

Rajsavac, s pozornicom uz jezero i prirodnim amfiteatrom. 2015. godine je ova manifestacija održana 8. put

zaredom. Ova manifestacija je svakako značajna za predstavnike slovačke nacionalne manjine, ali i za sve ostale

građane, jer je to mjesto prezentacije i uvažavanja bogatstva različitoga, koje dolazi s ovih prostora ili iz različitih

drugih krajeva Hrvatske i Europe, bilo da se radi o plesu, pjesmi, likovnom stvaralaštvu, poezije ili nekom

drugom umjetničkom izričaju.

Tablica 39. Kulturne manifestacije u općini Jakšić

Manifestacija Organizator/nositelj Lokacija

Pjesmom u jesen HKUD Slavonija Jakšić

Slovaci Slovacima Matica slovačka Kukučin

Kuntarić Rajsavac

“Pjesmom u jesen”je tradicionalna dvodnevna smotra folklore u organizaciji HKUD ”Slavonija” iz Jakšića. 2015. godine organizirana je po 14. put. Tijekom tih 14 godina, kroz njezinu pozornicu prošla su brojna kulturno-umjetnička društva, iz Republike Hrvatske i šire, a njezinom održavanju su nazočili brojni posjetitelji. Naravno, ovaj događaj jako puno doprinosi prezentaciji nacionalnog blaga i običaja, ali i pozicioniranju općine Jakšić u turističkom kontekstu Slika 8. Manifestacija „Pjesmom u jesen“

Izvor: www.jaksic.hr 68

Zasad relativno skromno razvijena, cjelokupna turistička ponuda ima značajan potencijal, i bila bi kvalitetnija

kada bi se upotpunila dodatnim sadržajima kroz suradnju lokalnog gospodarstva, i to na području:

- eko-poljoprivrede i proizvodnje domaće zdrave hrane,

- tradicijskog graditeljstva,

- razvoja manjih obiteljskih smještajnih kapaciteta (seoska gospodarstva s turističkom ponudom - usluga

smještaja i usluga ishrane, ali i aktivnog odmora turistima), razvijajući ponudu ekološki zdrave hrane, izradu

predmeta i suvenira, narodne radinosti, predstavljajući običaje s naglaskom na bogatstvo folklornih elemenata,

manifestacije itd.

- uslužnog sektora obrtništva i poduzetništva i dr.

67

www.glas-slavonije.hr 68

www.jaksic.hr

http://www.jaksic.hr/


39

Stoga će se i budući turistički razvoj općine Jakšić oslanjati prvenstveno na mogućnosti valorizacije svojih

prirodnih potencijala (rijetkom ali očuvanom šumskom fondu, vrijednom poljoprivrednom tlu, bujnim

vodotocima), te kulturnoj baštini (arheološka nalazišta) i kao takav će predstavljati, u okviru planiranog ukupnog

gospodarskog razvoja područja Općine, jednu od okosnica njenog razvoja. 69 No u svemu tome veliku ulogu igra

edukacija, i to svih skupina lokalnih dionika. Jer u turističkim destinacijama je lokalno stanovništvo važna

interesna skupina jer na temelju njegovog prihvaćanja ili odbijanja turističkog razvoja i stvaranja turističkog

proizvoda (osobito onog temeljenog na baštini) ovisi i budućnost te uspješnost samog proizvoda.70

7.4.2 Turistička potražnja

Osnovne prepreke razvoja turizma u Požeško-slavonskoj županiji očituju se u neorganiziranoj turističkoj ponudi

koja ovisi o inicijativama pojedinaca, nepostojanju marketinških i promotivnih aktivnosti, nerazvijenoj turističkoj

infrastrukturi, nedostatku smještajnih kapaciteta i neadekvatnom obrazovanom stanovništvu u ugostiteljskom i

turističkom sektoru. Nastojanja Turističke zajednice PSŽ i gradova pomalo pokreću aktivnosti, trude se da

osmisle razna događanja na svom području što ipak nije dovoljno za povećanje prihoda od turizma. Jedna od

prepreka su nedovoljni smještajni kapaciteti u Županiji koji su nezadovoljavajući kako kvalitetom i kvantitetom

jer postoje 11 prenoćišta (u Požegi 4, Kutjevu 2, Velikoj 3, Pakracu i Čaglinu po 1), sobe za iznajmljivanje na 9

lokacija (Požega 2, Kutjevo 2, Lipik 3 i Velika 1, apartmani u Lipiku, planinarski dom u Pakracu, a

nekategoirzirani objekt u Požegi. Ukupan broj ležaja u Požeško-slavonskoj županiji u 2014. godine bio je 449.

Privatni smještaj bilježi 98,50% od ukupnog broja noćenja, dok hoteli bilježe 1,50%. Kvaliteta smještaja ne

odgovara međunarodnim standardima i predstavlja neodgovarajuću infrastrukturu za razvoj turizma na

području Županije. 71 Vidljivo je da na području općine Jakšić nemamo smještajnih kapaciteta, što je u svakom

slučaju bitna pretpostavka za dugoročni razvoj turizma.

Tablica 40. Smještajni objekti prema kategorijama Smještajni objekti prema kategorijama

R.b. Kategorija Broj kreveta

1. Prenoćišta 307

2. Sobe za iznajmljivanje 112

3. Apartmani 16

4. Planinarski domovi 40

5. Nekategorizirani objekti 7

Ukupno: 482

Izvor: TZ PSŽ72

TZ Požeško-slavonske županije evidentirala je za razdoblje siječanj-prosinac 2014. godine 11.032

dolazaka što je povećanje za 7% u odnosu na isto razdoblje 2013. (10.326 dolazaka), te 27.889 noćenja što je

povećanje za 9% u odnosu na isto razdoblje 2013. (25.555 noćenja).

Ukupan broj noćenja u razdoblju siječanj-prosinac 2014.godine u usporedbi s razdobljem siječanj-prosinac 2013.

povećan je za 9% pri čemu su ostvarena noćenja domaćih gostiju povećana za 9%, dok su strana noćenja

povećana za 11%.73

69


Rudan, Elena. 2012. Uloga lokalnog stanovništva u razvoju turizma destinacije. Tranzicija 14 (29): 58–67 71

Iz nacrta Županijske razvojne strategije 2016.-2020. 72 Turistička zajednice Požeško-slavonske županije ( 2014.) 73

Nacrt Županijske razvojne strategije Požeško-slavonske županije za razdoblje 2016.-2020


40

Tablica 41. Turistički pokazatelji prema podacima TZ na području PSŽ

Turistička zajednica

Dolasci/ noćenja

Struktura gostiju

2013. 2014. Postotak

Kutjevo

Dolasci Domaći 581 1101 povećanje za 90%

Strani 186 184 smanjenje za 1%

UKUPNO 767 1285 povećanje za 68%

Noćenja Domaći 851 3095 povećanje za 264%

Strani 360 312 povećanje za 13%


Lipik

Dolasci Domaći 458 368 smanjenje za 20%


UKUPNO 713 584 smanjenje za 18%

Noćenja Domaći 1804 1304 smanjenje za 28%



Ostala područja


Strani 7 0 0



Strani 7 0 0


Pakrac







Požega







Velika




Noćenja Domaći 8936 7932 smanjenje za 11%




41

TZ PSŽ






UKUPNO 25555 27889 povećanje za 9% Izvor: Županijska turistička zajednica PSŽ, Godišnji plan za 2015.

74

Na području Požeško-slavonske županije, broj ugostiteljskih objekata, vezanih za potrebe turističke

prezentacije, a kategoriziranih u skupine, je sljedeći:

35 restorana (objekti prehrane),

5 kušaonica proizvoda s kontroliranim porijeklom,

1 velika vinarija Kutjevo d.d.

20 objekata u kojima se nude domaći proizvodi

11 objekata koji pružaju usluge smještaja i/ili ugostiteljstva u objektima na OPG

35 vinogradarstava.75

Nažalost govoreći o turističkim pokazateljima Požeško-slavonske županije, koji su relativno skromni u

odnosu na cijelu Republiku Hrvatsku, tako možemo rezimirati da su i pokazatelji općine Jakšić skromni u odnosu

na cijelu županiju. Dakle u razdoblju koje dolazi, potrebno je puno napora uložiti u edukaciju, osmišljavanje i

razvoj turističke ponude, dakako uz ono elementarno, a to je razvoj turističke infrastrukture.

7.5 Infrastruktura

7.5.1 Prometna infrastruktura

Ovim prostorom prolaze cestovne prometnice (državna, županijska, lokalne i nerazvrstane ceste) i željeznička

pruga II reda – lokalnog značaja. Prometna otvorenost prema istoku i zapadu omogućuje Općini dobru

povezanost i kao takva nema nekih ograničenja uvjetovanih prostornim položajem u okviru Požeške doline.76

Ceste – na području općine Jakšiću državna cesta D-51 u cijelosti je obnovljen kolnički trak, a isto tako je

obnovljen kolnik na županijskoj cesti Ž4116Vetovo-Jakšić-Kuzmica ;lokalna cesta L41035 Tekić-Bertelovci-D51

su sanirana oštećenja. Lokalna cesta Jakšić_ Trapari L 41058 je asfaltirana i u odličnom je stanju. Isto tako je

sanirana lokalna cesta L 41033 (Ž4101-Ramanovci-Treštanovci-D51.)

Od lokalnih cesta u nadležnosti ŽUC ostale su neasvaltirane lokalne ceste L 41050 ( Treštanovci-Šeovci) i lokalna

cesta L 41057 (Rajsavac-Lakušija) koje očekujemo da će se asfaltirati u nadolazećem razdoblju. Unutar naselja

ostalo je još neasfaltiranih ulica u Eminovcima,Jakšiću i Radnovcu, te će se poduzeti aktivnosti za što skorije

njihovo asfaltiranje.

U željezničkom prometu Županija nema prometnih koridora od većeg značenja, osim tri isključivo lokalnog

značaja. To se najviše odnosi na prugu Nova Kapela - Našice duljine 60,5 km. Ona prolazi kroz ruralno područje.

Većih naselja i industrijskih pogona gotovo i nema, posebno na djelu od Pleternice do Našica. Značajna je i

74

Županijska turistička zajednica PSŽ, Godišnji plan za 2015. 75

Nacrt Županijske razvojne strategije Požeško-slavonske županije za razdoblje 2016.-2020 76

Prostorni plan uređenja općine Jakšić


42

pruga Pleternica -Velika, duljine 24,9 km. Pruga prolazi kroz brdovitu turističku regiju sa gradom Požegom,

središtem županije.77

7.5.2 Komunalna infrastruktura i energetski sustav

Sva naselja su opskrbljena prirodnim zemnim plinom (oko 47 kilometara mreže). Cjelokupnu mrežu izgradila je

Općina u suradnji s stanovništvom koje je sufinanciralo izgradnju.

Na javnu vodovodnu mrežu priključeno su naselja Jakšić, Eminovci, Bertelovci, Treštanovci, Svetinja, Radnovac i

Rajsavac, dok se za ostala tri naselja očekuje izgradnja i priključenje na javnu vodovodnu mrežu u 2015. godini.

Isto tako izgrađen je sustav javne odvodnje otpadnih voda s pročišćavanjem u naseljima Eminovci, Bertelovci,

Radnovac, Rajsavac i Jakšić. Nadalje, završen je i pušten u funkciju sustav odvodnje naselja Treštanovci, koja je

financirana sredstvima EU iz Programa IPARD, Mjera 301. Rekonstukcija naponske električna mreža obavljena

je u naseljima Jakšić, Radnovac, Rajsavac, Bertelovci, Tekić, Cerovac, Granje i Treštanovci. Ostala su naselja

Eminovci i Svetinja, koja idu ove godine. Obnovljeni su sustavi javne rasvjete u slijedećim naseljima: Jakšić,

Radnovac,Rajsavac, Cerovac, Granje,Bertelovci, Tekić i Treštanovci. Ostala su naselja Svetinja i Eminovci, koji

idu tijekom ove godine.

7.6 Odgoj, obrazovanje, kultura i šport

7.6.1 Odgoj i obrazovanje

Govoreći općenito o odgoju i obrazovanju na području općine Jakšić, statistički pokazatelji kazuju da u

stanovništvu starijem od 15 godina dominiraju stanovnici sa završenom srednjom školom.

Tablica 42. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi i spolu, 2011.

Općina Jakšić Spol

Ukupno M Ž

Bez škole 20 100 120

1-3 razreda osnovne škole

9 31 40

4-7 razreda osnovne škole

64 131 195

Osnovna škola 395 567 962

Srednja škola 972 716 1688

Visoko obrazovanje 139 156 295

Stručni studij 69 60 129

Sveučilišni studij 69 96 165

Doktor znanosti 1 1

Ukupno 1599 1701 3300

Izvor:www.dzs.hr78

Od sveukupnog broja stanovnika općine Jakšić, 2% njih je nepismeno.

Tablica 43. Pismenost stanovništva općine Jakšić

Spol Ukupno Svega

Nepismeni Postotak u ukupnom:

M 1732 15 0,9

Ž 1846 56 3,0

Ukupno 3578 71 2,0 Izvor: DZS, 2011.

79

77

ROP PSZ 78

DSZ, popis stanovništva 2011. 79

DSZ, popis stanovništva 2011.


43

Predškolski odgoj

Do sada na području općine Jakšić nije bilo vrtića. No, vrtić se otvara ove 2016. godine. Predviđeno je da će

vrtić primati 70 djece rane dobi, te 30 predškolaca. Pitanje vrtića odnosno predškolskog odgoja je jako važno u

smislu osiguravanja preduvjeta za život i rad mladih obitelji na ovom području.

Osnovnoškolsko obrazovanje

Na području općine Jakšić se osnovno školsko obrazovanje odvija u osnovnoj školi Mladost Jakšić. U Spomenici

Osnovne škole Mladost zapisano je da: „među najsretnije časove može brojiti ova škola, dan kada se zaključilo

da se imade graditi škola (23. listopada 1879.) gdje se imade u Jakšiću ustrojiti pučka učionica za selo Jakšić,

Rajsavac, Eminovac, Bartelovac, Tekić i Treštanovac.“ Školska zgrada OŠ Mladost u Jakšiću izgrađena je 1965.

godine, a izgradnjom sadašnje školske zgrade riješeno je pomanjkanje učionskog prostora. Za naše dane

ostavljeno je da se mladeži Jakšića i pripadajućih sela pruži prilika za razvitak zdravog duha u zdravom tijelu.

Tako je listopada 2002. godine blagoslovljen kamen temeljac za športsku dvoranu. 80

Slika 9. Osnovna škola Mladost Jakšić

Izvor: http://os-mladost-jaksic.skole.hr/fotogalerija?show=album&id=194

81

Osim matične OŠ Mladost Jakšić, na području općine postoji i pet područnih škola: Cerovac, Rajsavac, Tekić,

Treštanovci i Trapari. U prvom razredu upisana su djeca u svim područnim školama, a 2,3,4 razred u

Treštanovcima nema djece. Također, nažalost negativni trendovi u pogledu broja upisanih učenika, nije

zaobišao ni ovu školu, pa je svake godine desetak učenika manje.

Tablica 44. Broj učenika i razrednih odjela po osnovnim školama i ukupno u školskoj godini 2015/16.

I. II. III. IV. I.-IV. V. VI. VII. VIII. V.VIII. I-VIII.

Raz. Raz. Raz. Raz. Raz. Raz. Raz. Raz. Raz. Raz. Raz.

Uku

pn

o

Uku

pn

o

Uku

pn

o

Uku

pn

o

Uku

pn

o

Uku

pn

o

Uku

pn

o

Uku

pn

o

Uku

pn

o

Uku

pn

o

Sve

uku

pn

o

Matična škola OŠ Mladost Jakšić 53 41 53 37 178 53 42 39 48 182 368

80

https://hr.wikipedia.org/wiki/Jak%C5%A1i%C4%87 81

http://os-mladost-jaksic.skole.hr


44

Odjeljenja 7 6 6 6 15 3 2 2 2 9 23

UKUPNO UČENIKA 53 41 53 37 178 53 42 39 48 182 368

UKUPNO ODJELJENJA 7 6 7 6 15 3 2 2 2 9 23 Izvor: OŠ Mladost Jakšić

82

Srednješkolsko obrazovanje

Srednjoškolsko obrazovanje na području Požeško-slavonske županije je se održava u osam samostalnih srednjih

škola i dva učenička doma. Učenici osnovne škole Jakšić, uglavnom nastavljaju školovanje u jednoj od srednjih

škola sa područja županije.

Tablica 45. Broj učenika i razrednih odjeljenja u srednjim školama Požeško-slavonske županije

Školska

godina Broj učenika Broj odjeljenja Br.učenika/odjeljenju

2011./12. 4191 177 23,67

2012./13. 4276 181 23,62

2013./14. 3967 156 25,42

2014./15. 3871 156 24,81

2015./16. 4053 189 21,45

Izvor: UO za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije83

Iz tablice je vidljivo smanjenje broja učenika, koja je rezultat sve nižih stopa nataliteta, ali i trendova iseljavanja

stanovnika s ovog područja.

Tablica 46. Pregled ukupnog broja učenika, razrednih odjela i građevina po srednjim školama u školskoj godini 2015./2016.

REDNI

BROJ NAZIV SREDNJE ŠKOLE

UKUPNO

Broj

učenika

Broj

odjela Broj građevina

1 3 4 5 6

1. SREDNJA ŠKOLA PAKRAC 522 24 2

2. POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENA ŠKOLA, POŽEGA 449 22 3

3. GLAZBENA ŠKOLA, POŽEGA 516 41 1

4. GIMNAZIJA, POŽEGA 606 20 1

5. EKONOMSKA ŠKOLA, POŽEGA 556 22 1

6. TEHNIČKA ŠKOLA, POŽEGA 681 29 3

7. OBRTNIČKA ŠKOLA, POŽEGA 538 23 2

8. KATOLIČKA KLASIČNA GIMNAZIJA 185 8 1

SVEUKUPNO: 4.053 189 14

Izvor: UO za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije84

82

OŠ Mladost Jakšić 83

Upravni odjel za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije 84

Upravni odjel za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije


45

Ono što je aktualno dugi niz godina, jest rasprava o novom školskom kurikulumu, koji bi trebao imati za

posljedicu nove programe, koji bi podrazumijevali i nova zanimanja koja su u većoj mjeri prilagođeni zahtjevima

tržišta rada.

Visoko obrazovanje

Ono što je poželjno i dobro za svake općinu u Republici Hrvatskoj, to je da ima stanovnike koji se obrazuju, koji

rade na svome znanju, ne samo na onom elementarnom (osnovnom i srednjem), već i da polažu svoje vrijeme i

resurse i na visoko obrazovanje, ali i na ono što nazivamo cijeloživotnim učenjem. Tako učenika osnovne škole“

Mladost“ Jakšić nastavlja svoje školovanje na veleučilištu u Požegi, gdje imaju na raspolaganju 5 preddiplomskih

stručnih studija i 1 specijalistički diplomski studij (Tablica 47.)

Tablica 47. Studijska usmjerenja Veleučilišta Požega i predviđen broj upisanih mjesta za akademsku godinu 2014/15

Broj redovnih

studenata Broj stranih državljana

Broj izvanrednih studenata

Sveukupno

Preddiplomski stručni studij

Računovodstvo 50 5 20 75


Trgovina 50 5 20 75

Preddiplomski stručni studij Upravni studij

50 5 20 75

Preddiplomski stručni studij Prehrambena

tehnologija

35 5 20 60


Vinogradarstvo-vinarstvo-voćarstvo

35 5 20 60

Specijalistički diplomski stručni studij Trgovinsko

poslovanje

- - 25 25


Računovodstvo 50 5 20 75

SVEUKUPNO VELEUČILIŠTE U

POŽEGI 220 25 125 370

Izvor: www.vup.hr85

85 Izvor: www.vup.hr


46

Obrazovanje odraslih

Osim institucionalnog obrazovanja, sve veću važnost ima i vaninstitucionalno, cijeloživotno obrazovanje, koje se

uglavnom odvija u okviru ustanova za obrazovanje odraslih. U tablici 48. su navedene ustanove koje djeluju na

području Požeško-slavonske županije.

Tablica 48. Ustanove za obrazovanje odraslih u Požeško-slavonskoj županiji

Naziv ustanove Programi

Ekonomska škola Izvodi sve programe koje ima u redovnom obrazovanju

Obrtnička škola Izvodi sve programe koje ima u redovnom obrazovanju

Tehnička škola Trogodišnji programi koje ima u redovnom obrazovanju, elektrotehničar, strojarski tehničar te stručno osposobljavanje za CNC operatera

Učilište Link Strani jezici te brojni programi za obrazovanje, osposobljavanje i prekvalifikaciju

PUO Obris Osnovna škola za odrasle te brojni programi za obrazovanje, osposobljavanje i prekvalifikaciju

Učilište Maestro Osnovna škola za odrasle, obrazovanje i osposobljavanje u informatičkim zvanjima i zanimanjima

Praktikum d.o.o. Škola stranih jezika

OŠ D.Cesarića Osnovna škola za odrasle

Elektrotehnički fakultet Osijek Informatički tečajevi Izvor: Strategija razvoja ljudskih potencijala Požeško-slavonske županije za razdoblje od 2011. do 2013. godine

86

Informatizacija stanovništva

U današnje vrijeme kada govorimo o obrazovanosti stanovništva, neminovno je da se pod time podrazumijeva i

određeni stupanj informatičke pismenosti stanovništva. U tablici 49. je prikazana informatička spremnost

stanovništva općine jakšić i Županije, po različitim informatičkim radnjama.

Tablica 49. Informatizacija stanovništva općine Jakšić i Požeško-slavonske županije

Općina Jakšić Požeško-slavonska županija

Spol Ukupno: Spol Ukupno:

M Ž M Ž

Obrada teksta

Da 6.328 6.245 12.483 16.137 15.374 31.511

Ne 4.952 6.217 11.169 17.452 20.917 38.369

Nepoznato 34 36 70 115 98 213

Tablični izračuni

Da 5.399 5.269

10.668

13.631

12.768

26.399

Ne 5.783 7.190

12.973

19.936

23.511

43.447

Nepoznato 42 39 81 137 110 247

Korištenje el.poštom

Da 6.393 6.217

12.610

16.043

14.922

30.969

Ne 4.797

6.244

11.041

17.537

21.363

38.900

Korištenje

86

Strategija razvoja ljudskih potencijala Požeško-slavonske županije za razdoblje od 2011. do 2013. godine(31.1.2014.)


47

internetom

Da 6.959

6.763

13.722

18.203

16.817

35.020

Ne 5.694

4.227

9.921

15.355

19.447

34.802

Nepoznato 38 41 79 146 41 73

UKUPNO 11.244 12.498 23.722 33.704 36.389 70.093 Izvor: DZS, 2011.

87

7.6.2 Kultura

Tablica 50. Planirane društvene djelatnosti na području općine Jakšić

Naselje Društvene djelatnosti

Jakšić

općinska uprava; osnovna škola; dječji vrtić;

ambulanta opće/obiteljske medicine (2 tima);

stomatološka ambulanta (2tima); djelatnost

zdravstvene njege (1 medicinska sestra); ljekarna

veterinarska ambulanta/stanica; društveno-

vatrogasni dom; knjižnica i čitaonica

Bretelovci društveni dom

Cerovac područna osnovna škola; društveni dom

Eminovci društveni dom

Granje društveni dom

Radnovac društveni dom (vatrogasno spremište)

Rajsavac područna osnovna škola; dom kulture

Svetinja -

Tekić područna osnovna škola; društveni dom

Treštanovci područna osnovna škola

Izvor: PPUO Jakšić88

Evidentno je da postoji mreža objekata koji mogu između ostalih svrha poslužiti i razvoju društveno-kulturnog

života općine. Značajan broj objekata zasigurno ima svoje prednosti, jer su bliži i dostupniji stanovništvu, no s

druge strane, to znači i značajnije iznose troškova za njihovo kvalitetno gospodarenje i održavanje. Nadalje

područje općine Jakšić je bogato kulturnim dobrima različitog karaktera zaštite i skrbi resornih tijela (tablice 36.-

38) koji su značajna osnova za daljnji razvoj turizma, ne samo općine već i šireg područja, županije, pa i regije.

Bogatstvu kulturnih sadržaja na području općine doprinose i tradicionalne kulturne manifestacije „Pjesmom u

jesen“ i „Slovaci Slovacima“. (vidi detaljnije tablica 39.)

Nadalje, u smislu kulturnog i svakolikog drugog uzdizanja svijesti stanovništva, moramo napomenuti knjižnicu

Jakšić. Knjižica je smještena je u prostoru „Stare škole“, prostor Matice umirovljenika. Ova knjižnica je zapravo

stacionar Gradske knjižnice i čitaonice Požega sa 550 primjeraka knjiga 89

87

Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. 88


http://www.gkpz.hr/home/stacionari/knjiznica-jaksic/

http://www.gkpz.hr/home/stacionari/knjiznica-jaksic/


48

Slika 10. Reklamni poster knjižnice u Jakšiću

Izvor: www.gkpz.hr

Udruge

Na području općine Jakšić djeluje značajan broj Udruga, koje djeluju u različitim područjima društvenog života:

sporta, kulture, rekreacije, očuvanja baštine, očuvanja i valoriziranja poljoprivrednih površina itd. Po evidenciji

iz registra udruga Republike Hrvatske, na području općine Jakšić je aktivno 23 udruge.

Tablica 51. Izvadak iz registra udruga u Republici Hrvatskoj (2016.)

Udruga

1. Lovačko društvo za uzgoj, zaštitu i lov divljači "Seljak" Jakšić

2. Okret- Udruga za očuvanje, razvoj, zaštitu i revitalizaciju sela

3. Strojni prsten Simentalac

4. Udruga mladih sela Tekić

5. Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Slavonija" Jakšić


49

6. Matica slovačka - Matica slovenska "Kukučin-Kuntarić" Jakšić

7. Paintball Team Eminovci

8. "Glazba Jakšić"

9. Udruga voćara Požeško-slavonske županije – višnja Požeštine

10. Športsko ribolovno društvo "Slavonac" Jakšić

11. Matica umirovljenika općine Jakšić

12. Dobrovoljno vatrogasno društvo Jakšić

13. Udruga poljoprivrednika Požeško-slavonske županije "Ledina"

14. Nogometni klub "Eminovci" Eminovci

15. Filmska udruga "Vivid Cinema"

16. Nogometni klub "Dinamo" Rajsavac

17. Udruga višnjara Požeško-slavonske županije

18. Športsko ribolovna udruga "Šaran"

19. Športsko ribolovno društvo "Zelena laguna" Rajsavac

20. Udruga bivših radnika ETA

21. Nogometni klub "Jakšić" Jakšić

22. Karate-Do klub Jakšić

23. Udruga voćara i pčelara općine Jakšić

Izvor: Registar udruga, 2016. 90

Svojim djelovanjem u pripadajućim područjima, one doprinose razvoju cjelokupne kvalitete života svih

stanovnika općine.

Vjerske zajednice Većinski dio stanovništva Jakšića je rimokatolički. Jakšić je sjedište župe posvećene svetoj Barbari. Župa svete

Barbare Jakšić osnovana je uredbom od 29. travnja 1789. godine. Njoj su pripojeni i Njemački Eminovci, koji su

po prijedlogu komisije trebali ostati u požeškoj župi. Već 14. studenog 1789. g. županijski izaslanik kotarski

sudac Petar pl. Tucić daje sljedeći izvještaj: „U Vetovu, Jakšićima i Buku osnovane su nove župe i u njih su

postavljeni župnici.“91

7.6.3 Šport

Na području općine Jakšić imamo nekoliko klubova koji značajno doprinose rekraciji njihovih članova, radu s

mladima, te uopće popunjavanju slobodnog vremena i dokolice.

Tablica 52. Popis sportskih klubova općine Jakšić

Udruga

1. Paintball Team Eminovci

2. Športsko ribolovno društvo "Slavonac" Jakšić

3. Nogometni klub "Eminovci" Eminovci

4. Nogometni klub "Dinamo" Rajsavac

5. Športsko ribolovna udruga "Šaran"

6. Športsko ribolovno društvo "Zelena laguna" Rajsavac

7. Nogometni klub "Jakšić" Jakšić

8. Karate-Do klub Jakšić

Izvor: Registar udruga, 2016. 92

90

https://registri.uprava.hr/#!udruge 91

www.jaksic.hr 92

https://registri.uprava.hr/#!udruge


50

Među njima brojčano dominiraju one koje se bave nogometom, ali i ribolovom, što je s obzirom na postojanje

nekoliko ribnjaka na području općine na neki način i logično.

7.7 Zdravstvo i socijalna skrb

7.7.1 Zdravstvo

Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite stanovništvu određenog područja u

sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini. Dom zdravlja temeljni je nositelj zdravstvene zaštite na

primarnoj razini zdravstvene djelatnosti koji mora osigurati ostvarenje načela sveobuhvatnosti, cjelovitog

pristupa primarne zdravstvene zaštite te načela dostupnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite na

svome području. Dom zdravlja organizira i skrbi o sustavu unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na svome

području. Dom zdravlja na svome području također koordinira i ugovara provođenje dijela mjera zdravstvene

zaštite koje provode nositelji zdravstvene djelatnosti, uključujući grupne privatne prakse i privatne zdravstvene

radnike koji obavljaju javnu zdravstvenu službu na osnovi koncesije. 93 Područna ambulanta u Jakšiću sastoji se

od dvije ordinacije: ordinacija opće medicine i stomatološka ordinacija.

Opća županijska bolnica Požega s radom je započela 1994.g. u Požegi, a nastala je pretvorbom Medicinskog

centra Požega u Opću županijsku bolnicu i Dom zdravlja Požega. Glavna djelatnost je bolnička djelatnost,

specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita sa specijalističkom dijagnostikom te znanstveno-istraživačka

djelatnost iz područja biomedicine i zdravstva i nastavna djelatnost iz područja obrazovanja zdravstvenih

radnika. Bolnica je nastavna baza Medicinskog fakulteta u Osijeku te je članica CARNet-a u sustavu znanosti i

obrazovanja kao dodatna lokacija. Posebna briga se vodi o stručnom radu prema zahtjevima suvremene

medicine, ostvaruju se znanstvena i stručna istraživanja, vodi briga o unapređenju nastave i nastavnih funkcija

te kontinuirano poduzimaju mjere za obrazovanje i usavršavanje zdravstvenih radnika i slično.

Slika 11. Područna ambulanta u Jakšiću

Izvor: www.dz-pozega.hr94

Bolnica podupire stručne i znanstvene međunarodne kontakte, organizira simpozije, seminare i dr. u cilju

stjecanja novih znanja suvremene medicine, odnosno onih koja su od posebnog interesa za stručni ili znanstveni

93

Zakon o zdravstvenoj zaštiti "Narodne novine"broj 150/08 94

www.dz-pozega.hr


51

rad. Bolnica ima veliku ulogu u razvoju Požeštine kao jedan od čimbenika sigurnosti građana i centar

zdravstvene skrbi koji značajno povećava kvalitetu života lokalnog stanovništva.95

Tablica 53. Posteljni kapaciteti - Opća županijska bolnica Požega (2014.)

Broj akutnih postelja Broj stolaca/postelja

dnevne bolnice

Broj postelja za produljeno, dugotrajno i kronično liječenje te

palijativnu skrb

Interna medicina 107 7 0

Infektologija 10 2 0

Onkologija i radioterapija

0 0 0

Dermatologija i venerologija

0 1 0

Fizikalna medicina i rehabilitacija

0 0 0

Neurologija 18 1 0

Psihijatrija 18 2 0

Pedijatrija 25 7 0

Opća kirurgija 95 6 0

Dječja kirurgija 0 0 0

Neurokirurgija 0 0 0

Maksilofacijalna kirurgija

0 0 0

Urologija 10 2 0

Ortopedija i traumatologija

10 1 0

Otorinolaringologija 10 1 0

Oftalmologija i optometrija

10 1 0

Ginekologija i opstetricija

52 3 0

Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina

0 0 0

Dugotrajno liječenje 0 0 0

Palijativna skrb 0 0 34

UKUPNO: 365 34 34 Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

96

7.7.2 Socijalna skrb

Centri za socijalnu skrb su javne ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska. Županija ima osnivačka prava

nad domovima za starije i nemoćne osobe Požega i Velika. Procesom decentralizacije Županija osigurava dio

sredstava za rad domova kao razliku sredstava između ukupnih prihoda za posebne namjene i utvrđenih

rashoda domova, te osigurava sredstva za materijalne i financijske rashode Centara za socijalnu skrb Požega i

Pakrac.

Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, Požeško-slavonska županija je dužna osigurati u svom proračunu

sredstva za troškove ogrijeva, za korisnike koji se griju na drva. Županija odlučuje i o priznavanju prava na

naknadu za troškove ogrjeva. Na području Županije djeluje 9 ustanova socijalne skrbi i to:

95

www.pozeska-bolnica.hr 96 Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje


52

• Centar za socijalnu skrb Požega,

• Centar za socijalnu skrb Pakrac,

• Dom za starije i nemoćne osobe Požega,

• Dom za starije i nemoćne osobe Velika,

• Dom za starije i nemoćne osobe Baketerić, Pleternica, Privatni dom u vlasništvu obitelji Baketarić

• Dom za starije i nemoćne osobe Anđelak, Lipik, Privatni dom u vlasništvu tvrtke “Mimi d.o.o.”, Lipik

• Dom za starije i nemoćne osobe Marino Selo, Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac

• Dom za psihički bolesne odrasle osobe Ljeskovica, Republika Hrvatska / MSPM

Dom za djecu Lipik, Republika Hrvatska / MSPM97

Obiteljski domovi u Požeško-slavonskoj županiji

• Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe, Dario Katić, Grad Požega, za 18 korisnika,

• Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe, Marina Galić, Grad Kutjevo (Naselje Bektež), za 9 korisnika

• Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe, Branko Vukašinović, Općina Velika, za 10 korisnika.

• Obiteljski dom za osobe s tjelesnim, intelektualnim i osjetilnim oštećenjima, Snježana Bošković, Općina

Čaglin

Slika 12. Dom „Kap veselja“ Eminovci

Izvor: http://www.domovi-za-starije.com/hr/dom/kapveselja/98

Programe „Pomoć u kući“ i „Dnevni boravak“ je općina Jakšić zajedno s Požeško-slavonskom županijom i

Općinom Brestovac provodila u razdoblju od 2010.-2013. godine i bilo je ukupno oko 200 korisnika, a s područja

same općine je bilo 50 korisnika. Trenutno (i već preko 3 godine) u suradnji s Hrvatskim zavodom za

zapošljavanje Općina Jakšić provodi Program javnih radova “ Pomoć u kući“, gdje se zapošljava od 8-10

dugotrajni nezaposlenih, a oni skrbe od 58-60 korisnika.

Licencu za pružanje usluga pomoći u kući dobili su Dom za starije i nemoćne osobe Požega i Dom za starije i

nemoćne osobe Baketerić, Pleternica, Hrvatski Crveni križ-Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac, te Centar za

pomoć u kući Snježana, Dobrogošće-Čaglin.

97


: http://www.domovi-za-starije.com/hr/dom/kapveselja/


53

Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi na razini Županije osnovan je Savjet za socijalnu skrb u cilju planiranja

i razvoja mreže socijalnih usluga i ostvarivanja prava, obveza, mjera i ciljeva socijalne skrbi na području Požeško-

slavonske županije. 99

7.7.3 Sigurnosni pokazatelji i zatvorski sustav

Tablica 54. Sigurnosni pokazatelji u općini Jakšić

Sigurnosni

pokazatelji

2010.

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Kaznena djela na području PU požeško-slavonske

669

608

657

682

667

723

Kaznena djela na području općine Jakšić

13 21 13 19 15 17

Prometne nesreće na području PU požeško-slavonske

613 603

534

505 483 452

Prometne nesreće na području općine Jakšić

23 28 19 18 27 16

Poginuli u prometu na području PU požeško-slavonske

10 6 10 8 4 4

Poginuli u prometu na području općine Jakšić

1 - 1 - - 1

Prekršaji na području PU požeško-slavonske

1491 1479 1438 1181 1243 1188

Prekršaji na području općine Jakšić

31 23 32 22 32 26

Izvor: (PU požeško-slavonska, 2015.)100

Kada pogledamo navedene pokazatelje i promotrimo ih u kontekstu brojki koje vrijede za cijelu županiju,

možemo reći da se općina Jakšić može smatrati općinom u kojoj se živi mirno, da je stopa kriminaliteta niska,

kao i učestalost prometnih nesreća.

8. SWOT ANALIZA OPĆINE JAKŠIĆ

Snage općine Jakšić koje nam daju najveće mogućnosti za uspjeh su naše područje, resursi i sposobnosti na koje

se možemo osloniti u razvoju. Od svih izdvajamo ljudske potencijale i prirodne potencijale općine Jakšić.

Slabosti nam ukazuju sve ono što nam ograničava ili onemogućuje razvoj. Svakako smatramo važnim one

slabosti koje se odnose na mlade, jer su ljudi osnova svakog razvoja.

99

Preuzeto iz http://www.panora.hr/strateski-dokumenti (analiza stanja, 5.5.2016.) 100

PU Požeško-slavonska, 2015.


54

SNAGE SLABOSTI

Poljoprivreda i turizam

Bogati prirodni resursi (zaliha pitke vode, kvalitetno tlo-plodno zemljište)

Očuvana priroda i okoliš

Tradicionalno poljoprivredno orijentirano stanovništvo

Povoljna klima za uzgoj ratarskih kultura, voćarstvo i vinogradarstvo,

Bogata kulturno-povijesna baština –potencijal za razvoj turizma

Potencijal za razvoj posebnih oblika turizma (ruralni, aktivni, gastro, lovni, ribolovni).

Poduzetništvo i infrastruktura

Postojanje poduzetničke infrastrukture i poslovnih prostora (potencijal za ulaganje-poslovna zona)

Dobre veze i partnerstva sa susjednim općinama.

Stabilna politička vlast

Dobra prometna povezanost gradovima u okružja

U značajnom mjeri razvijena komunalna infrastruktura na području općine (ceste, rasvjeta, kanalizacija, vodovod…)

Kulturni i društveni razvoj

Veliki broj kulturnih društava (zastupljene razne etničke skupine)

Multi-etično stanovništvo donosi bogatstvo kulturnog nasljeđa i suživota,

Razvijene organizacije civilnog društva (udruge)

Dobra suradnja, podrška i povezanost među udrugama

Uključenost mladih u sportske i druge udruge

Razvoj poljoprivrede i turizma

Nepostojanje sustava navodnjavanja/regulacije i prevencije poplava,

Nedostatak skladišnih i rashladnih kapaciteta,

Usitnjenost poljoprivrednih posjeda,

Nedovoljna suradnja i voljnost za udruživanje kapaciteta,

Nedostatni preradbeni kapaciteti u poljoprivredi, turistička ponuda nedostatna (manjak smještajnih kapaciteta) te dodatna ponuda sadržaja (kompaktni turistički proizvodi),

Slaba razvijenost i prezentiranost turističke ponude

Nedovoljno iskorišteni prirodni resursi

Znatan broj neodržavanih i zapuštenih zgrada, kuća i okućnica – nepovoljan utjecaj na razvoj turizma,

Turistička ponuda nedovoljno povezana, određena i prilagođena zahtjevima suvremenog tržišta.

Razvoj poduzetništva i infrastrukture

Nedostatak poduzetničkog duha

Nedostatak umrežavanja među poslovnim subjektima

Nedostatak prerađivačkih kapaciteta općenito

Velik postotak nezaposlenih, osobito mladih

Nedostatna podrška poduzetnicima

Slaba konkurentnost poduzetničkih subjekata s područja općine

Poslovno okruženje PSŽ je najmanje konkurentno u komparaciji sa drugim županijama u RH

Poduzetničke barijere- niska razina novih investicija,pesimizam u poslovnim svijetu

Opadanje broja aktivnih poslovnih subjekata

Opadanje BDP-a

Starenje stanovništva

Niska stopa nataliteta,

Smanjivanje broja djece (opasnost od zatvaranja manjin razrednih odjela),

Iseljavanje mladih i starenje populacije,

Osiromašeno gospodarstvo (rat, privatizacija, ekonomska kriza),


Udruge nemaju stalne izvore financiranja,

Nedostatan kapacitet za provedbu EU projekata kod dijela udruga,

Dio udruga nema riješenu osnovnu opremu za rad,

Materijalne prilike u nekim obiteljima onemogućavaju daljnje školovanje.

Nedostatak kvalitetnih sadržaja za mlade,

Manjak kapaciteta za adekvatnu skrb o starijima,


55

PRILIKE PRIJETNJE


EU fondovi kao doprinos razvoju područja

Povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje

Diversifikacija poljoprivredne proizvodnje (perad, ljekovito bilje, sušeno voće i dr.) planskom proizvodnjom za potrebe turizma.

Razvoj poljoprivredne infrastrukture

Orijentacija na poljoprivredne kulture sa više dodanih vrijednosti

Razvoj turističke ponude i infrastrukture

Podizanje kvalitete života


Pokretanje poduzetničkih pothvata na području općine (afirmiranje poslovne zone i drugih potencijala)

Poticanje razvoja poduzetničke infrastrukture

Poduzetnička edukacija lokalnog stanovništva

Provedba aktivnosti za privlačenje investitora

Suradnja između gospodarskog, obrazovnog i javnog sektora,

Poticanje malog i srednjeg poduzetništva (i njihova umrežavanja)

Dostupnost tržišta Europske unije

Razvoj različite fizičke infrastrukture

Bolja povezanost sa glavnim cestovnim pravcima u široj regiji (autocesta Zagreb –Lipovac, koridor 5c)

Decentralizacije javne uprave prema lokalnoj samoupravi,

Postojanje nacionalnih programa kao i EU fondova za pomoć poduzetništvu i gospodarstvu

Postojanje strategije razvoja turizma Republike Hrvatske, kao okvira za razvoj turizma u PSŽ (selektivnih oblika turizma, razvoja suvenira, stavljanje objekata u turističku funkciju, osnivanje agencija za pružanje tur. ponude…)

Uzlazni trend ruralnog turizma

Novi trendovi u turističkoj potražnji- koji traže zdravo prirodno okruženje


Jačanje ljudskih kapaciteta kroz programe cijeloživotnog učenja,


Zagađenje tla prekomjernim korištenjem zaštitnih sredstava u poljoprivredi.

Uvoz jeftinijih proizvoda sa stranih tržišta,

Zapostavljanje kontinentalnog turizma,

Nedovoljna/nepostojeća financiranja na području razvoja pojedinih oblika turizma.

Ograničenja, zapreke, kašnjenje ili bilo kakvi drugi izazovi u korištenju EU fondova za regionalni/ruralni razvoj


Promjena porezne politike na štetu jedinica lokalne samouprave

Ukidanje općina/općine ili povezivanje sa susjednom/susjednima

Promjena politike EU fondova (bilo kakvo smanjivanje sredstava na raspolaganju općinama ili dionicima sa lokalne razine općenito)

Neadekvatna gospodarska i porezna politika u Republici Hrvatskoj (neuvažavanje slabije razvijenih regija)

Komplicirana zakonska regulativa, učestale zakonodavne promjene,

Neujednačen razvoj regija na razini RH

Nedostatak koordinacije između državne i lokalne samouprave,

Nestabilni uvjeti poslovanja: česta promjenljivost cijena energenata, promjena porezne politike,

Nedovoljne olakšice za poduzetnike

Nedostatak potpora za sufinanciranje projekata iz EU fondova ili sa razine države

Nedostatak financijskih sredstava za sufinanciranje projekata poduzetnika i drugih (banke, HBOR..)

Nelojalna konkurencija lokalnog gospodarstva i trgovačkih lanaca (kvaliteta vs cijena)

Negativni trendovi na razini nacionalne ekonomije: siva ekonomija, odljev mlade i obrazovane radne snage, smanjenja broja poduzetnika i pad zaposlenosti, složenost administrativnih postupaka netransparentnost u korištenju financijskih sredstava…

Prometna izoliranost

Produbljenje gospodarske krize (otežan pristup tržištu i kapitalu),

Činovništvo u javnim službama i nepovoljna porezna politika mogu dodatno usporiti gospodarske aktivnosti.

Prečesta promjena i neuređenost zakonodavstva,

Zakonodavstvo koje pogoduje velikim proizvođačima i favoriziranim regijama.



56

Od prilika koje bi se mogle iskoristiti za jačanje snaga i smanjenje slabosti naše Općine su rastući broj

visokoobrazovanog stanovništva, dobar smještaj u prostoru i mogućnost razvoja selektivnih oblika turizma i

poljoprivrede,

Nepovoljna starosna struktura stanovništva i nezaposlenost, osnovne su prijetnje koje mogu ugroziti razvoj naše

Općine, smanjiti naše snage i povećati slabosti.

Sudjelovanje u razvojnim programima i jačanje ljudskih kapaciteta kroz članstvo u LAG-u

Dostupnost fondova EU za otvaranje novih radnih mjesta, posebice kroz poslovno povezivanje i razvoj ekosocijalne ekonomije,

Decentralizacija državne uprave,,

Umrežavanje s drugim JLS-ovima

Daljnji odljev školovanih kadrova

Smanjenje dostupnih sredstava EU fondova za kulturu, obrazovanje, zdravstvo, školstvo i socijalnu skrb

9. VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI I MJERE

9.1 Vizija

Vizijom Općine određuje se buduće stanje koje se želi postići zacrtanim ciljevima, odnosno vizija je

vodilja koja je usmjerena u ostvarivanju spomenutih ciljeva. Vizija Općine Jakšić glasi: „Općina Jakšić

je prostor za kvalitetan i ugodan život, u kojoj i sami stanovnici zajedno sa raznim drugim

dionicima svojim znanjem i radom doprinose sveopćem boljitku i razvoju“

Kako smo izradili našu Strategiju razvoja:

CILJ 1.

Razvoj poljoprivrede i

turizma

CILJ 2.

Razvoj poduzetništva i

infrastrukture

CILJ 3.

Kulturni i društveni

razvoj

VIZIJA

Analiza

stanja

SWOT

analiza

Razvojne

potrebe

Razvojni

potencijali

Vizija

Vrijednosti

Ciljevi

Prioriteti

i

mjere

Zajednički rad zajednice: analiza stanja, partnerske konzultacije i

oblikovanje strategije


58

Vrijednosti za koje se zalažemo i koje razvijamo u našoj Općini su:

- Lokalno zajedništvo

- Učinkovita lokalna samouprava

- Održiv razvoj

Jedna od glavnih uloga lokalne samouprave je raditi skupa da zadovoljimo sve naše potrebe. Želimo

povećati učinkovitost lokalne samouprave, ojačati je sinergijom s gospodarskim i civilnim sektorom.

Time želimo postići djelotvornost lokalne samouprave kao rezultata demokratskog pristupa.

Uključivost ne smatramo obvezom nego je smatramo prilikom za postizanje vizije razvoja naše

Općine. Tako ćemo ojačati moralnu dimenziju društvenog sustava, povećati konkurentnost naše

općine te razvijati koncept održivosti.

Održivost je način života, način kako da ostanemo na ovom prostoru i da ga predamo generacijama

koje dolaze iza nas: vitalno gospodarstvo, ljudi koji žive od svoga rada, pomaganje onima kojima je

pomoć potrebna uz poštivanje prirodnog okruženja.

Jakšić 2016.-2020.

VRIJEDNOSTI

Lokalno zajedništvo Učinkovita lokalna samouprava Održiv razvoj

PODRUČJA DJELOVANJA

Gospodarstvo Lokalna zajednica Prirodni resursi

1. Praćenje ostvarenja ciljeva i prioriteta

2. Izvještavanje

Ciljevi i prioriteti razvoja

Strateški cilj 1. Razvoj poljoprivrede i turizma

Strateški cilj 2. Razvoj poduzetništva i infrastrukture

Strateški cilj 3. Kulturni i društveni razvoj

Plan provedbe

VIZIJA - „Općina Jakšić je prostor za kvalitetan i ugodan život

u kojem stanovnici, zajedno sa raznim drugim dionicima,

svojim znanjem i radom doprinose sveopćem razvoju i

boljitku“


59

9.2 Strateški ciljevi i mjere

U izradi Strategije razvoja naše Općine poduzete su sve mjere kako bi se osigurala sukladnost s

postojećim strateškim dokumentima „više razine“, na europskoj, nacionalnoj i županijskoj razini.

Ciljevi i prioriteti našeg razvoja usklađeni su sa razvojnim ciljevima i prioritetima navedenih

strateških dokumenata kako bi se osigurala prepoznatljivost potreba i mogućnost financiranja

njihovog zadovoljavanja.

STRATEŠKI CILJ 1. Razvoj poljoprivrede i turizma

PRIORITETI MJERE

1.1. Povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje

1.1.1. Rekonstrukcija, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

1.1.2. Poticanje izgradnje preradbenih i skladišnih kapaciteta za poljoprivredne proizvođače

1.1.3. Podizanje razine informiranosti obrazovanja i primjene znanja u poljoprivredi, te kvalitete poljoprivrednih proizvoda

1.1.4. Razvoj ekološke i integrirane proizvodnje

1.2. Razvoj poljoprivredne infrastrukture

1.2.1. Potpora održavanju i unaprjeđenju mreže nerazvrstanih cesta

1.2.2. Održavanje i unaprjeđenje mreže kanala

1.2.3. Postavljanje, održavanje i unaprjeđenje sustava za navodnjavanje

1.2.4. Potpora umrežavanju i povezivanju različitih dionika u poljoprivredi

1.3. Razvoj turističke ponude 1.3.1. Poticanje razvoja posebnih oblika turizma

1.3.2. Podizanje razine obrazovanja i primjene znanja u turizmu

1.3.3. Istraživanje turističkih potencijala i podrška njihovoj afirmaciji i promociji

1.3.4. Poticanje uključivanja lokalnog stanovništva u turističku djelatnost

1.4. Razvoj turističke infrastrukture 1.4.1. Izgradnja, obnova i opremanje turističke infrastrukture

1.4.2. Podrška unaprjeđenju postojećih i izgradnje novih smještajnih kapaciteta

1.4.3. Integriranje u lokalnu/regionalnu turističku ponudu


60

Izvor: Izrada autora

STRATEŠKI CILJ 2. Razvoj poduzetništva i infrastrukture

PRIORITETI MJERE

2.1. Stvaranje poticajnog okruženja za razvoj poduzetništva

2.1.1. Promovirati postojeću poslovnu zonu, te ju održavati/uređivati/opremati

2.1.2. Provedba programa privlačenja investitora

2.1.3. Potpora strateškim projektima

2.1.4. Potpora i provedba edukacijskih programa za poduzetnike

2.1.5. Pružati informacije malim i srednjim poduzetnicima u pristupu EU fondovima

2.1.6. Potpora zapošljavanju i razvoju poduzetništva svih skupina, a osobito ranjivih skupina (branitelji, mladi itd).

2.2. Učinkovito upravljanje postojećom i razvoj nove fizičke infrastrukture

2.2.1. Ulaganje u cestovnu infrastrukturu i autobusna stajališta

2.2.2. Ulaganja u sustave odvodnje (kanalizacije) i vodovodne sustave

2.2.3. Ulaganje u pješačke/biciklističke staze, trgove, parkove i drugu javnu infrastrukturu

2.2.4. Ulaganje u sustave zaštite od poplave, požara i drugih nepogoda

2.2.5. Poticanje zaštite okoliša, te ulaganje u sustave energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije

2.2.6. Ulaganje u sustave javne rasvjete

2.2.7. Priprema i uređenje prostorno-planske i projektne dokumentacije

STRATEŠKI CILJ 3. Kulturni i društveni razvoj

PRIORITETI PRIORITETI

3.1. Razvoj društvene infrastrukture 3.1.1. Izgradnja, obnova i unaprjeđenje predškolskih/školskih ustanova i pratećih objekata

3.1.2. Izgradnja, obnova i unaprjeđenje športskih objekata

3.1.3. Izgradnja, obnova i unaprjeđenje društvenih objekata

3.1.4. Razvoj i unaprjeđenje programa skrbi o starijim, nemoćnima,mladima, te drugim ranjivim i potrebitim skupinama

3.2. Podizanje razine kvalitete kulturnog života

3.2.1. Očuvanje, obnavljanje i održivo korištenje kulturne baštine

3.2.2. Razvoj, unaprjeđenje, provedba kulturnih programa i događanja

3.2.3. Razvoj sustava i programa podrške organizacijama civilnog društva

3.2.4. Poticanje i provedba programa podizanja razine kulturne svijesti stanovništva i uređenje/izgradnja potrebne infrastrukture


61

10. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE

10.1 Usklađenost s europskim strateškim dokumentima

10.1.1 Predvodničke inicijative „Europe 2020“

Dokument „Europa 2020“ je strategija rasta EU za ovo desetljeće. EU želi imati pametno, održivo i

uključivo gospodarstvo. Navedena tri prioriteta, koja pojačavaju učinak jedan drugoga, trebaju

omogućiti europskim građanima lakše zapošljavanje, veći standard i znači priliku za svakoga.

Odgovornost lokalne samouprave u razvoju ukupnog društva je u dijelu u kojem određuju uvjete u

kojima se odvija gospodarska aktivnost, kao i u dijelu izravne komunikacije s građanima i prijenosu

informacija. Lokalna samouprava također ima mogućnost da dodatno potakne aktivnosti koje će

odgovarati potreba građana na našem području.

Odbor regija Europske unije pripremio je preporuke za lokalnu samoupravu za izradu strateškog

plana. To znači prilagodbu vizije i ciljeva Europa 2020 lokalnim prilikama i potrebama, definirati

vlastite ciljeve koji će uskladiti različite sektorske politike u svrhu ispunjenja lokalnih potreba. Ciljevi

postavljeni na lokalnoj razini moraju odgovarati proračunskim okvirima, ne samo lokalne

samouprave, nego i županijskom i državnom proračunu. Europska komisija predstavila je sedam

predvodničkih inicijativa koje će ubrzati dostizanje pametnog, održivog i uključivog rasta.

10.1.2 Community – Led Local Development (CLLD): Razvoj koji vodi zajednica

CLLD je jedan od alata europske kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. Model teritorijalnog

razvoja koji koristi dobra iskustva LEADER programa. Specifični ciljevi i prioriteti određuju se na

lokalnoj razini u skladu s lokalnim potrebama.

CLLD je metoda koja na lokalnoj razini uključuje partnere - predstavnike civilnog društva i lokalnih

ekonomskih struktura, u kreiranje i provedbu lokalne razvojne strategije koja će lokalnim sredinama

omogućiti pomak prema održivijoj budućnosti.

To je snažan alat koji bi trebao pokazati da su lokalne zajednice sposobne poduzimati pametne,

održive i uključive korake na različitim područjima gospodarskog i društvenog razvoja.

10.2 Usklađenost s nacionalnim strateškim dokumentima

10.2.1 Sporazum o partnerstvu i Nacionalni program reformi

Ovim dokumentom formuliraju se prioriteti Vlade RH za smanjenje nezaposlenosti, očuvanje radnih

mjesta i sprječavanje daljnje nezaposlenosti, te daljnjem radu na fleksibilnom i mobilnom tržištu

rada, povezujući obrazovanje i tržište rada putem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), te

poboljšanje djelotvornosti institucija tržišta rada.

10.2.2 Strategija razvoja turizma

Glavni ciljevi ove Strategije usmjereni su na obogaćivanje postojećih i generiranje novih turističkih

sadržaja i doživljaja, sustavno podizanje razine znanja, vještina i obrazovanja turističkih djelatnika,

stvaranje preduvjeta za jačanje poduzetništva, stvaranje novih radnih mjesta i samozapošljavanje i

učinkovito brendiranje Hrvatske i njenih turističkih regija.


62

10.2.3 Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.

Ciljevi su usklađeni s Ekonomskim programom RH za jačanje poduzetničkog potencijala i

unapređenje kulture poduzetništva osobito unapređenje ekonomske uspješnosti maloga

gospodarstva u sektorima proizvođačkih i uslužnih djelatnosti nizom aktivnosti uključujući financijske

aspekte ali i podupiranjem cijeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva.

10.2.4 Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. i Operativni program

Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

Strategija razvoja naše Općine usklađena je sa investicijskim prioritetima: razvoj infrastrukture

širokopojasne mreže; povećanje korištenja ICT-a u komunikaciji; unapređenje rezultata i rasta MSP-

a; promicanje energetske učinkovitosti; poboljšanje sustava javne energetske infrastrukture –

rasvjete; poboljšanje stanja voda (vodnih tijela) kroz razvoj sustava i mreže odvodnje te

pročišćavanje otpadnih voda; poboljšanje zaštite i korištenja kulturne baštine u svrhu razvoja

turističke ponude i usluga; poboljšanje djelotvornog upravljanja zaštićenim područjima kroz razvoj

posjetiteljske infrastrukture, jačanje regionalne mobilnosti i povezanosti kroz poboljšanje regionalnih

cesta, eliminaciju regionalnih cestovnih uskih grla i sigurnosnih crnih točaka poboljšanje pristupa

visoko kvalitetnim zdravstvenim uslugama putem prijelaza sa institucionalne skrbi na skrb u

zajednici, poboljšanje socijalne infrastrukture s ciljem smanjenja siromaštva i regionalnih

nejednakosti te omogućavanje pristupa uslugama na lokalnoj razini; unapređivanje životnih uvjeta

putem podrške uključivom rastu s ciljem smanjenja socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva

10.2.5 Pametna specijalizacija

Ovaj novi koncept politike inovacija osmišljen kako bi se promicalo učinkovito djelotvorno korištenje

investicija u istraživanje. Cilj je potaknuti regionalne inovacije u cilju postizanja gospodarskog rasta i

prosperiteta, omogućujući da se regije usredotočite na njihove prednosti. Izgrađenost na čvrstim

analizama regionalnih sredstava i tehnologije cilj je Strategija pametne specijalizacije. To bi također

trebalo uključivati analizu potencijalnih partnera u drugim regijama.

10.2.6 Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj

Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2015.

godine, naglašava značaj uvođenje širokopojasnih usluga kako bi se potaknulo gospodarstvo i

osnažilo stvaranje društva znanja u Republici Hrvatskoj. Razvoj brzih i ultrabrzih pristupnih mreža

omogućio je usluge koje su univerzalno dostupne na bilo kojem uređaju.

10.2.7 Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u R. Hrvatskoj. 2014. –

2020.

Poboljšanje usklađenosti i umreženosti javnih politika, poboljšanje sustavne podrške poduzetništvu

žena, uvođenje poduzetništva žena u cjelokupnu institucionalnu infrastrukturu te promocija

poduzetništva žena su mjere koje predviđa ovaj Akcijski plan za postizanje zadanih ciljeva:.

10.2.8 Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.

Strategijom je predviđeno ciljano povećanje stope zaposlenosti do 5% do 2020. godine, s težištem na

srednje visoke tehnologije proizvodnje, komunikaciju i informatiku, u okviru pametnog

specijalizacijskog okvira, uvažavajući zahtjeve rastućeg "zelenog gospodarstva". Uz ulaganja u razvoj

školskih kurikuluma, povećanje zanimanja mladih za strukovno obrazovanje i naukovanje,

zadržavajući starije radnike kao važan ljudski kapital, razvijanje sustava koordinacije i suradnje


63

između poslovnog, obrazovnog sustava i znanstveno-istraživačkog sektora ostvarit će se zacrtani

ciljevi.

10.2.9 Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske

Kroz planski razvoj prometnog sektora u Republici Hrvatskoj ova Strategija obuhvaća šest sektorskih

prometnih strategija od kojih su za našu Općinu bitne ceste, javna gradska, prigradska i regionalna

mobilnost.

10.2.10 Program ruralnog razvoja 2014. – 2020.

Konkurentnost poljoprivrednih proizvođača, održivo gospodarenje resursima i uravnotežen razvoj

ruralnih područja ciljevi su Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Program određuje niz

mjera provedbom kojih se žele dostići ti ciljevi.

10.2.11 Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti R. Hrvatske (2014. – 2020.)

Ova Strategija odredila je glavne ciljeve: borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te

smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i

smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba; uspostava koordiniranog sustava potpore

skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Važno je istaknuti kako je anti

diskriminacijska politika polazni princip u ostvarenju navedenih prioriteta i ciljeva.

10.3 Usklađenot sa županijskim strateškim dokumentima

10.3.1 Lokalna razvojna strategija lokalne akcijske grupe Barun Trenk 2014.-2016.

Općina Jakšić je član Lokalne akcijske grupe Barun Trenk, te je aktivno uključena u njen rad. Za

područje ovog LAG-a je važeća i Lokalna razvojna strategija lokalne akcijske grupe Barun Trenk 2014.-

2016. Predstavnici općine Jakšić su sudjelovali u izradi predmetne strategije, te su na taj način kroz

nju artikulirali potrebe i ciljeve općine. Specifični ciljevi definirani ovom strategijom su:

- konkurentna i profitabilna poljoprivredna i prerađivačka proizvodnja u sektoru vinogradarstva,

voćarstva, povrtlarstva, pčelarstva i stočarstva, po standardima EU

- razvijene inovativne, tehnološki napredne, sukladne i prateće usluge poljoprivrednoj proizvodnji i

preradi, uključujući turističke usluge, radi plasmana i unapređenja proizvodnje.

- osnažena i društveno uključena lokalna zajednica kroz stvaranje zajedničkih sadržaja u prostoru i

jačanje identiteta i osjećaja pripadnosti

Specifični ciljevi u Strategija razvoja općine Jakšić su u potpunosti usklađeni sa ovim ciljevima.

10.3.2 Strategija razvoja Požeško-slavonske županije 2011. – 2013. (2016.)

Kao što smo ranije naveli, temeljni strateški dokumenti koji alociraju financijska sredstva iz ESI

fondova u svrhu provedbe projekta specifičnih za jedinice lokalne i regionalne samouprave su:

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske te na nju nadovezujuće županijske razvojne

strategije. Za općinu Jakšić relevantna je Strategija razvoja Požeško-slavonske županije 2011. –

2013. (s produljenim trajanjem i na 2016. godinu).

Dva su osnovna strateška cilja koja su postavljena u procesu izrade Županijske razvojne strategije, a s

ciljem ostvarivanja održivog društveno-gospodarskog razvoja Požeško-slavonske županije:


64

1. Povećati konkurentnost Požeško-slavonske županije kroz bolje iskorištavanje prirodnih

potencijala, podršku uvođenju suvremenih tehnologija i metoda poslovanja te osiguranje preduvjeta

za privlačenje investicija;

2. Unaprijediti fizičku, gospodarsku i socijalnu infrastrukturu te umanjiti negativne utjecaje

populacije na okoliš.

Strategijom je definirano 6 prioriteta:

Prioritet 1: Poticanje konkurentnosti industrije i poduzetništva;

Prioritet 2: Razvoj ruralnih područja, poljoprivrede i turizma;

Prioritet 3: Jačanje ljudskih potencijala;

Prioritet 4: Unapređenje socijalne i fizičke infrastrukture;

Prioritet 5: Kvalitetno upravljanje prirodnim potencijalima;

Prioritet 6: Razminiranje

Strategija razvoja općine Jakšić je usklađena sa ovom strategijom.

11. PROVEDBA, PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE O PROVEDBI STRATEGIJE

RAZVOJA

Provedba postavljenih strateških ciljeva znači ostvarenje postavljene vizije. Kao što je vizija opće

stanje kojem težimo tako su strateški ciljevi jasno formulirani, mjerljivi i ostvarivi što je iskazano i

pokazateljima provedbe Strategije.

Kao što su predstavnici svih segmenata dionika bili uključeni u izradu Strategije, biti će također

uključeni i u praćenju provedbe odnosno konačnog izvješća o provedbi. O provedbi zacrtanih ciljeva,

općinski djelatnici će voditi službene evidencije, o čemu će periodično i izvješćivati i općinsko vijeće,

a po potrebi i širu zainteresiranu javnost.

Na temelju navedenih planiranih ciljeva i mjera izrađivat će se konačno izvješće o provedbi Strategije

razvoja kako bi se pratilo izvršenje postavljenih ciljeva. Svrha izrade izvješća o provedbi Strategije je

stvaranje kvalitetne podloge za ocjenu uspješnosti postizanja ciljeva, razloga za eventualno

nedostizanje postavljenih ciljeva i promišljanje o mogućim rješenjima, prijedloga za preraspodjelu

resursa u tom slučaju, ocjenu fiskalnih, društvenih i okolišnih učinaka provedbe Strategije razvoja

naše Općine. Za izradu završnog izvješća biti će angažirani neovisni vanjski stručnjaci, koji će

objektivnim pristupom, a na temelju podataka prikupljenih iz dostupnih evidencija o provedenim

projektima, te na temelju podataka prikupljenih od predstavnika općine (načelnika, vijećnika,

zaposlenika i drugih) te različitih skupina dionika sa područja općine, izraditi izvješće koje će nam

reći što smo to dobro učinili, a gdje postoji dodatni prostor za poboljšanje u ostvarivanju naših

zacrtanih i planiranih ciljeva.

Kako bi se osigurala transparentnost i kontinuirano sudjelovanje dionika u provedbi Strategije

razvoja naše Općine ova Strategija i svi prateći dokumenti bit će objavljeni i postavljeni na mrežnoj

stranici Općine Jakšić. U nastavku donosimo pregled ciljeva i mjera, popraćen sa očekivanim

rezultatima po pojedinoj mjeri, te sa trenutno relevantnim projektima.

STRATEŠKI CILJ 1. Razvoj poljoprivrede i turizma

PRIORITETI MJERE OČEKIVANI REZULTATI RELEVANTNI PROJEKTI/

RELEVANTNE AKTIVNOSTI/ AKCIJSKI PLAN

1.1. Povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje

1.1.1. Rekonstrukcija, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

Veća konkurentnost poljoprivrednih gospodarstva; veća fleksibilnost na različite tržišne uvjete

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstvo i suradnja na projektima razvoja konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

1.1.2. Poticanje izgradnje preradbenih i skladišnih kapaciteta za poljoprivredne proizvođače

Veća mogućnost izbora za poljoprivredne proizvođače (skladištenje, prerada, a ne samo prodaja i to odmah); mogućnost veće dodane vrijednosti od poljoprivrednih proizvoda

Razvoj projekata, suradnja i partnerstva na projektima izrade preradbenih, skladišnih kapaciteta Organiziranje edukacija, seminara i tribina

1.1.3. Podizanje razine informiranosti obrazovanja i primjene znanja u poljoprivredi, te kvalitete poljoprivrednih proizvoda

Više primjene novih spoznaja u poljoprivredi; više dobrih primjera, što znači i veću otvorenost ka novome (informacijama, znanju, tehnologijama, kulturama i slično).

Organiziranje edukacija, seminara i tribina

1.1.4. Razvoj ekološke i integrirane proizvodnje

Više površina i više poljoprivrednika je integrirano i bavi se ekološkom poljoprivredom

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima ekološke i integrirane proizvodnje

1.2. Razvoj poljoprivredne infrastrukture

1.2.1. Potpora održavanju i unaprjeđenju mreže nerazvrstanih cesta

Sustav nerazvrstanih mreža cesta je adekvatno održavan i u funkciji

Izgradnja nerazvrstane cesta u naseljima Eminovci i Jakšić

1.2.2. Održavanje i unaprjeđenje mreže kanala

Kanalska mreža je adekvatno održavana i u funkciji

Organiziranje edukacija, seminara i tribina

1.2.3. Postavljanje, održavanje i unaprjeđenje sustava za navodnjavanje

Poljoprivredne površine koje se navodnjavaju su povećane; povećana je svijest o važnosti navodnjavanja

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima navodnjavanja

1.2.4. Potpora umrežavanju i povezivanju različitih dionika u poljoprivredi

Podignuta je razina suradnje i povezane poljoprivrednike, formalno (putem udruga, zadruga…) i neformalno

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima umrežavanja i suradnje u poljoprivredi


66

1.3. Razvoj turističke ponude

1.3.1. Poticanje razvoja posebnih oblika turizma

Proširenje turističke ponude, veća razina (in)direktnih prihoda od turizma

Izgradnja termi u Tekiću

1.3.2. Podizanje razine obrazovanja i primjene znanja u turizmu

Dionici s područja općine su bolje informirani/obrazovani, sposobni pružati više i bolje usluge u turizmu

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima razvoja turizma

1.3.3. Istraživanje turističkih potencijala i podrška njihovoj afirmaciji i promociji

Identificirani su glavni potencijali za razvoj turizma; promovirane su lokalne vrijednosti (prirodne-kulturne-gastro-umjetničke i druge)

Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima afirmacije turističkih potencijala

1.3.4. Poticanje uključivanja lokalnog stanovništva u turističku djelatnost

Dionici su bolje informirani/educirani o mogućnostima pokretanja/razvoja turizma na svom području

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima razvoja turističke djelatnosti

1.4. Razvoj turističke infrastrukture

1.4.1. Izgradnja, obnova i opremanje turističke infrastrukture

Unaprijeđena je turistička infrastruktura; stvoreni su bolji uvjeti za pružanje različite turističke ponude na ovom prostoru

Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima razvoja turističke infrastrukture

1.4.2. Podrška unaprjeđenju postojećih i izgradnje novih smještajnih kapaciteta

Povećan je broj ležajeva koji su uklopljeni u turističku ponudu na području općine; veći broj dionika je angažiran u turističkoj djelatnosti na području općine

Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima razvoja novih turističkih kapaciteta

1.4.3. Integriranje u lokalnu/regionalnu turističku ponudu

Dionici su bolje informirani/educirani o mogućnosti uvrštavanja postojećih objekata u turističku ponudu; postojeća turistička ponuda je obogaćena

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima razvoja turističke ponude

STRATEŠKI CILJ 2. Razvoj poduzetništva i infrastrukture



2.1. Stvaranje poticajnog okruženja za razvoj poduzetništva

2.1.1. Promovirati postojeću poslovnu zonu, te ju održavati/uređivati/opremati

Postojeća poslovna zona je u funkciji i spremna za prihvat dodatnog broja poduzetnika

Gospodarska zona Jakšić- izgradnja i opremanje zone

2.1.2. Provedba programa privlačenja investitora

Mogućnosti ulaganja na području općine su promovirane od strane načelnika, djelatnika općine i drugih relevantnih dionika

Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima Pružanje usluga investitorima

2.1.3. Potpora strateškim projektima Strateški projekti na području općine dobivaju Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na


67

potporu od općinskih vlasti (financijsku, institucionalnu, organizacijsku i drugu potrebnu potporu)

strateškim projektima Pružanje usluga i potpore investitorima

2.1.4. Potpora i provedba edukacijskih programa za poduzetnike

Na području općine su organizirani i provedeni različiti programi edukacije poduzetnika u različitim područjima djelatnosti

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima potpore poduzetništvu

2.1.5. Pružati informacije malim i srednjim poduzetnicima u pristupu EU fondovima

Malim i srednji poduzetnicima (kao i onima koji će to tek postati) su pružene informacije o dostupnim EU fondovima (putem e-maila, obavijesti na stranici općine, putem edukacija, seminara i drugim načinima)

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima za prijavu na EU fondove

2.1.6. Potpora zapošljavanju i razvoju poduzetništva svih skupina, a osobito ranjivih skupina (branitelji, mladi itd).

Povećana je zapošljivost i poboljšani uvjeti za pokretanje poduzetništva u različitih skupina dionika na području općine.

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima namijenjenih ranjivim skupinama

2.2. Učinkovito upravljanje postojećom i razvoj nove fizičke infrastrukture

2.2.1. Ulaganje u cestovnu infrastrukturu i autobusna stajališta

Unaprijeđena je kvaliteta i sigurnost cesta i autobusnih stajališta na području općine

Izgradnja autobusnih stajališta uz državnu cestu D-51

2.2.2. Ulaganja u sustave odvodnje (kanalizacije) i vodovodne sustave

Nadograđena je i održavana mreža odvodnje na području općine; nadograđen je i održavan vodovodni sustav na području općine

Kanalizacija s pročistačem u naseljima Rajsavac i Granje Kanalizacija naselja Tekić Vodovod Cerovac i Granje Vodovod Tekić Kanalizacija naselja Svetinja Kanalizacija naselja Jakšić – spajanje na aglomeracijski sustav Pleternica

2.2.3. Ulaganje u pješačke/ biciklističke staze, trgove, parkove i drugu javnu infrastrukturu

Unaprijeđene su pješačke/biciklističke staze na području općine; afirmirane su nove pješačke/biciklističke rute; unaprijeđeni su parkovi, trgovi i druga s njima povezana javna dobra i površine

Izgradnja pješačke staze s parkiralištima u Eminovcima Izgradnja pješačke staze u Rajsavcu Biciklistička staza- Poljadija Izgradnja trga u Jakšiću

2.2.4. Ulaganje u sustave zaštite od poplave, požara i drugih

Unaprijeđen je sustav zaštite od poplava, požara i drugih nepogoda; lokalnim službama

Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima zaštite od elementarnih nepogoda


68

nepogoda koje se bave zaštitom od nepogoda je savana stalna potpora

2.2.5. Poticanje zaštite okoliša, te ulaganje u sustave energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije

Povećana svijest o potrebi zaštite okoliša kod građana; povećan je broj pravnih/fizičkih osoba koje unaprijedile energetsku učinkovitost svojih objekata; povećan je broj pravnih/fizičkih osoba koje koriste obnovljive izvore energije;

Provedba projekata energetske učinkovitosti za sva naselja u Općini Projekte energetske učinkovitosti zgrade Općine

2.2.6. Ulaganje u sustave javne rasvjete Održavan i unaprijeđen postojeći sustav javne rasvjete, te dodatno nadograđen sa novim elementima

Ulaganje u rekonstrukciju starih sustava javne rasvjete-postupni prijelaz na ustav LED rasvjete u svim naseljima Izgradnja novog sustava rasvjete u naselju Eminovci

2.2.7. Priprema i uređenje prostorno- planske i projektne dokumentacije

Prostorno-planska dokumentacija prati zakonske zahtjeve; povećan je broj projektnih prijedloga sa pripremljenom dokumentacijom;

Priprema odgovarajuće prostorno planske dokumentacije Suradnja i potpora pripreme projektne dokumentacije za prioritetne projekte

STRATEŠKI CILJ 3. Kulturni i društveni razvoj



3.1. Razvoj društvene infrastrukture

3.1.1. Izgradnja, obnova i unaprjeđenje predškolskih/školskih ustanova i pratećih objekata

Postojeći sustav predškolskih/školskih ustanova je održavan/unaprijeđen/nadograđen

Rekonstrukcija cijele škole OŠ Mladost Jakšić Dodatno opremanje Dječjeg vrtića u Jakšiću Uređenje Športske dvorane pri OŠ Mladost u Jakšiću- energetska ovojnica, zvučna izolacija i drugi radovi

3.1.2. Izgradnja, obnova i unaprjeđenje športskih objekata

Postojeći sustav športskih objekata je održavan/unaprijeđen/nadograđen

NK Jakšić- dogradnja društvenih prostorija i rekonstrukcija Opremanje dječjih igrališta u naseljima: Jakšić, Cerovac, Rajsavac i Tekić ŠRD Slavonac Jakšić- obnova i rekonstrukcija

3.1.3. Izgradnja, obnova i unaprjeđenje društvenih

Postojeći sustav objekata u funkciji razvoja društvenog života je

Izrada energetske ovojnice zgrada, izmjena stolarije, elektro-instalacija i krovišta za


69

objekata održavan/unaprijeđen/nadograđen domove na području općine (Mjesni dom Tekić Mjesni dom Cerovac Mjesni dom Bertelovci Stari vatrogasni dom u Jakšiću) Rekonstrukcija i prenamjena objekta „Stare škole“ u narodnu knjižnicu i čitaonicu

3.1.4. Razvoj i unaprjeđenje programa skrbi o starijim, nemoćnima,mladima, te drugim ranjivim i potrebitim skupinama

Položaj i kvaliteta života različitih ranjivih i osjetljivih osoba na području općine je unaprijeđen i poboljšan.

Programi potpore ranjivim i potrebitim skupinama

3.2. Podizanje razine kvalitete kulturnog života

3.2.1. Očuvanje, obnavljanje i održivo korištenje kulturne baštine

Postojećom kulturnom baštinom se upravlja na adekvatan i održivi način.

Priprema projekata očuvanja i unaprjeđenje kulturne baštine Razvoj projekata, partnerstvo i suradnja na projektima unaprjeđenja kulturne baštine

3.2.2. Razvoj, unaprjeđenje, provedba kulturnih programa i događanja

Na području općine se organiziraju i podupire se organiziranje različitih kulturnih programa

Pjesmom u jesen- U Jakšiću, HKUD Slavonija Slovaci Slovacima- Matica slovačka Kukučin Kuntarić, u Rajsavcu

3.2.3. Razvoj sustava i programa podrške organizacijama civilnog društva

Rad organizacija civilnog društava na području općine se podržava i podupire.

Potpora i suradnja općine na projektima za razvoj civilnog društva Suradnja i partnerstvo na projektima podrške civilnom društvu

3.2.4. Poticanje i provedba programa podizanja razine kulturne svijesti stanovništva i uređenje/ izgradnja potrebne infrastrukture

Podizanje kulturne svijesti stanovništva općine se podržava i podupire, kao i izgradnja/uređenje za to potrebne infrastrukture.

Razvoj projekata, partnerstvo i suradnja na projektima unaprjeđenja kulturne svijesti i baštine

12. DODACI

Popis slika

Slika 1. Administrativne granice Općine Jakšić ....................................................................................... 9

Slika 2. Jakšić i općine/gradovi .............................................................................................................. 10

Slika 3. Gustoća naslje statističkih područja naselja ............................................................................. 15

Slika 4. Broj obrta i poduzeća u RH od 2003. do 2013. g ..................................................................... 18

Slika 5. Broj obrta i poduzeća u Požeško slavonskoj županiji od 2003. do 2013. ................................ 18

Slika 6 Eminovački lug ........................................................................................................................... 35

Slika 7. Manifestacija „Slovaci Slovacima“ ............................................................................................ 37

Slika 8. Manifestacija „Pjesmom u jesen“ ............................................................................................. 38

Slika 9. Osnovna škola Mladost Jakšić ................................................................................................... 43

Slika 10. Reklamni poster knjižnice u Jakšiću ........................................................................................ 48

Slika 11. Područna ambulanta u Jakšiću .............................................................................................. 50

Slika 12. Dom „Kap veselja“ Eminovci ................................................................................................... 52

Popis tablica

Tablica 1. Glavni ciljevi RH za 2020. godinu u odnosu na strategiju ''Europa 2020'' .............................. 7

Tablica 2. Površina i stanovništvo općine Jakšić 2001. i 2011. godine ................................................. 11

Tablica 3. Površina, stanovništvo i gustoča naseljenosti općine i gradova Požeško-slavonske županije

2001. I 2011. godine ............................................................................................................................. 11

Tablica 4. Kretanje broja stanovnika u naseljima općine Jakšić 1857.-2011. ...................................... 13

Tablica 5. Kontingenti stanovništva općine Jakšić za 2011. godinu ...................................................... 14

Tablica 6. Prirodno kretanje stanovništva općine Jakšić u 2012. godini ............................................... 14

Tablica 7. Naselja na području općine Požega 2001. i 2011. godine .................................................... 14

Tablica 8. Indeks starenja i prosječna starost u Požeško-slavonskoj županiji 2011.g. .......................... 16

Tablica 9. Dobno-spolna struktura stanovništva Požeško-slavonske županije, procjena i projekcije

2013., 2020. i 2030. (Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2014.) ............................................. 17

Tablica 10. Stanovništvo općine Jakšić prema narodnosti iz popisa 2011. godine ............................... 17

Tablica 11. Broj poduzeća i obrta u Požeško slavonskoj županiji i RH od 2003. do 2014. Godine ....... 19

Tablica 12. Struktura poduzetnika obveznika poreza na dobit prema području rada, prihodima,

rashodima i broju zaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji u 2014. godini ....................................... 19

Tablica 13. Struktura poduzetnika obveznika poreza na dobit (koji su predali godišnje financijsko

izvješće) prema veličini u razdoblju 2010.-2012. općini Jakšić i Požeško - slavonskoj županiji ............ 20

Tablica 14. Trgovačka društva s područja općine Jakšić, aktivna u 2014. (koja su predala financijsko

izvješće za 2014. godinu) ...................................................................................................................... 21

Tablica 15. Obrti na području općine Jakšić .......................................................................................... 22

Tablica 16. Kretanje zaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji (2010.-2014.) ..................................... 23

Tablica 17. Prikaz broja zaposlenih u pravnim osobama prema djelatnostima na dan 31.03.2014.g.. 23

Tablica 18. Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Požeško-slavonskoj županiji prema

NKD-u 2007. (2011.-2012.) ................................................................................................................... 24

Tablica 19. Tržište rada u Požeško-slavonskoj županiji ......................................................................... 25


71

Tablica 20. Broj registriranih nezaposlenih ........................................................................................... 26

Tablica 21. Pregled broja nezaposlenih osoba po gradovima i općinama prema stupnju obrazovanja i

spolu, u svibnju 2016. U odnosu na travanj 2016. i svibanj 2015. ........................................................ 26

Tablica 22. Glavni izvori sredstava za život stanovnika općine Jakšić u 2011. ...................................... 27

Tablica 23. Indeks gospodarske snage županija i njegove sastavnice .................................................. 27

Tablica 24. Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku u tekućim cijenama (ESA 2010) u tis. hrk . 28

Tablica 25. Poslovanje poduzetnika u 2015. godini .............................................................................. 28

Tablica 26. Robna razmjena Republike Hrvatske te Požeško-slavonske županije po gradovima u 000

kn........................................................................................................................................................... 29

Tablica 27. Izdvojena područja građevinskih područja ......................................................................... 30

Tablica 28. Planirana građevinska područja gospodarske zone ........................................................... 31

Tablica 29. Površine općine Jakšić ........................................................................................................ 32

Tablica 30. Broj parcela po gradovima/općinama na području Požeško-slavonske županije prema vrsti

korištenja poljoprivrednog zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu ............................................... 32

Tablica 31. Površina (ha) prema vrsti korištenja poljoprivrednog zemljišta evidentirana u ARKOD

sustavu .................................................................................................................................................. 33

Tablica 32. Broj poljoprivrednih gospodarstva prema tipu, te spolu nositelja na dan 14.12.2015. ..... 33

Tablica 33. Obrazovna struktura nositelja obiteljsk:ih poljoprivrednih gospodarstava (14.12.2015.) . 34

Tablica 34. Dobna struktura nositelja obiteljskiih poljoprivrednih gospodarstava (14.12.2015.) ........ 34

Tablica 35. Brojno stanje stoke iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015. ............................... 34

Tablica 36. Izvod iz registra kulturnih dobara ....................................................................................... 36

Tablica 37. Prijedlog zaštite kulturnih dobara od lokalnog značaja (L) na području općine Jakšić ....... 36

Tablica 38. Evidentirana kulturna dobra (E) na području općine Jakšić ............................................... 37

Tablica 39. Kulturne manifestacije u općini Jakšić ................................................................................ 38

Tablica 40. Smještajni objekti prema kategorijama .............................................................................. 39

Tablica 41. Turistički pokazatelji prema podacima TZ na području PSŽ ............................................... 40

Tablica 42. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi i spolu, 2011. ............. 42

Tablica 43. Pismenost stanovništva općine Jakšić ................................................................................ 42

Tablica 44. Broj učenika i razrednih odjela po osnovnim školama i ukupno u školskoj godini 2015/16.

.............................................................................................................................................................. 43

Tablica 45. Broj učenika i razrednih odjeljenja u srednjim školama Požeško-slavonske županije ....... 44

Tablica 46. Pregled ukupnog broja učenika, razrednih odjela i građevina po srednjim školama u

školskoj godini 2015./2016. ................................................................................................................. 44

Tablica 47. Studijska usmjerenja Veleučilišta Požega i predviđen broj upisanih mjesta za akademsku

godinu 2014/15 ..................................................................................................................................... 45

Tablica 48. Ustanove za obrazovanje odraslih u Požeško-slavonskoj županiji ..................................... 46

Tablica 49. Informatizacija stanovništva općine Jakšić i Požeško-slavonske županije .......................... 46

Tablica 50. Planirane društvene djelatnosti na području općine Jakšić ............................................... 47

Tablica 51. Izvadak iz registra udruga u Republici Hrvatskoj (2016.) ................................................... 48

Tablica 52. Popis sportskih klubova općine Jakšić ................................................................................ 49

Tablica 53. Posteljni kapaciteti - Opća županijska bolnica Požega (2014.) ........................................... 51

Tablica 54. Sigurnosni pokazatelji u općini Jakšić ................................................................................. 53


72

13. KORIŠTENA LITERATURA

1. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRR,) 2016. god 2. DZS, Priopćenje br.11.1.2/2. od 16. veljače 2015. Godine (2015.) 3. Ekonomski fakultet Zagreb “Demografski scenariji i migracije” 4. Ekonomski fakultet: “Demografski scenariji i migracije” 5. Eurostat 6. Fina 7. Hrvatska gospodarska komora 8. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 9. HZZ PU Požega 10. MMF 11. Nacrt Županijske razvojne strategije Požeško-slavonske županije za razdoblje 2016.-2020 12. OŠ Mladost Jakšić 13. Plan gospodarenja otpadom Općine Jakšić, HIDROPLAN d.o.o. za izgradnju i konzalting 14. Prostorni plan uređenja općine Jakšić, 2008. 15. PU Požeško-slavonska, 2015. 16. Regionalni operativni program Požeško-slavonske županije 17. Rudan, Elena. 2012. Uloga lokalnog stanovništva u razvoju turizma destinacije. Tranzicija 14

(29): 58–67 18. www.registri.uprava.hr 19. Statističke informacije MIOR-a br.4/2014. 20. Strategija razvoja grada Požege 2015.-2020. 21. Strategija razvoja ljudskih potencijala Požeško-slavonske županije za razdoblje od 2011. do

2013. godine(31.1.2014.) 22. Turistička zajednice Požeško-slavonske županije (2014.) 23. UO za gospodarstvo i graditeljstvo PSŽ 24. Upravni odjel za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije 25. www.apprrr.hr 26. www.biznet.hr 27. www.domovi-za-starije.com 28. www.dz-pozega.hr 29. www.dzs.hr 30. www.ec.europa.eu 31. www.gkpz.hr/home/stacionari/knjiznica-jaksic 32. www.glas-slavonije.hr 33. www.jaksic.hr 34. www.or.minpo.hr 35. www.os-mladost-jaksic.skole.hr 36. www.panora.hr 37. www.pozeska-bolnica.hr 38. www.pszupanija.hr 39. www.statistika.hzz.hr 40. www.tržišterada.hzz.hr 41. www.vup.hr 42. www.wikipedia.org 43. Zakon o zdravstvenoj zaštiti "Narodne novine"broj 150/08 44. Zavod za prostorno uređenje Požeško-slavonske županije 45. ŽRS Požeško-slavonske županije 2011.-2013. 46. Županijska turistička zajednica PSŽ, Godišnji plan za 2015.


73

47. „Županije – velike gospodarske razlike na malom prostoru“, HGK, 2016.

Anton

Pečat

strategija razvoja opĆine jakŠiĆ za razdoblje od … · radna skupina za poduzetništvo i...

Documents