strategija razvoja grada vrbovca za razdoblje 2015.-2020. · vlasti. razvojna strategija (u...

Razvojna strategija Grada Vrbovca za razdoblje 2015.-2020.

Rujan 2015. godine


1

Kratice korištene u tekstu:

ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela

APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

BDP Bruto domaći proizvod

DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo

DZS Državni zavod za statistiku

DZZP Državni zavod za zaštitu prirode

EIB Europska investicijska banka

EU Europska unija

Ha hektar = 10.000 m2

HGK Hrvatska gospodarska komora

HOK Hrvatska obrtnička komora

HPA Hrvatska poljoprivredna agencija

HPK Hrvatska poljoprivredna komora (prije HZPSS)

HZPSS Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu (sada HPA)

JKP Javno komunalno poduzeće

JLS Jedinica lokalne samouprave

LD Lovačko društvo

LEADER Program Europske unije za razvoj ruralnih područja

LU Lovačka udruga

MT

NKD

Ministarstvo turizma

Nacionalna klasifikacija djelatnosti

n.m. nadmorska visina

NN

OIE

Narodne novine

Obnovljivi izvori energije

OPG

OSC

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Os strateškog cilja

PG

PP

Poljoprivredno gospodarstvo

Park prirode


2

PRR Program ruralnog razvoja 2014-2020

RH Republika Hrvatska

SC Strateški ciljevi

TZ Turistička zajednica


3

SADRŽAJ

PREDGOVOR ............................................................................................................................................ 7

1. UVOD .................................................................................................................................................... 8

1.1. Temeljne odrednice .......................................................................................................................... 9

1.2. Metodološki okvir ........................................................................................................................... 10

2. RADNA SKUPINA ZA IZRADU RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA.......................................... 11

2.1. Struktura, način rada i očekivani rezultati .......................................................................................... 11

3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ......................................................................................................... 13

3.1. Osnovni podaci .............................................................................................................................. 13

3.1.1. Položaj Grada Vrbovca u Županiji ............................................................................................. 13

3.1.2. Osnovne značajke prostora i prirodna obilježja .................................................................... 14

3.1.3. Stanovanje i površine ........................................................................................................ 14

3.1.4. Stanovništvo .................................................................................................................... 15

3.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA............................................................................................ 19

3.2.1. Cestovni promet ............................................................................................................... 19

3.2.2. Željeznički promet ............................................................................................................ 20

3.2.3. Zračni promet ................................................................................................................... 21

3.2.4. Javni promet .................................................................................................................... 21

3.2.4. Telekomunikacije .............................................................................................................. 21

3.2.5. Vodoopskrba .................................................................................................................... 22

3.2.6. Odvodnja ......................................................................................................................... 23

3.2.7. Otpad .............................................................................................................................. 23

3.2.8. Energetika ....................................................................................................................... 24

3.2.8.1. Elektroenergetika .............................................................................................................. 24

3.2.8.2. Plinofikacija ...................................................................................................................... 24

3.3. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ............................................................................................ 25

3.3.1. Institucije vlasti ................................................................................................................. 25

3.3.1.1. Utjecaj zakondavne regulative – nacionalna razina .............................................................. 25

3.3.1.2. Razina ovlasti lokalne samouprave Grada Vrbovca .............................................................. 25

3.3.2. Proračun Grada Vbovca .................................................................................................... 25

3.3.2.1. Prihodi i primici u proračunu Grada Vrbovca ........................................................................ 26

3.3.2.2. Rashodi i izdaci u proračunu Grada Vrbovca ....................................................................... 26

3.3.3. Društvene djelatnosti ............................................................................................................... 27

3.3.3.1. Odgoj i obrazovanje, sport i tehnička kultura u Gradu Vrbovcu .............................................. 27


4

3.3.3.2. Socijalna skrb i zdravstvo .................................................................................................. 31

3.3.3.3. Kultura ............................................................................................................................. 33

3.3.3.4. Civilno društvo .................................................................................................................. 35

3.4. PRIRODNO I KUTURNO NASLJEĐE TE NJIHOVA ZAŠTITA ............................................................ 36

3.5. ZAŠTITA OKOLIŠA ........................................................................................................................ 39

3.6. TURIZAM ...................................................................................................................................... 40

3.6.1.Smještajna i prostorna resursna osnova turizma Grada Vrbovca ................................................... 40

3.6.1.1. Smještajna resursna osnova .............................................................................................. 40

3.6.1.2. Prostorna resursna osnova ................................................................................................ 40

3.6.2. Turistička potražnja ................................................................................................................. 41

3.7. GOSPODARSTVO ......................................................................................................................... 43

3.7.1. Ostvareni bruto domaći proizvod Grada Vrbovca ........................................................................ 43

3.7.2. Ostvarena zaposlenost na području Grada Vrbovca.................................................................... 43

3.7.3. Trgovačka društva i obrtnici Grada Vrbovca i njihovi rezultati poslovanja ...................................... 44

3.7.4. Vanjskotrgovinska razmjena ..................................................................................................... 45

3.7.5. Pregled ključnih gospodarskih sektora ....................................................................................... 46

3.7.6. Uloga Grada Vrbovca u poticanju poduzetništva ......................................................................... 50

3.8. SWOT analiza Grada Vrbovca......................................................................................................... 52

4. MISIJA, VIZIJA, CILJEVI I STRATEŠKI PRIORITETI RAZVOJA GRADA VRBOVCA – PRISTUP

STRATEŠKOM PLANIRANJU RAZVOJA GRADA VRBOVCA ...................................................................... 61

4.1. MISIJA I VIZIJA GRADA VRBOVCA ................................................................................................ 61

4.2. CILJEVI RAZVOJA GRADA VRBOVCA ........................................................................................... 61

4.2.1. Strateški ciljevi ........................................................................................................................ 62

4.4.2. Strateški prioriteti ..................................................................................................................... 62

5. RAZRADA MJERA PO PRIORITETIMA .................................................................................................. 63

5.1. TEMELJNA POLAZIŠTA ................................................................................................................. 63

5.2. RAZRADA MJERA PO STRATEŠKIM PRIORITETIMA ..................................................................... 64

6. KRITERIJI ODABIRA PROJEKATA ZA REALIZACIJU RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA ........ 87

6.1. METODOLOŠKI PRISTUP ............................................................................................................. 87

6.2. OCJENJIVANJE I RANGIRANJE PROJEKATA ................................................................................ 87

6.2.1. Kriteriji za ocjenjivanje projekata ............................................................................................... 87

6.2.2. Rangiranje ocjenjenih projekata ................................................................................................ 90

6.2.3. Odluke o načinu ostvarenja potpore za svaki od prioritetnih projekata – pomoć u pripremi ili realizaciji

....................................................................................................................................................... 90


5

6.3. PROCEDURA FORMIRANJA, IZMJENA I DOPUNA BAZE RAZVOJNIH PROJEKATA RAZVOJNE

STRATEGIJA GRADA VRBOVCA ......................................................................................................... 91

7. POVEZANOST I USKLAĐENOST CILJEVA, PRIORITETA I MJERA RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA

VRBOVCA S CILJEVIMA ŽRS-a, NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA I CILJEVIMA EU......................... 93

7.1. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA S RAZVOJNIM CILJEVIMA

ŽRS –a ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ........................................................................................................ 93

7.2. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA S NACIONALNIM RAZVOJNIM

CILJEVIMA .......................................................................................................................................... 93

7.3. USKLAĐENOST CILJEVA GRADA VRBOVCA S RAZVOJNIM CILJEVIMA EU – EUROPE 2020 ......... 95

8. IZVORI FINANCIRANJA PRIORITETNIH PROJEKATA ........................................................................... 98

8.1. NACIONALNI IZVORI FINANCIRANJA ............................................................................................ 98

8.1.1. Proračun Grada Vrbovca .......................................................................................................... 98

8.2. EU FONODVI – STRUKTURNI I KOHEZIJSKI FONDOVI; ZPP I OSTALI EU FONDOVI .................... 100

8.3. OSTALI IZVORI FINANCIRANJA .................................................................................................. 103

8.3.1. Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini ............................. 103

9. PLAN PROVEDBE RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA ......................................................... 105

9.1. INSTITUCIJE I MEHANIZMI PROVEDBE ....................................................................................... 105

9.2. MONITORING /PRAĆENJE .......................................................................................................... 106

9.3. EVALUACIJA............................................................................................................................... 109

10. ZAKLJUČAK..................................................................................................................................... 113

11. LITERATURA ................................................................................................................................... 114

Popis slika, grafikona i tablica .................................................................................................................. 115

Prilog I. .................................................................................................................................................. 117

I. Polazišta za izradu Razvojne strategije .............................................................................................. 117

I.1. Osnovni strateški razvojni dokumenti kao polazište Razvojne strategije ............................................. 117

I.1.1. Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije .................................................................. 117

I.1.2. Prostorni plan Zagrebačke županije ......................................................................................... 117

I.1.3. Prostorni plan uređenja Grada Vrbovca .................................................................................... 118

I.1.4. Urbanistički plan uređenja Grada Vrbovca ................................................................................ 118

Prilog II. Tablice i grafikoni proizašli iz osnovne analize .............................................................................. 119

Prilog III. Analiza razvojnih mogućnosti Grada Vrbovca .............................................................................. 131

Komunalna i društvena infrastruktura ............................................................................................... 131

Razvijenost komunalne infrastrukture ........................................................................................... 131

Valorizacija mogućnosti društvene infrastrukture ............................................................................... 133

Valorizacija kulturnih resursa, atrakcija i aktivnosti ......................................................................... 133


6

Kapaciteti za sport i rekreaciju ..................................................................................................... 134

Socijalna politika ......................................................................................................................... 134

Institucionalna podrška civilnom društvu ....................................................................................... 135

Iskorištenost gospodarskog i obrazovnog potencijala ......................................................................... 135

Iskorištenost gospodarskog potencijala ......................................................................................... 136

Iskorištenost obrazovnog potencijala ............................................................................................ 139

Zaštita i upravljanje prirodnim resursima ........................................................................................... 140

Upotreba obnovljivih izvora energije (OIE) .................................................................................... 141

Korištenje prostora u funkciji poboljšanja kvalitete i uvjeta života građana ........................................ 141

Prilog IV. Baza projektnih ideja ................................................................................................................ 143

Prilog V. Katalog projektnih ideja .............................................................................................................. 145


7

PREDGOVOR

Drage moje Vrbovčanke i Vrbovčani, razvojna strategija opisuje Grad Vrbovec kao mali grad koji ima za cilj postići što bolju kvalitetu života svojih građana. Predstavljena vizija razvoja grada Vrbovca u ovoj strategiji je već sada naša svakodnevnica kao i koraci koje činimo kako bi građani u našem gradu uspješno zadovoljili potrebe za radom, znanjem, kvalitetnim stanovanjem, mobilnošću, zdravljem, kulturom i sportom. I nadalje želimo da svaki naš građanin bude potaknut da svojim radom, znanjem, kreativnošću i voljom doprinosi održivom i kvalitetnom razvoju grada Vrbovca.

Grad - to ste VI, a ne zgrade i asfalt. Građani su najveća vrijednost kojom raspolažemo. Stoljećima oblikujumo ovaj prostor i način života kojim se danas ponosimo. Zahvaljujući trudu i zamislima naših sugrađana, Vrbovec je danas sinonim malog grada, koji je uredan, čist, očuvanog okoliša i razvijene industrije. Takvi želimo biti i u budućnosti, zasnivajući daljnji razvoj na čvrstim temeljima inovativnosti i marljivog rada naših poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika.

Svjesni smo činjenice da ne živimo na izoliranom otoku, pa stoga ni naš grad nisu zaobišli gospodarski i društveni izazovi. Članstvo u Europskoj Uniji pruža nam neslućene mogućnosti razvoja, ali na nama je da odredimo kojim putem želimo ići u godinama pred nama i da zajedničkim radom prionemo ka ostvarenju naših zamisli.

Razvojne probleme koje imamo danas a time i gospodarsku krizu na nacionalnoj i svjetskoj razini trebamo prihvatiti kao izazov kojem možemo odgovoriti jedino snažnijim razvojem poduzetničkih potencijala.

Čeka nas mnogo napornog rada, no toga se građani Vrbovca nikada nisu bojali. Sigurno naš čekaju i poneki promašaji i pogreške, no one će nam u budućnosti poslužiti kao izvor znanja. Ali čvrsto sam uvjeren da pred nama stoje i pobjede. Samo gradovi snažnog identiteta, velikih ambicija i visoke razine društvenog zajedništva pobjednički će izaći iz današnjih teškoća. Siguran sam da će među pobjednicima biti i Vrbovec, grad koji volimo i u kojem želimo živjeti.

Stoga Vas pozivam da odlučno odredimo svoj put. Sudjelujte i Vi u stvaranju ove zajedničke slike budućnosti koju želimo, jer svoje potencijale možemo potpuno razviti samo ako vjerujemo da ćemo na taj način održati i unaprijediti svoju sredinu.

Vaš gradonačelnik

Vladimir Bregović, ing. građ.


8

1. UVOD

Razvojna strategija Grada Vrbovca za razdoblje 2015. – 2020. godine predstavlja temeljni, krovni dokument za participativni i održivi razvoj Grada. Najjednostavnije rečeno, Strategija identificira glavne smjerove dugoročnog razvoja Grada koji će omogućiti da se na temelju njih pripremaju i godišnji procesi planiranja, odnosno da se izrađuju vrlo konkretni godišnji akcijski planovi. Dugoročno razdoblje koje Strategija obuhvaća, primarno je usklađeno s financijskim vremenskim okvirom za strateško planiranje/programiranje u Republici Hrvatskoj, odnosno u Europskoj uniji, kako bi se na taj način osigurala što je moguće veća povezanost i usuglašenost sa strateškim/programskim dokumentima hijerarhijski viših razina.

Drugim riječima ova Strategija nastoji:

osigurati strateško fokusiranje i usmjeravanje na potencijale Grada Vrbovca koji su razvojno najperspektivniji kako bi se, uvjetno rečeno, oskudni lokalni resursi iskoristili na najučinkovitiji i održiv način;

stvoriti sveobuhvatan i konzistentan razvojni plan Grada za sve ključne sektore i razvojna područja u kojima se namjerava stvoriti konkurentska pozicija na temelju jasno definirane vizije, strateških ciljeva, prioriteta te pripadajućih mjera;

ojačati ljudske resurse svih organizacija koje djeluju u Gradu u smislu razvojnog planiranja;

osigurati sudjelovanje šire lokalne javnosti u dugoročnom razvoju Grada Vrbovca;

poslužiti kao mehanizam pomoću kojeg će se svim javnim i privatnim investitorima te potencijalnim donatorima (uključujući Zagrebačku županiju, Vladu Republike Hrvatske / resorne institucije, Europsku uniju te druge bilateralne i multilateralne izvore financiranja) moći jasno i argumentirano predstaviti razvojne potrebe i potencijali Grada Vrbovca.

Svako područje, regija, općina ili grad ima svoje specifičnosti i kao takve najbolje ih poznaju i prepoznaju lokalne vlasti. Razvojna strategija (u daljnjem tekstu: RS) jedinica lokalnih samouprava je važan dokument u procesu odabira budućih pravaca razvoja uzimajući u obzir obilježja, prednosti i ograničenja tog područja i okruženja. Postavlja se jasna vizija i ciljevi koji nadalje predstavljaju smjernice u načinu djelovanja u određenom razdoblju. Stoga je RS značajan strateški dokument kojeg izrađuje općina ili grad i time preuzima odgovornost za gospodarski i društveni razvoj svojeg područja, odnosno preuzima ulogu inicijatora i pružatelja podrške, na način da:

- priprema i pokreće strateške razvojne programe u prioritetnim pravcima lokalnog razvoja (infrastruktura, gospodarski razvoj, valorizacija prirodne i kulturne baštine, turizam)

- usmjerava, potiče i koordinira razvojne aktivnosti nositelja te - razvija stručni i organizacijski potencijal za učinkovito upravljanje razvojnim programima i projektima.

Kao što je potrebno da strategija i poticanje na inicijativu dolazi od strane viših instanci, isto tako je potrebno da različite razvojne projekte planiraju i provode gradske odnosno lokalne vlasti. To dolazi iz činjenice da se svi projekti međusobno razlikuju bilo u većoj ili u manjoj mjeri. Na taj način programi kreirani na nacionalnoj razini često ne mogu polučiti priželjkivane rezultate, barem ne u onoj mjeri u kojoj je to moguće postići kada se sama lokalna zajednica aktivno uključi u razvoj područja na kojem djeluje. Strateški program razvoja je iznimno značajan dokument kojeg, u suradnji sa svim razvojnim dionicima, a sukladno smjernicama nadređenih strateških dokumenata/programa regionalne i nacionalne razine, izrađuje Grad te na taj način, preuzima odgovornost za gospodarski razvoj svoje jedinice lokalne samouprave.

Izrada Razvojne strategije nije zakonom obvezujuća, no ipak Gradsko vijeće smatra nužnim izraditi Razvojnu strategiju kako bi ista bila odraz potreba Grada, s ciljem određivanja smjernica budućeg razvoja grada s


9

konkretnim mjerama za postizanje održivog razvoja. Rezultat cjelokupnog procesa je od strane svih sudionika predložena i opće prihvaćena Strategija, koja će postati osnovom budućeg gospodarskog, društvenog, kulturnog, infrastrukturnog i svekolikog razvoja Grada Vrbovca. Ona u konačnici treba omogućiti kvalitetniji život svim građanima Vrbovca, kako bi postao jedan od gradova koji će svojim građanima nuditi visoki standard življenja u Hrvatskoj.

Krajnji je rezultat ovog procesa strateškog planiranja, dakle, strateški okvir koji čine vizija Grada Vrbovca, strateški ciljevi, prioriteti i mjere. Ovakav okvir Strategije razvoja osigurava:

traženi spoj strateške širine (koju čine vizija, strateški ciljevi i prioriteti) te stvaranje sinergije između parcijalnih razvojnih inicijativa i malih projekata putem definiranih mjera;

prilagodljivost i vlasništvo svih lokalnih dionika / stanovnika Grada; naime, Gradonačelnik Grada Vrbovca će, zajedno sa gradskom upravom, na temelju okvirno postavljenog skupa mjera svake godine pokrenuti izrađivanje godišnjih akcijskih planova, odnosno po potrebi definirati i bazu konkretnih prijedloga projekata koji bi se prijavili na natječaje u okviru različitih fondova, odnosno programa.

Strategija se nalazi u vlasništvu lokalnih dionika koji su kreatori politika i ocjenjivači uspjeha lokalnog razvoja. Ovo se prvenstveno odnosi na podjelu odgovornosti prilikom provedbe Strategije i realizaciju njenih krajnjih rezultata, što jasno ukazuje i na visoku odgovornost lokalne vlasti prema cjelokupnom stanovništvu na području Grada Vrbovca. Odgovarajući kapaciteti svih nositelja kao i konstruktivno sudjelovanje strateških partnera prilikom provedbe planiranih mjera izravno utječu na uspješnost realizacije ciljeva usmjerenih na razvoj infrastrukture, poduzetništva, turizma, industrije, zaposlenosti te smanjenja nejednakosti u društvu.

Strategija je „živi“ dokument koji usmjerava razvoj Grada, a partneri koji ga izrađuju odgovaraju za uspjeh ili neuspjeh provedbe mjera koje su od presudne važnosti za pitanja razvoja infrastrukture, poduzetništva, turizma, industrije, zaposlenosti, te smanjenja ekonomskih i socijalnih nejednakosti.

1.1. Temeljne odrednice

Integrirani, odnosno, održivi razvitak je cilj kojem teži svako planiranje počevši od državne razine pa do županijske i gradske tj. općinske. Integrirani razvitak je razvitak koji objedinjuje tri cilja: gospodarski, socijalni (društveni) i ekološki. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica u svim strategijama razvoja pa tako i u strategiji Grada Vrbovca.

Razvojna strategija dokument je koji za cilj ima pronaći odgovore na razna pitanja kako bi se osigurao razvoj određene jedinice lokalne samouprave. Činjenica je da se neko područje može razvijati i spontano bez prethodnog planiranja i razmatranja načina njegova razvoja, ali problemi u tom trenutku nastaju zbog toga što je takav razvoj stihijski i mogli bi reći divlji. Takav razvoj najčešće se ne odvija tempom koji se priželjkuje i/ili se razvija uglavnom vođen kratkoročnim ciljevima, te se pri tome zaboravljaju svekolike potrebe o kojima lokalna zajednica mora voditi računa.

Jedan od zadataka RS-a Grada Vrbovca svakako je i povezivanje lokalnih razvojnih potreba s europskim, nacionalnim i regionalnim razvojnim prioritetima, kao i sa dostupnim europskim i nacionalnim financijskim sredstvima u skladu s propisima koji reguliraju njihovo korištenje. U promišljanju koje vremensko razdoblje obuhvatiti u ovom strateškom dokumentu, krenulo se od postojećih strateških dokumenata koji su planirani za razdoblje do 2020. godine.

Da bi se osigurao razvoj neke jedinice lokalne samouprave potrebno je izuzev uloženih financijskih sredstava i želje odnosno napora imati i jasno definiran cilj koji želimo postići i strategiju na koji način taj cilj i ostvariti. Razvoj koji se temelji na dugoročnim ciljevima i strategijama najčešće se manifestira ekonomskom razvijenošću, dobrom gospodarskom koordinacijom, kompatibilnošću gospodarskih subjekata, dobrom socijalnom politikom, te očuvanjem i zaštitom prostora kao najvrijednijeg resursa nekog područja.


10

Prethodnica izrade Razvojne strategije Grada Vrbovca bile su aktivnosti Vijeća za koordinaciju strateških politika razvoja kojeg vodi predsjednik mr. Josip Jambrač, sa članovima Vijeća: prof. dr. sc. Stjepan Car, prof. dr. sc. Vlado Cetl, dr. sc. Željko Grahek, prof. dr. sc. Ivan Koprić te prof. dr. sc. Željko Tomšić. Vijeće za koordinaciju strateških politika provodilo je aktivnosti istraživanja i diskusije s Upravom PIK-a, poduzetnicima i poljoprivrednim gospodarstvima s područja Grada Vrbovca, čelnicima javnih ustanova i tvrtki Grada Vrbovca. Rezultat jednogodišnjeg promišljanja i diskusija na deset sjednica izrada je dokumenta „Održivi razvoj Grada Vrbovca“ – polaznog dokumenta za izradu Razvojne strategije Grada Vrbovca.

U navedenom dokumentu naznačeno je da „Razvitak mora biti usmjeren na dugoročna rješenja razvoja Grada, a nikako ne na kratkoročna i privremena rješenja aktualnih problema i budućih potreba. Česta je pogreška da se u želji i potrebi za bržim gospodarskim razvitkom naprave koraci koji su protivni načelima zaštite okoliša, što svakako ne ide u prilog održivom razvitku. Proces održivog razvitka nije moguće započeti jačanjem gospodarskog razvitka s ciljem odgovaranja na postojeći pritisak, ako istovremeno ignoriramo društvena razvojna načela i ekološke zahtjeve). Stoga je važno da se usprkos potrebi za što bržim razvojem i nemogućnosti njegova daljnjeg odgađanja, ne zanemare društveni i ekološki aspekti razvoja“.

1.2. Metodološki okvir

Način rada podrazumijeva uključivanje svih relevantnih i referentnih subjekata (stakeholdera) u proces izrade i provedbe Strategije. To je kvalitativna pretpostavka rada koja dovodi do boljeg ukupnog rezultata, jer se kroz uključenost svih interesnih skupina i šire javnosti (mediji) osigurava viši stupanj zainteresiranosti ali i potreba uključivanja u realizaciju postavljenih ciljeva. U procesu rada slijediti će se «bottom up» načelo (poticati će se davanje prijedloga, sugestija i kritika od najniže do najviše razine), kako bi se testirala ranija polazišta temeljena na «top down» koncepciji (da li je u skladu sa strateškim i institucionalnim odrednicama definiranim na razini Zagrebačke županije, Vlade Republike Hrvatske i Europske unije).

Razvojna strategija Grada Vrbovca rezultat je suradnje predstavnika Grada Vrbovca te vanjskog tima konzultanata. U partnerstvo za izradu Strategije bili su također uključeni i predstavnici gospodarskog, javnog, privatnog i civilnog sektora Grada Vrbovca. Pri izradi Strategije primijenjena je moderna participativna razvojna metodologija, te su shodno tome institucije i građani Grada Vrbovca imali priliku aktivno se uključiti i sudjelovati u planiranju razvoja svoga grada.

Metodologija izrade i provedbe, te način vrednovanja Razvojne strategije Grada Vrbovca usklađena je s metodologijom izrade sadržaju, i načinu vrjednovanja županijskih razvojnih strategija. Svrha prilagodbe jest postizanje jedinstvenog pristupa planiranju, povezanosti sa ŽRS te usklađenosti s ciljevima i prioritetima u drugim strateškim dokumentima i programima (županijskim, nacionalnim, sektorskim kao i EU programimaZa vijeme izrade RS Grada Vrbovca korištena je Županijska razvoja strategija 2011-2013, koja je na snazi, kao prvi nadređeni strateški dokument. Važno je napomenuti da je u tijeku ozrada nove Županisjke razvojne strategije zagrebačke županije za razdoblje 2015-2020 te se očekuje da će ista biti usvojena tijekom 2016. godine s kojom će se RS Grada Vrbovca, ukoliko bude znatnijih odstupanja među dokumentima, naknadno uskladiti.

Za ocjenu stanja razvoja korišteni su i relevantni pokazatelji prikupljeni od mjerodavnih institucija i ustanova (DZS, HGK, HZZ, HOK). Na temelju sektorske SWOT analize, odnosno pregleda stanja, identificirani su trendovi i razvojni problemi Grada Vrbovca u navedenim područjima. Aktivnim sudjelovanjem dionika temeljenim na partnerskom pristupu postupno su se izdvajale unutarnje snage i slabosti te vanjske prilike i prijetnje koje imaju značajan utjecaj na razvoj Grada Vrbovca.

Nakon prikupljanja podataka o stanju na području te izradi nacrta analize stanja, a kako bi se poštovale razvojne smjernice participacijske metodologije izrade strateških dokumenata, sukladno napravljenoj analizi te mogućnostima financiranja razvojnih programa, Radna skupina je definirala ključne probleme koji se pojavljuju na području Grada. Svi članovi Radne skupine iznosili su mišljenja i stavove, koji su se definirali konsezusom, a u svrhu izrade hipoteza SWOT analize. Nakon što su se definirali prioritetni problemi u svakom od sektora, pristupilo se izradi nacrta vizije Grada, te su se odredili strateški ciljevi razvoja. Za sve ciljeve definirana su prioritetna područja te mjere, odnosno, aktivnosti/programi/projekti koje treba poduzeti kako bi se Strategija realizirala.


11

Posebna pažnja posvećena je analizi razvojnih projekata, prije svega njihovim mogućnostima financiranja, čime se ispunjava i jedan od osnovnih ciljeva izrade, a to je da RS Grada Vrbovca postane prepoznatljiv i učinkovit okvir za financiranje razvojnih projekata, odnosno da se dostupna sredstva odnose na one projekte koji jasno doprinose realizaciji postavljenih strateških ciljeva i razvojnih prioriteta.

Primjenom ove metodološke osnovice moguće je na transparentan način osigurati ocjenu onih aktivnosti, koje proizlaze iz procesa realizacije strateških opredjeljenja, a temeljenih na prihvaćenoj viziji i razrađenim ciljevima. Očekivani rezultati se stoga mogu sagledati u kontekstu polazišnih vrijednosti, ali i svih daljnjih faza razvoja, pri čemu se naglasak stavlja na izbor indikatora razvoja značajnih za realizaciju ciljeva, a što se definira u procesu evaluacije i monitoringa, a na način da se ne sagledavaju samo ekonomske već i društvene koristi prioritetnih razvojnih projekata.

2. RADNA SKUPINA ZA IZRADU RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA

2.1. Struktura, način rada i očekivani rezultati

U strukturi glavnog partnerstva u izradi Strategije nalaze se članovi vodeće strukture Grada čiji se opseg posla prostire na sve sfere javnog, gospodarskog i općeg društvenog interesa. Gradonačelnik je glavni koordinator cjelokupnog procesa djelovanja Radne skupine. Radna skupina koncipirana je kao fleksibilna tvorevina ciljnih skupina, stalno otvorena za nove sudionike odnosno osobe iz određenih ciljanih skupina, koje nedvojbeno mogu doprinijeti kvaliteti konačnih spoznaja. Sudjelovanje u Radnoj skupini dobrovoljno je i svaki pojedinac, institucija ili organizacija koji zna, želi i može doprinijeti kvaliteti konačnih rezultata, pozvana je da se direktno ili indirektno uključi i sudjeluje u radu i doprinese konačnom oblikovanju strateških smjernica razvoja.

Tabela 1 Popis članova Radne skupine

Rbr. Ime i prezime - funkcija

1. Vladimir Bregović, ing. građ., gradonačelnik - voditelj tima 2. Marijana Juršetić Kotarski, dr. med. Dent., zamjenica gradonačelnika 3. Stjepan Grošanić, zamjenik gradonačelnika

4. Željka Mušak, Razvojna agencija Grada Vrbovca 5. Đurđica Crnčević, dipl. iur., predstojnica Ureda gradonačelnika 6. mr. Đuro Turk, dipl. ing., pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarstvo 7. Ljiljana Petanjek, dipl. oecc., pročelnica Upravnog odjela za financije

8. Tomica Pisačić, prof., pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti 9. Dražen Sudinec, dipl. ing. stoj., direktor Komunalca Vrbovec d.o.o. i Vodoopskrbe i odvodnje Vrbovec

d.o.o. 10. Žarko Popović, prof., ravnatelj I. OŠ Vrbovec

11. Edina Operta, prof., ravnateljica II. OŠ Vrbovec 12. Želimir Štefanović, dipl. novinar, direktor Radio Vrbovec d.o.o. 13. Sanja Prijatelj, prof., ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec 14. Željka Šimanović, bacc. paed., ravnateljica Dječjeg vrtića "Vrbovec"

15. Nada Kušić, prof. i dipl. knjižničar, ravnateljica Narodne knjižnice Vrbovec 16. Ivan Leščić, predsjednik "Udruženja obrtnika Vrbovec" 17. mr. Tomislav Turk, dipl. oecc., viši stručni suradnik za gospodarenje nekretninama, zadužen za

provođenje postupaka javne nabave

18. Ana Bakar, dipl. iur., direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Vrbovca 19. Damir Pejaković, dipl. ing. agr., viši stručni suradnik Poljoprivredne savjetodave službe u Vrbovcu

U istraživanje su se prema potrebi mogli uključiti i ostali sudionici, kao specijalisti za pojedina područja, te aktivno preuzeti odgovornost za uspješnu realizaciju ovog dokumenta. Pri tom se slijedilo načelo integriranog partnerstva, a kroz interaktivni rad ljudi iz različitih ciljnih skupina i sfera interesa, ali sa istim ciljem dobrobiti Grada Vrbovca.


12

AKTIVNOST

P R

E D

R A

D N

J E

Donošenje Odluke o izradi Razvojne strategije Grada Vrbovca za razdoblje 2015.-2020.

Imenovanje Radne skupine za izradu Strategije

Donošenje Poslovnika o radu Radne skupine

Definiranje grupa i članova Radne skupine po grupama

Web stranica grada Vrbovca - obavijest o početku izrade Strategije

Uvodni sastanak Radne skupine

Izrada Osnovne analize sukladno prikupljenim podacima

Priprema za sastanak Radne skupine - izrada nacrta osnovne analize

Izrada prezentacija i materijala za web

Konzultacije e-mailom i telefonom s članovima Radne grupe oko materijala vezanih uz izradu Osnovne analize

Priprema za sastanke Radne skupine po grupama

1. sastanak Radne skupine za izradu SWOT analize

Izrada prijedloga SWOT analize, arhiviranje dokumentacije održanog sastanka- zapisnik, potpisne liste

Konzultacije s LM ( pisane konzultacije)

Konzultacije telefonom i emailom s članovima Radne skupine - dorada materijala evaluatora

Priprema za sastanak Partnerskog vijeća

1. SASTANAK PARTNERSKOG VIJEĆA

2. sastanak Radne skupine (po grupama) - izrada SWOT analize; prijedlozi: vizija, strateški ciljevi i prioriteti Strategija razvoja grada Vrbovca 2015-2020

Izrada/definiranje radne verzije prijedloga vizije, strateških ciljeva i prioriteta, arhiviranje dokumentacije održanog sastanka

Slanje materijala na doradu i nadopunu članovima Radne skupine na konzultacije oko vizije, razrade ciljeva i prioriteta

3. sastanak Radne skupine - razrada mjera / Informirani članovi radne skupine oko metodologije razrade mjera

Izrada prijedloga razrađenih mjera

Konzultacije telefonom i mailom s članovima Radne skupine oko razrade mjera, sukladno komentarima

Priprema za sastanak Partnerskog vijeća

Izrada finalne verzije SWOT analize, vizije, strateških ciljeva, prioriteta i mjera

Konzultacije s članovima RS - dostava finalnih komentara

Usklađivanje Razvojne strategije Grada Vrbovca s SRRRH

Konzultacije s članovima RS

Predaja nacrta Razvojne strategije Grada Vrbovca

DOSTAVA FINALNE VERZIJE RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA - uključivo s zaprimljenim komentarima RS i PV - NADOPUNE

Donošenje Zaključka gradonačelnika o upućivanju Razvojne strategije grada Vrbovca Gradskom Vjeću na usvajanje.

Uključeni dionici u izradi Razvojne strategije svjesni su kako svaki od njih ima jednaku važnost u izradi ove Strategije, te da zajednički oblikuju sustav višestrukog partnerstva, kojim su obuhvaćena sva područja djelovanja i sve strukture sudionika. Istraživanjem se traže odgovori na mnoga otvorena pitanja budućeg razvoja, ali i nude odgovori o načinu i rezultatima njihove realizacije. Poseban se naglasak stavlja na one činitelje koji su presudni za uspjeh, uz naglasak na indikatore kojima će se isti moći i mjeriti, na način da se kasnije slijede načela pristupa „troškovi-koristi“. Ovakvom pristupu sudionici mogu zamjeriti određenu krutost i strogost, jer od partnerskog odbora zahtjeva, i nakon prihvaćanja Strategije na Gradskom vijeću Grada Vrbovca, stalnu angažiranost, koja će često prelaziti dnevne obveze, no bez aktivnog uključivanja sviju, neće biti moguće postići one ciljeve, koje javna uprava Grada Vrbovca i svi njegovi stanovnici zaslužuju.


13

3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

3.1. Osnovni podaci

3.1.1. Položaj Grada Vrbovca u Županiji

Grad Vrbovec smješten je u sjeveroistočnom dijelu Zagrebačke županije i predstavlja prostornu sponu zagrebačke regije s Bjelovarsko-bilogorskom, odnosno Koprivničko-križevačkom županijom. Na zapadu Grad Vrbovec graniči s Gradom Sveti Ivan Zelina te s općinama Preseka i Rakovec. Na jugu graniči s općinama Brckovljani i Kloštar Ivanić, a na istoku s općinama Gradec i Dubrava. Dio sjeveroistočne granice Grada Vrbovca ujedno je i granica Grada Vrbovca s Koprivničko-križevačkom županijom.

Grad Vrbovec zauzima površinu od 159,05 km2, odnosno 5,2% ukupne površine Zagrebačke županije, koja iznosi 3058,15 km2. Prema površini, Grad Vrbovec pripada skupini srednje velikih jedinica lokalne samouprave u Zagrebačkoj županiji te se nalazi na šestom mjestu među gradovima. S prosječnom gustoćom naseljenosti od 93 stanovnika po km2, Vrbovec spada u srednje naseljena područja Županije.

Slika 1:Administrativno-teritorijalni ustroj Zagrebačke županije

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije 2008.-2012. godine

U teritorijalnom obuhvatu Grada Vrbovca nalaze se 42 naselja: Banovo, Brčevec, Celine, Cerik, Cerje, Dijaneš, Donji Tkalec, Dulepska, Đivan, Gaj, Gornji Tkalec, Gostović, Graberanec, Graberšćak, Greda, Hruškovica, Konak, Krkač, Kućari, Lonjica, Lovrečka Varoš, Lovrečka Velika, Luka, Lukovo, Marenić, Martinska Ves, Naselje Stjepana Radića, Negovec, Novo Selo, Peskovec, Pirakovec, Podolec, Poljana, Poljanski Lug, Prilesje, Samoborec, Savska Cesta, Topolovec, Vrbovec, Vrbovečki Pavlovec, Vrhovec i Žunci. Administrativno sjedište Grada nalazi se u naselju Vrbovec.


14

3.1.2. Osnovne značajke prostora i prirodna obilježja

Grad Vrbovec sastavni je dio Zagrebačke županije koja je smještena u središnjem dijelu Republike Hrvatske te prstenasto okružuje, s istočne, južne i zapadne strane, glavni grad RH – Zagreb. Županija je smještena na jugozapadu Panonske zavale, a rubnim je dijelom sa zapada dotiču periferni ogranci Dinarida. Takvim je prostornim smještajem predodređena velika reljefna i krajobrazna raznolikost Županije, koja joj daje posebnu prirodnu i krajobraznu vrijednost.

Reljefna struktura sastoji se od niskih ravničarskih močvarnih područja, plodnih riječnih dolina i ravnica, blago uzdignutih terena, pobrđa, gorja i gora. U prostoru Zagrebačke županije gotovo je jednako zastupljen dolinski i brežuljkasti reljef (do 200 m n/v), a manje nisko brdoviti (200-600m n/v) i visoko brdoviti (600-1000m n/v). U skladu s reljefnim obilježjima, raspored površinskih voda Zagrebačke županije obilježavaju dva različita dijela: istočni, nizinski dio s relativno rijetkim stalnim vodotocima kojim dominiraju rijeke Sava, Lonja, Kupa, te hidromelioracijski kanali i zapadni dio, kojim dominiraju brojni potoci koji se slijevaju s brdskih i gorskih predjela Samoborskog gorja, Žumberka i Medvednice u glavne odvodnice Kupu, Savu i Krapinu.

Vrbovečki kraj obilježava brežuljkastvo-valovito područje, koje u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu zahvaća kalničko prigorje, a u južnom i jugoistočnom postupno prelazi u ravničarski dio u kotlinama Lonje, Glogovnice i Česme. Budući da je riječ o pretežno ravnim terenima i terenima umjerenog nagiba, geološki sastav i reljef ne predstavljaju ograničavajući faktor razvoja.

Slika 2: Visinska obilježja reljefa Zagrebačke županije

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije 2008.-2012. godine

Srednja godišnja temperatura zraka na području Grada Vrbovca je 10,2°C, a srednja godišnja količina oborina 811,7 mm. Zastupljeni su vjetrovi iz svih smjerova međutim dominiraju sjeverni (N), sjeverozapadni (NW) i južni (S) vjetrovi.

3.1.3. Stanovanje i površine

Na području Grada Vrbovca postoji 5.259 stambenih jedinica ukupne površine 504.178m2, od kojih je 4.312 nastanjeno, 637 privremeno nenastanjeno te 122 napušteno. Od ukupnog broja stambenih jedinica, povremeno se koristi njih 179, koje služe za odmor i rekreaciju te za vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi. Ukupna površina nastanjenih stambenih jedinica iznosi 432.287 m2.

Tabela 2: Stanovanje i površine na području Grada Vrbovca

JLS Ukupno Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste povremeno

ukupno nastanjeni privremeno nenastanjeni

Napušteni za odmor i rekreaciju

u vrijeme sezonskih radova u pojoprivredi

Vrbovec 5.259 5.071 4.312 637 122 172 7


15

m2 504.178 493.013 432.287 51.905 8.821 10.303 308 Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku

Prema podacima DZS, u Gradu Vrbovcu 4.168 nastanjenih stambenih jedinica nalazi se u privatnom vlasništvu ili suvlasništvu. Takva situacija odraz je trenda na nacionalnoj razini, prema kojemu vlastiti stan ili kuću ima čak 92% građana, što Hrvatsku svrstava na vrlo visoku, treću poziciju među država članicama Europske unije. Razlog tomu najčešće se pak pripisuje tradicionalnom stajalištu da je ulaganje u nekretnine najsigurniji oblik ulaganja, odnosno štednje.

Standard stanovanja razlikuje se i prema broju članova privatnih kućanstava. Na području Grada Vrbovca evidentan je kontinuirani pad broja kućanstava s većim brojem članova, a sve je veći broj onih samačkih. Najveći je udio dvočlanih kućanstava (21,87%), nakon čega slijede četveročlana (18,91%) te tročlana kućanstva (18,27%). Prosječan broj članova u kućanstvima iznosi 3,33 osoba, na način kako je prikazano u grafikonu 1.

Grafikon 1: Prosječan broj članova u kućanstvima

Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku

Pojam pismenosti uvijek je dio neke kulture i tradicije, te on ima svoje povijesne, političke, društvene i ideološke osobitosti. No, današnje informacijsko doba povezalo je narode, kulture, znanja i poslovanje, a informacijski obojena svakodnevica, bez obzira na geografske različitosti, nametnula je nove društvene prakse, nove medije i nove načine kreiranja značenja, a time i nove interpretacije pismenosti. Uobičajeno izražavanje značenja jezikom usmjerava se prema multimedijalnom izražavanju značenja koje je multiplicirano značenjem i kontekstom slike i teksta. Prema podacima DZS-a, Popis stanovništva 2011., od ukupnog broja kućanstava (4.367), njih 2.463 posjeduje osobno računalo, od čega se 2.244 služi njime pri korištenju internetom.

Tablica 1: Privatna kućanstva prema posjedovanju osobnog računala i korištenja interneta

Ukupan broj

privatnih kućanstava

Kućanstvo posjeduje osobno računalo (stolno ili prijenosno)

Kućanstvo se koristi internetom

da Ne nepoznato da ne Nepoznato Vrbovec 4.367 2.463 1.879 25 2.244 2.088 35


3.1.4. Stanovništvo

Stanovništvo sa svojim obilježjima i aktivnostima čini jednu od okosnica razvoja svakog prostora te je prilikom odabira strateških pravaca razvoja neophodno analizirati postojeća obilježja stanovništva kako bi se identificirali ključni trendovi i odabralo realno utemeljeno strateško opredjeljenje. Na obilježja i razvoj demografske strukture djeluju biološki, društveno ekonomski, kulturni, obrazovni, zdravstveni i mnogi drugi čimbenici te se prilikom vrjednovanja i planiranja razvoja u obzir moraju uzeti kako kvantitativni, tako i kvalitativni demografski podaci.

Prema popisu stanovništva DZS-a, na području Grada Vrbovca živi 14.797 stanovnika, odnosno 4,66% ukupnog stanovništva Zagrebačke županije. Udio muškaraca u ukupnom broju stanovnika iznosi 7.121, odnosno 48,12%, a žena 7.676, što čini udio od 51,88%, iz čega možemo zaključiti da je prisutan relativno ravnomjeran odnos


16

spolova. Sličan omjer prisutan je i na državnoj razini (51,78% žena i 48,22% muškaraca), kao i u većini gradova i općina na području Zagrebačke županije.

Podaci Popisa stanovništva 2011. godine pokazuju kako područje Republike Hrvatske obilježava smanjenje ukupnog broja stanovnika te kako samo četiri županije bilježe lagani porast stanovništva. Grad Vrbovec ulazi u skupinu gradova koji u 2011. bilježe povećanje broja stanovnika u odnosu na 2001. godinu, čime je nastavljen dugogodišnji demografski rast. Atraktivnost blizine Grada Zagreba jedan je od najvažnijih čimbenika privlačenja stanovništva te ključan uzrok suburbanizacije, odnosno doseljavanja i nastanjivanja u široj okolici zagrebačke metropole. Obilje prirodnih resursa, povoljan zemljopisni položaj i blaga klima ključne su komparativne prednosti Grada, kao i temelj za daljnje povećanje broja stanovnika.

Grafikon 2: Kretanje stanovništva na području Grada Vrbovca


Dobna struktura jedan je od najvažnijih pokazatelja vitalnosti i potencijala stanovništva. Od ukupno 14.797 stanovnika Grada Vrbovca, njih 3.395 mlađe je od 19 godina, što čini udio od 22,94%, dok je starijih od 60 godina 3.278 osoba, odnosno 22,15%. Navedeno pokazuje da Grad, iako neznatno, odolijeva trendu „starenja stanovništva“ koji je vidljiv na nacionalnoj razini.

U skupinu radno sposobnog stanovništva (15-64) ulazi 9.975 osoba, što čini udio od 67,41% u ukupnom broju stanovnika. Odnos žena i muškaraca u ovoj skupini iznosi 1:1,02.

Tablica 2: Dobna struktura stanovništva

Spol Ukupno Br. stanovnika u dobi 0-19 godina

Radno sposobno stanovništvo

60 godina i više

(15 – 64 godine)

Ukupno 14.797 3.395 9.975 3.278 M 7.121 1.699 5.039 1.310

Ž 7.676 1.696 4.936 1.968


Jedan od najznačajnijih procesa koji obilježava stanovništvo, pogotovo stanovništvo razvijenih zemalja i zemalja u razvoju je demografsko starenje. Budući da proces demografskog starenja povećava neravnotežu između umirovljenika i ekonomski aktivnog stanovništva, što za posljedicu ima smanjenje broja radno sposobnog stanovništva, za gospodarski razvoj i ekonomski potencijal društva od iznimne je važnosti ublažiti negativne trendove starenja stanovništva. Demografski i gospodarski razvoj međusobno su isprepleteni te se sve promjene i poremećaji u demografskim obilježjima odražavaju na dinamiku i smjer društveno-ekonomskog razvoja. Upravo je zato, u cilju pozitivnih ekonomskih i socijalnih pokazatelja, bitno konstantno povećanje udjela mladog


17

stanovništva koje će, predstavljajući proizvodnu (radnu) snagu koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u društvu i prostoru, biti nositeljem gospodarskog razvoja.

Prosječna starost stanovništva Grada Vrbovca iznosi 40,4 godine, pri čemu kod žena iznosi 42,2 godine, a muškaraca 38,5. Indeks starenja na području Grada iznosi 96,6. Ukoliko promatramo situaciju na razini RH, vidljivo je da prosječna starost iznosi 41,7 godina, pri čemu muškaraca 39,9 godina, a žena 43,4 godine. Indeks starenja na području RH iznosi 115,0. Navedeni podaci navode na zaključak kako Grad Vrbovec ne prati nacionalni trend starenja stanovništva, što ostavlja veliki prostor za osmišljavanje i provedbu kvalitetnih i dugoročnih projekata.

Najveći dio stanovništva, njih 33,43%, živi u naselju Vrbovec koje je ujedno i administrativno središte Grada. Ostala naselja su pretežito ruralnog karaktera s velikim površinama poljoprivrednog zemljišta i šuma, te značajnim potencijalom za razvoj poljoprivrednih djelatnosti i raznovrsnih oblika ruralnog turizma.

Grafikon 3: Broj stanovnika po naseljima


Popisom stanovništva 2011. godine po prvi put su se prikupljali podaci o postojanju smetnji u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Osobe koje imaju smetnje pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti su one koje imaju praktična ograničenja u izvođenju ili sudjelovanju u različitim aktivnostima. Ova grupa uključuje osobe koje doživljavaju ograničenja u osnovnim funkcionalnim aktivnostima, kao što su hod, sluh, vid itd., čak i ako je ograničenje bilo poboljšano upotrebom pomagala ili uz podršku okoline. Odgovor se prikupljao na bazi izjave osoba, bez obzira na postojanje medicinske dokumentacije kao dokaza o invalidnosti. Na ovo pitanje bilo je moguće dati više odgovora jer osoba može imati više od jedne vrste smetnji. Od ukupnog broja stanovnika, njih 3.093 ima poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, od čega je 1.357 muškaraca, te 1.736 žena. Unutar navedenog broja od 3.093 osoba, njih 931 treba pomoć druge osobe, dok 866 koristi pomoć druge osobe.

Jedna od zakonitosti društvenog razvoja je povećanje obrazovne razine stanovnika. Obrazovanje je potrebna snaga za društvene, gospodarske i druge promjene, te sveukupni napredak zemlje. U kontekstu ove zakonitosti, a povezano s obrazovanjem odraslih i cjeloživotnim obrazovanjem, leži i druga zakonitost: što se društvo brže razvija i što je razvijenije gospodarstvo, to je razvijenije cjeloživotno obrazovanje. Prema Popisu stanovništva 2011., DZS-a, u dijelu statističkih podataka o najvišem završenom stupnju obrazovanja, vidljivo je kako je od promatrane skupine stanovništva starijeg od 15 godina, njih 12.346, najveći udio onih sa završenom srednjom školom, njih 50,61%.


18

Grafikon 4: Stanovništvo prema najvišem završenom stupnju obrazovanja

12.346

154

3.735

6.248

1.266

5.899

39

1.486

3.482

601

6.447

115

2.2492.766

665

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

Ukupno Bez škole Osnovna škola Srednja škola Visokoobrazovanje

sv. m ž

Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS

Ukoliko promotrimo pismenost, 74 osobe (u skupini osoba starijih od 10 godina) su nepismene, te čine udio od 0,6% u ukupnom broju stanovnika Grada. Iako se većim dijelom radi o stanovništvu starijem od 60 godina, nepismenost je vidljiva i u ostalim dobnim skupinama, od čega je posebno zabrinjavajuća nepismenost mladih stanovnika u dobnim skupinama 10-14, 15-19, 20-24, 25-29 i 30-34 godine.

Podaci o stanovništvu starijem od 10 godina, koji su informatički pismeni, pokazuju da se veći udio stanovništva služi osnovnim informatičkim vještinama, dok se odnos u poznavanju tabličnih izračuna ipak mijenja.

Tablica 3: Stanovništvo starije od 10 godina, prema informatičkoj pismenosti

Spol Ukupno Obrada teksta Tablični izračuni Korištenje el. Poštom Korištenje internetom

da ne nep. da ne nep. Da ne nep. da ne nep.

sv. 13.236 6.266 6.840 130 5.410 7.685 141 6.633 6.474 129 7.107 5.976 153

M 6.333 3.207 3.069 57 2.764 3.506 63 3.429 2.848 56 3.690 2.575 68

Ž 6.903 3.059 3.771 73 2.646 4.179 78 3.204 3.626 73 3.417 3.401 85


Korištenje računala i upravljanje datotekama odnosi se na korištenje osnovnih funkcija osobnog računala i operacijskog sustava, uglavnom rada s direktorijima (mapama, folderima) i datotekama, što uključuje osnovne postupke kao što su otvaranje datoteka, memoriranje, prijenos i kopiranje, brisanje datoteka, pretraživanje datoteka, komprimiranje, ispisivanje i obranu od virusa. Obrađuje i osnovno prilagođavanje postavki računala i pokretanje aplikacija te uporabu drugih jednostavnijih alata koje operacijski sustav sadrži. Obrada teksta odnosi se na znanja i vještine korištenja računala u aplikaciji (primjeni) nazvanoj obrada teksta. Usvajanjem gradiva ovog modula korisnik će naučiti kako otvoriti neki dokument na računalu ili kreirati novi, kako izvesti razne operacije s tekstom od unosa, oblikovanja, brisanja, do memoriranja, sortiranja, unošenja dodatnih informacija u obliku tablica, slika, crteža, grafikona, sortiranja teksta i dokumenata, memoriranja, i ispisivanja u raznim oblicima ili distribuiranja tekstualnih dokumenata upotrebom računala. Tablične kalkulacije sadrže gradivo koje se odnosi na tablične kalkulacije i rad s tablicama različitih vrsta, veličina i nivoa složenosti. Usvajanjem ovog gradiva korisnik će naučiti kako kreirati tablice, izvoditi razne računske operacije s podacima u tablici, od najjednostavnijih prosjeka ili izračunavanja totala za pojedine stupce do složenih statističkih računanja, kombinacije tekstualnih i brojčanih podataka u tablici, operacije s tablicama, memoriranje tablica, ispisivanje u obliku raznih dijagrama i grafikona i baratanje s listovima i knjigama tablica.

Nacionalne manjine, prema novom Ustavnom zakonu, čine „skupinu hrvatskih državljana čiji su pripadnici tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske i imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja


19

različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja“ (čl. 5). Nacionalne manjine na području Grada Vrbovca čine udio od 2,34% u ukupnom broju stanovnika.

Tablica 4: Nacionalne manjine

Nacionalne manjine

Albanci Bošnjaci Bugari Crnogorci Česi Mađari Makedonci Poljaci

Grad Vrbovec 38 42 2 3 9 9 5 7

% 0,26 0,28 0,01 0,02 0,06 0,06 0,03 0,05

Romi Rumunji Rusi Slovaci Slovenci Srbi Talijani Ukrajinci

Grad Vrbovec 39 3 4 11 3 104 5 1

% 0,26 0,02 0,03 0,07 0,02 0,7 0,03 0,01


3.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

3.2.1. Cestovni promet

Na području Grada Vrbovca te Općina Farkaševac, Rakovec, Gradec, Preseka i Dubrava redovno održavanje državnih, županijskih i lokalnih cesta provodi terenska operativna jedinica Županijskih cesta Zagrebačke županije d.o.o., Nadcestarija Vrbovec, koja je po teritorijalnom principu podijeljenja na dvije cestarije: Vrbovec i Dugo Selo.

Na području Grada Vrbovca, razvrstane su sljedeće javne ceste:

Državne ceste

DC 12 Čvorište Vrbovec 2 (D10) – Bjelovar – Virovitica – G.P. Terezino Polje (gr. R. Mađarske)

DC 41 G.P. Gola (gr. R. Mađarske) – Koprivnica – Križevci – čvorište Vrbovec 1 (D10)

Županijske ceste

ŽC 3034 A.G. Grada Zagreba – Dugo Selo – čvorište Vrbovec 1 (D10)

ŽC 3052 Vrbovec (D41) – čvorište Gradec (D10)

ŽC 3077 Želj. kolodvor Vrbovec – Ž 3078

ŽC 3288 Sv. Ivan Zelina (D3) – Rakovec – Vrbovec – čvorište Dubrava (D10)

Lokalne ceste

LC 31058 Luka (D41) – želj. kolodvor Vrbovec (Ž3077)

LC 31059 Vrbovec: D41 – želj. kolodvor – Ž3288

LC 31060 Lovrečka Varoš (L31054) – Cerje – Vrbovec (L31059)

Tablica 5: Prometna infrastruktura na području Grada

CESTE Dužina u km Asfaltirano/neasfaltirano (u km)

AUTOCESTA 0

Državne ceste 69,65 69,65

Županijske ceste 47,10 47,10


20

Lokalne ceste 45,30 43,30 (2km makadam)

Nerazvrstane ceste 120,70 60 km A/60,70 N

Izvor: JLS Upitnik, 2015.

Podaci o asfaltiranosti, prikazani u prethodnoj tabeli, pokazuju kako je na području grada približno 62,70 km neasfaltiranih cesta, od čega 60,70 km nerazvrstanih cesta, a 2 km lokalnih.

Cjelovitiju sliku o cestovnom prometu na području Grada pružaju informacije o brojenju prometa na hrvatskim cestama. U 2013. godini, prema podacima Hrvatskih cesta, prosječni godišnji dnevni promet na Vrbovečkoj obilaznici iznosio je 5.218 vozila, dok je prosječni ljetni promet iznosio 2.186 vozila. U 2014. godini dolazi do značajnog povećanja u prosječnom ljetnom dnevnom prometu, koji iznosi 6.005 vozila, na temelju čega se može konstatirati primjetno povećanje prometne opterećenosti.

Tablica 6: Prosječni godišnji i ljetni dnevni promet na području Grada, u 2013. godini

Oznaka ceste

Brojačko mjesto Promet Način brojenja

Brojački odsječak

Oznaka Ime Prosječni godišnji dnevni promet (PGDP)

Prosječni ljetni dnevni

promet (PLDP)

Početak Kraj Duljina (km)

10 2030 Vrbovec obilaznica 5218 2186 NAB D41 Ž3079 4,8

Izvor: Hrvatske ceste, 2015.

Grafikon 5: Prosječni satni promet na području Grada Vrbovca, u 2013. godini

Izvor: Hrvatske ceste, 2015

Puštanjem u promet Vrbovečke obilaznice uvelike je smanjen prometni pritisak na uže središte Grada te je poboljšana prometna dostupnost Vrbovečkog područja. Povoljan geoprometni položaj i kvalitetna i lako dostupna cestovna infrastruktura jedan su od preduvjeta urbanog razvoja područja, ali i važan čimbenik privlačenja sve većeg broja posjetitelja i turista kojima je udobnost i sigurnost cestovnog prometa od iznimne važnosti prilikom odbabira lokacije boravka.

3.2.2. Željeznički promet

Odlukom o razvrstavanju željezničkih pruga (N.N. br. 81/06 i 13/07) željezničke pruge razvrstavaju se na pruge od značaja za međunarodni promet, pruge od značaja za regionalni promet i pruge od značaja za lokalni promet. Područjem Grada Vrbovca u smjeru sjever-jug prolazi jednokolosječna željeznička pruga međudržavnog značaja koja spada u V. paneuropski koridor MG1 Botovo – Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka. Pruga je namijenjena putničkom i teretnom prometu te danas ima status magistralne pruge s najvećom brzinom od 135 km/h.


21

Na području Zagrebačke županije samo je jedna pruga dvokolosječna što u velikoj mjeri ograničava propusnu i prijevoznu moć pojedinih željezničkih pruga. Postojeća željeznička infrastruktura jedan je od najnerazvijenijih elemenata prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji se očituje nedostacima u željezničkom sektoru; lošom infrastrukturom, zastarjelim željezničkim voznim parkom, te zastarjelom opremom za signalizaciju i komunikaciju. Navedeno upućuje kako su nužni kapitalni remonti na mnogim dionicama pruga, osobito na prugama od značaja za međunarodni promet, kao i osiguranje i uređenje (pješačkih) prijelaza preko željezničke pruge.

3.2.3. Zračni promet

Najbliža zračna luka nalazi se u Zagrebu, Zračna luka Pleso, koja je od Grada Vrbovca udaljena 44,0 km.

U bližoj okolici Grada Vrbovca postoje i četiri letjelišta smještena na području gradova Velika Gorica i Ivanić-Grad te općina Brckovljani i Dubrava. Riječ je o letjelištima namijenjenim za potrebe poljoprivredne, sportsko-rekreacijske i turističke djelatnosti.

3.2.4. Javni promet

Od javnog prometa na području Grada Vrbovca valja istaknuti autobusni promet koji uključuje međugradski i gradski autobusni prijevoz putnika. Međugradski autobusni promet povezuje Vrbovec s većim općinskim i gradskim središtima (Zagreb, Bjelovar, Daruvar, Osijek, Virovitica, itd.). Autobusni kolodvor Vrbovec nalazi se u sjevernom dijelu grada, oko 500 m od gradskog središta.

Parkiranje

Sami centar Vrbovca zatvoren je za promet automobilima, međutim Grad Vrbovec nema problema s parkirališnim prostorom. U središtu grada, iza Narodne knjižnice Vrbovec, nalazi se veliko parkiralište, a dovoljno parkirališnog prostora ima u Ulici poginulih branitelja, u kojoj je se nalazi Gradska tržnica Vrbovec. Parkiranje se ne naplaćuje, a do manjih problema s parkiranjem može doći jedino utorkom kada je u Vrbovcu sajmeni dan.

Taksi prijevoz

Na području Grada Vrbovca građanima je dostupna usluga organiziranog taksi prijevoza koju obavljaju „Taksi obrt Neven“ i „Halo taxi“.

3.2.4. Telekomunikacije

Naselja na području Grada Vrbovca kompletno su pokrivena telefonskom mrežom. Unutar predmetnog područja nalazi se mjesna telefonska centrala LC Vrbovec čiji kapacitet iznosi 3.132 telefonskih priključaka. Razmješteni dio pretplatničkog stupnja pristupne centrale (LC) je udaljeni pretplatnički stupanj (UPS), koji se s matičnom pristupnom centralom povezuje spojnim vezama. Pristupno područje Vrbovec obuhvaća 13 UPS-eva čiji kapacitet iznosi 7.476 telefonskih priključaka Osim mrežnog sustava javnih telekomunikacija sa digitalnim prijenosom sinkrone (SDH) i plesiokrone (PDH) te prevladavajućim tradicionalnim NF sustavom preko prijenosnih medija, kabela u prijenosu medija upotrebljavaju se u puno manjoj mjeri i radiorelejni sustav i to u koridoru Zagreb (toranj Sljeme) – Vrbovec. Prema Urbanističkom planu uređenja, program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unaprjeđivanju postojećeg relativno dobrog stupnja razvijenosti. Isto tako, važno je napomenuti da je u trenutku pisanja RS Grad Vrbovec u fazi pripreme zajedničkog projekta postavljanja infrastrukture za širokopojasni internet s gradom Sveti Ivan Zelina i općinom Bedenica. Projekt predviđa širokopojasni pristup s najmanjom brzinom od 30 Mbit/s uz napomenu da brzi širokopojasni pristup, kao i ultrabrzi pristup, spadaju u NGA širokopojasni pristup.

Grad Vrbovec je obavezan provesti pozivni natječaj i odabrati konzultanta, dok je u pripremnoj fazi projekta važno definirati trase, doći do lokacijske dozvole, te obaviti radnje koje vode do prijave projekta na natječaj za finaniciranje iz fondova EU. Za navedeni projekt Zagrebačka županija sufinancirat će pripremu projekta u iznosu 1,2 milijuna kuna, od čega će pokriće troškova za općine biti u 100%, a za gradove u 80 % iznosu. Grad Vrbovec će za pripremni dio izdvojiti 16 tisuća kuna. Važnost ovog projekta je u rezultatima ispitivanja koji pokazuju da je


22

na područjima gdje je uveden širokopojasni internet- BDP rastao po stopi 1,5 posto godišnje, što i potvrđuje pilot projekt u Bistri.

Mobilna telekomunikacijska mreža Na području Grada Vrbovca, kao i u cijeloj RH, područje mobilnih telekomunikacija pokrivaju dva sustava: HT mobilne komunikacije za GSM (sustav globalne pokretne mreže) i NMT (analogno) područje, te VIP Net za GSM područje. Cjelokupno područje Grada pokriveno je internetskim signalom 3G mreže, tj, do 7,2 MB/s u zatvorenom okruženju i 3,6 MB/s u vanjskom okruženju. Od 2013.godine najbrži mobilni internet sada je dostupan i stanovnicima Vrbovca jer je Hrvatski Telekom među prvima u regiji i Europi u rad pustio 4G mrežu temeljenu na naprednoj LTE tehnologiji te korisnicima u ruralnim područjima prvi ponudio brzine prijenosa podataka i deset puta veće od dotadašnjih.

3.2.5. Vodoopskrba

Vodoopskrba Grada Vrbovca temelji se na regionalnom vodoopskrbnom sustavu „Zagreb – istok“ i lokalnom crpilištu „Blanje“ koje obuhvaća samo uže središte Vrbovca.

Crpilište „Blanje“ se sastoji od pet zdenaca, zgrade crpilišta s postrojenjem za dobavu, preradu i otpremu vode te vodospremnika pitke vode zapremnine V = 80 m3. Oprema i uređaji na crpilištu (aerator, taložnik, pješčani filter) dimenzionirani su na kapacitet od Qmax = 12 l/s. Voda se nakon kondicioniranja iz crpilišta „Blanje“ otprema tlačnim cjevovodom DN 140 mm do vodotornja „Vrbovec“ (V = 330 m3, Hp = 176,8 m.n.m.) i nastavno putem vodoopskrne mreže do krajnjih korisnika. Vodoopskrbna mreža izvedena je od različitog cijevnog materijala s dimenzijama od Ø 40 mm do Ø 200 mm. (Urbanistički plan uređenja Grada Vrbovca) Prema podacima Upitnika JLS 2015., 65% kućanstava priključeno je na vodovodni sustav. Gubitak vode u vodovodnom sustavu iznosi 20.000 m3 na mjesečnoj bazi, odnosno 146.800,00 kn mjesečno.

Vodoopskrbni sustav „Blanje“ je ograničen kapacitetom te se pojavljuju problemi osiguranja kakvoće vode (pojava nitrita) i zaštite crpilišta (lokacija crpilišta u neposrednoj blizini državne ceste Vrbovec – Bjelovar). Također, rezultati hidrogeoloških istražnih radova na području Vrbovca ukazuju da je podzemlje siromašno vodom, što isključuje mogućnost za proširenjem sustava „Blanje“ ili realizaciju novog lokalnog zahvata koji bi imao značjaniji kapacitet uz zadovoljavajuću kakvoću vode. Prostornim planom Zagrebačke županije predviđeno je kako će potrebe vode stanovništva u Gradu Vrbovcu u 2015. godini iznositi 3.570,0 m3 dnevno, a 2030. čak 4.711,3 m3. Navedeno stoga upućuje da bi se za podmirenje vodoopskrbnih zahtjeva trebalo usmjeriti na vodoopskrbni sustav „Zagreb – istok“, koji za sada osigurava potrošnju vode do 50 l/sec. Nastavno na planove razvoja vodoopskrbe na području Grada Vrbovca u tijeku je projekt izgradnje regionalnog vodoopskrbnog sustava gdje su uz Vodoopskrbu i odvodnju Zagrebačke županije koja je naručitelj projekta uključena još i četiri komunalna trgovačka društva s područja istočnog dijela Zagrebačke županije kako slijedi: Dukom d.o.o. iz Dugogo Sela, Ivakop d.o.o. iz Ivanić Grada, Komunalac Vrbovec d.o.o. iz Vrbovca i Zelinske komunalije d.o.o. iz Svetog Ivana Zeline. Dana 28. travnja 2011. godine potpisan je Sporazum o međusobnom sudjelovanju na projektu regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagrebačke županije – Zagreb istok između Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije i navedenih komunalnih trgovačkih društava. Predmet Sporazuma je sudjelovanje svih potpisnika u svim fazama pripreme projekta regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb istok za sufinanciranje iz EU fondova. Predmetna investicija procjenjuje se preko 100 mil eura. Prva etapa, uz gradnju osnovnoga dobavnog sustava (od vodocrpilišta Kosnica prema istoku županije) obuhvaća kompletnu gradnju novih i rekonstrukciju postojećih cjevovoda, kao i gradnju vodnih objekata na vodoopskrbnim podsustavima Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina i Ivanić-Grad, te gradnju magistralnih cjevovoda i objekata kao „kostura“ razvoja vodoopskrbnog podsustava Vrbovec. Naime, kompletna realizacija vodoopskrbnog podsustava Vrbovec planirana je kroz dvije etape, s time da će se za drugu etapu ostaviti gradnja sustava u naseljima s manje od 50 stanovnika. Istok županije vodom će se opskrbljivati iz vodocrpilišta Kosnica, kapaciteta 900 litara u sekundi. Prijedlogom konačne verzije Studije


23

izvodljivosti, ukupni potrebni kapacitet za RVS „Zagreb-istok” procjenjuje se na oko 300 litara u sekundi 2017., odnosno oko 420 litara u sekundi 2043. godine. Preostali dio, do punog kapaciteta od 900 litara u sekundi, na raspolaganju će ostati Gradu Zagrebu, odnosno njegovoj Vodoopskrbi i odvodnji, s kojom je Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. potpisala Sporazum o suradnji, po cijeni koja pokriva troškove zahvaćanja i prerade vode te amortizaciju objekata crpilišta, odnosno prema načelu „punog povrata troška“.

3.2.6. Odvodnja

Mreža odvodnje otpadnih voda na području Grada Vrbovca mješovitog je tipa, a izvedena je od betonskih cijevi Ø 40 do Ø 210 cm. Ukupna dužina izvedenih kanala iznosi oko L 34 km. Otpadne vode sa gradskog područja ispuštaju se u vodotoke Kolešnicu i Luku. Otpadne vode industrijskog kompleksa “PIK Vrbovec” djelomično se obrađuju na objektima predtretmana i ispuštaju u vodotok Luku putem industrijskog kolektora. Na kanalizacijsku mrežu je priključeno 42% kućanstava, što je nedostatna razina. Budući da područje Grada Vrbovca nema riješeno pitanje pročišćavanja otpadnih voda, može se konstatirati da razvoj sustava odvodnje otpadnih voda na području grada nije na zadovoljavajućoj razini te ne prati tempo izgradnje i razvoja vodoopskrbne mreže.

3.2.7. Otpad

Problematika gospodarenja otpadom na području Grada Vrbovca uklapa se u stanje koje je trenutno prisutno na području Zagrebačke županije. Županijska skupština Zagrebačke županije u prosincu 2008. godine prihvatila je studiju gospodarenja otpadom Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“, br. 29/08) te je Zaključkom prihvatila županijski koncept gospodarenja otpadom koji podrazumijeva rješavanje problematike gospodarenja otpadom unutar prostora Županije.

Komunalni i interni otpad s područja Grada Vrbovca odlaže se na postojeće odlagalište Beljavine, koje je udaljeno od naselja Novo Selo približno 800 m. Na odlagalištu se ne može deponirati građevinski i opasni otpad. Površina odlagališta je oko 98.000 m2, a otpad se na lokaciji odlaže od 1976. godine, te je do 2012. godine odloženo 150.500 m3. Odlagalište je ograđeno i izvedena je sva potrebna infrastruktura (vodoopskrba, elektroenergetska mreža, odvodnje, prometnice, vaga itd.). Ploha nije uređena, a sanacija je u tijeku. U sklopu odlagališta nalazi se i reciklažno dvorište. (Izvješće o provedbi plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije 2011.-2019. godine – Pregled za 2012. i 2013. godinu) Organizirano skupljanje i odvoz otpada na širem području grada obavlja obavlja poduzeće „Komunalac Vrbovec d.o.o.“, čije su djelatnosti:

- sakupljanje i deponiranje otpada, - održavanje groblja, - čišćenje i održavanje javnih površina, - čišćenje i održavanje tržnice i sajmišta.

Tablica 7: Prihodi i rashodi komunalnog poduzeća

2012. 2013.

Prihodi Rashodi Prihodi Rashodi

26.049.258,00 kn 27.612.454,00 kn 28.886.321,00 kn 28.841.214,00 kn


Uz Odlagalište Beljavine za odlaganje otpada, postoje i 24 tzv. zelena otoka, odnosno mjesta na kojima se besplatno odvaja i odlaže staklo, papir i PET ambalaža. Na tim se mjestima nalaze specijalne posude koje su označene bojama radi jednostavnije prepoznatljivosti. Plavi kontejneri namijenjeni su za odlaganje papira, žuti za PET ambalažu, dok su zeleni za odlaganje stakla. U samome Vrbovcu raspoređeno je 13 zelenih otoka, dok su ostali smješteni u Lonjici, Konaku, Gaju, Brčevcu, Celinama, Prilesju, Poljani, Luki, Poljanskome Lugu i Vrbovečkom Pavlovcu.


24

3.2.8. Energetika

3.2.8.1. Elektroenergetika Prostor Zagrebačke županije, a time i Grada Vrbovca opskrbljuje se električnom energijom iz dva proizvodna objekta: TE-TO Zagreb i EL-TO Zagreb i dviju transformatorskih stanica TS 400/110 kV na području Grada Zagreba i TS 220/100 kV u Mraclinu, kao i dijelom iz hidroelektrana na Dravi, TE Sisak i KTE Jertovec. Iz trafostanice TS 110/30 kV – Dugo Selo s 16+20 MVA, Grad Vrbovec je dalekovodom priključen na elektroenergetski sustav županije.

Distributivnu mrežu nižih naponskih razina za prostor Grada Vrbovca napaja DP Elektra Zagreb – pogon Dugo Selo. Prostor Grada Vrbovca napaja se preko 30 kV dalekovoda i TS 30/10 kV.

3.2.8.2. Plinofikacija Plinska infrastrukturna mreža na području Grada Vrbovca danas je u potpunosti izvedena. Opskrba gradskog prostora plinom provodi se iz dva magistralna plinovoda visokog tlaka i to iz pravca Dugog Sela i iz pravca Bjelovara. U sjeveroistočnom dijelu Vrbovca u funkciji je mjerno redukcijska stanica ulaznog tlaka max. 50 bara gdje se tlak reducira na 3 bara. Na ovu stanicu nadovezuje se redukcijska stanica Vrbovec putem koje se vrši plinoopskrba područja.

Upotrebljeni plin ubraja se u II. grupu prirodnih plinova sa ogrijevnom moći od Hd=35000 k°/m3 i relativnom gustoćom s=0,6. Plinskom mrežom radnog tlaka od 3 bara opskrbljuju se potrošači široke potrošnje, stambene i poslovne građevine te djelomično i industrijski potrošači. Veći potrošači priključeni su preko vlastitih redukcijskih stanica.

3.3. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

3.3.1. Institucije vlasti

3.3.1.1. Utjecaj zakondavne regulative – nacionalna razina Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, 45/13) utvrđuje se područno ustrojstvo Republike Hrvatske te se određuju područja svih županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedišta, način utvrđivanja i promjene granica općina i gradova, postupak koji prethodi promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja od značaja za područno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave. Na ovim se polazištima temelje i ostali propisi i razvojni dokumenti od značaja za regionalni i lokalni razvoj. U svom samoupravnom djelokrugu Grad Vrbovec obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim ili županijskim tijelima, pri čemu se moraju slijediti propisi koji reguliraju područje lokalne samouprave i uprave i to prvenstveno:

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Zakon o područjima županija, općina i gradova u Republici Hrvatskoj Zakon o proračunu Europska povelja o lokalnoj samoupravi.

3.3.1.2. Razina ovlasti lokalne samouprave Grada Vrbovca Razina ovlasti lokalne samouprave regulirana je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, 19/13.) Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. Gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Troškovi obavljanja poslova državne uprave koji su preneseni na tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave podmiruju se iz državnog proračuna.

3.3.2. Proračun Grada Vbovca

Sve potrebe Grada financiraju se iz proračuna, kojim su definirani svi prihodi i primici, rashodi i izdaci, njihova namjena i dinamika, a donosi ga Gradsko vijeće. Za izvršenje godišnjeg proračuna odgovoran je gradonačelnik i Upravna tijela. Svrha je proračuna odrediti jasan, logičan, ciljno usmjeren i na strateškim odrednicama usmjeravan program rada, koji je polazište za alokaciju resursa Grada. Proračun je svojevrsni vodič za upravljanje Gradom, jer predstavlja tekuću razradu strateških dokumenata i njihov financijski izraz. Opći dio


26

proračuna sadrži Račun prihoda i rashoda u kome su iskazani porezni i neporezni prihodi, te prihodi i primici od gradske imovine. Posebni dio sastoji se od plana rashoda i izdataka proračuna raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću godinu.

3.3.2.1. Prihodi i primici u proračunu Grada Vrbovca Prihodi proračuna ubiru se i uplaćuju u proračun u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u proračunu. Proračunski korisnici nisu dužni ostvarene vlastite prihode, kao ni namjenske prihode i primitke uplaćivati u proračun, već ih troše u skladu sa svojim potrebama i planovima. Radi potrebe izrade konsolidiranih financijskih izvješća proračunski korisnici polugodišnje izvještavaju o strukturi ostvarenih i utrošenih vlastitih prihoda, kao i namjenskih prihoda i primitaka. Račun prihoda sastoji se od prihoda prema ekonomskoj klasifikaciji kako slijedi:

- prihodi od poreza - pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna - prihodi od imovine - prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada - prihodi od prodaje nefinancijske imovine

Ukratko, dio prihoda ostvaruje se od udjela u zajedničkim porezima, od sredstva pomoći koja su predviđena državnim proračunom i proračunima drugih JLP(R)S kao i iz drugih izvora u skladu sa važećim propisima. Tablica 8: Proračun Grada Vrbovca – prihodi i primici

Prihodi poslovanja 36.013.524,28

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 645.000,00

Primici od financijske imovine i zaduživanja 60.000,00

Izvor: JLS, 2015.

3.3.2.2. Rashodi i izdaci u proračunu Grada Vrbovca U okviru "općeg dijela" uz prihode i primitke, također se iskazuju rashodi i izdaci (koji se odnose na proračun kao cjelinu), da bi se u okviru "posebnog dijela" ti isti rashodi detaljnije razradili prema njihovoj namjeni (namjenski rashodi i izdaci), koji moraju biti pokriveni namjenskim izvorima financiranja (međuzavisnost relevantnih prihoda rashoda, primitaka i izdataka). Sukladno okviru koje definira funkcionalna klasifikacija javnih izdataka općina, gradova i županija, svi rashodi obuhvaćeni su u okviru općeg dijela proračuna. Sam proces izrade proračuna vrlo je složen, jer je podložan različitim utjecajima, izvori financiranja su u pravilu ograničeni, a svaki pokušaj pojednostavljivanja ili zanemarivanja bilo kojeg djela utjecaja, može otežati provedbu osnovnog cilja. Polazište sagledavanja je u uravnoteženju prihoda i primitaka, sa rashodima i izdacima, koje mora slijediti uravnotežena raščlamba prema ciljnim namjenama, koje se financiraju temeljem zakonskih propisa i stvarnih potreba lokalne samouprave. Tablica 9: Proračun Grada Vrbovca – rashodi i izdaci

Rashodi poslovanja 25.878.862,28

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 9.179.662,00

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1.660.000,00

Izvor: JLS, 2015.


27

3.3.3. Društvene djelatnosti

Društveno-gospodarski razvoj temelji se na ulaganju u obrazovanje i stručnost stanovništva, a ulaganja u ljudski kapital postaju važnija od ulaganja u materijalna dobra. Društvene su one djelatnosti koje u osnovi nemaju za cilj ostvarenje zarade, već zadovoljavanje određene ljudske potrebe stoga ih treba učiniti dostupnim svim članovima zajednice, a na dobrobit svakog pojedinaca i društva u cjelini. Upravo je to područje koje pokazuje razvijenost društva i stupanj razvoja određene jedinice lokalne samouprave, koja u većem ili manjem stupnju osigurava ostvarivanje solidarnosti i uzajamnosti. Društvene djelatnosti djeluju po načelu komplementarnosti, gdje sinergijskim procesom utječu na ukupni ekonomski i društveni razvoj. Jedna od temeljnih funkcija jedinica lokalne i područne samouprave je zadovoljavanje javnih potreba u društvenim djelatnostima. Za izvršenje ove obveze u Proračunu Grada Vrbovca osiguravaju se potrebna financijska sredstva. Pored toga, određene obveze odnose se i na javne ustanove koje obavljaju javnu službu.

Na području Grada Vrbovca, od društvene infrastrukture nalazimo dvije sportske dvorane, pučko otvoreno učilište te knjižnicu. Također, na području Grada djeluje 17 dobrovoljnih vatrogasnih društava sa svojim domovima, koji se nalaze u naseljima Brčevec, Celine, Dulepska, Gaj, Greda, Lonjica, Lukovo, Luka, Lovrečka Varoš, Žunci, Peskovec, Pirakovec, Poljana, Poljnaski Lug, Prilesje, Tkalec i Vrbovec.

3.3.3.1. Odgoj i obrazovanje, sport i tehnička kultura u Gradu Vrbovcu U nastavku Strategije prikazuje se činjenično stanje u području odgoja i obrazovanja, sporta i tehničke kulture u Gradu Vrbovcu. Iako se mogu smatrati odvojenim područjima, oni su komplementarni, čemu u prilog ide i pridavanje velike važnosti svakom od segmenata i omogućavanje uvjeta za funkcioniranje i razvijanje.

3.3.3.1.1. Predškolski odgoj Prema statističkom izvješću DZS-a, predškolsko obrazovanje obuhvaća tri ustanove (Dječji vrtić Vrbovec, Dječji vrtić „Dobri“ te privatni vrtić „Čarobna šuma“) koje je na početku pedagoške godine 2013./14. pohađalo 400 djece. Od ukupnog broja polaznika vrtića, 46 djece je do 3 godine, 120 djece od 3 do 5 godina starosti, te 234 djece starije od 5 godina. Dječji vrtići zapošljavaju 42 djelatnika, od čega je 26 odgajatelja.

Također, u Gradu Vrbovec se nalazi i prvi u Hrvatskoj registrirani obrt za čuvanje djece „Palčić“.

Tablica 10: Predškolski odgoj

Dječji vrtići i druge pravne osobe

Djeca Zaposleni

Ukupno prema godinama života Ukupno od toga

do 3 od 3 do 5 5 i više odgojitelji i učitelji

zdravstveno osoblje

3 400 46 120 234 42 26 1

Izvor: DZS Statističko izvješće

Tablica 11: Predškolski odgoj po godinama

2004/05 2005/06 2006/07 2007/08 2008/09 2009/10 2010/11 2011/12 2012/13 2013/14 2014/15

220

281

290

287

291

287

290

338

342

340

341

Izvor: Grad Vrbovec, Upitnik 2015.

Predškolski odgoj se organizira i provodi za djecu od navršene jedne godine života do polaska u osnovnu školu, a ostvaruje se u skladu s razvojnim osobinama i potrebama djece te socijalnim, kulturnim, vjerskim i drugim potrebama djeteta. Program predškole obavezan je za svu djecu predškolske dobi koja ne pohađaju redovni predškolski program te je organiziran na širem području Grada u prostorijama vrtića i učionicama osnovnih škola..

Grad Vrbovec je prijašnjih godina u sklopu Programa zdravstvene zaštite djece predškolskog uzrasta participirao u troškovima terapije roditeljima djece s različitim oblicima jezično – govornog poremećaja. Terapije je provodila Udruga za logopedsku i edukacijsko-rehabilitacijsku ranu intervenciju “LERI“. Putem programa


28

udruge su logopedskom, edukacijsko-rehabilitacijskom, psihološkom, fizioterapijskom i radnoterapijskom intervencijom obuhvaćena djeca s teškoćama u razvoju, s posebnim naglaskom na komunikacijske teškoće do četvrte godine starosti, dok su djeca starija od četiri godine pohađala terapije u logopedskom kabinetu u prostoru Doma zdravlja Vrbovec. U narednim godinama potrebno je osobitu pozornost usmjeriti na osiguravanje prostora i financijskih sredstava za nesmetani rad Udruga i svih dionika koji sudjeluju u predškolskom razvoju djece.

Infrastruktura predškolskog odgoja na području Grada suočena je s problemima koji su zajednički većini gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Podaci o predškolskom odgoju ukazuju na kontinuirano povećanje broja djece koja se upisuju u vrtić, čime do izražaja dolaze nedostatni kapaciteti u predškolskom odgoju, kao i manjak stručnog osoblja za rad s djecom s poteškoćama u razvoju. Budući da je način na koji se dijete predškolske dobi obrazuje i odgaja od presudne važnosti za kasniji uspjeh u školi i životu uopće, potrebno je konstantno ulagati u kvalitetu predškolske i školske infrastrukture, kao i povećanje njihovih kapaciteta koji će zadovoljiti potrebe stanovništva Grada. Također, posebnu je pozornost potrebno posvetiti pravilnoj prehrani u dječjim vrtićima, budući da promicanje zdrave prehrane u dječjoj dobi znači smanjivanje kasnijeg rizika od bolesti. U vrtićima bi se trebale uvažavati specifične nutritivne potrebe različitih dobnih skupina, a broj obroka trebao bi biti usklađen s duljinom boravka. Usvajanje ispravnih prehrambenih navika i provođenje redovne tjelesne aktivnosti u ranoj dobi djeteta odlučujući su za njegov budući razvoj te je roditelje i odgajatelje nužno educirati i upoznati s osnovnim principima zdrave prehrane, a predškolsku infrastruktura prilagoditi potrebama i zahtjevima sve većeg broja djece koja se svake godine upisuju u vrtiće na području Grada.

3.3.3.1.2. Obrazovanje i znanost u Gradu Vrbovcu Prema statističkom izvješću DZS-a o osnovnim školama i predškolskom odgoju, na području Grada Vrbovca na početku školske godine 2013./2014., djelovale su dvije osmogodišnje škole, i to I. osnovna škola Vrbovec i II. osnovna škola Vrbovec, te sedam četverogodišnjih (područnih) škola. U školskoj godini 2013./14., 63 razredna odjela upisalo je 1.260 učenika, od čega 636 dječaka i 624 djevojčice.

Tablica 12: Osnovnoškolska infrastruktura u šk.godini 2013./14.

Škole Razredni odjeli

Učitelji Učenici

Ukupno I.-IV. Razred V.-VIII. Razred

Svega Muški Ženski Svega Muški Ženski Svega Muški Ženski

9 63 96 1.260 636 624 614 304 310 646 332 314


I. osnovna škola Vrbovec obuhvaća i područne razredne odjele Banovo, Dijaneš, Gornji Tkalec, Preseka i Rakovec. Školski list Cvrkut, obuhvaća literarna djela učenika I.osnovne škole Vrbovec. U sportskim aktivnostima učenici su uključeni, osim kroz redovnu nastavu, i kroz Školski sportski klub Iskra u kojoj se promovira atletika, odbojka i šah. Škola promovira i zajedništvo i suradnju, te je pružila potporu učenicima kroz zajedničko osnivanje školske zadruge Ruke.

II. osnovna škola Vrbovec u svom sastavu škola ima četiri područna razredna odjela: Lonjicu, Negovec, Poljanu i Poljanski Lug. Većina učenika u 34 razredna odjela su putnici. Prosječan broj učenika, na godišnjoj razini, kreće se oko 800. U matičnoj školi djeluju 24 razredna odjela. Učenici su uključeni i uspješno rade u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a njihov rad prati učenički list "Vrba" koji izlazi jednom godišnje. Školska zadruga također nosi ime „Vrba”, a okuplja male vezilje, likovnu radionicu, kreativnu radionicu te ekološku skupinu. Učenički sportski klub „Valentin” osnovan je kad i škola, 1997.godine. Klub je dobio ime prema imenu prvog učitelja u Vrbovcu. Otvorenjem nove sportske dvorane, početkom 2002. godine, proširene su aktivnosti kluba na atletiku, odbojku, stolni tenis, gimnastiku i rukomet. Od izvannastavnih aktivnosti, u školi djeluju Ekološka grupa i Filmska grupa.


29

Tablica 13: Broj učenika u osnovnoškolskim ustanovama, po godinama

Grad 2004/05

2005/06

2006/07

2007/08

2008/09

2009/10

2010/11

2011/12

2012/13

2013/14

2014/15

Vrbovec 1882 1873 1869 1836 1827 1805 1796 1751 1670 1624 1618 Izvor: Upitnik JLS, 2015.

Na području Grada Vrbovca djeluje i glazbena škola koju je u školskoj godini 2012./13. pohađalo 323 učenika. Osnovna glazbena škola s radom je započela kao područna škola Glazbene škole Vatroslav Lisinski iz Bjelovara, školske godine 1965./66. Od 1980. djeluje u sastavu Narodnog učilišta Vrbovec, kasnije Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec, a u školskoj godini 2014./15. pripaja se II. OŠ Vrbovec kao Glazbeni odjel. U Glazbenom odjelu poučava se 6 instrumenata i to: glasovir, harmonika, tambura, truba, klarinet i flauta. Nastava se odvija na tri lokacije. U školi djeluje: pjevački zbor, tamburaški orkestar i orkestar harmonike..

Cilj osnovnog glazbenog obrazovanja je da odgojem i obrazovanjem profesionalnih glazbenika različitih profila i zanimanja stalno proizvodi onaj dio društvene nadogradnje koji je obuhvaćen pojmom glazbene umjetnosti, a ostale učenike koji su stekli određeni stupanj glazbenog obrazovanja usmjeri prema njegovanju kulturno-umjetničke baštine i stvaralaštva. Učenici upisuju Glazbene odjele u 3. razredu osnovne škole te se prije upisa provode prijemni ispiti iz osjećaja za ritam i sluha za glazbu. Školovanje traje šest godina, a sastoji se od individualne i grupne nastave. Glazbeni odjel surađuje s Limenom glazbom Vrbovec i HKUD-om „Petar Zrinski“ Vrbovec, kao i brojnim drugim ustanovama i udrugama s područja Vrbovca, županije i ostalih dijelova Hrvatske. Učenici redovito sudjeluju na regionalnim natjecanjima učenika i studenata glazbe i plesa, a zapažene rezultate postižu i na međunarodnim natjecanjima.

Tablica 14: Osnovna glazbena škola u Gradu Vrbovcu u šk. godini 2012./13.

Škola Učenici Učenici koji su završili školu

Učitelji Učitelji u ekvivalentu pune

zaposlenosti svega Muški ženski Svega žene s punim radnim

vremenom

svega Žene svega Žene

1 323 107 216 44 52 40 47 36 48,00 36,80


Srednjoškolska infrastruktura na području Grada Vrbovca, prema statističkom izvješću DZS-a o srednjim školama i učeničkim domovima, obuhvaća Srednju školu Vrbovec koja ima više programa. Programi koji se provode u školskoj godini 2015/2016 su trogodišnji ili četverogodišnji: Ekonomist /4 g., Opća gimnazija 4 g., Prodavač 3 g., Autolimar 3 g., Automehaničar 3 g., Plinoinstalater 3 g., CNC operater / CNC operaterka 3 g., Strojobravar 3 g., Konobar 3 g., Kuhar 3 g., te Mesar 3 g.

U školskoj godini 2013./14., 25 razrednih odjela upisalo je 628 učenika, od čega 320 učenica i 308 učenika.

Sastavni dio školovanja u obrtničkim i industrijskim i strojnim zanimanjima čini praktična nastava koju učenici obavljaju u PIK Vrbovec mesnoj industriji te kod lokalnih ugostitelja i obrtnika. Srednja škola Vrbovec također u svom sastavu ima i strojarsku radionicu gdje se obavlja praktična nastava za učenike svih strojarskih zanimanja.

Tablica 15: Srednjoškolska infrastruktura u školskoj godini 2013./14.

Škole Razredni odjeli

Učenici Nastavnici u ekvivalentu pune zaposlenosti

Gimnazije tehničke i srodne

industrijske i obrtniče

Ukupno učenice Ukupno Žene

1 1 1 25 628 320 38,72 23,72


Na području Grada Vrbovca nema visokoškolskih institucija, no blizina Grada Zagreba ključan je element dostupnosti visokoškolskog obrazovanja za stanovništvo Grada. Koliko je visoko obrazovanje važno za ukupni razvoj i napredak društva govori podatak kako je jedan od pet temeljnih ciljeva Europske komisije postavljen u Strategiji Europa 2020 upravo povećanje postotka mladih ljudi koji završavaju tercijarni stupanj obrazovanja. Udio


30

visokoobrazovanog stanovništva u Gradu iznosi 10,25%, a kroz redovnu dodjelu stipendija studentima Grad Vrbovec kontinuirano potiče mlade ljude na nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama. Programom javnih potreba u predškolskom odgoju i školstvu Grada Vrbovca za 2015. godinu osiguran je iznos za dodjelu 40 stipendija studentima sa prebivalištem na području Grada, čime se mladim ljudima uvelike pomaže u njihovom daljnjem obrazovanju i usavršavanju i pripremi za tržište rada.

Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine” br.87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) utvrđeno je koji se troškovi financiraju iz proračuna gradova koji su preuzeli decentralizirane funkcije u osnovnom školstvu, a isto tako se jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost da utvrde šire potrebe u školstvu koje ona može financirati iz proračuna. Grad Vrbovec, za 2015. godinu izdvojio je sredstva u visini od 670.000,00 kn za organiziranje i sufinanciranje škole plivanja učenika četvrtih razreda osnovne škole, stipendije i školarine, te sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola i studenata.

Pučko otvoreno učilište Vrbovec

Prema Zakonu o pučkim otvorenim učilištima („Narodne novine“ br.54/97, 5/98, 109/99, 139/10), radi obavljanja djelatnosti osnovnoškolske i srednjoškolske naobrazbe odraslih, djelatnosti glazbenih i srodnih škola izvan redovitoga školskog sustava, djelatnosti javnog prikazivanja filmova, novinsko-nakladničke djelatnosti, radijske i televizijske djelatnosti, te obavljanja djelatnosti u svezi s osposobljavanjem, usavršavanjem i prekvalifikacijom mladeži i odraslih izvan sustava redovite naobrazbe, jedinice lokalne samouprave i domaće fizičke i pravne osobe mogu osnivati javne ustanove za trajnu naobrazbu i kulturu pod nazivom pučka otvorena učilišta. Pučko otvoreno učilište Vrbovec na području Grada osnovano je 1961. godine kao Narodno sveučilište Vrbovec, a osnivač je Grad Vrbovec.

Učilište je od samih početaka, provodeći obrazovanje odraslih, prekvalifikacije, dokvalifikacije, osposobljavanja i raznovrsne tečajeve, postalo značajno mjesto edukacije i obrazovanja djece, mladeži i odraslih. Kao kulturno-obrazovna ustanova, danas se Učilište Vrbovec bavi kulturnom i obrazovnom djelatnošću. Pučko otvoreno učilište Vrbovec djeluje na tri lokacije: u matičnoj zgradi u Kolodvorskoj 1, u Dvorcu Patačić te u Likovnoj galeriji Vrbovec.

Područja djelovanja su:

Osnovna škola za odrasle- stvara preduvjete za stjecanje prvog jednostavnog zanimanja za osobe starije od 15 godina. Temeljni cilj nastavnog plana i programa za osnovno obrazovanje odraslih je unaprijediti osnovnu pismenost i znanja te vještine polaznika kako bi mogli nastaviti školovanje te se lakše zaposliti. Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja polaznici se osposobljavaju za samostalno učenje što je osnova cjeloživotnog učenja. Program je verificiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te je za polaznike još uvijek besplatan, a realizira se kroz program "Za Hrvatsku pismenosti - put do željene budućnosti" čiji je cilj da svi hrvatski građani završe osnovnu školu. Nastava u jednom obrazovnom razdoblju (jedan razred) traje 18 tjedana. Nastava je konzultativno-instruktivna, a obično počinje u siječnju odnosno listopadu mjesecu. Po završetku školovanja polaznik dobiva svjedodžbu o završenom razredu osnovne škole.

Pučko otvoreno učilište Vrbovec nudi 9 programa osposobljavanja: njegovatelj/ica; pomoćni/ kuhar/ica; pekar; zidar soboslikar – ličilac; krovopokrivač; parketar; keramičar i tesar.

Kultura – opisano u nastavku.

Muzejska zbirka – opisano u nastavku.

Autoškola Vrbovec Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec s radom je počela 1968. godine. U školi trenutno rade dva instruktora i voditelj. Instruktori imaju dugogodišnje iskustvo u radu s mladima što garantira veliku stručnost i znanje u obučavanju kandidata. Autoškola Vrbovec provodi osposobljavanje kandidata za vozače: A1 i B kategorije.

http://www.pou-vrbovec.hr/index.php/home/lokacije_pucko_otvoreno_uciliste/

http://www.pou-vrbovec.hr/index.php/home/lokacije_dvorac_patacic/

http://www.pou-vrbovec.hr/index.php/home/lokacije_likovna_galerija_vrbovec/

http://www.pou-vrbovec.hr/index.php/home/lokacije_likovna_galerija_vrbovec/


31

3.3.3.1.3. Sport i rekreacija Sport ima važnu ulogu u svim područjima življenja stanovnika Grada. Tjelesna aktivnost pozitivno utječe na usvajanje zdravog načina života te unaprjeđuje zdravlje i kvalitetu života. Nemoguće je nabrojati sve pozitivne aspekte tjelesne aktivnosti, no bez sumnje neke od njih su: unaprjeđenje zdravlja i kvalitete života, produžetak očekivanog trajanja života i smanjenje rizika za kronične bolesti kao što su bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest, maligne bolesti i sl. Pozitivni aspekti redovite tjelesne aktivnosti podjednako su važni za sve dobne skupine stanovnika, a velik broj sportskih udruga i klubova svjedoči o osvještenosti o važnosti zdravog načina života. Sportske udruge, klubovi i društva, kojih ima 33 na području Grada Vrbovca, članovi su „Gradske zajednice športskih udruga Vrbovec“, krovne sportske organizacije.

Zakonom o športu (NN br.71/06, 86/12) utvrđen je postupak donošenja akta kojima se utvrđuju potrebe u sportu, a za njihovo ostvarenje financijska sredstva osiguravaju se u proračunu. Prema iskazanim potrebama i mogućnostima u proračunu Grada, financiraju se sportske manifestacije i udruge koje djeluju u podučju sporta. Za Program javnih potreba u sportu u 2015. godinu osigurana sredstva u proračunu Grada Vrbovca iznose 1.300.000,00 kn.

Od sportske infrastrukture na području Grada nalazimo dvije dvorane koje prvenstveno služe za školske potrebe, ali i stanovništvu za sport i rekreaciju, igrališta nogometnih klubova te gradsku teretanu. Rekreativcima na raspolaganju stoji tenisko igralište, igralište odbojke na pijesku, a sportske uspjehe profesionalnih nogometaša bilježi gradski stadion Vrbovec. Daljnim ulaganjima na ovom području pridonijet će se povećanju kapaciteta postojeće infrastrukture, čime će se omogućiti intenzivno bavljenje sportom domaćem stanovništvu, ali i sve brojnijim posjetiteljima i turistima koji preferiraju aktivnosti rekreativnog tipa.

3.3.3.2. Socijalna skrb i zdravstvo Kvalitetno uređen sustav socijalne skrbi i zdravstva pomaže stvaranje osnovnih preduvjeta za kvalitetan život kako bi se osiguralo ostvarenje osnovnih (osiguranje pomoći kako bi korisnici mogli ostvariti osnovne životne potrebe, pomoć slabima, nemoćnima i invalidima kako bi kroz udruge riješili zajednički, jedinstveni cilj, viša razina zdravstvenih usluga za domicilno stanovništvo), posebnih ciljeva (očuvanje zdravlja djece, skrb za djecu s teškoćama u razvoju, briga za bolesne sugrađane).

3.3.3.2.1. Socijalna skrb u Gradu Vrbovcu Sustav socijalne skrbi obilježen je ublažavanjem problema siromaštva i ekonomske nesigurnosti. To je inače od izuzetnog značenja za svako društvo, pa su neophodni programi, projekti ili akcijski planovi, koji jedinicu lokalne samouprave usmjeravaju na sustavno djelovanje u pravcu poboljšanja ekonomskog i socijalnog položaja svih, a posebno siromašnih građana i građana u riziku od siromaštva. Navedeno se prvenstveno odnosi na izbor i provođenje sustava mjera od nacionalne do lokalne razine, kojima se osigurava poboljšanje kvalitete života pojedinaca i određenih ciljnih skupina u društvu. Socijalnim programom se određuje što, kada, tko i kako može koristiti sredstva proračuna namijenjena određenim socijalnim programima. Program socijalne skrbi obuhvaća i obrađuje djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojim se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje samostalno ili uz pomoć drugih ne mogu zadovoljiti svoje životne potrebe. Sredstva za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi osiguravaju Republika Hrvatska, županije, gradovi i općine. Prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (NN,br.157/13) socijalna skrb definirana je kao djelatnost kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih osoba i osoba nemoćnih koje ne mogu same ili uz pomoć obitelji osigurati zadovoljenje istih. Socijalna skrb financira se iz državnog, županijskog i gradskog proračuna, u pretežitom dijelu je u nadležnosti države i ostvaruje se putem Centra za socijalnu skrb Vrbovec. Pravo na pomoć temeljit će se na odrednicama Zakona o socijalnoj skrbi i odluke o socijalnoj skrbi.


32

Tablica 16: Korisnici socijalne skrbi, prema područnicama na području Zagrebačke županije

Red. br.

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB (CZSS), - PODRUŽNICA CZSS, ŽUPANIJA

BROJ STANOVNIKA

BROJ OSOBA KORISNIKA ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE

UDJEL (%) BROJA OSOBA KORISNIKA ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE U BROJU STANOVNIKA (4:3)

1. 2. 3. 4. 5.

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

1. Dugo Selo 32.174 429 1,3

2. Ivanić Grad 27.602 400 1,4

3. Jastrebarsko 28.309 345 1,2

4. Samobor 59.427 363 0,6

5. Sv. Ivan Zelina 17.391 195 1,1

6. Velika Gorica 69.703 987 1,4

7. Vrbovec 28.360 415 1,5

8. Zaprešić 54.640 805 1,5

U k u p n o 317.606 3.939 1,2

Izvor: Ministarstvo socijalne politike i mladih, Mjesečno izvješće za travanj 2015.

Programom socijalne skrbi utvrđuje se osnovni način pomaganja stanovništvu kojemu je potrebna socijalna skrb i to neposredno pojedinom građaninu ili posredstvom udruga određenih kategorija građana koje o njima skrbe, i to u svrhu osiguravanja građanima Grada Vrbovca viši standard socijalne zaštite. Cilj programa je pomoć pri ostvarivanju osnovnih preduvjeta za kvalitetan život, pomoć slabima, nemoćnima i osobama s invaliditetom. Programom javnih potreba u socijalnoj skrbi i zdravstvu Grada Vrbovca za 2015. godinu osiguravaju se sredstva za sljedeće potrebe:

Grad Vrbovec u suradnji sa stručnom službom Doma zdravlja Vrbovec, Centrom za socijalnu skrb, Dnevnim centrom „Stančić“, Udruženjem obrtnika Vrbovec, Caritasom i udrugom „Leri“ vrši pomoć socijalno i zdravstveno ugroženoj djeci i odraslima organizirajući dnevni boravak, prostor i stručnu pomoć za fizikalnu terapiju djece i odraslih. S obzirom na sve veći broj starijih i nemoćnih osoba koje često nemaju prikladnu pomoć u svakodnevnom životu, javlja se potreba za iznalaženjem rješenja tog problema u vidu povećanja smještajnih kapaciteta i ustanova za zbrinjavanje starijih osoba.

3.3.3.2.2. Zdravstvo Na području Grada Vrbovca, na dan 31. siječnja 2014., prema (zadnjim dostupnim) podacima HZZO-a, bilo je zdravstveno osigurano 15.279 osoba.

Nadalje, prema podacima HZZO-a, jedanaest općih ambulanti je ugovoreno u djelatnosti opće obiteljske medicine, sedam stomatoloških ambulanti, dvije ambulante zdravstvene zaštite predškolske djece te 3 ugovorene ljekarne.

Tablica 17: Zdravstvena zaštita na području Grada Vrbovca

Ugovoreni sadržaji zdravstvene zaštite u Gradu Vrbovcu

Opća obiteljska medicina Dentalna zdravstvena zaštita (polivalentna)

Zdravstvena zaštita predškolske djece

Ljekarna

11 7 2 3

Izvor: HZZO

U pogledu zdravstvene pomoći starijim osobama, Grad Vrbovec trenutno provodi program financiranja odlaska liječniku osoba starijih od 65 godina koji odlaze na preglede izvan Vrbovca. Financira se puna cijena povratne


33

karte javnim prijevozom (vlak i autobus) te se sufinancira taksi usluga u visini cijene javnog prijevoza. U 2014. godini za tu je namjenu izdojeno 83.000,00 kn. Mjere obvezne preventivne deratizacije i dezinsekcije propisane su kao opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti utvrđene člankom 4. i 5. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN br.79/07, 113/08, 43/09) Zakona o veterinarstvu (NN br. 41/07 i 30/08). Obvezno je preventivno obavljanje deratizacije koja se provodi postupkom uništavanja miševa, štakora i drugih mišolikih glodavaca koji prenose uzročnike zaraznih bolesti, najmanje dva puta godišnje u dvije akcije, jedna u proljeće i jedna u jesen obavljanjem usluga u stambenim objektima i na javnim površinama, a dezinsekcijom se provodi postupak uništavanja insekata koji mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti ili izazvati alergijske reakcije. Veterinarske mjere propisane su Zakonom o veterinarstvu, jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati higijeničarsku službu, te snositi troškove za uklanjanje lešina, a usluge obavlja Veterinarska stanica u Vrbovcu.

3.3.3.3. Kultura Tradicija je usmena predaja običaja (s generacije na generaciju), znanja, vještina unutar jedne homogene ljudske zajednice. Pod tradicijom se podrazumijeva kontinuiran i dugotrajan način ponašanja (najmanje 50 godina) koji se držao obaveznim, a oblikovana je mjestom (geografsko klimatskim uvjetima), poviješću, vjerom i kontekstom. Tradicijska kultura se oduvijek nadograđivala i to je teklo prirodnim putem iz naraštaja u naraštaj, ali su pri tom zadržane sve bitne temeljne značajke duhovnosti ljudi određenog kraja. Tradicijska kultura predstavlja usmenu predaju kulturno vrijednog stvaralaštva koje se dijeli na materijalnu i nematerijalnu kulturu. U materijalnu spadaju sve što čovjek stvara i oblikuje svojim rukama od materijala iz njegovog životnog okruženja, dok u nematerijalnu kulturu ubrajamo: ples, glazbu, pjesmu, dječje igre te razne druge vještine, umijeća i znanja. Tu valja naglasiti, u cilju boljeg razlijevanja, da npr. narodna nošnja ili čipka spadaju u materijalnu baštinu dok umijeće izrade navedenog spada u nematerijalnu tradicijsku kulturu.

3.3.3.3.1. Kriteriji razvrstavanja kulturnih dobara Vrste kulturnih dobara pojedine jedinice lokalne samouprave i šire, definirane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, način, mjere i aktivnosti očuvanja i provođenja zaštite, te prava i obveze vlasnika kao i obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova su u nadležnosti Vijeća za kulturna dobra, pri Ministarstvu kulture RH te mogućnosti ostvarivanja suradnje u financiranju zaštite i očuvanja kulturnih dobara na više hijerarhijskih razina. Prema odredbama ovog Zakona kulturna se dobra mogu sagledati kao:

Pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja,

Arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost,

Nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština

Zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.

3.3.3.3.2. Nepokretna kulturna dobra Tablica 18: Nepokretna kulturna baština

Zaštićena nepokretna povijesno-kulturna baština (materijalna)

Kategorija zaštite Naziv

Ruralno-urbana cjelina (grad, selo, naselje ili njegov dio)

Uži centar koji uključuje i dvorac Patačić, kulu Zrinski te kapelicu Gospe Lurdske

Spomenik graditeljstva (građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem)

Mauzolej markiza de Piennesa Crkva Marije Lauretanske u Pogančecu (Općina Preseka)

Arheološki lokalitet (arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone)

Arheološko nalazište Buzadovec (Općina Gradec)

Izvor: Upitnik JLS, 2015.


34

Kulturna dobra su kao dio životne sredine izložena trajnom utjecaju i pritiscima, a zbog svoje fizičke strukture (drvena građa, kamen slabe kvalitete) naročito su osjetljiva i sklona propadanju. Činitelji utjecaja na kulturno dobro jesu pritisak razvoja (adaptacije, prenamjene, industrija, promet, vođenje infrastrukturnih sustava), ekološki pritisci (onečišćenja), prirodne katastrofe, nebriga i neodržavanje, nedostatak financijskih sredstava, neriješeni imovinski i pravni odnosi. U cilju sprječavanja devastacije i ugrožavanja kulturnih dobara potrebno je minimizirati negativne učinke navedenih čimbenika, pri čemu se prvenstveno misli na pritiske razvoja. Budući da pojačana urbanizacija i razvitak privatnog sektora i poduzetništva donose nove izazove u očuvanju povijesnih naselja i gradova, recentnu izgradnju i urbanizam potrebno je prilagoditi postojećem krajoliku i cjelini naselja te na taj način očuvati povijesno središte grada i tradicijsko graditeljstvo kao izrazitu vrijednost ovog prostora.

Tablica 19: Vrste kulturnih dobara

Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

P-4558 Gornji Tkalec Inventar crkve Uznesenja Marijina Pokretno kulturno dobro – zbirka

Z-3163 Gornji Tkalec Kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije i ostaci dvorca

Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Z-2253 Kućari Dvorac Lovrečina Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Z-3162 Lovrečka Varoš Crkva sv. Lovre Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Z-2064 Vrbovec Crkva sv. Vida Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Z-3654 Vrbovec Grobnica obitelji d’Havlin i de Piennes Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Z-2890 Vrbovec Kapela sv. Tri kralja s grobljem Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Z-3533 Vrbovec Kulturno - povijesna cjelina Vrbovec Nepokretno kulturno dobro – kul.-pov. Cjelina

Z-2352 Vrbovec Kurija župnog dvora Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Z-3161 Vrbovec Ostaci kaštela, Trg Petra Zrinskog Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Izvor: Registar kulturnih dobara

Odjel kulture Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec, uz Turističku zajednicu Grada Vrbovca, glavni je organizator kulturnih zbivanja u gradu Vrbovcu. Priprema čitav niz kulturnih događanja kao što su kazališne predstave, koncerti, izložbe, tribine, promociije. Organizira i obilježavanja značajnih datuma vezanih za vrbovečku povijest te je suorganizator najveće i najpoznatije vrbovečke turističko-kulinarske manifestacije "Kaj su jeli naši stari". U sklopu ovoga odjela djeluje Centar za tradicijsku baštinu. Pučko otvoreno učilište Vrbovec u svom sastavu ima i Muzejsku zbirku te se bavi prikupljanjem, obradom, čuvanjem i prezentacijom kulturno-povijesnog blaga vrbovečkog kraja. Muzejska zbirka smještena je u središnjem gradskom parku, na prvom katu dvorca Patačić. Otvorena je u lipnju 2012. godine u povodu Dana grada Vrbovca, a čini je: Arheološka, Etnografska, Kulturno-povijesna te Likovna zbirka. U sastavu Zbirke je i mala knjižnica zatvorenog tipa. Fundus Muzejske zbirke čini više od 700 predmeta, ulomaka, arhivske građe i knjižnog fonda, a izloženo je oko 200 predmeta. Građa je prikupljana godinama, a najveći dio predmeta su donirali građani grada Vrbovca.

Od važnih ustanova za društveni razvoj zajednice u Gradu valja spomenuti i Narodnu knjižnicu Vrbovec, koju koriste stanovnici Grada Vrbovca i pet okolinih općina (Dubrave, Farkaševca, Gradeca, Preseke i Rakovca). Knjižnica je osnovana 1948. godine i od tada bez prekida djeluje kao javna ustanova. Danas posjeduje prostor od 390 m2 na dvije etaže i knjižni fond od 48.200 svezaka. Svojom građom prati nastavni program osnovne i srednje škole kako bi omogućila učenicima da prošire i obogate svoje školsko znanje, a korisnicima se ujedno omogućava i pristup Internetu. Knjižnično poslovanje kompjutorizirano je već 1998. god. te se na web stranici Knjižnice može iščitati knjižnični katalog.

3.3.3.3.3. Pokretna kulturna dobra Tablica 20: Pokretna kulturna dobra

Zaštićena pokretna povijesno-kulturna baština (materijalna)

Kategorija zaštite Naziv

crkveni inventar i predmeti Jonina riba, propovjedaonica u crkvi sv. Lovre u Lovrečkoj Varoši



35

3.3.3.3.4. Kultura u proračunu Grada Vrbovca Grad Vrbovec u svrhu realizacije javnih potreba u kulturi prati, podržava i financira aktivnosti i poslove od značaja za razvoj kulture u Gradu. Dio javnih potreba u kulturi provodi se putem ustanova kojima je Grad osnivač, ali i putem brojnih udruga.

Za provođenje Programa u kulturi Grada Vrbovca osigurana su sredstva u Proračunu Grada Vrbovca za 2015. godinu u ukupnom iznosu od 2.279.252,00 kn.

3.3.3.3.5. Kulturna suradnja – bratimljenje gradova Suvremeni koncept bratimljenja gradova podrazumijeva povezivanje dviju ili više lokalnih zajednica putem raznovrsnih aktivnosti. Napori takvog povezivanja usmjereni su prema stvaranju uzajamnog povjerenja i suradnje koji tijekom godina u pravilu prerastaju u iskreno prijateljstvo lokalnih zajednica i njihovih građana.

Uobičajene aktivnosti bratimljenja uključuju susrete i razmjene građana (posjete delegacija gradova, razmjene i putovanja učenika, studenata, umirovljenika i sl.) te zajedničke kulturne i sportske aktivnosti (nastupe umjetničkih društava, sportske i kulturne priredbe, obilježavanje bratimljenja poput imenovanja ulica, otvaranja spomenika i sl.). Grad Vrbovec uz podršku programa Europske unije „Europa za građane“ njeguje dugogodišnju prijateljsku suradnju s mađarskim i slovačkim gradovima, u sklopu koje se ostvaruje razmjena iskustava i upoznavanje lokalnih kulturnih običaja. Razmjena učenika Kispest – Vrbovec započela je 2005. godine te se od tada redovno organizira u ljetnim mjesecima, kada učenici vrbovečkih osnovnih škola imaju priliku posjetiti susjednu Mađarsku i sudjelovati u zajedničkim aktivnostima zbratimljenih gradova.

Suradnja pobratimljenih gradova proizvodi mnoge pozitivne učinka te je u velikom broju slučaja upravo bratimljenje bilo polazna točka za poticanje i ostvarenje velikih razvojnih projekata u lokalnim zajednicama. Snažno povezivanje i suradnja prijateljskih gradova obogaćuje lokalne stanovnike u vidu razmjene iskustava i najbolje prakse u područjima od njihova interesa te pruža kvalitetnu osnovu za izgradnju osviještenog i proaktivno orijentiranog društva.

3.3.3.4. Civilno društvo Stvaranje okruženja poticajnog za razvoj civilnog društva jedna je od pretpostavki i mjerila demokracije i stabilnosti političkoga sustava svake regije. Koncept zajedništva i suradnje gradske vlasti s civilnim društvom u stvaranju, provedbi i nadzoru politika koje su od neposredna interesa za opće dobro među temeljnim je obilježjima moderne vlasti koja služi svojim građanima. Djelovanje organizacija civilnog društva jedan je od najvažnijih indikatora razine demokratičnosti neke zajednice. Organizacije civilnog društva stoga imaju važnu ulogu u povezivanju zajednice i javnih institucija, te imaju snažan utjeaj na oblikovanje i artikuliranje potreba i problema svoje zajednice. Civilno društvo podrazumijeva da građanke i građani, u različitim skupinama, inicijativama i organizacijama, ali i individualno, uključivanjem u javni politički proces zastupaju u javnom prostoru različite interese i vrijednosti. Premda svaka od tih grupacija ima uglavnom jasno artikuliranu vrijednosnu ili interesnu orijentaciju, njihova sloboda izražavanja, udruživanja, javnog okupljanja, građanskog neposluha i djelovanja ne smije ovisiti o tome o kakvim je vrednotama ili interesima riječ, a jedino dopustivo ograničenje može proizaći iz zahtjeva da se ne ugrozi sloboda svih drugih te da se ne narušavaju ustavne vrijednosti.

U listopadu 2014. godine donesen je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine, br. 121/14; koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. godine. Zakon sveobuhvatno uređuje sustav financijskog poslovanja, računovodstva te nadzora nad financijskim poslovanjem i računovodstvom neprofitnih organizacija. Temeljem Zakona donesena su dva pravilnika: 1. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu (Narodne novine, br. 1/15) i 2. Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (Narodne novine, br. 31/15). Upis u Registar obvezan je za sve pravne osobe koje su sukladno čl. 2. st. 1. Zakona obveznici primjene Zakona, a to su: domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikati, udruge poslodavaca, sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera. Neprofitne organizacije upisuju se u Registar nakon upisa u matične registre ili druge oblike osnivanja, na temelju podataka iz Obrasca Registar neprofitnih organizacija (Obrazac: RNO). Stupanjem na snagu novog Zakona o


36

udrugama („Narodne novine“ br. 74/14) dana 1.10.2014. sve udruge su obvezne uskladiti svoje statute sa odredbama Zakona. Rok za usklađenje je godinu dana od stupanja na snagu, odnosno do listopada 2015. godine. U slučaju da udruge ne ispune obvezu usklađivanja statuta sa Zakonom do danog roka, nadležni ured će po službenoj dužnosti utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak djelovanja udruge iz čl. 48 Zakona i pokrenuti postupak likvidacije.

Udruživanje fizičkih i pravnih osoba radi ostvarivanja zajedničkih interesa i ciljeva u velikoj je mjeri prisutno na području grada te su sukladno tome formirane brojne udruge iz sljedećih područja:

Kultura i priroda, Zdravstvo i socijalna skrb, Djeca, mladi i obrazovanje, Strukovne udruge i Udruge proizašle iz domovinskog rata te ostale udruge.

Vrbovečke udruge otvorene su za sve oblike suradnje sa svim ustanovama, udrugama i pojedincima u Gradu, i to u cilju razvijanja urbanog i građanskog društva, podizanja ekološke svijesti, bolje kvalitete života, posebno života mladih, te općeg dobra u Gradu Vrbovcu. Aktivno civilno društvo broji čak 172 registrirane udruge, a kvalitetna mreža društvenih djelatnosti na području grada nadopunjena je s 18 dobrovoljnih vatrogasnih društava okupljenih u Vatrogasnu zajednicu Grada Vrbovca.

Na području Vrbovca operativno djeluje 216 vatrogasaca te Grad sufinancira poslove vatrogastva na način propisan Zakonom o vatrogastvu, što je u 2014. godini iznosilo 2,6 % ukupne vrijednosti ostvarenog proračuna odnosno 600.000,00 kn. Unatoč zakonski poštovanom priljevu sredstava iz gradskog proračuna, velik problem u radu vatrogasnih društva predstavlja dotrajala oprema: vozila, vatrogasna vozila te osobna vatrogasna oprema, zbog čega se prijeko potrebnim pokazala nabava vatrogasne platforme i intervencijskih zaštitnih odijela. Osim promjene dotrajale te nabave nove i suvremenije opreme s ciljem unaprjeđenja sustava obrane od požara i drugih elementarnih nepogoda, neophodno je dodatno ulagati i u: vatrogasne domove sa spremištima za vozila i tehniku, održavanje tih objekata, organizaciju savjetodavnih sastanaka sa svim sudionicima i obveznicima provođenja zaštite od požara, provođenje stručne edukacije, korištenje sredstava javnog priopćavanja (radio, tisak, plakati, letci i sl.). Mediji Veliku moć utjecaja na formiranje javnog mnijenja i mišljenja u današnjem svijetu imaju masovni mediji, koji su kao sastavni dio ljudskog života postali glavni izvor informiranja, ali i educiranja i zabave stanovništva. Istaknuto mjesto u području elektroničkih medija na području Grada Vrbovca ima lokalni radio „Radio Vrbovec“, koji je u stopostotnom vlasništvu Grada Vrbovca te neprekidno emitira program od 1968. godine. U dugogodišnjem razdoblju emitiranja „Radio Vrbovec“ postao je prepoznatljiva lokalna radijska postaja, koja svojim informativnim i zabavnim programom okuplja široki krug vjernih slušatelja šireg vrbovečkog područja.

3.4. PRIRODNO I KUTURNO NASLJEĐE TE NJIHOVA ZAŠTITA

Jedan od temeljnih pristupa u korištenju prostora je očuvanje prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora, jer sva kulturna dobra zajedno sa okolinom čine prostornu baštinu. Obzirom da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja harmoničnu cjelinu, čiji je element nedjeljiv, nameće se potreba integralnog pristupa analizi, vrjednovanju i zaštiti prostora koja se temelji na činjenici da kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i dokaz kontinuiteta sredine, te ju je potrebno zaštititi od svake daljnje devastacije i degradacije temeljnih vrijednosti. Osim pojedinačnih građevina kulturnu baštinu čini i prostorna baština, bilo da je rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest, ili je djelo prirode. Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevinskih zona u kvalitetne pejzažne prostore znači osiromašenje i gubitak za cijelu zajednicu.


37

Bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština Grada Vrbovca rezultat je višestoljetnih aktivnosti stanovništva na ovom području te predstavlja središnji element kulturne ponude kako za domicilno stanovništvo tako i za posjetitelje koji u Vrbovcu vide prekrasnu kontinentalnu oazu mira i tradicije.

U svojoj burnoj povijesti Vrbovec je izmijenio mnoge feudalne gospodare te je poznat kao mjesto živopisne povijesti i znanih ličnosti hrvatske kulturno-umjetničke baštine. Prvi pisani trag o njegovu postojanju datira iz 1244. godine, a riječ je o povelji kralja Bele IV. kojom se potvrđuje da je kralj Koloman darovao Vrbovec županu Junku. Godine 1398. Vrbovec se pripaja gospoštiji Rakovec i ostaje s njom povezan sve do ukinuća kmetstva, 1848. godine.

U XV. stoljeću Vrbovec se spominje kao značajno trgovište s obrtnicima i organiziranim sajmovima, a XVI. I XVII. stoljeće obilježeno je feudalnim gospodarenjem obitelji Zrinski, koja brani grad od Turaka. 1621. godine tu je rođen hrvatski ban, Petar Zrinski. Svoj procvat Vrbovec doživljava u XVIII. stoljeću kada se uspostavlja kotarska sudska i upravna vlast i otvara osnovna škola. Oko 1800. godine Vrbovec dobiva poštu te je 1870. godine izgrađen i željeznički kolodvor. Početkom XX. stoljeća Vrbovec prerasta u gospodarsko i kulturno središte ovog područja, što ostaje sve do danas.

Značenje Vrbovca kao srednjovjekovnog naselja očituje se u očuvanoj povijesnoj građevnoj strukturi naselja. Na povišenoj poziciji u središtu Grada očuvana je povijesna jezgra naselja nastala oko nekadašnjeg vrbovečkog kaštela od kojeg je sačuvana samo jugozapadna cilindrična kula i župna crkva sv. Vida, najistaknutiji dio povijesne cjeline. Toranj crkve je dominantna vertikala ovog povišenog prostora i ima repernu ulogu za okolni nizinski prostor u svim prilaznim vizurama. U crkvi se nalazi barokni oltari, veliko drveno raspelo, kalež iz 1722. godine, pacifikal iz 1725. godine, pokaznica, relikvijar. Zvona su lijevali poznati majstori Schifrer iz Zagreba (1803. godine) i Papst iz Varaždina (1846. godina). Povijesni tok ulice vodi od željezničkog kolodvora na jugu pored crkve prema sjeveru naselja. Jugoistočno od crkve je zgrada starog suda, kasnobarokno-klasicistička građevina, a jugozapadno kapela M.B Lurdske. Ovaj najstariji i najuži središnji dio naselja ljevkastog oblika uokviren je ulicama, a dopunjavaju ga ostaci nekadašnjeg perivoja pretvoreni u gradski park. Kulturno-povijesna cjelina Vrbovec danas se nalazi na popisu nepokretnih kulturnih dobara Hrvatske te svojom ljepotom i uređenjem podsjeća stanovnike i posjetioce na svoju povijesnu važnost i značaj.

Tablica 21: Znamenitosti u Gradu Vrbovcu

Znamenitosti u Gradu Vrbovcu

Kaštel (ostaci) – kula, Vrbovec

Dvor s kapelom Sv. Marije, Gornji Tkalec

Kurija župnog dvora, Vrbovec

Župna crkva Sv. Vida, Vrbovec

Župna crkva Sv. Lovre, Lovrečka Varoš

Dvor Patačić, Vrbovec

Kurija župnog dvora, Gaj

Kapela Sv. Tri Kralja, Vrbovec

Mauzolej obitelji de Piennes, Vrbovec

Kapela Sv. Marije, Vrbovec

Zrinski Trg 5, Vrbovec

Dvor, Lovrečina

Groblje, grobljanska kapela, Vrbovec

Izvor: PUR Grada Vrbovca, 2015.

Među lijepim stilskim katnicama u Vrbovcu ističe se kurija župnog dvora, sagrađena 1819. godine donacijom grofice Eleonore Patačić. Jednokatnica pravokutnog tlocrta s podrumom ima svođene prostorije prizemlja raspoređene uz središnji hodnik, dok prostorije kata imaju strop. Riječ je o baroknoj tradiciji uz vidljiv utjecaj klasicističkog oblikovanja. Posebno je vrijedno spomenuti i baroknu grobljansku kapelu sv. Tri kralja, čija gradnja datira u 1713. godinu i rijedak je primjer trikonhalne građevine, kao i istaknuto djelo moderne arhitekture - mauzolej obitelji de Piennes. Mauzolej je konstruiran od betona te obložen crnim granitom, uz primjenu arhitektonskih elemenata klasicizma. Istaknuti detalji su kanelirani stupovi i krovna piramidalna forma unutar koje je kupola obložena 24-karatnim zlatnim mozaikom. Projekt je nastao unutar arhitektonskog poduzeća Kovačić i Ehrlich, a autorstvo se pripisuje arhitektu Viktoru Kovačiću.


38

Kulturno-povijesne cijeline na području grada nisu adekvatno istražene, dokumentirane, zaštićene i prezentirane. Župna crkva sv. Lovre, smještena u naselju Lovrečka Varoš, primjer je rariteta u svjetskoj povijesti umjetnosti te zauzima značajno mjesto u kulturnoj baštini Zagrebačke županije. Crkva je iz druge polovice 18. stoljeća i nosi obilježja kasno-baroknog stila, s naznakama klasicizma, a ono po čemu je značajna u povijesti umjetnosti jest njezina propovjedaonica u obliku Jonine ribe s bršljanom, iz 1780. godine. Radi se o iznimnoj rijetkosti u svjetskoj povijesti umjetnosti, budući da ih svega još nekoliko ima u u Češkoj i Njemačkoj, a istočnije od Češke, ovo je jedina takva propovjedaonica.

Područje Zagrebačke županije iznimno je zanimljivo i zbog izuzetnih primjera povijesnih građevina među kojima se posebno ističu dvorci. Kao nijemi svjedoci vremena kada su mnogi pripadnici visokih društvenih slojeva domaćeg i stranog plemstva zastali na ovom području pronašavši sebi mjesto novoga doma, dvorci i kurije još danas posjetiteljima pričaju mnoge zaboravljene priče. Težnja za reprezentativnošću, estetskim oblikovanjem i većom udobnošću stanovanja utjecala je na izgradnju dvoraca na pažljivo odabranim lokacijama, a kao jedan od ljepših primjera građevina toga vremena na području Grada Vrbovca izdvaja se dvorac pod nazivom Lovrečina - grad. Dvorac je smješten uz cestu Vrbovec – Križevci sjeveroistočno od Vrbovca, a sagradio ga je I. Gezthya u 16. stoljeću, nakon kojeg su se izmijenili brojni vlasnici. 1909. godine posjed je kupio grof de Piennes i poklonio Družbi sestara milosrdnica u čijem vlasništvu je i danas. Sredinom 19. stoljeća dvorac dobiva U-tlocrt te 1898. godine slijedi velika historicistička obnova u neorenesansnom stilu, kada su dograđene kule, središnji rizalit i altana na južnom pročelju, kao i konjušnica i ostale gospodarske zgrade oko dvorca.

Kulturološki i povijesni pregled života na ovom području osigurava i Mala galerija POU Vrbovec.

Zanimljivosti Grada Vrbovca

Da su kultura, gastronomija i turizam neraskidivo povezani, odnosno da je pravi potez naći atraktivan autohtoni recept i pretvoriti ga u suvenir s pričom, potvrđuje Grad Vrbovec i njegova jedinstvena turističko-kulinarska manifestacija „Kaj su jeli naši stari“, koja se održava svake godine u kolovozu. Sada već tradicionalna manifestacija po prvi puta je organizirana 1981. godine, a misao vodilja organizatora bila je pokazati starinsku kuhinju ovoga kraja na način da žene iz okolnih sela pripremaju jela po starim i što izvornijim receptima, kao što se to oduvijek radilo. Pravilo prve manifestacije bilo je da se jela pripremaju te zatim ocjenjuju, izlažu i degustiraju. Natjecanje se odvijalo u tri kategorije – juha, glavno jelo i desert, a većoj ocjeni doprinosilo je serviranje u što starijem posuđu, kao i odijevanje što starije (tradicionalne) nošnje koje su žene vadile iz starih, prašnjavih škrinja i s ponosom nosile. Na taj se način kroz godine održavanja manifestacije otkrilo više stotina recepata zaboravljenih jela te je otkrivena i „kraljica“ svih jela i kolača – pera. Vrbovečka pera danas se ubraja u autohtone slastice ove regije i poznati je specijalitet hrvatske kuhinje.

Nakon dvadeset pet godina održavanje manifestacije ukinuta je njezina natjecateljska komponenta pa se danas jela pripremaju i pokazuju te potom daju posjetiteljima na degustaciju. Štoviše, svojom kvalitetom i dugovječnošću manifestacija „Kaj su jeli naši stari“ prerasla je uski lokalni okvir, tako da se sada pokazuju i jela drugih krajeva pod nazivom „Jela naših susjeda i prijatelja“. Manifestaciju u tri dana odvijanja posjećuje oko 80.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, ali i šire, čineći je time nezaobilaznim elementom turističke ponude Grada Vrbovca. Degustacijsko-prodajna izložba upotpunjena je danas mnogim dodatnim sadržajima poput radionica, izložbi, kulturno-umjetničkog i raznolikog sportskog programa, a srce manifestacije – jela vrbovečkog kraja – omogućuje da se tradicija održi i da stara jela i recepti dobiju nove poklonike, kako domaće, tako i inozemne.

Osim manifestacije „Kaj su jeli naši stari“, u Vrbovcu se održavaju i druge tradicionalne priredbe, kao što su Vincekovo, Fašnik i Martinje, a dan Grada Vrbovca slavi se 15. lipnja na blagdan sv. Vida.

Kulturno-umjetnička društva

Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „Petar Zrinski“ Vrbovec

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo (HKUD) „Petar Zrinski“ Vrbovec amatersko je društvo prijatelja pjesme, plesa i svirke iz Vrbovca, koje u četiri sekcije okuplja blizu 200 članova. Mješoviti pjevački zbor je najstarija sekcija Društva, dok je Tamburaški orkrestar, s mnogobrojnim nagradama i priznanjima, najtrofejniji. Folklorna


39

sekcija je najbrojnija, a najmlađa sekcija Društva, klapa „Zrinski“, među najboljim je klapama na području cijele Hrvatske. HKUD „Petar Zrinski“ prepoznatljiv je dio kulturnog života Grada Vrbovca te svojim izvedbama oduševljava mnogobrojne poklonike tradicionalne glazbe i kulture.

Limena glazba i mažoretkinje Vrbovec

Muziciranje na limenim puhačkim instrumentima na području Grada Vrbovca datira još od 1920. godine, kada su se nekadašnji prvi glazbenici „Vičurinci“ udružili u puhački sastav i svirali u crkvenim procesijama, vatrogasnim svečanostima, seoskim zabavama i sprovodima. Ratna zbivanja 1940-ih prekinula su svaku kulturnu djelatnost na ovim prostorima te je rad orkestra limene glazbe ponovno obnovljen 1969. godine u okviru Narodnog sveučilišta Vrbovec. 1984. godine utemeljen je samostalni orkestar pod nazivom Limena glazba Vrbovec, a kako se povećavao broj nastupa i članova, sviranje je popratio i ples pa su 1989. osnovane mažoretkinje. Od 1989. do 1993. vrbovečke mažoretkinje bile su jedine u Hrvatskoj te su, nastupajući s orkestom, pridonijele njihovoj prepoznatljivosti diljem regije. U posljednjih deset godina društvo je postalo jedno od najvažnijih kulturnih čimbenika u Gradu i privlači sve veći broj mladih ljudi koji mu se žele pridružiti.

Izvorna folklorna skupina Brčevec

IFS „Brčevec“ djeluje u mjestu Brčevec te se sastoji od tri sekcije: odrasli, djeca i tamburaši. Skupina broji oko 65 članova. Grad Vrbovec sufinancira rad skupine, a glavna problematika je nabava i održavanje narodnih nošnji i glazbenih instrumenata te nedostatak adekvatnog prostora za redovne probe i čuvanje materijalnih sredstava.

Povijesne ličnosti U Vrbovcu i okolici Grada rodili su se ili djelovali mnogi znameniti ljudi hrvatske povijesti, kao što su grof Petar Zrinski, biolog Ljudevit Farkaš-Vukotinović, povjesničar Jospi Butorac te francuski plemić Eugene de Piennes, koji je Strossmayerovoj galeriji starih majstora u Zagrebu darovao 34 slike francuskih, nizozemskih, engleskih i njemačkih slikara.

U mjestu Negovec rođena je hvaljena spisateljica popularnih romana i prva žena novinar na jugu Europe, Marija Jurić Zagorka. Njezina se bista nalazi u vrbovečkom parku.

3.5. ZAŠTITA OKOLIŠA

Obilje prirodnih resursa, zemljopisni položaj i blaga klima predstavljaju okosnicu razvoja Grada Vrbovca te čine ovo područje ugodnim za život i obavljanje niza gospodarskih djelatnosti, koje u svojoj osnovi podrazumijevaju uporabu prirodnih resursa. Veliki problem gradova, pa tako i Grada Vrbovca, ugroženost je cjelokupnog ekološkog sustava. Gradovi nemilosrdno u svom razvoju i širenju troše svoj prirodni okoliš. Industrija, ali i potrebe stanovništva (npr. promet) onečićuju tlo, zrak i vodu, dok se prirodne komponente grada sve više transformiraju i gotovo nestaju u svojim izvornim oblicima. Temeljno opredjeljenje Grada Vrbovca suvremeno je oblikovanje grada koje uključuje održivi razvoj industrije, turizma, poljoprivrede, prometa, male privrede i obrtništva, te značajno podizanje komunalnog standarda uz istovremeno očuvanje okoliša, prirodne i graditeljske baštine. Uspostava održivog razvoja podruzumijeva razvoj unutar prihvatnog kapaciteta ekosustava kojeg je moguće ostvariti odabirom zahvata koji svojom sveobuhvatnom djelatnošću ne ugrožavaju zrak, tlo i vode. Područje Grada Vrbovca ne nalazi se u zaštićenom području pod NATURA 2000. NATURA 2000 - Mreža morskih i kopnenih područja od međunarodne važnosti, izdvojenih za očuvanje rijetkih i ugroženih prirodnih staništa i biljnih i životinjskih vrsta, zaštićenih Direktivama Europske unije. Mreža NATURA 2000 sastoji se od Posebnih područja zaštite - SAC (područja izdvojenih na temelju Direktive o staništima) i Područja posebne zaštite - SPA (područja izdvojenih na temelju Direktive o pticama). Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013), predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora, a sastoji se od 571 poligonskog Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), 171 točkastih Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (najvećim dijelom špiljski objekti) (POVS) te 38 poligonskih Područja očuvanja značajnih za ptice (POP). Iz karte Natura 2000, dostavljene od Državnog zavoda za zaštitu


40

prirode u ožujku 2015., vidljiv je izostanak područja zaštićenih pod Područjem očuvanja značajnim za ptice SPA (Područje posebne zaštite - POP) te pod Područjem očuvanja značajnim za vrste i stanišne tipove – POVS (Predložena područja od značaja za Zajednicu – pSCI) .

Kompleksniji i utjecajniji oblici uključivanja stanovništva u provođenje sustava zaštite okoliša nadograđuju se na male aktivnosti u zajednici. Lokalni plan aktivnosti zaštite okoliša, stoga, treba najprije odrediti trenutačno stanje uključenosti stanovništva i aktivnosti zajednice. Iako se češće može pronaći manji broj stanovnika spremnih za individualno djelovanje, takvo djelovanje nema osobito snažan utjecaj na stanovništvo u cjelini. Tek široko uključivanje stanovništva u aktivnosti za dobrobit okoliša u zajednici jamči kvalitetnu brigu o okolišu. Bogatstvo šumama jedna je od prirodnih posebnosti šireg vrbovečkog kraja, a u bližoj okolici Grada nalazi se i nekoliko posebno zaštićenih objekata prirode i prirodnih fenomena. Kvalitetnim planiranjem i ulaganjem u njihovo očuvanje i promociju podiže se razina zaštite okoliša danas te se, što je najvažnije, prirodno bogatstvo ostavlja u naslijeđe budućim generacijama.

3.6. TURIZAM

Turizam kao društveno-ekonomska djelatnost predstavlja skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja u nekom mjestu, pri čemu se ne zasniva stalno prebivalište, a ima značajan utjecaj na ukupna društvena i gospodarska kretanja određenog područja.

3.6.1.Smještajna i prostorna resursna osnova turizma Grada Vrbovca

Prema Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN 122/09), i pripadajućim izmjenama i dopunama Pravilnika, Gradu Vrbovcu dodijeljena je kategorija D, naselju Luka kategorija C, dok je naselje Vrbovec u kategoriji B.

Grad Vrbovec, radi svojih prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih osobitosti, ima velik potencijal za razvoj, prvenstveno selektivnih oblika turizma zasnovanih na održivom korištenju kulturne i prirodne osnove. Jedna od prioritetnih aktivnosti Grada bit će što kvalitetnije valoriziranje prirodne i kulturne baštine, ali i iznalaženje rješenja za postizanje sinergija najznačajnijih sektora, osiguranje diverzifikacije gospodarskih djelatnosti te u konačnici poticanje razvoja Grada Vrbovca.

3.6.1.1. Smještajna resursna osnova Na području Grada Vrbovca nalazimo relativo dostatne kapacitete za smještaj turista, no pretpostavka razvoja turizma povlači za sobom i potrebu opremanja i nadogradnje smještajnih kapaciteta.

Tablica 22: Smještajna resursna osnova na području Grada Vrbovca

Ukupno 2 zvjezdice 3 zvjezdice 4 zvjezdice 5 zvjezdica Broj ležajeva

Hoteli 1 / 1 / / 132

Pansion 1 / 1 / / 20


3.6.1.2. Prostorna resursna osnova Aktualnu turističku ponudu treba promijeniti, uskladiti s novim izazovima i obogatiti te osvježiti s različitim autentičnim, tradicijskim, kulturnim i ambijentalnim elementima koji su tipični za Grad Vrbovec i njegovu okolicu. Grad Vrbovec i/ili zainteresirano stanovništvo trebalo bi ulagati u (raznovrsne) smještajne kapacitete te sudjelovati u organizaciji i kreiranju turističke ponude različitih oblika provođenja slobodnog vremena, dokolice i ostalih oblika rekreacije. Do različitih oblika turizma može se doći nizom planskih mjera međusektorskog povezivanja različitih oblika gospodarskih aktivnosti.

Dobra prometna povezanost i blizina većih gradova, prvenstveno Zagreba, njegovanje tradicije i folklora, bogata kulturna baština i mogućnost ponude autohtonih proizvoda važne su pretpostavke na kojima je moguće osmišljavati i graditi jedinstvenu turističku ponudu Grada Vrbovca. Uvažavajući recentne trendove u turizmu koji upućuju na rast potražnje za odmorom u ruralnim prostorima uz visok stupanj razvijenosti ekološke svijesti, Grad Vrbovec povezivanjem turizma i poljoprivrede može aktivirati ruralni prostor i privući značajan broj posjetitelja


41

različitih profila. Ovo povezivanje za cilj ima stvaranje specifične ponude kroz koju mogu oživjeti ruralna područja i tradicijska graditeljska i etnološka baština.

Uz ruralni turizam, veliki potencijal na vrbovečkom području nalazi se u sportskom, sportsko-rekreacijskom, lovnom i ribolovnom turizmu. Postojeće biciklističke staze dio su prepoznatljivih biciklističkih tura Zagrebačke županije te se, u svrhu razvoja sportsko-rekreacijskih sadržaja, potiče daljnje uređenje postojećih staza, kao i trasiranje i obilježavanje novih.

Tablica 23: Biciklističke rute Zagrebačke županije - Vrbovec

Plava ruta Vrbovec - Lovrečka Varoš - Preseka - Gornji Tkalec - Gradec – Vrbovec

Zelena ruta Dubrava – Koritna – Cugovec – Habjanovac – G. Vukšinac – Dubrava – Zvekovac – Prnjarovac – Zetkan

Svjetlo-crvena ruta Dubrava – Nova i Stara Kapela – Brezine – Farkaševac – Dubrava

Smeđa ruta Gradec – Cugovec – Nova Kapela – Sv. Ivan Žabno – Buzadovac – Gradec

Izvor: web stranica TZ Zagrebačke županije

Očuvana priroda i bogatstvo šumama od presudne su važnosti za lovni i ribolovni turizam. Pored brojnih lovačkih društava na ovom području, okolica Grada Vrbovca primamljiva je i zaljubljenicima u ribolov, koji tijekom cijele godine mogu uživati u ulovu raznih vrsta riba, kao što su štuka, smuđ, šaran, som, deverika, sunčanica, grgeč, itd.

Turistička atrakcija je privlačan element u nekoj destinaciji u obliku kulturno-povijesne baštine, prirodne cjeline, pojavne prirode ili događaja koji motivira turista za dolazak, a i okosnica je razvoja turizma u destinaciji. Budući da u prirodne atrakcije spadaju klima, flora i fauna, pejzaž itd., a atrakcije koje je stvorio čovjek obuhvaćaju kulturno-povijesnu baštinu (zbirke, spomenici), etnosocijalne i umjetničke atrakcije, Grad Vrbovec ima sve predispozicije za navedeno.

3.6.2. Turistička potražnja

Opredijeljenost Zagrebačke županije za razvoj kontinentalnog turizma važna je poluga potpore za razvoj turizma u Gradu Vrbovcu te poticaj da se osmisli i provede organizirana i strukturirana turistička ponuda (prema sadržaju i/ili dobi), koja trenutno nedostaje.

Kultura života i rada objedinjuje: folklor, rukotvorstvo, tradicijsku gradnju i uređenje vrtova, tradicijske obrte, vinarstvo i gastroenologiju, gastronomiju, ugostiteljsku tradiciju i suvremenu proizvodnju. Ovi elementi potencijalno mogu postati i turistička atrakcija; npr. kušaonice autohtonih jela i proizvoda od domaće uzgojenih povrtnih ili voćarskih kultura kao turistička atrakcija u sferi privatnog poduzetništva, osnova za kreiranje turizma događanja i manifestacija (narodne pjesme i plesovi, narodne nošnje, običaji i legende), kao i osnova za kreiranje autentičnih suvenira destinacije. Oni su uglavnom lokalne ili regionalne turističke atrakcije iako nevidljivi u prostoru dok ih se ne prezentira i intepretira posjetiteljima na odgovarajući način. Međutim, njihov značaj kako za kulturni identitet zajednice, tako i kao potku turističkoj atrakciji potrebno je prepoznati te poticati inicijative i projekte u domeni njihovog istraživanja, prezentiranja i njegovanja. Mirnoća i specifično uređenje šireg područja Grada Vrbovca uz vrlo visok stupanj ekološke kvalitete osiguravaju značajan turistički potencijal.

Prihodi od boravišne pristojbe u 2102. godini iznosili su 37.539,22 kn, 2013. godine 28.047,59 kn, dok u 2014. prihod je bio 49.623,76 kn.

Na području Grada Vrbovca u 2012. godini je ostvareno 9.796 noćenja, i to isključivo u hotelu na području Grada. U narednim godinama taj se broj smanjio, tako da u 2013. iznosi 9.093 noćenja, a u 2014. godini 8.418 noćenja.

Tablica 24: Broj ostvarenih noćenja u 2012., 2013. i 2014. godini na području Grada Vrbovca

U hotelima

Broj ostvarenih turističkih noćenja u 2012. 9.796





42

Kada je riječ o broju turističkih dolazaka, u 2012. je zabilježeno 5.280 dolazaka, a 2013. godine 5.436. U 2014. godini pak dolazi do primjetnog povećanja te je ukupno zabilježeno 6.356 turističkih dolazaka, što upućuje na sve veću prepoznatljivost i posjećenost Grada Vrbovca.


43

3.7. GOSPODARSTVO

Razvoj gospodarstva Grada određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog položaja, prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima, tehničko-tehnološkim napretkom i razinom razvoja infrastrukture. Indeks razvijenosti Grada Vrbovca iznosi 85,83%, te ulazi u III. skupinu.

3.7.1. Ostvareni bruto domaći proizvod Grada Vrbovca

Tablica 25: Bruto domaći proizvod

Vrijednosti osnovnih pokazatelja Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni

prosjek

Prosječni

dohodak per capita

Prosječni izvorni prihodi

per capita

Prosječna stopa

nezaposlenosti

Kretanje stanovni

štva

Udio obrazovanog stan.

u stan. 16-65 god.

Prosječni

dohodak per

capita

Prosječni izvorni prihodi

per capita

Prosječna stopa

nezaposlenosti

Kretanje stanovni

štva

Udio obrazovanog stan.

u stan. 16-65 god.

2010.-2012.

2010.-2012.

2010.-2012.

2010.-2001.

2011. 2010.-2012.

2010.-2012.

2010.-2012.

2010.-2001.

2011.

24.119 1.383 14,3% 102,5 70,73% 78,6% 42,3% 104,5% 105,3% 84,8%

Izvor: MRRFEU, 2015.

3.7.2. Ostvarena zaposlenost na području Grada Vrbovca

Na području Grada Vrbovca, prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine, od ukupno 14.797 stanovnika, 4.960 živi bez ikakvih prihoda, dok 4.824 živi od prihoda od stalnog rada. Prihode od poljoprivrede ima 571 osoba, a prihode dobivene na bazi starosne mirovine prima njih 1.716.

Tablica 26: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život, i spolu

Spol

Ukupno1)

Prihodi od

st. Rada

Prihodi od

povrem.

Rada

Prihodi od

poljop.

Starosna

mirovina

Ostale mirovin

e

Prihodi od

imovine

Soc. naknad

e

Ostali priho

di

Povremena

potpora

Bez prihod

a

sv. 14.797 4.824 209 571 1.716 1.818 22 611 417 122 4.960

M 7.121 2.721 110 347 748 679 17 225 207 52 2.287

Ž 7.676 2.103 99 224 968 1.139 5 386 210 70 2.673

1) Zbroj podataka po stupcima veći je od podatka „Ukupno“ (ukupan broj stanovnika) jer su osobe mogle dati i dva odgovora (dva različita prihoda) i stoga su te osobe iskazane u dva stupca.


Prema podacima HGK-a, 2.700 stanovnika je zaposleno u pravnim osobama, od čega prednjači djelatnost prerađivačke industrije sa 71,19%, tj. proizvodnja prehrambenih proizvoda sa 63,37% zaposlenih. Najveći broj zaposlenih je u komapaniji PIK Vrbovec koji je uspostavljen 1961. godine na temeljima mesne industrije u vlasništvu Đure Predovića, osnovane 1938. godine. 2005. godine PIK Vrbovec ulazi u sastav koncerna Agrokor te otada počinje vrlo intenzivan razvoj kompanije, koja svake godine bilježi rekorde u količini proizvedenih proizvoda. Zahvaljujući značajnoj modernizaciji proizvodnih pogona i logističkih centara, kontinuiranom ulaganju u kvalitetu proizvoda i praćenju trendova te novoj poslovnoj filozofiji usmjerenoj prema tržištu i potrošaču, PIK postaje prepoznatljiv brand i tržišni lider u Hrvatskoj.

Prema statističkom izvješću DZS-a Zaposlenost i plaće, za 2013. godinu, u Gradu Vrbovcu u pravnim osobama bilo je zaposleno 3.346 osoba, prema strukturi kako je prikazano u tabeli u nastavku. Ukoliko usporedimo sa


44

podacima iz 2015.godine, vidljivo je opadanje u broju zaposlenika, rezultirano zatvaranjem tvrtki, odlaskom u mirovinu i sl.

Tablica 27: Zaposleni u pravnim osobama u 2013.godini

Uku

pn

o

A C D E F G H I J K M N O P Q R S

Pol

jop.

, šum

ar. i

rib

ar.

Pre

rađ.

ind.

Ops

krba

el.e

n., p

linom

,

paro

m i

klim

atiz

acija

Ops

krba

vod

om;u

klan

janj

e

otp.

voda

, gos

p.ot

p. te

djel

.san

acije

oko

liša

Gra

đevi

nars

tvo

Trg

.na

velik

o i n

a m

alo;

popr

avak

mot

. voz

. i

mot

ocik

ala

P

rijev

oz i

skla

dišt

enje

Dje

l.pru

žanj

a sm

ješt

aja

te

prip

rem

e i u

služ

ivan

ja h

rane

Info

rmac

ije i

kom

unik

acije

Fin

an.d

jel.

i dje

l.osi

gura

nja

Str

učne

, zna

n. i

tehn

.dje

l.

Adm

inis

tr. i

pom

oćne

usl

. dje

l.

Javn

a up

rava

i

obra

na;o

bv.s

oc.o

sigu

ranj

e

Obr

azov

anje

Dje

l.zdr

av.z

ašt.

i soc

.skr

bi

Um

jest

nost

, zab

ava

i

rekr

eaci

ja

Ost

ale

uslu

žne

djel

.

3.346

117 1.692

18 65 83 455 98 13 6 55 79 7 213 272

138 16 19

Izvor: DZS, Statističko izvješće Zaposlenost i plaće u 2013.

Prema podacima DZS-a o trenutačnoj aktivnosti na području Grada Vrbovca (prema Popisu stanovništva 2011.), od ukupno 12.346 osoba starijih od 15 godina, zaposlenih je bilo 5.212, a ekonomski neaktivnih 6.257, što je omjer 1:1,20. Upravo se u potonjoj skupini nalaze potencijalni dionici u sferi socijalnog poduzetništva, koje bi im omogućilo ponovno uključenje u aktivnost zajednice i osiguralo mogućnost za rad.

Nadalje, prema podacima HZZ-a, za ožujak 2015., nezaposlenih na području Grada je 694, od čega se primjećuje veći broj u starosnim skupinama 20-24 godine, 25-29 te 55-59 godina.

3.7.3. Trgovačka društva i obrtnici Grada Vrbovca i njihovi rezultati poslovanja

Na području Grada Vrbovca djeluje 271 trgovačko društvo, a prema oznaci veličine, radi se o malim poduzećima. U djelatnostima prednjače: trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija i građevinarstvo.

Grafikon 7: Struktura trgovačkih društava

Izvor: HGK, 2015.


45

Obrti

Na području Grada Vrbovca, prema podacima Obrtnog registra, djeluje 334 obrta, od čega je najveći dio smješten u naselju Vrbovec. Dodatan zamašnjak gospodarskom razvoju čini skupina proizvodnih i uslužnih djelatnosti, koje prednjače u obrtima na području Grada.

Tablica 28: Obrti na području Grada Vrbovca

UDRUŽENJE OBRTNIKA VRBOVEC 31.12.2010 31.12.2011. 31.12.2012 31.12.2013. 31.12.2014.

GRAD VRBOVEC 228 223 223 211 201

GRADEC 34 32 31 33 31

FRAKAŠEVAC 18 17 17 17 16

PRESEKA 14 13 13 14 14

RAKOVEC 15 15 14 12 13

DUBRAVA 62 59

UKUPNO 309 300 298 349 334

Izvor: Udruženje obrtnika Vrbovec, 2015

Tablica 29: Sekcije – broj članova

UDRUŽENJE OBRTNIKA VRBOVEC 31.12.2010.

Broj članova

31.12.2013

Broj članova

31.12.2014.

Samo Vrbovec

PROIZVODNJA

Proizvodna poljoprivreda

74

28

71

28

40

8

USLUGE 88 80 62

UGOSTITELJI 30 27 17

TRGOVINA 39 36 24

PRIJEVOZ 29 28 8

GRAĐEVINA 38 33 26

FRIZERI i njega tijela 23 24 16

UKUPNO 349 334 201

Izvor: Udruženje obrtnika Vrbovec, 2015.

3.7.4. Vanjskotrgovinska razmjena

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do prosinca 2012., prema privremenim podacima, iznosio je 72,2 milijarde kuna. Istodobno je uvoz iznosio 121,5 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 49,3 milijarde kuna. U razdoblju od siječnja do prosinca 2012. godine 12 županija ostvarilo je suficit. Izvoz Grada Vrbovca se u promatranom razdoblju 2012. godine povećao na 223 tisuća, čiji porast prati i uvoz sa 405 tisuća u 2011. na 438 tisuća u 2012.godini.


46

Tablica 30: Vanjsko trgovinska razmjena

Izvoz (u tis. kuna)

Uvoz (u tis. kuna)

I. – XII. 2011. I. – XII. 2012. Indeks I. – XII. 2011. I. – XII. 2012. Indeks

I. – XII. 2012. I. – XII. 2012.

I. – XII. 2011. I. – XII. 2011.

149 217 223 043 149,5 405 858 438 347 108,0

Izvor: DZS

3.7.5. Pregled ključnih gospodarskih sektora

Okosnica gospodarstva su sektori prerađivačke industrije i trgovine na malo i veliko, te u manjem dijelu sektor građevinarstva i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Ovisnost o jednoj grani stvara nužnost za djelovanje i pronalazak specifične, prepoznatljive niše, koja će svojim razvojem pozitivno utjecati na turizam.

Poljoprivreda

Na području Grada Vrbovca obrađuje se 6.177,80 ha poljoprivrednog zemljišta. Prema podacima APPRRR-a, broj poljoprivrednih gospodarstava koje zemljište koriste na određeni način iznosi 1.249, no potrebno je uzeti u obzir da jedno poljoprivredno gospodarstvo može imati više vrsta uporabe zemljišta. Ukoliko pregledavamo podatke iz 2015. godine o broju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, istih je na području Grada bilo 1.276 , od čega je 1.244 OPG-a s posjedom zemljišta. U Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji na području Grada Vrbovca upisano je 10 subjekata.

Grad Vrbovec suočava se s problemom usitnjenosti parcela, obzirom da se na navedenoj površini nalazi 11.661 parcela, iz čega proizlazi da je prosječna veličina parcela 0,52 ha. Zemljište se koristi u nekoliko svrha, ponajviše kao oranice (83,19%) i livada (15,85%).

Tablica 31: Površina u hektarima prema vrsti uporabe evidentiranoj u ARKOD sustavu na dan 03.06.2015

Grad Vrsta uporabe zemljišta Površina (ha) Broj parcela Broj PG

Oranica 5.089,59 8.216 1.123

Staklenici na oranici 2,88 41 29

Livada 969,45 2.588 785

Pašnjak 21,1 37 30

Vinograd 46,14 599 412

Voćne vrste 43,49 164 134

Mješoviti trajni nasadi 0,75 6 6

Ostale vrste uporabe zemljišta 4,41 10 10

UKUPNO 6.117,80 11.661 1.249

Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 03.06.2015.

Tablica 32: Poljoprivredne površine za koje se tražila neki od oblika potpore, prema registru APPRRR-a

Vrsta uporabe1

Oranica Staklenici na oranici Livada Pašnjak

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

5.089,59 8.216 1.123

2,88 41 29 969,45 2.588 785 21,10 37 30

5.089,59 8.216 1.123

2,88 41 29 969,45 2.588 785 21,10 37 30

Vinograd Voćne vrste Mješoviti trajni nasadi Ostale vrste uporabe zemljišta

1 Napomena: jedno poljoprivredno gospodarstvo može imati više vrsta korištenja i kao takvo se prikazuje kod svake vrste uporabe


47

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

46,14 599 412 43,49 164 134 0,75 6 6 4,41 10 10

46,14 599 412 43,49 164 134 0,75 6 6 4,41 10 10

UKUPNO

Površina (ha) Broj parcela Broj PG

6.177,80 11.661 1.249

6.177,80 11.661 1.249

Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 14.05.2015

Tablica 33: Kulture na području Grada

Grad broj korisnika

Kultura/obilježje krajobraza Vrsta Uporabe traženo ha *

Vrb

ove

c

3 Aronija Voćne vrste 2,35

1 Breskve Voćne vrste 1,46

1 Češnjak Oranica 0,15

17 Djetelina Oranica 6,64

181 djetelinsko travne smjese Oranica 256,66

2 Facelija Oranica 1,78

7 Grah Oranica 2,16

4 Jabuke Voćne vrste 4,92

1 Jagode Oranica 1,03

1 Jagode Voćne vrste 0,79

242 Ječam Oranica 318,25

5 jezerce/lokva Livada 0,29

4 jezerce/lokva Oranica 0,39

1 Konoplja Oranica 1,56

1 krastavci i kornišoni Oranica 0,14

14 Krumpir Oranica 1,73

558 Kukuruz Oranica 1986,12

2 kukuruz šećerac Oranica 1,07

3 kukuruz za silažu Oranica 230,83

1 Kupina Voćne vrste 0,07

2 Kupus Oranica 0,52

1 Lavanda Oranica 1,18

1 Lijeska Orašaste drvenaste kulture 1,05

432 Livade Livada 594,9

7 Lucerna Oranica 16,72

1 Lupine Oranica 0,4

1 Malina Voćne vrste 0,82

1 Marelica Voćne vrste 0,07

2 Maslina Maslinik 1,07

1 matičnjak loznih podloga Vinograd 0,05

95 miješani nasad povrća Oranica 26,5

3 miješani nasad povrća Staklenik / Plastenik 0,71

2 miješani nasad voćnih vrsta Mješani trajni nasadi 0,14

39 miješani nasad voćnih vrsta Voćne vrste 6,07

3 neproizvodna poljoprivredna površina u skladu sa GAEC-ima

Livada 0,98


Oranica 48,25


OSTALO ZEMLJIŠTE 0,15

2 Orah Orašaste drvenaste kulture 144,33

1 ostale voćne vrste Mješani trajni nasadi 0,08

7 ostale voćne vrste Voćne vrste 0,84


48

5 ostale žitarice Oranica 3,42

43 ostalo krmno bilje Oranica 77,67

12 ostalo povrće Oranica 1,54

1 Paprika Oranica 0,62

14 Pašnjaci Pašnjak 12,31

38 plemenita vinova loza Vinograd 8,07

287 Pšenica Oranica 341,92

1 Sirak Oranica 1,45

4 Šljive Voćne vrste 0,34

7 Soja Oranica 23,2

3 stočni grašak Oranica 5,5

1 stočni kelj Oranica 1,26

4 stočni sirak Oranica 71,75

18 Šumarak Livada 0,93

34 Šumarak Oranica 2,29

1 Šumarak Orašaste drvenaste kulture 0,1

4 Suncokret Oranica 6,08

3 Tikva Oranica 0,79

2 tikva uljanica Oranica 0,53

1 Tikvice Oranica 0,14

59 Trave Oranica 101,94

63 travna smjesa Oranica 89,85

62 travno djetelinske smjese Oranica 77,45

3 Trešnja Voćne vrste 83,95

137 Tritikale Oranica 257,4

257 Zob Oranica 216,81

* podaci se odnose na korisnike koji su u sklopu Jedinstvenog zahtjeva za 2014. g. zatražili potporu sukladno Pravilniku (NN 27/14)


Tablica 34: Ekološka poljoprivreda na području Grada Vrbovca

Grad broj korisnika Kultura/obilježje krajobraza Vrsta Uporabe traženo ha *

Vrbovec 1 Aronija Voćne vrste 0,91

Vrbovec 1 Maslina Maslinik 0,99

Vrbovec 1 Aronija Voćne vrste 1,32

Vrbovec 1 djetelinsko travne smjese Oranica 2,71

Vrbovec 1 Livade Livada 9,54

Vrbovec 1 Lucerna Oranica 11,43

Vrbovec 1 Trešnja Voćne vrste 38,3

Vrbovec 1 Trešnja Voćne vrste 45,31

Vrbovec 1 Orah Orašaste drvenaste kulture 48,95

Vrbovec 1 Orah Orašaste drvenaste kulture 120,74

* podaci se odnose na korisnike koji su u sklopu Jedinstvenog zahtjeva za 2014. g. zatražili potporu sukladno Pravilniku (NN 27/14)


Stočarstvo

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije na području Grada Vrbovca nalazi se 9.051 komada stoke, pri čemu prednjače goveda sa udjelom od 72,22%. Analizom stanja u stočarstvu kroz razdoblje od deset godina, primjećuje se značajan pad dionika u stočarstvu, što se pokazuje kao područje za djelovanje s obzirom da je stočarstvo i prerada mesnih proizvoda direktno vezano uz identitet gospodarskih aktivnosti Grada Vrbovca.


49

Tablica 35: Stočni fond na području Grada Vrbovca

GOVEDA KONJI KOZE MAGARCI OVCE SVINJE Ukupno

VRBOVEC 6537 102 244 7 811 1350 9051

BANOVO 15 6 20 41

BRČEVEC 552 4 2 7 59 624

CELINE 16 4 4 29 30 83

CERIK 11 31 3 45

CERJE 139 11 2 13 47 212

DIJANEŠ 74 23 37 134

DONJI TKALEC 89 1 8 1 3 17 119

DULEPSKA 22 4 36 62

ĐIVAN 8 8 16

GAJ 901 1 7 23 68 1000

GORNJI TKALEC

96 2 5 1 19 59 182

GOSTOVIĆ 161 3 11 32 207

GRABERŠĆAK 3 49 6 58

GREDA 8 8

HRUŠKOVICA 38 5 2 25 9 79

KONAK 115 6 4 1 72 34 232

KRKAČ 97 5 28 130

KUĆARI 18 1 4 3 9 35

LONJICA 29 4 118 45 43 239

LOVREČKA VAROŠ

80 9 11 100

LOVREČKA VELIKA

39 35 74

LUKA 16 1 15 45 77

LUKOVO 64 1 19 46 130

MARENIĆ 29 3 63 3 98

NASELJE STJEPANA RADIĆA

5 5

NEGOVEC 61 6 6 61 134

NOVO SELO 4 14 18

PESKOVEC 15 6 48 24 93

PIRAKOVEC 9 1 5 8 23

PODOLEC 2 6 28 36

POLJANA 280 11 5 75 53 424

POLJANSKI LUG

2675 7 6 44 99 2831

PRILESJE 132 18 44 194

SAMOBOREC 75 5 5 48 133

TOPOLOVEC 3 20 23

VRBOVEC 164 24 24 97 112 421

VRBOVEČKI PAVLOVEC

75 3 40 17 48 183

VRHOVEC 249 7 64 320

ŽUNCI 184 10 34 228

Ukupno 6537 102 244 7 811 1350 9051

Izvor: HPA, 2015.

Lovstvo

Lov i lovno gospodarstvo na ovom području djelatnosti su koje svojim ukupnim sadržajem participiraju u razvoju ovoga kraja. Lovno-gospodarskom osnovom za lovište utvrđen je broj divljači glavnih vrsta koje se mogu i moraju uzgajati prema mogućnostima staništa.


50

Na prostoru Zagrebačke županije nalazi se 69 zajedničkih otvorenih lovišta i 14 državnih lovišta te približno 3.500 lovaca. Ukupne lovne površine iznose 266.886 ha, dok vanlovne površine unutar njih čine 63.465 ha.

Područje Grada Vrbovca, zbog svojih očuvanih šuma, ima mogućnosti za razvoj lovstva. Lovni ured Vrbovec obuhvaća 13 lovačkih društava, među kojima je 5 udruga koje su ovlaštenici prava lova na području Grada. Ukupna površina lovišta na području Grada Vrbovca iznosi 15.335 ha. Lovačke udruge imaju vlastite lovačke domove, a na području Grada Vrbovca nalazi se i streljana za gađanje glinenih golubova u olimpijskoj kategoriji.

Suvremeno lovno gospodarstvo suočeno je s nizom teškoća od kojih se posebno ističe vlasnička i prostorna struktura lovišta (veliki broj malih parcela), niski bonitet lovišta, krivolov, nedostatak financijskih sredstava za razvoj i druge teškoće iz domene lovnog gospodarstva. Može se konstatirati da sadašnje stanje lovnog gospodarstva na ovom području karakteriziraju:

nepravovremena i nejednolika provedba Zakona o lovu matični fondovi divljači popunjeni su oko 65% loša trofejna struktura pojedinih vrsta divljači određena urbaniziranost područja (naselja, prometnice, kuće i prostori za odmor i rekreaciju) daljnja tendencija smanjenja lovnih površina nedovoljan broj kvalitetnih lovno-tehničkih objekata prisutan krivolov.

Upravo se u lovstvu može iskoristiti potencijal za selektivne oblike turizma – lovni turizam. Lovni turizam važna je sastavnica kontinentalnog turizma i potiče razvoj destinacija u unutrašnjosti zemlje, produljujući tako turističku sezonu s ljetnih mjeseci na ostala godišnja doba. Tradicija lovstva u Vrbovcu i dobra geoprometna povezanost pritom su od velike važnosti, a prelijepa priroda, odlična gastronomija i bogata kulturna baština nadopunjuju ukupnu ponudu u kojoj mogu uživati lovci iz cijele Europe.

Pčelarstvo

Na području Grada Vrbovca postoji tradicija pčelarstva i proizvodnja proizvoda u ovom području. Pored koristi koju donose pčele u medu i vosku, još je neuporedivo veća ona koja se dobija time što pčele oprašivanjem voćaka i drugih kultura povećavaju prinos i kvalitetu plodova.

Hrvatski pčelarski savez (HPS) vodi Registar pčelinjaka i pčelara (Katastar pčelinjih paša) u prostornom prikazu koji predstavlja bazu podataka i potencijale hrvatskog pčelarstva, odnosno evidenciju pčelara i pčelinjih zajednica. HPS je kao krovna institucija svih pčelara, koja ima 120 udruga, jedina poljoprivredna skupina u Hrvatskoj koja je sama izradila Registar pčelinjaka i pčelara (Katastar pčelinjih paša) u prostornom prikazu.

Prema katastru, na prostoru Grada Vrbovca djeluje sedamdeset pčelara, koji proizvode i prerađuju proizvode namijenjene vlastitoj upotrebi i prodaji zainteresiranim kupcima. Veći dio od navedene brojke, okupljen je oko Udruge pčelara „Vrbovec“.

3.7.6. Uloga Grada Vrbovca u poticanju poduzetništva

Stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva zahtijeva usklađenu državnu politiku kojom se obuhvaćaju aktivnosti različitih područja – od obrazovanja i znanosti, do jačanja potpornih institucija poduzetništva i poslovne infrastrukture te regionalnog razvoja.

Poduzetničku infrastrukturu u Hrvatskoj tvore regionalne razvojne agencije, centri za poduzetništvo, poduzetnički inkubatori, razvojne agencije i tehnološki parkovi. Preko ovih institucija realiziraju se programi Ministarstva poduzetništva i Ministarstva gospodarstva usmjereni na poticanje malog i srednjeg poduzetništva. U razvijenijim jedinicama lokalne samouprave iz proračunskih sredstava se potiče razvoj poduzetničke infrastrukture u različitim sektorima; poljoprivredi, turizmu, zaštiti okoliša i sl.


51

Poduzetnička zona Poduzetnik

Veličina Poduzetničke zone „Poduzetnik“ je 90,0 ha te se nalazi na samom ulazu u Vrbovec, neposredno uz izlaz na brzu cestu u smjeru paneuropskog prometnog koridora 5C. Poduzetnička zona opremljena je potrebnom komunalnom infrastrukturom, izuzev javne rasvjete i prometnice u zoni.

Problemi vezani uz realizaciju poduzetničkih zona dijelom su vezani za otkup zemljišta, a dijelom za komunalno opremanje. U smislu poboljšanja infrastrukturnih uvjeta treba planirati sustavna ili parcijalna rješenja - u sklopu detaljnih planova uređenja ili zasebnim planovima javnih poduzeća nadležnih za pojedinu vrstu infrastrukture.

Osim poduzetničkih/gospodarskih zona, Grad Vrbovec se odlučio na razvijanje poduzetničkog inkubatora, kako bi se pružila pomoć poduzetnicima prilikom realiziranja njihovih poslovnih ideja te tako doprinijelo razvoju gospodarstva na tom području. Poduzetnički inkubator imat će dvostruku funkciju. S jedne strane služit će kao potpora postojećim i potencijalnim poduzetnicima u razvoju i provedbi njihovih poslovnih inicijativa dok će s druge strane biti operativni pokretač lokalnog razvoja odnosno motor provedbe ove strategije. Poduzetnički inkubator Grada Vrbovca ponudit će poslovni prostor za poduzetnike početnike te kontinuiranu stručnu potporu za razvoj poduzetničkih inicijativa.

Kao ključni problemi razvoja gospodarstva u Gradu Vrbovcu mogu se izdvojiti nedovoljni kapaciteti poduzetničke infrastrukture te nepostojanje adekvatnih mehanizama potpore razvoju poduzetništva. S ciljem jačanje potpore poduzetnicima Grad Vrbovec uložiti će znatne napore kako bi omogućio daljni razvoj poduzetništva – mikro, malih i srednjih poduzetnika, kao i OPG-eva kako bi se omogćio snažniji razvoj gospodarstva i to fokusiranjem na sustavnu podršku poduzetnicima početnicima i postojećim poduzetnicima te stavljanjem u funkciju postojeće poduzetničke infrastrukture. U 2014.godini Gradsko

vijeće grada Vrbovca donijelo je Odluku o osnivanju Razvojne agencije grada Vrbovca, na prijedlog Gradonačelnika, kako bi se što učinkovitije pripremali ali i provodili projekti od interesa za Grad Vrbovca, ali i ostalih dionika, osobito poduzetnika. Prema Odluci neki od zadataka Agencije su: - koordinacija svih aktivnosti vezanih za razvoj Grada Vrbovca, u nastupanju prema središnjoj državnoj razini i prema županiji (vertikalna i horizontalna koordinacija) ; sudjelovanje u izradi županijske razvojne strategije ; identifikacija razvojnih prilika, projekata i programa; pomoć pri razvijanju mreže projekata spremnih za financiranje u okviru državnih ili međunarodnih programa pomoći, uključujući upravljanje i razvoj bilo koje postojeće mreže projekata; pomoć Gradu Vrbovcu i drugim partnerima u pripremi projekata u skladu s županijskom razvojnom strategijom i priprema prijava za financiranje iz postojećih državnih ili međunarodnih izvora; uključivanje u javno-privatna partnerstva, direktna ulaganja i zajednička ulaganja; posredovanje u suradnji s nacionalnim i međunarodnim financijskim institucijama; privlačenje direktnih domaćih i stranih investicija; izgrađivanje institucionalnih kapaciteta ; istraživanje tržišta, ispitivanje javnog mijenja; organizacija seminara, poslovnih savjetovanja, prezentacija i sajmova; izrada studija izvedivosti, poslovnih planova, obrada kreditnih zahtjeva i drugih razvojnih ekonomsko-financijskih programa i studija; poticanje istraživanja i razvoja na području tehničko-tehnoloških i prirodnih znanosti; pomoć i podrška otvaranju i razvoju potpornih institucija (poslovnih centara, razvojnih centara, slobodnih zona, poslovnih zona, inkubatora te tehnoloških parkova); poticanja povezivanja srodnih malih, srednjih i velikih subjekata u gospodarsku mrežu, a radi zajedničkog nastupa na tržištu (clustering, sajamsko nastupanje, internacionalizacija tvrtki i dr.) , te informiranje i savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem.

Nastavno na daljnje jačanje razvoja obrtništva i poduzetništva na ruralnim područjima, Grad Vrbovec je od 2015.godine službeno postao sjedište LAG-a „PRIGORJE“. Uloga Lokalne akcijske grupe (LAG) PRIGORJE u narednom razdoblju je da provodi LEADER pristup, te da u razdoblju 2015-2020 temeljem Programa Ruralnog Razvoja RH 2014-2020, aktivno sudjeluje u izradi Strategije LAG-a Prigorje, odabiru projekta sa područja LAG a sukladno transparentnim procedurama i kriterijima, vrši animaciju i izgradnju kapaciteta lokalnih dionika (članova i stanovnika LAGa) u svrhu izrade i provedbe projekata, poticanje sposobnostiu pravljanja projektima (edukacija stanovnika LAGa o mogućnostima Programa ruralnog razvoja 2014 - 2020 i lokalne razvojne strategije), pomoć potencijalnim korisnicima pri izradi projekta i prijavi na natječaj, monitoring i evaluacija provedbe lokalne razvojne strategije na razini LAG-a.


52

3.8. SWOT analiza Grada Vrbovca

Prostor, okoliš, infrastruktura

SNAGE SLABOSTI PRILIKE PRIJETNJE

Područje povoljnih klimatskih uvjeta

Nedovoljno iskorištene prirodne i klimatske prednosti područja i energetski potencijal koje ovo područje posjeduje

Financiranje infrastrukturnih projekata iz EU fondova

Nesređeno i nejasno zakonodavstvo i preklapanje ingerencija različitih nadležnih institucija

Velika područja očuvanih krajobraza i biološke raznolikosti

Nedostatno poznavanje i razvijena svijest o očuvanju i održivom korištenju biološke i krajobrazne raznolikosti područja

Rastuć interes šire domaće i međunarodne javnosti o potrebi zaštite okoliša i očuvanja krajobraza te valorizacije, očuvanja i održivog korištenja kulturno-povijesne i tradicijske baštine

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi/zemljišne knjige

Gusto naseljeno središte Grada - naselje Vrbovec

Nedostatak mjera za očuvanje okoliša i krajobraza, na lokalnoj razini

Potencijal za razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti (sufinanciranje programa i projekata, izgradnja postrojenja namijenjenih proizvodnji električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije)

Financijske, zakonske i administrativne prepreke za provedbu infrastrukturnih projekata

Odolijevanje trendu "starenja stanovništva"/veći broj osoba do 19 godina starosti u usporedbi sa onima iznad 65 godina starosti

Dnevne migracije stanovništva prema okolnim mjestima (ponajviše ZG)

Financiranje razvojnih programa kroz nacionalne i EU fondove te kroz Programe Zajednice

Nepostojanje podložnih studija klimatskih karakteristika (analiza potencijala), tala, voda za izradu investicijskih i poslovnih planova/cost-benefit analiza

Više od 95% stanova za stanovanje je nastanjeno/koriste se

Postojanje trenda napuštanja domova, iseljavanja iz Grada Vrbovca (usporedba podataka 2001./2011.

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. na čije se mjere mogu prijavljivati isključivo naselja

Nedostatni lokalni, regionalni i nacionalni izvori financiranja razvojnih projekata

Porast udjela stanovništva koji upisuju i završavaju visokoobrazovne ustanove

Veliki udio stanovništva sa završenom samo osnovnom školom, posebno među mlađim generacijama (30,25%)

Regionalni razvoj - iskorištavanje mogućnosti urbanog razvoja

Zagađenje prirodnih resursa uslijed nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda, širenja deponija te ispušnim plinovima vozila

Više od polovice stanovnika koristi se internetom na svakodnevnoj razini

Više od polovice stanovništva informatički je nepismeno (tablični izračuni i obrada teksta)

Iskorištavanje prednosti geoprometnog položaja

Devastacija prirodnih vrijednosti (narušavanje prirodnog krajolika, smanjenje staništa ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta)

Povoljan geografski i geoprometni položaj

Nedostatna opremljenost prometne infrastrukture

Unaprjeđenje gospodarenja otpadom radi povećanja kvalitete života

Depopulacija stanovništva

Puštanjem u rad obilaznice smanjen je pritisak na uže središte Grada

Puštanjem u rad obilaznice, potencijalni gosti zaobilaze Vrbovec

Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda

Infrastrukturni projekti koji uništavaju okoliš- devastacija prostora


53

Uređen javni gradski i međugradski prijevoz (autobus, željeznica)

Nedovoljno iskorištena prednost geoprometnog položaja

Unaprjeđenje kvalitete života kroz saniranje i povećanje razine pitkosti vode i zaštite od zagađenja

Loša suradnja na lokalnoj i regionalnoj razini

Postojanje posebnih programa besplatnog prijevoza za umirovljenike na području Grada

Oronulost zgrada željezničkog i autobusnog kolodvora

Povećanje prometne (statičke) uređenosti na području Grada kroz osiguravanje parkirališnih mjesta za automobile i bicikliste

Iseljavanje stanovništva

Postojanje besplatnog parkirališta

Neuređena autobusna stajališta na području Grada Vrbovca

Uređenje pješačke i biciklističke zone u Gradu Vrbovcu

Postojanje vodoopskrbnog sustava

Nedostatan prostor za parkiranje

Poticanje sportske aktivnosti stanovništva kroz uređenje biciklističkih i tematskih staza - smanjenje prometnog zagađenja užeg središta Grada

65% kućanstava priključeno na vodoopskrbni sustav

Nedostatno razvijen vodoopskrbni sustav (35% kućanstava nije priključeno na vodoopskrbni sustav)

Uređenje javnih prometnih površina (trg, javne stube, prolaz)

Mreža odvodnje otpadnih voda na području Grada Vrbovca mješovitog je tipa

Gubitak vode u vodovodnom sustavu iznosi 20.000 m³ na mjesečnoj bazi, odnosno 146.800,00 kn mjesečno

Obnavljanje, očuvanje i povećanje bioraznolikosti, područja obuhvaćena prirodnih ili ostalim specifičnim ograničenjima, područja s visokim prirodnim vrijednostima

Dobra pokrivenost telekomunikacijskom mrežom

Problemi osiguranja kakvoće vode (pojava nitrata) i zaštite crpilišta

Uređenje vizure i kreiranje vizualnog identiteta Grada Vrbovca

Uređeno odlagalište otpada Beljavine

Na kanalizacijsku mrežu je priključeno 42% kućanstava

Ulaganja u infrastrukturu, proizvode i usluge vezane uz odredišta prirodne baštine a s ciljem zaštite i očuvanja i boljeg upravljanja prirodnom baštinom te povećanje (primarno turističke) atraktivnosti baštine

Postojanje 24 zelena otoka Neriješeno pitanje pročišćavanja otpadnih voda

Obnova kulturne baštine i unapređenje upravljanja kulturnom baštinom s ciljem doprinosa održivom razvoju na lokalnoj / regionalnoj razini, primarno putem razvoja turističkih usluga.

Spremnost na saniranje divljih odlagališta

Neiskorištenost punog potencijala širokopojasnog pristupa

Izgradnja i uređenje protupožarnih puteva

Povećanje informatičke pismenosti stanovništva

Organizacija i provedba programa cjeloživotnog učenja s naglaskom na samozapošljavanje


54

Osnaživanje infrastrukture za povećanu primjenu telekomunikacijskih tehnologija u prostornoj infrastrukturi i gospodarstvu

Društvena infrastruktura


Kvaliteta predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske infrastrukture

Nedostatna i kvalitetna infrastruktura u osnovnoj školi i područnim jedinicama

Izgradnja i opremanje kapaciteta predškolskog i osnovnoškolskog odgoja

Emigracija stanovništva uslijed većih mogućnosti i boljih prilika za rad i život mladih obrazovanih ljudi izvan Grada

Dobra opremljenost dječjeg vrtića potrebnim namještajem i didaktičkim igračkama

Nedostatni kapaciteti u predškolskom odgoju - broj mjesta u odnosu na stalan pritisak

Izgradnja, opremanje i uređenje infrastrukture za uspostavljanje jednosmjenskog rada u osnovnoj i srednjoj školi na području Grada

Ovisnost rada organizacija civilnog društva o entuzijazmu pojedinaca i javnim financijskim sredstvima Grada

Stručnost zaposlenika u predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj infrastrukturi

Nepostojanje stručnog tima koji bi pomogao integraciji djece s teškoćama u razvoju u redovite predškolske skupine

Povezivanje osnovnoškolskih ustanova u bližem okruženju

Devastacija vrijedne prirodne, povijesne i kulturne baštine zbog nedorečenosti propisa ili nedovoljne svijesti ljudi

Kontinuirana edukacija zaposlenika u predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj infrastrukturi

Nedostatan kapacitet i opremljenost igrališta

Opremanje infrastrukture predškolskog odgoja sa didaktičkim igračkama i ostalom opremom potrebnom za kvalitetno provođenje aktivnosti

Starenje stanovništva

Sastav djece u predškolskom odgoju u skladu je sa dobi (nema mješovitih skupina)

Nepostojanje prostora za provođenje tjelesnih aktivnosti (u predškolskom i obrazovnom odgoju)

Uređenje i dogradnja područnih škola te njihovo stavljanje u funkciju (stvaranje uvjeta za izvođenje nastave)

Koncentracija kulturnih i općenito društvenih aktivnosti i sadržaja u središtima

Postojanje igrališta na području Grada Vrbovca

Dotrajalost stolarije i fizičke infrastrukture odgojnih i obrazovnih institucija

Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u osnovnim i srednjim školama na području Grada Vrbovca - e-udžbenici, e-knjige, e-imenici, e-učionice

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

Postojanje osnovne glazbene škole i brojnih organiziranih oblika iznannastavnih i izvanškolskih aktivnosti

Nedostatan kapacitet kuhinje u predškolskom odgovju

Primjena IKT tehnologija u osiguravanju potrebne infrastrukture za povećanje stručnog znanja i vještina u praktikumima

Spora i neučinkovita administracija i administrativni procesi

Sufinanciranje prijevoza učenika i stipendiranje

Nedostatni fizički i ljudski (provedbeni) kapaciteti za provedbu izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti

Edukacija zaposlenika u obrazovnim ustanovama i poticanje na korištenje inovativnih metoda poučavanja

Nezainteresiranost stanovništva

Postojanje i rad Pučkog otvorenog učilišta

Veliki udio stanovništva sa završenom samo osnovnom školom

Poboljšanje energetske učinkovitosti javne infrastrukture kroz rekonstrukciju i/ili izgradnju predškolskih/obrazovnih objekata na području Grada Vrbovca

Vandalizam


55

Odlična međusuradnja udruga u kulturi i/ili sportu - zajednička realizacija projekata

Nedostatak smještajnih kapaciteta i specijaliziranih ustanova za zbrinjavanje starijih osoba, osoba otežane pokretljivosti, duševno bolesne i mentalno retardirane osobe

Izgradnja i opremanje prostora za provođenje tjelesnih aktivnosti

Bratimljenje Gradova - s gradovima u Mađarskoj i Slovačkoj

Veliki broj starog i nemoćnog stanovništva koje često nema prikladnu pomoć u svakodnevnom životu

Izgradnja i opremanje igrališta za djecu i mlade, prema dobnim skupinama i prema stupnju poteškoća u razvoju

Važnost OCD-ova i jačanje njihova djelovanja u razvoju civilnog društva i ukupnog razvoja Grada Vrbovca

Nedovoljna umreženost OCD-ova i suradnja s drugim sektorima

Izgradnja i opremanje tematskih/adrenalinskih parkova (skateboard rampe, fitness sprave i sl.)

Veliki broj sportskih udruga i tradicija bavljenja sportom

Nedostatni i neadekvatni prostorni i materijalni kapaciteti OCD-ova za kvalitetan rad

Uređenje i opremanje biciklističkih i trim staza radi poticanja aktivnosti djece i mladih

Bogata kulturna baština – materijalna i nematerijalna

Neodržavanje kulturne i graditeljske baštine

Osiguravanje provedbenih i marketinških kapaciteta za aktivnosti cjeloživotnog učenja s najvećim naglaskom na samozapošljavanje

Veliki broj dionika zainteresiranih za rad na projektima koji doprinose društvenoj aktivnosti zajednice

Nedostatak inventarizacije i valorizacije kulturno-povijesnog naslijeđa, devastacija

Umrežavanje organizacija civilnog društva i zajednički nastup

Zainteresirano stanovništvo za aktivnosti u zajednici

Nedostatna znanja/vještine članova OCD-ova

Jačanje udruga kroz njihovo uključivanje u pripremu i provedbu projekata financiranih EU fondovima

Uključenost marginaliziranih skupina u društvu u aktivni život zajednice

Veliki udio stanovništva sa teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

Poticati sudjelovanje građana kroz rad u udrugama

Sve veći broj mladih ljudi uključen u osmišljavanje ponude i manifestacija na području Grada Vrbovca

Postojanje nepismenosti kod stanovništva

ekonomije, socijalnog zapošljavanja i društvenoga poduzetništva, te razviti programe za njihovu financijsku potporu

Postojanje objekata društvene infrastrukture

Nedovoljan broj centara i programa za društveni razvoj zajednica

Program ruralnog razvoja 2014.-2020., i ostali programi i fondovi EU

Aktivno civilno društvo i rad udruga koje pokrivaju sva područja djelatnosti

Neadekvatni/nedostatni prostori i sredstva za sufinanciranje OCD-ova

Razvoj programa cjeloživotnog učenja, jačanje prilagodljivosti i drugih programa ulaganja u ljudske potencijale te uključivanje stanovništva u te programe

Slaba umreženost pojedinaca entuzijasta / pokretača razvoja

Modernizacija i ulaganje u razvoj odgojno-obrazovne infrastrukture (izgradnja, odnosno dogradnja dječjih vrtića, osnovne škole i sportske dvorane


56

Loše stanje društvene infrastrukture te njihova neadekvatna namjena u pojedinim naseljima

Izgradnja i uređenje društvene i kulturne infrastrukture (obnova društvenih domova, stavljanje u funkciju/prenamjena i obnova ostalih objekata društvene namjene)

Nedovoljan broj objekata društvene infrastrukture i slaba iskorištenost postojeće

Potražnja za povećanjem kapaciteta objekata za smještaj i skrb o starijim i nemoćnim

Nedostatak kadrova osposobljenih za pripremu i provedbu EU projekata

Ulaganja u dječje vrtiće, igraonice za djecu, sportsko-rekreativne centre

Nedovoljna uključenost privatnog sektora u osmišljavanje i planiranje razvoja

Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekta za rekreaciju, slobodno vrijeme kao što su društveni domovi,vatrogasni domovi, lovački domovi, kulturni centri

Nepostojanje objekata za smještaj i skrb o starijim i nemoćnim osobama

Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje igrališta (dječja, sportska), sportskih terena i pratećih objekata, objekata za sportski ribolov, rekreacijske zone, biciklističkih staza, tematskih puteva

Nedostatak adekvatnih prostora za rad mjesne samouprave, djelatnost civilnog društva

Poticati i podržati programe eko-socijalne ekonomije, socijalnog zapošljavanja i društvenoga poduzetništva te razviti programe za njihovu financijsku potporu

Promjene u preferencijama građana i turista u vidu vrjednovanja kulture

Turizam


Geoprometni položaj i blizina većih turističkih područja u okruženju

Izostanak dovoljnih i kvalitetnih marketinških aktivnosti

Valorizacija kulturnog nasljeđa

Gubitak interesa potencijalnih turista za oblik kontinetnalnog turizma

Očuvani prirodni resursi, povijesna i kulturna baština kao preduvjet razvoja turizma

Nedovoljna iskorištenost turističkih potencijala

Valorizacija prirodnih resursa koja će spriječiti daljnju devastaciju

Klimatske promjene i elementarne nepogode

Bogatstvo prirodnih resursa kao potencijali za iskorištavanje u turizmu

Nedostatna valorizacija prirodne i kulturne baštine

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. , unutar mjera za razvoj i obnovu ruralnih područja

Neusklađenost obrazovnog sustava i tržišta

Lokalno stanovništvo – poznavatelji kulturno-povijesne i tradicijske baštine

Nedostatak smještajnog kapaciteta

Povlačenje sredstava iz strukturnih fondova i Programa EU

Loša demografska slika, starenje stanovništva, smanjeni natalitet i iseljavanje


57

Značajan broj elemenata tradicijske baštine (stambeni, javni objekti, bunari, nematerijalno nasljeđe.....)

Nedostatna turistička ponuda

Diversifikacija turističkih aktivnosti

Konkurentnost i regije s većim obimom ponude

Velik broj valoriziranih/zaštićenih kulturno-povijesnih znamenitosti

Nedovoljna edukacija stanovništva u području turističke djelatnosti

Razvoj selektivnih oblika turizma (seoski, ruralni, eko etno, sportski, cjelogodišnji kongresni)

Siva ekonomija

Kategorizacija turističkih naselja D (izuzev naselja Vrbovca B, te Luka C)

Smještajni kapaciteti na području Grada temelje se na jednom hotelu i jednom pansionu, iz izostanak smještaja u agro-turizmu i sl.

Rastuć interes šire domaće i međunarodne javnosti o potrebi zaštite okoliša i očuvanja krajobraza te valorizacije, očuvanja i održivog korištenja kulturno-povijesne i tradicijske baštine

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi/zemljišne knjige

Postojanje smještajnih kapaciteta na području Grada Vrbovca

Neuključenost i nezainteresiranost lokalnog stanovništva za turizam

Rastuć interes emitivnih turističkih tržišta i potencijalnih korisnika za selektivne oblike turizma zasnovanog na prirodnim vrijednostima područja, kulturno-povijesnoj i tradicijskoj baštini

Promjena trendova u turizmu i porast interesa za inovativne oblike turističče ponude i/ili kroz primjenu novih tehnologija

Potencijal za selektivne oblike turizma – ruralni, seoski, lovni, ribolovni, sportski, zdravstveni itd.

Nedostatna turistička prepoznatljivost Grada Vrbovca

Edukativne aktivnosti u području turizma

Promjena trendova u vidu dodatnih sadržaja - dinamično tržište

Zainteresiranost stanovništva za manifestacije na području Grada Vrbovca

Nedovoljna prepoznatljivost područja, kao i proizvoda i usluga koje se nude

Izgradnja turističke prepoznatljivosti i obilježja kontinentalnog turizma na području Grada Vrbovca

Pad kupovne moći stanovništva

Postojanje tadicionalne kuhinje

Nedostatno poznavanje i svijest o očuvanju i održivom korištenju biološke i krajobrazne raznolikosti područja

Kreiranje i promocija tradicionalnih i autohtonih proizvoda


Prijenos običaja na nove generacije

Nedostatak mjera za očuvanje okoliša i krajobraza, na lokalnoj razini, s operativnim programima

Poticanje lokalnog stanovništva za uključivanje u turizam

Zagađenje prirodnih resursa uslijed nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda, širenja deponija te ispušnim plinovima vozila

Osmišljavanje novih aktivnosti i manifestacija u ponudi

Nedovoljno iskorištene prirodne prednosti područja

Rastuć interes ulagača u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i obnovu tradicijske baštine.

Izražene pretpostavke za kvalitetno mjesto življenja (na ruralnom dijelu Grada): nezagađen okoliš, povoljni klimatski uvjeti, bogatsvo prirodnih resursa

Zapuštenost i propadanje brojnih vrijednih objekata kulturne baštine

Povlačenje sredstava iz fondova specijaliziranih za valorizaciju, očuvanje i održivo korištenje kulturno-povijesne baštine (materijalne i nematerijalne)


58

Postojanje brojnih udruga u kulturi, kulturnoumjetničkih društava i umjetnika pojedinaca


Izgradnja i/ili opremanje infrastrukture u svrhu uspostave poučnih staza, vidikovaca i manjih objekata za rekreaciju u javne svrhe (npr. uređenje staza, poučne table, panoi, nadstrešnice, drveni namještaj, multimedijalni vodiči, aplikacije i dr.)

Postojanje tradicionalnih manifestacija (npr. Vincekovo, Fašnik,Ljeto u gradu, Kaj su jeli naši stari, Martinje, Revija u slici)

Nepostojanje vinske ceste Ulaganja u djelatnosti za izradu suvenira, tradicijske i umjetničke obrte

Kulturno umjetnička društva djeluju u smjeru očuvanje tradicije i organizacije različitih kulturnih manifestacija

Nedostatak pješačkih i konjičkih staza te ostale tematske infrastrukture

Etnološke zbirke–u funkciji turističke ponude

Nedovoljna prepoznatljivost i posjećenost lokalnih manifestacija

Pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na ruralnim područjima Grada Vrbovca

Primjena novih tehnologija u prezentaciji kulturne i povijesne baštine

Jača promocija tradicionalne kulture i manifestacija

Gospodarstvo


Povoljan geografski položaj i dobra prometna povezanost sa ostalim većim gradovima u okruženju

Nedovoljna iskorištenost geografskog položaja

Osmišljavanje programa i povlačenje sredstava iz fondova i programa EU;

Sporost i neažuriranost administracije i birokratskih procesa

Postojanje poduzetničkih zona na području Grada

Nedostatak dobro opremljene poduzetničke infrastrukture

Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje potporne poduzetničke infrastrukture

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

Veliki broj poslovnih subjekata (284) i obrta (195)

Nerazvijena širokopojasna mreža i postojanje brzog interneta samo u naselju Vrbovec

OP konkurentnost i kohezija kao jedni od mogućih zamašnjaka poduzetničkih aktivnosti na području

Neusklađenost i izostanak interakcije među različitim razinama vlasti

Tradicija postojanja prerađivačke i prehrambene industrije uz konstantan porast uslužnih djelatnosti

Opadanje broja poduzetnika i obrtnika

Osmišljavanje programa u gospodarstvu za sprječavanje smanjivanja broja stanovnika i zadržavanje mladih obitelji

Opadanje konkurentnosti gospodarstva zbog premještanja izvan obuhvata Grada Vrbovca

Opadanje broja nezaposlenih na području Grada Vrbovca

Multiplikativni efekt procesa otpuštanja zaposlenika / stanovnika na području Grada

Ulaganje u tehničko-tehnološku obnovu gospodarstava, unaprjeđenje znanja i primjena novih tehnologija

Odustajanje potencijalnih domaćih i inozemnih investitora od ulaganja u gospodarstvo zbog sezonskog karaktera razvoja određenih grana gospodarstva


59

Veliki broj aktivnog stanovništva

Najveći udio u nezaposlenosti među mladima do 29 godina starosti i među ženama u svim dobnim skupinama

Uvođenje elemenata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u daljnji razvoj gospodarstva

Nespremnost gospodarskih subjekata na korištenje sredstava iz fondova i programa EU

Prerađivačka industrija kao zamašnjak u zapošljavanju veće broja stanovništva na području Grada Vrbovca

Nedovoljna razmjena informacija i/ili poduzetničko-poslovnih znanja i vještina

Provedba aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja koje će rezultirati pokretanjem poduzetničkih aktivnosti

Sezonalni karakter pojedinih gospodarskih grana

Razvijen poduzetnički duh stanovništva Grada

Omjer zaposlenih i neaktivnih stanovnika, starijih od 15 godina, iznosi 1:1,20

Provedba aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja na području svih oblika pismenosti

Visoka razina opasnosti socijalne nesigurnosti

Provedba aktivnosti usavršavanja znanja učenika srednjih škola i stjecanje prakse u državama članicama EU

Nezainteresiranost stanovništva na pokretanje poduzetničkih aktivnosti i strah od neuspjeha

Stvaranje uvjeta za povezivanje postojećih poduzetnika i obrtnika, uz istovremeno kreiranje programa za posticanje ulaganja u nove

Nedefinirani sadržaj i ponuda roba/usluga u gospodarskim djelatnostima

Svjesnost potreba za daljnji gospodarski razvoj Grada Vrbovca

Mali broj potencijalnih investitora zainteresiranih za ulaganja

Ulaganje u izgradnju i rekonstrukciju šumskih cesta,vlaka i ostale šumske infrastrukture

Neadekvatna struktura kadrova koji dolaze na tržište rada

Aktivnost 1.249 poljoprivrednih gospodarstava na 6.177,80 ha poljoprivrednog zemljišta

Nedovoljna povezanost malih i srednjih poduzetnika

Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu voća, povrća, aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja i gljiva s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom uključujući preradu ostataka iz proizvodnje

Neusklađenost obrazovanja s potraživanjima tržišta

Razvoj ekološke poljoprivrede i uključenost sve više poljoprivrednih gospodarstava

Nedovoljna primjena znanja, inovacija i novih tehnologija

Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača i prerađivača i prezentacija kroz vidove prodaje i/ili osmišljavanja "prehrambenog" identiteta Grada

Nepredvidivost plaćanja / nemogućnost naplate zbog opće nelikvidnosti

Tradicija stočarstva na području Grada Vrbovca

Usitnjenost poljoprivrednih parcela (11.661 parcela po 0,52ha)

Diverzifikacija gospodarskih aktivnosti i konstatno infrosmiranje i prenošenje znanja radi povećanja konkurentnosti

Izostanak financijske podrške s državne i županijske razine za realizaciju razvojnih projekata

Tradicija aktivnosti lovstva na području Grada

Prema vrsti uporabe, veliki udio oranica, uz istovremeno smanjenje povrćarskih kultura

Osmišljavanje programa i poticanje ekološke poljoprivrede

Teškoće u prilagodbi poslovnih subjekata gospodarskim promjenama

Aktivnost 13 lovačkih udruga na površini lovišta od 15.335 ha (5 udruga je ovlašteno za aktivnosti na lovištu)

Smanjenje trenda tradicionalnog oblika stočarstva - uzgoja svinja

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. na koja se mogu prijaviti poljoprivrednici, fizičke i pravne osobe i naselja Grada Vrbovca

Jačanje i razvoj konkurentnih proizvoda iz okruženja

Postojanje pčelara na području Grada (70 pčelara)

Nedovoljna zaštita i promocija autohtonih poljoprivrednih, prehrambenih i drugih proizvoda

Razvoj suvremene i konkurentne poljoprivredne proizvodnje (voćarstva, povrćarstva, sitnog stočarstva)

Ovisnost o jednom poslovnom subjektu može rezultirati snažnim gospodarskim potresima nakon moguće odluke o iseljavanju proizvodnje


60

Veliki udio osoba sa završenom srednjom školom (50,60%)

Neumreženost proizvođača poljoprivrednih proizvoda i poduzetnika

Jačanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija

Neprihvaćanje zajedničkog rada i udruživanja OPG-ova, obrtnika i tvrtki za jačanje njihove tržišne pozicije i smanjenje troškova

Zainteresiranost stanovništva za jačanje poljoprivredne djelatnosti i izlaska iz sfere dopunskih djelatnosti

Nedostatak visokoobrazovne radne snage

Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje prodajnih mjesta za poljoprivredne proizvođače i prerađivače

Nepovjerenje u zadrugu za etičko financiranje i energetsku zadrugu kao nove oblike udruživanja za razvoj lokalnih zajednica

Zainteresiranost i pokretanje programa seljačke tržnice

Veliki udio stanovništva sa završenom samo osnovnom školom (30,25%)

Provedba aktivnosti osmišljavanja recepata posebno osmišljenih za stanovnike, koji će potom brendirati kao proizvod koji dolazi iz Grada Vrbovca

Klimatske promjene i sušna razdoblja

Zainteresiranost i mogućnost prodaje poljoprivrednih proizvoda na kućnom pragu

Nedostatak odgovarajućih skladišnih i prerađivačkih kapaciteta

Očuvanje ugroženih autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja.

Depopulacija i iseljavanje stanovništva

Pokretanje manjih poljoprivrednih aktivnosti (prijavljivanje poduzetnika na nacionalne programe poticanja poduzetništva i obrtništva)

Izostanak dostatnih marketinških aktivnosti u svim sferama gospodarstva

Poticanje uvođenja (kroz različite kapacitete, znanje i sl.) projekata navodnjavanja i ostalih mogućnosti prilagodbe na klimatske promjene

Blizina Grada Zagreba

Izostanak dostatnih znanja i vještina za pokretanje novih ili diverzifikacija gospodarskih djelatnosti

Osmišljavanje košarice (prehrambene) Grada Vrbovca

Razvoj novih i/ili inovativnih oblika poduzetništva (socijalno poduzetništvo)

Razvoj lovnih aktivnosti i infrastrukture

Razvoj i korištenja potpora i/ili programa za razvoj pčelarstva

Blizina Grada Zagreba kao potencijal razvoja novih programa za privlačenje gospodarskih aktivnosti

Pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na području Grada Vrbovca


61

4. MISIJA, VIZIJA, CILJEVI I STRATEŠKI PRIORITETI RAZVOJA GRADA VRBOVCA – PRISTUP STRATEŠKOM PLANIRANJU RAZVOJA GRADA VRBOVCA

Razvojna strategija Grada Vrbovca za razdoblje 2015.-2020. temeljni je dokument i „plan puta“ za ostvarenje ciljeva, a temelji se na ocjeni postojećeg stanja, jasno definiranoj misiji i viziji, te na njima utemeljenim strateškim ciljevima i strateškim prioritetima razvoja, koji su detaljnije razrađeni kroz mjere, temeljem kojih se kroz dugoročno plansko razdoblje projicira razvoj, temeljen na kriterijima od značaja za opće društveni i gospodarski razvoj.

4.1. MISIJA I VIZIJA GRADA VRBOVCA

Ključni element strateškog razvojnog dokumenta odnosi se na formulaciju razvojne misije, vizije i ciljeva. Samo na temelju poznavanja postojeće situacije provođenjem detaljne strukturne analize, te uz prepoznavanje najvećih zapreka identifikacijom ključnih problema, moguće je razmatrati zahtijevan ili poželjan budući status planiranog područja. To zahtijevano ili poželjno stanje obično se naziva vizijom. Dok misija daje prikaz trenutnog stanja, vizija osigurava integralnu interpretaciju poželjne budućnosti lokalne zajednice, te predstavlja novo promišljanje kompleksne prirodne prostorne cjeline. To je tek zamišljena slika najboljeg mogućeg stanja u regiji ili sektoru. Svrhe definiranja misije i vizije je da artikuliraju opće ciljeve razvoja, omoguće sagledavanje posljedica njihove realizacije i nužnih koraka koje treba preuzeti. Vizija mora ići u pravcu ostvarivanja „zajedničkog dobra“. Misija i vizija pružaju načelne ideje kako prevladati konceptualna, institucionalna i društvena ograničenja, te trebaju definirati integrativne koncepte, uspostaviti ciljeve i prioritete, te omogućiti definiranje specifičnih mjera i projekata.

Vizija Grada Vrbovca

Grad Vrbovec područje je u kojem obrazovani, aktivni i odgovorni stanovnici u sigurnom, tolerantnom i inovativnom ozračju zajednički doprinose održivom gospodarskom i društvenom razvoju.

Misija Grada Vrbovca

Grad Vrbovec odgovornim, savjesnim i transparentnim poslovanjem uspješno realizira potrebe svojih stanovnika i poduzetnika.

Grad Vrbovec će, u skladu sa zakonom, otvoreno i transparentno usmjeriti sva svoja znanja i resurse kako bi osigurao najkvalitetnije uvjete politike: razvoja, gospodarenja i zaštite prostora, upravljanja komunalnom imovinom, zadovoljavanje potreba stanovništva u području predškolstva i školstva, promicanja poduzetništva, promicanja kulture, sporta, turizma, zaštite životnog standarda i socijalne skrbi. Provodeći uvjete politike, uzimaju se u obzir potrebe budućih naraštaja i održivost lokalne zajednice.

4.2. CILJEVI RAZVOJA GRADA VRBOVCA

U metodologiji izrade strateškog plana logično se nakon analize stanja i ocjena ključnih razvojnih problema pristupa definiranju ciljeva razvoja, koji nam daju jedan opći rezultat, odnosno ishod koji Grad Vrbovec kao lokalna zajednica treba postići. Ciljevi se postavljaju u okviru razvojne vizije kao konsenzus između sasvim razumljivih suprotstavljenih interesa. Ciljevi naznačuju orijentacije i smjerove razvojnih nastojanja ključnih razvojnih subjekta odnosno aktera/dionika u premošćivanju jaza između postojećeg stanja (misije) i poželjnog budućeg stanja (vizije). Vizije su dostižne slike budućnosti pojedinog područja, u ovom slučaju Grada Vrbovca, ali ciljevi moraju konačno biti postignuti kako bi ispunili svoju ulogu mostova između sadašnjeg i budućeg stanja.

Definiranje razvojnih ciljeva je u funkciji prevladavanja, otklanjanja razvojnih problema koje su radne skupine na radionicama održanim tijekom razdoblja svibanj-rujan 2015., na temelju SWOT analize, detektirale kao ograničenja razvoja. Lista problema za svaku radnu skupinu iskorištena je za određivanje razvojnih ciljeva gospodarstva, društvenih djelatnosti, prostornog uređenja i gradskih institucija. Ciljevi su odabirani prema kriterijima kao što su očekivani učinak, održivost i mogućnost provedbe bez veće podrške izvana.


62

Slijedom tih kriterija svaka radna skupina odredila je tri do pet ciljeva po sektoru. Predstavnici, koje je imenovala svaka radna skupina, procijenili su zatim međusobne odnose i međuovisnost identificiranih ciljeva. Time je učinjen važan korak ka razumijevanju složenosti razvoja ruralnog područja i upravljanja njime.

4.2.1. Strateški ciljevi

Za dugoročno ostvarenje razvojne vizije Grada Vrbovca potrebno je: • Razvijati i provoditi koncept održivog razvoja i očuvanja prirodne baštine, • Čuvati i razvijati raznolike i konkurentne gospodarske aktivnosti s ciljem očuvanja i razvoja

novih mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja, • Organizacija cjeloživotnog učenja i osposobljavanja za ciljane skupine korisnika i prema

strateškim potrebama Grada, a s posebnim naglaskom na usvajanje novih znanja i tehnologija,

• Priprema i provedba razvojnih programa i projekata Grada za razvoj postojećih i stvaranje novih proizvoda u svim proizvodnim i neproizvodnim ekonomskim aktivnostima, s posebnim naglaskom na razvoj mikro i malog poduzetništva i obrtništva,

• Razviti nove poljoprivredne i nepoljoprivredne djelatnosti, povezivati proizvođače i pružatelje usluga u kreiranju robnih marki, povećanju količine i kvalitete proizvodnje i usluga, distribuciji i marketingu, uporabi novih tehnologija i održivih izvora energije kako bi se povećala i diverzificirala proizvodnja,

• Razvoj i potpora revitalizaciji i izgradnji potrebne infrastrukture za razvoj poslovanja i ukupnu kvalitetu života zajednice, uključujući i obnovu kulturno-povijesne i tradicijske baštine, s posebnim naglaskom na očuvanje i održivo korištenje prirodne baštine.

Kako bi promovirali i ostvarili zadanu viziju, zadaća radne skupine bila je osmisliti strateške ciljeve koji će odrediti razvojne prioritete u razdoblju 2015.-2020. Definirani strateški ciljevi Grada Vrbovca su:

1. Razvoj i unaprjeđenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništa s naglaskom na edukaciju, zapošljavanje i samozapošljavanje

2. Razvoj i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i procesa njihovog daljnjeg rasta

3. Unaprjeđenje razine kvalitete življenja kroz razvoj društvene, socijalne i komunalne infrastrukture

4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine te promicanje i provođenje zaštite i očuvanja okoliša

5. Razvoj i unaprjeđenje ljudskih resursa

4.4.2. Strateški prioriteti

Strateški prioriteti se vezuju uz svaki dugoročni strateški cilj i oni predstavljaju segmentirane ciljeve, tj. strateške pravce djelovanja. Oni su osnova i polazište strategije djelovanja, koja osigurava provedbu svakog pojedinog dugoročnog cilja. U praksi se strateški prioriteti pojavljuju kao programski prioriteti ili kao provedbeni programi. Razrada strateških prioriteta bazira se s jedne strane na viziji i dugoročnim ciljevima i s druge strane na ključnim strateškim problemima.

Strateški ciljevi Prioriteti

1 Razvoj i unaprjeđenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništa s

naglaskom na edukaciju, zapošljavanje i samozapošljavanje

Osiguravanje podrške poduzetničkim aktivnostima kroz izgradnju i opremanje fizičke infrastrukture i provođenje (gospodarstvu potrebnih) usluga

Razvoj i unaprjeđenje aktivnosti unutar područja MMSP i obrtništva

Poticanje i daljnji razvoj tradicionalnog poduzetništva i obrtništva

Poticanje programa i mogućnosti daljnjeg razvoja potpornih institucija za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja

Razvoj cjeloživotnog učenja i usavršavanja ljudskih resursa sa ciljem postizanja održivog gospodarskog razvoja

Razvoj i unaprjeđenje procesa uvođenja inovativnih tehnologija u gospodarske procese


63

Promicanje važnosti i uloge društveno odgovornog poslovanja

Poboljšanje turističke infrastrukture i unaprjeđenje ponude proizvoda/usluga

Razvoj prepoznatljivih oblika selektivnog turizma (ruralnog, izletničkog, rekreativnog, lovnog)

2 Razvoj i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i procesa njihovog daljnjeg rasta

Razvoj usluga za poticanje pokretanja novih poljoprivrednih gospodarstava i daljnji razvoj postojećih

Razvoj konvencionalne poljoprivrede i stočarstva uz istovremeno jačanje znanja i vještina

Razvoj ekološke poljoprivrede i stočarstva uz istovremeno jačanje znanja i vještina

Razvoj i primjena inovativnih oblika tehnologija s naglaskom na održivi razvoj

3 Unaprjeđenje razine kvalitete življenja kroz razvoj društvene,

socijalne i komunalne infrastrukture

Razvoj i unaprjeđenje kvalitete infrastrukture predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

Razvoj i unaprjeđenje kvalitete socijalne i društvene infrastrukture te provođenja usluga uz naglasak na uključivanje marginaliziranih skupina u društvu

Razvoj i unaprjeđenje komunalne infrastrukture na području Grada Vrbovca

Unaprjeđenje i održivo korištenje prostora Grada Vrbovca

Unaprjeđenje kvalitete stanovanja i povećanje razine sigurnosti stanovništva

4 Valorizacija prirodne i kulturne baštine te promicanje i provođenje

zaštite i očuvanja okoliša

Zaštita, očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine Grada Vrbovca

Zaštita, očuvanje i održivo korištenje prirodne baštine i biološke raznolikosti

Održivo gospodarenje energijom i povećanje udjela obnovljivih izvora energije

Zaštita i očuvanje prirode i unaprjeđenje okoliša na području Grada Vrbovca

5 Razvoj i unaprjeđenje ljudskih resursa

Razvoj i jačanje kompetencija uz istovremeno unaprjeđenje sustava za upravljanje svim aspektima razvoja

Razvoj i jačanje kompetencija svih dobnih skupina, s posebnim naglaskom na marginalizirane skupine u društvu

Unaprijediti procedure i modele za rad Gradske uprave (i tvrtki u vlasništvu Grada) te za održivo planiranje na višegodišnjoj razini

5. RAZRADA MJERA PO PRIORITETIMA

5.1. TEMELJNA POLAZIŠTA

Strategija razvoja Grada Vrbovca usmjerava se na nekoliko glavnih područja djelovanja koja su prepoznata već u fazi analize stanja u Gradu, a treba se temeljiti na razradi osnovnih razvojnih mjera i indikatora, što uključuje i pristup određivanja učinka projekata. Očekivani rezultati mjera su sastavni dio kriterija za procjenu projekata, odnosno prioriteta određenog projekta u zadanom vremenskom okviru.

Mjera je ona razvojna kategorija koja predstavlja operativnu razradu svakog strateškog prioriteta i sagledava njegov utjecaj na specifična područja djelovanja (na gospodarstvo, zdravstvo i socijalnu skrb, obrazovanje, zaštitu okoliša, sport, komunalnu infrastrukturu itd.). Stoga mjere treba kategorizirati i primijeniti uz sagledavanje realnih uvjeta u kojima se one moraju provoditi. Svaka je mjera dio strateškog prioriteta, a mora slijediti koncepciju definiranu ciljem kao dijelom vizije razvoja.


64

Cilj svake mjere je razvoj i to razvoj po načelima održivosti, što mora biti sadržano i u pojedinim programima razvoja. Stoga se svaka mjera sagledava kao podsustav određenog razvojnog cilja i pretpostavka prihvaćanja pojedinog projekta, što zahtijeva da se svaka mjera jasno definira s formalnog i sadržajnog aspekta.

5.2. RAZRADA MJERA PO STRATEŠKIM PRIORITETIMA

Strateški prioriteti razvoja su usmjereni na nekoliko glavnih područja djelovanja, uz uvažavanje razvojnih mogućnosti, a temeljeno na sagledavanju trendova razvoja u svijetu, analize stanja Grada Vrbovca, uz uvažavanje prijedloga prikupljenih na raspravama sa sudionicima radnih skupina i radionica. U nastavku će se elaborirati svaki strateški prioritet, u kontekstu prethodno definiranog strateškog cilja, a predložit će se i elaborirati mjere, njihovi nositelji i očekivani rezultati.

SC 1 Razvoj i unaprjeđenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništa s naglaskom na edukaciju, zapošljavanje i samozapošljavanje

Prioriteti Mjere

Osiguravanje podrške poduzetničkim

aktivnostima kroz izgradnju i opremanje fizičke

infrastrukture i provođenje (gospodarstvu potrebnih)

usluga

Analiza postojećeg stanja u poduzetništvu te izrada aktivnosti za stvaranje pozitivnog poduzetničkog okruženja

Analiza financijskog okruženja i stvaranje novih programa za poticanje poduzetničkih aktivnosti

Stvaranje programa razvoja potpornih institucija

Izgradnja infrastrukture potpornih institucija, te stvaranje i oblikovanje programa stručne potpore za poduzetnike

Izgradnja infrastrukture i osmišljavanje potpore za nove i inovativne oblike poduzetništva

Razvoj i unaprjeđenje aktivnosti unutar područja

MMSP i obrtništva

Analiziranje, stvaranje i provođenje potrebnih usluga za poduzetnike i obrtnike

Poticanje izvozne orijentacije gospodarstva i stvaranje pozitivnog investicijskog okruženja

Povezivanje poduzetnika i zajednice na području Grada Vrbovca

Poticanje umrežavanja i primjene inovativnih načina poslovanja poduzetnika

Razvoj poslovne – savjetničke infrastrukture s ciljem poboljšanja transfera znanja i vještina, te intenzivnije uključivanje u korištenje nacionalnih programa, EU fondova i dr.

Poticanje i daljnji razvoj tradicionalnog

poduzetništva i obrtništva

Analiza i ocjena stupnja razvoja tradicionalnog poduzetništva i obrtništva

Osmišljavanje i provedba programa za poticanje daljnjeg razvoja postojećih poduzetnika i obrtnika koji se bave tradicijskim proizvodima i uslugama

Osmišljavanje i provedba edukacija i programa za uključivanje novih poduzetnika u bavljenje tradicijskim obrtom/poduzetništvom

Primjena inovativnih tehnologija u procesu razvoja tradicijskog obrta/poduzetništva

Poticanje programa i mogućnosti daljnjeg

razvoja potpornih institucija za poticanje zapošljavanja i

samozapošljavanja

Analiza i procjena potrebnih programa i aktivnosti za pokretanje poduzetničkih aktivnosti i ulazak na tržište rada

Osmišljavanje i provedbe programa i aktivnosti unutar potpornih institucija namijenjenih jačanju kompetencija za zapošljavanje i samozapošljavanje

Razvoj i unaprijeđenje ljudskih, administrativnih i provedbenih kapaciteta zaposlenika potpornih institucija

Razvoj cjeloživotnog učenja i usavršavanja

ljudskih resursa sa ciljem postizanja održivog

gospodarskog razvoja

Razvoj cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoj programa cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja

Poticanje obrazovanja za zapošljivost i konkurentnost na tržištu rada

Edukacija uključenih dionika o različitim izvorima financiranja vlastitih projekata i daljnji razvoj znanja i vještina

Izgradnja i/ili unaprijeđenje i/ili prostorne infrastrukture za kvalitetnije provođenje procesa cjeloživotnog učenja i usavršavanje

Osmišljavanje i provođenje programa mentoriranja sa ciljem jačanja kompetencija posloprimca i/ili poslodavca

Razvoj i unaprjeđenje Analiza i ocjena mogućnosti primjene inovativnih tehnologija


65

procesa uvođenja inovativnih tehnologija u

gospodarske procese

Razrada potreba postojećih i budućih poduzetnika za primjenu inovativnih tehnologija

Osmišljavanje i provedba edukativnih aktivnosti za što uspješniju primjenu inovativnih tehnologija u gospodarskim procesima

Unaprjeđenje prostorne infrastrukture za daljnji razvoj korištenja inovatinih tehnologija u gospodarskim procesima

Potpora i promocija kreativnosti u poduzetništvu

Promicanje važnosti i uloge društveno odgovornog

poslovanja

Analiza mogućnosti za djelovanje unutar područja društveno odgovornog poslovanja

Osmišljavanje i provedba aktivnosti za provedbu i promicanje društveno odgovornog poslovanja

Osiguravanje transfera znanja postojećih dionika u društveno odgovornom poslovanju

Provođenje potrebnih/specijaliziranih edukacija i mogućnosti za djelovanje poduzetnika i obrtnika unutar društveno odgovornog poslovanja

Jačanje kompetencija potpornih institucija za promoviranje društveno odgovornog poslovanja

Provođenje aktivnosti informiranja stanovništva Grada Vrbovca o provedenim projektima društveno odgovornog poslovanja

Poboljšanje turističke infrastrukture i

unaprjeđenje ponude proizvoda/usluga

Analiza cjelokupne turističke infrastrukture

Povezivanje svih aktera zainteresiranih za turizam i stvaranje platforme za kvalitetno djelovanje

Unaprjeđenje sustava turističke signalizacije - ploče, natpisi, putokazi

Izgradnja novih i uređenje postojećih tematskih staza - pješačkih, biciklističkih, konjičkih

Izgradnja i uređenje vinske ceste Grada Vrbovca

Razvoj prepoznatljivih oblika selektivnog turizma

(ruralnog, izletničkog, rekreativnog, lovnog)

Program edukacije stanovništva o ruralnom turizmu

Poticanje ruralnih domaćinstava na uključivanje u turističku ponudu Grada Vrbovca

Definiranje i razvoj programa za ruralni turizam, izletnički turizam, sportski turizam, lovni turizam, gastroturizam, ekoturizam, manifestacije

Izgradnja i uređenje sadržaja za ruralni turizam, izletnički turizam, lovni turizam, gastroturizam, ekoturizam, manifestacije

Poticajne mjere: sufinanciranje troškova priprema i izrada tehničke te projektne dokumentacije

P 1.1 Osiguravanje podrške poduzetničkim aktivnostima kroz izgradnju i opremanje fizičke infrastrukture i provođenje (gospodarstvu potrebnih) usluga

Aktivnosti: Opremanje i stavljanje u funkciju potporne institucije – poduzetničkog inkubatora Usmjeriti sve raspoložive ljudske i financijske kapacitete za što skorije otvaranje potporne institucije – poduzetničkog inkubatora Opremanje i stavljanje u funkciju cjelokupne poslovne zone, korištenje maksimalnih kapaciteta poslovne zone Planirati koncept zone u skladu sa suvremenim dosezima najrazvijenijih poslovnih zona, te od početka imati na umu specijalizaciju zone u gospodarskim područjima koja su identificirana kao prioritetna razvojna područja grada. Na prvom mjestu razvoj prehrambene industrije, zatim prerađivačke, te razvoj kapaciteta za djelatnost prijevoza i skladištenja (uz sektor poslovnih usluga gdje je prije svega moguć daljnji razvoj IT sektora) Planirati izgradnju poslovne infrastrukture kao što su inkubatori, centri kompetencija, tehnološki parkovi i drugi oblici suvremene poslovne infrastrukture u skladu sa smjernicama specijalizacije Uključiti partnere u realizaciju ovakvih projekata, prije svega obrazovne i istraživačke institucije, ali i druge partnere (HGK, HOK, Udruženje obrtnika udruga poslodavaca, JLS i


66

dr...). Povećati dostupnost specijaliziranim edukacijama za poduzetnike, te potaknuti umrežavanje poduzetnika i uvođenje inovativnih načina poslovanja sa svrhom osiguravanja više konkurentnosti poduzetnika. Identificirati ključne elemente industrijskog razvoja i prepoznati ključne faktore razvoja prerađivačke industrije Definirati plan održivog industrijskog razvoja Vrbovca Planirati i koordinirati ostalim aktivnostima i projektima od važnosti za industrijski razvoj Grada Vrbovca, s posebnim naglaskom na specijalizaciji u prerađivačkoj industriji (planirati privlačenje upravo prerađivačkih tvrtki u poslovne zone, osigurati povoljne uvjete kojima će se privući prerađivačke kompanije) Poticati stvaranje novih prerađivačkih tvrtki specijalizacijom zona, inkubatora te raznim oblicima potpora (jamstveno kreditne sheme, tehničke potpore, darovnice, i dr.) Sustavom potpora, infrastrukturnim uređenjem, te uključivanjem obrazovnih i znanstvenih institucija osigurati privlačnije okruženje za prerađivačke tvrtke.

Nositelji Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, ,Pučko otvoreno učilište Vrbovec HOK, HGK, poduzetnici i obrtnici, udruge

Korisnici Poduzetnici i obrtnici, stanovništvo

Indikatori opremljene i stavljene u funkciju potporne institucije – poduzetnički inkubator potpuno opremljena i funkcionalna poslovna zona uspostavljena i stavljena u funckiju poduzetničko potporna infrastruktura planirani i realizirani novi projekti poslovne infrastrukture poboljšani uvjeti za razvoj tvrtki usmjerenih razvoju novih tehnologija i proizvoda temeljenih na visokoj dodanoj vrijednosti br. tvrtki u poduzetničkoj zoni br. zaposlenih u poduzetničkoj zoni br. zaposlenih u poduzetničkom centru br. korisnika poduzetničkog centra broj novih programa i projekata promidžbe Grada kao lokacije spremne za privatna i javno-privatna ulaganja broj programima obuhvaćenih poduzetnika broj i vrsta kontakata s potencijalnim investitorima broj potencijalnih ulagača koji su posjetili Grad broj (po vrsti) i vrijednost novih ulaganja. povećanje broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji povećanje udjela prerađivačke industrije u strukturi gradskog gospodarstva (prema prihodima, u BDP-u ili broju zaposlenih) povećanje broja prerađivačkih poduzeća povećanje prihoda prerađivačke industrije

P 1.2 Razvoj i unaprjeđenje aktivnosti unutar područja MMSP i obrtništva

Aktivnosti: Provođenje aktivnosti za razvoj proizvodne i prerađivačke djelatnosti. Stručna pomoć poduzetnicima u razvoju proizvoda i usluga, komercijalizaciji proizvoda i projekata, realizaciji poduzetničkih ideja, zasnovanih na znanju, istraživanjima i inovacijama. Povezivanje poslovnog, znanstveno-istraživačkog i/ili javnog sektora u svrhu transfera znanja, uvođenja novih tehnologija i komercijalizacije inovacija i razvoj klastera. Proširiti postojeći portfolio potpora te povećati broj kreditnih i jamstveno kreditnih shema dostupnih poduzetnicima; osigurati raznovrsnost financijskih potpora (darovnice, tehničke potpore za razradu projekata, jamstveno-kreditne sheme, sufinanciranje troškova, i dr. ). Programe potpora usmjeriti prema poduzetnicima koji se bave ili se planiraju baviti djelatnostima koje su označene kao razvojni prioritet (proizvodnja i prerada, ICT, i dr.). Pružiti tehničku potporu poduzetnicima u pripremi i razradi njihovih projekata za druge izvore financiranja. Provesti analizu i identificirati ključne elemente razvoja poslovnih i stručnih usluga.


67

Izraditi plan s konkretnim i provedivim mjerama poticanja razvoja poslovnih i stručnih usluga. Osigurati prostor i lokaciju za djelovanje usluga iz ovog sektora (IT inkubator, i dr.). Osmisliti, planirati i provoditi sustavne potpore sektoru poslovnih i stručnih usluga. Izraditi plan s konkretnim i provedivim mjerama poticanja razvoja proizvodno-prerađivačkih industrija. Poticati „gospodarstvo znanja“, kao temelja izvozne orijentacije gospodarstva. To uključuje poticanje primjene znanja i povezivanje gospodarskih subjekata sa znanstvenim sektorom radi povećanja konkurentnosti i izvoznih kapaciteta poduzetnika. Poticati poduzetnike koji planiraju izvoz smanjenjem troškova izlaza na inozemna tržišta, te troškova promocije i marketinga na inozemnim tržištima i dr. Smanjiti davanja i razne namete izvozno orijentiranim poduzećima. Koordiniranim aktivnostima na izgradnji poslovne infrastrukture i sustavom poticaja, te smišljenih marketinških aktivnosti privući izvozna poduzeća na područje grada. Stvoreno povoljno okruženje za rast i razvoj izvozno orijentiranih poduzeća kroz osmišljeni sustav koordiniranih aktivnosti i mjera: izgradnjom poslovne infrastrukture, poticanjem primjene znanja, smanjenjem troškova za izvoznike.

Nositelji Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, potporne institucije, edukacijske ustanove, HOK, HGK, poduzetnici i obrtnici, udruge

Korisnici Poduzetnici i obrtnici, stanovništvo

Rezultati: br. poduzetničkih aktivnosti br. novih poduzetnika br. odobrenih potpora br. realiziranih kredita/potpora iz različitih financijskih shema br. poduzetnika kojima je pružena tehnička pomoć od strane potpornih institucija br. realiziranih EU poduzetničkih projekata povećanje broja zaposlenih i udjela u BDP-u djelatnosti poslovnih i stručnih usluga povećanje broja tvrtki i obrta poslovnih i stručih usluga br. projekata koji promovira upotrebu znanja, inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu br. ostvarenih suradnji između poslovnog, znanstveno-istraživačkog i javnog sektora br. zaposlenih u prepoznatim djelatnostima proizvodno-prerađivačke industrije povećanje br. poslovnih subjekata povećan udio izvoza grada u udjelu ukupnog izvoza županije povećan broj novih izvoznika na području grada poboljšani financijski pokazatelji poslovanja izvoznika (prihodi, dobit, gubitak, i dr.) broj ulaganja poduzetnika i grada Vrbovca u inovacije i tehnologiju broj i vrsta tehnoloških institucija tehnološki i inovacijski programi br poduzetnika uključeni u tehnološke i inovacijske programe % povećanja inovacija i patenata broj i vrsta programa suradnje s visokoškolskim i istraživačkim institucijama

P 1.3 Poticanje i daljnji razvoj tradicionalnog poduzetništva i obrtništva

Aktivnosti: Zaštititi tradicionalne i autohtone obrtnike od daljnjeg nestajanja, te omogućiti razvoj tradicijskog obrtništva kao jednog od važnih elemenata identiteta grada; Unaprijediti postojeću ponudu tradicijskih obrta te potaknuti stvaranje novih; Posebno poticati stvaranje novih prepoznatljivih obrtničkih proizvoda te njihovo brandiranje i prodaju; Revitalizacija izumrlih tradicijskih obrta; Informiranje, marketinške aktivnosti i edukacija postojećih i budućih ponuđača i proizvođača tradicijskih obrtničkih proizvoda; Poticanje standardiziranja proizvodnje i kontrolu kvalitete; izrada, uspostava i provedba programa umrežene tradicijske obrtničke ponude.

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, potporne institucije

Korisnici: Poduzetnici i obrtnici - postojeći i potencijalni novi


68

Rezultati: Sačuvani postojeći tradicijski obrti Revitalizirani stari tradicijski obrti te stvoreni uvjeti za razvoj novih obrta temeljenih na tradicijskim vrijednostima i identitetu grada broj tradicijskih obrta na području grada broj tradicijskih proizvoda

P 1.4 Poticanje programa i mogućnosti daljnjeg razvoja potpornih institucija za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja

Aktivnosti: Kreiranje programa edukacija putem poduzetničkih potpornih institucija. Poticanje pohađanja certificiranih edukacija za poduzetnike. Poticati umrežavanje poduzetnika na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, putem raznih projekata suradnje, razmjene ljudi i transfera znanja.


Korisnici: Poduzetnici i obrtnici

Nezaposleni

Rezultati: br. održanih edukacija br. poduzetnika polaznika edukacija br. novih poduzetnika

P 1.5 Razvoj cjeloživotnog učenja i usavršavanja ljudskih resursa sa ciljem postizanja održivog gospodarskog razvoja

Aktivnosti Edukacijom stanovništa postiže se veća informiranost i uključenost poduzetnika u trendove u gospodarstvu. Potiče se umrežavanje poduzetnika i brži protok informacija što povećava konkurentnost. Potiču se inovativne ideje koje donose potrebne promjene u gospodarstvu i stvara se klima uspješnja za daljnji razvoj gospodarstva

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, Pučko otvoreno učilište Vrbovec, Zagrebačka županija, obrazovne institucije, HGK, HOK, strukovne organizacije/potporne institucije, organizacije civilnog društva, MSP

Korisnici: Mikro i mala poduzeća, obrti, srednja i velika poduzeća, stanovništvo Općine, mladi, nezaposleni, žene, osobe s invaliditetom

Rezultati: broj održanih radionica i predavanja broj sudionika na tim predavanjima broj obrazovnih institucija uključenih u edukaciju broj poduzetnika koji koriste nove tehnologije broj novonastalih udruženja poduzetnika

P 1.6 Razvoj i unaprjeđenje procesa uvođenja inovativnih tehnologija u gospodarske procese

Aktivnosti: Povećati dostupnost specijaliziranim edukacijama za poduzetnike, te potaknuti umrežavanje poduzetnika i uvođenje inovativnih načina poslovanja sa svrhom osiguravanja više konkurentnosti poduzetnika Kreiranje programa edukacija putem poduzetničkih potpornih institucija Poticanje pohađanja certificiranih edukacija za poduzetnike Povezivanje sa sveučilištem i školama na razvoju novih edukativnih programa za poduzetnike Poticati umrežavanje poduzetnika na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, putem raznih projekata suradnje, razmjene ljudi i transfera znanja (uz primjenu ICT –a inovativnih riješenja) Osigurati prostor i potaknuti uspostavu „cooworking centra“ za poduzetnike i samostalne umjetnike („freelanceri“)


Korisnici: Mikro, mali i srednji poduzetnici, obrtnici, nezaposleni

Rezultati: Ojačani kapaciteti poduzetnika u različitim segmentima poduzetničkog poslovanja; Povećana aktivnost poduzetnika na umrežavanju sa drugim partnerima izvan lokalnog područja; Osnovan „cooworking centar“

P 1.7 Promicanje važnosti i uloge društveno odgovornog poslovanja


69

Aktivnosti: Provođenje analize mogućih djelatnosti u svrhu razvoja društveno odgovornog poduzetništva kako bi se odabirom specifičnih djelatnosti za Grad ujedno doprinijelo ujednačenom gospodarskom razvoju. Osigurati transfer znanja postojećih dionika u društveno odgovornom poduzetništvu na način da se prema novim društveno odgovornim poduzetnicima olakša pokretanje poslovne aktivnosti, tj. stvaranje mentoriranja kako bi se povećala vjerojatnost za uspjeh Analiza potrebnih edukativnih radionica te provođenje edukacija o poslovnim vještinama kako bi se dionicima olakšalo poslovanje Provođenje aktivnosti informiranja stanovništva Grada Vrbovca o provedenim projektima dionika društveno odgovornog poslovanja kako bi se povećala vidljivost, ali i zainteresiralo javnost za aktivnosti koje doprinose zajednici

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, MSP, udruge, zadruge, socijalni poduzetnici

Korisnici: Fizičke i pravne osobe, udruge, zadruge, stanovništvo, marginalizirane skupine u društvu

Rezultati: br. uključenih u društveno odgovorno poduzetništvo br. analiza napravljenih za daljnji razvoj društveno odgovornog poduzetništva br. aktivnosti/dionika društveno odgovornog poduzetništva br. edukacija namijenjenih dionicima društveno odgovornih poduzetnika postotak stanovništva upoznat sa projektima društveno odgovornog poduzetništva i socijalnog poduzetništva br. brošura i ostalih publikacija o aktivnostima i mogućnostima društveno odgovornog poduzetništva i socijalnog poduzetništva

P 1.8 Poboljšanje turističke infrastrukture i unaprjeđenje ponude proizvoda/usluga

Aktivnosti: Organizacija događanja poput kazališnih predstava, manifestacija, športskih turnira, ljetne školske lige, školskih izleta i raznih drugih tematskih događanja Izgradnja i uređenje vinske ceste Grada Vrbovca Izgradnja, rekonstrukcija i/ili opremanje turističe infrastrukture infrastrukture Osmišljavanje dodanih sadržaja za privlačenje gostiju Graditi i uređivati biciklističke staze i parkirališta Provoditi kampanje za popularizaciju biciklističkog prometa Provoditi edukaciju stanovništva o mogućnostima (ruralnog) turizma Razvoj nove javne turističke infrastrukture (turistički info centri, tematske staze, vinske ceste i sl.) Klasificirati, urediti i sadržajno osmisliti javne prostore: pješačke ulice i trgove, šetnice te okupljališta

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, Pučko otvoreno učilište Vrbovec, Turistička Zajednica grada Vrbovca, MSP, PG

Korisnici: Stanovnici, turisti, MSP,PG

Rezultati: broj izgrađenih/obnovljenih objekata turističke infrastrukture broj umreženih aktera koji djeluju u turizmu provedene edukativne aktivnosti o mogućnostima ruralnog turizma broj turističkih gostiju broj ostvarenih noćenja prihodi od turizma br. aktivnosti godišnje br. posjetitelja događanja broj brošura i ostalih pisanih publikacija koje u sebi imaju uključenu ponudu Grada broj uređenih eko etno sela broj eko etno proizvoda broj provedenih edukativnih aktivnosti o mogućnostima djelovanja u turizmu broj kilometara uređenih rekreacijskih staza broj informativnih ploča na rekreacijskim stazama broj gostiju


70

broj inovativnih smještajnih kapaciteta (npr. bed & bike, rent-a-klijet i sl.) povećan % noćenja u smještajnim kapacitetima i postotak izravnoga prihoda od smještajnih kapaciteta prihodi u turizmu br. novoizgrađenih kilometara biciklističkih staza, br. novih parkirališta i parkirnih mjesta, br. novoizgrađenih turističkih objekata (hoteli, turistički info centri, idr.), te ostale turističke infrastrukture br. provedenih projekata unaprjeđenja postojeće turističke infrastrukture broj uređenih postojećih javnih površina broj novo izgrađenih javnih površina duljina vinske ceste Grada Vrbovca

P 1.9 Razvoj prepoznatljivih oblika selektivnog turizma (ruralnog, izletničkog, rekreativnog, lovnog)

Aktivnosti: Poticati razvoj te osmisliti programe potpora i promocijske aktivnosti vezane uz razvoj turističke ponude na OPG-u, razvoj tematskih putova, razvoj selektivnih oblika turizma, umrežavanje i promocija ruralne turističke ponude. Osigurati dodatno turističko brendiranje Grada vezano: - uz vinske ceste - obuhvatiti enogastronomiju u sprezi s autohtonom kulturom, folklorom i običajima vinorodnog područja u Gradu Vrbovcu - uz biciklističke staze – obuhvatiti razvoj mreže biciklističkih staza zasnovan na modernom konceptu biciklističkog turizma te osigurati što je moguće veće povezivanje s dugoprugaškim, transnacionalnim biciklističkim rutama Europom koje su trasirane i prolaze kroz prostor sjeverozapadne Hrvatske

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, Pučko otvoreno učilište Vrbovec, Turistička Zajednica grada Vrbovca, , MSP, PG

Korisnici: Stanovnici, turisti, MSP, PG

Indikatori: broj ponude novih turističkih aktivnosti broj uređenih/obnovljenih tematskih parkova broj programa u lovnom turizmu broj posjetitelja u sklopu lovnog turizma % porasta turističkih posjeta izravno povezanih s lovnim turizmom povećan % lovaca-turista koji prvi put posjećuju Grada broj održanih manifestacija broj informativnih ploča postavljenih na tematskim putevima broj turističkih posjetitelja prihod od turizma broj kilometara novih vinskih cesta i biciklističkih staza broj poučnih ploča, standardiziranih oznaka i signalizacije postavljenih na vinskim cestama i biciklističkim stazama % porasta turističkih posjeta izravno povezanih s vinskim cestama i biciklističkim stazama povećan % izravnog prihoda od mreže vinskih cesta i biciklističkih staza kao specifičnog oblika turističke ponude broj novih smještajnih kapaciteta u seoskim gospodarstvima broj novih smještajnih kapaciteta u kućanstvima broj novih smještajnih kapaciteta u vikendicama i klijetima


71

SC 2 Razvoj i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i procesa njihovog daljnjeg rasta

Prioriteti Mjere

Razvoj usluga za poticanje pokretanja novih poljoprivrednih

gospodarstava i daljnji razvoj postojećih

Analiza stanja i oblikovanje programa za pokretanje proizvodnje i širenja opsega poljoprivrednih gospodarstava

Razvoj i unaprjeđenje održive poljoprivrede s dopunskim djelatnostima

Osmišljavanje i provedba edukativnih aktivnosti za jačanje kompetencija dionika poljoprivrednog gospodarstva (nositelji/članovi)

Uključivanje i organiziranje lokalnih poljoprivrivrednih gospodarstava i malih poduzetnika te pripremanje i pokretanje projekata usmjernih na razvoj smještajnih kapaciteta te lepeze proizvoda i usluga ruralog turizma (zdrava hrana, aktivnosti, rekreacija, itd...)

Razvoj konvencionalne poljoprivrede i stočarstva uz istovremeno jačanje znanja i

vještina

Analiza stanja konvencionalne poljoprivrede i stočarstva na području Grada Vrbovca

Osmišljavanje i provedba programa jačanja konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

Umrežavanje dionika u poljoprivrednim gospodarstvima sa ciljem zatvaranja procesa primarne i/ili sekundarne poljoprivredne proizvodnje

Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje proizvodno-prerađivačkih kapaciteta

Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje skladišnih kapaciteta

Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje prodajnih prostora

Razvoj ekološke poljoprivrede i stočarstva uz istovremeno

jačanje znanja i vještina

Analiza stanja ekološke poljoprivrede i stočarstva na području Grada Vrbovca

Osmišljavanje i provedba programa jačanja konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava koji se bave ekološkom poljoprivredom

Analiza područja i proizvoda Grada Vrbovca pogodnih za uključuvanje na ekološku poljoprivrednu preradu i/ili proizvodnju

Umrežavanje dionika procesa ekološke poljoprivredne proizvodnje

Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje proizvodnih, prerađivačkih, skladišnih te kapaciteta za pakirnice

Razvoj i primjena inovativnih oblika tehnologija s naglaskom

na održivi razvoj

Analiza korištenja inovativnih tehnologija u poljoprivrednim gospodarstvima

Osmišljavanje i provedba edukativnih aktivnosti za primjenu inovativnih tehnologija u skladu sa zaštitom okoliša

Poticanje novih i postojećih tvrtki za pokretanje proizvodnje i primjene inovativnih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi

Izgradnja/opremanje/stavljanje u funkciju infrastrukture kao odgovor na potrebu primjene tehnologija u poljoprivrednim gospodarstvima

P 2.1 Razvoj usluga za poticanje pokretanja novih poljoprivrednih gospodarstava i daljnji razvoj postojećih

Aktivnosti: Pomoć pri pripremi dokumentacije za pokretanje poljoprivrednih gospodarstava; Poticanje umrežavanja i transfera znanja kako bi poljoprivredna gospodarstva efikasno iskoristila vlastite resurse u proizvodnji, preradi i/ili izlasku na tržište Uspostavljanje podrške potencijalnim subjektima koji se žele udruživati Opremanje potporne infrastrukture i fizičke infrastrukture za udruživanje Osmišljavanje i provođenje marketinških aktivnosti za promociju umreženih subjekata Osiguravanje podrške umreženim subjektima kroz osmišljavanje i provođenje edukativnih aktivnosti Omogućiti građenje objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje (građevine za čuvanje voćnjaka, vinograda, građevine za pohranu i veleprodaju poljoprivrednih proizvoda, građevina za uzgoj stoke i peradi, građevine za preradu poljoprivrednih i mesnih proizvoda,


72

staklenici i plastenici, i dr.)

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, organizacije civilnog društva i agencije povezane s poljoprivredom i poljoprivrednom proizvodnjom, zadruge

Korisnici: Mladi, žene, nezaposleno stanovništvo

Rezultati: Broj novih poljoprivrednih gospodarstava Broj provedenih edukacija namijenjenih poljoprivrednicima Broj polaznika edukacija Broj umreženih poljoprivrednih gospodarstava Broj novih proizvoda Programi zajedničke promocije udruženih poljoprivrednih gospodarstava Prostori za djelovanje i organiziranu suradnju poljoprivrednih gospodarstava Broj promotivnih materijala o proizvodima koji se proizvode i koji su u ponudi na području Grada Vrbovca

P 2.2 Razvoj konvencionalne poljoprivrede i stočarstva uz istovremeno jačanje znanja i vještina

Aktivnosti: Poticanje izrade projektne dokumentacije za izgradnju proizvođačkih objekata; Potpore izgradnji i uređenju objekata za preradu i prodaju proizvoda, nabavka opreme za preradu i prodaju proizvoda, razvitak inovativnih načina prodaje, dizajn i izrada promotivnog materijala, oglašavanje; Poticanje trženja autohtonih i ekoloških proizvoda putem manifestacija, organizacije prodajnih prostora i pomoći u distribuciji proizvoda; Pružanje ciljane edukacije (prezentacije, seminari, radionice, minikonferencije, tribine) poljoprivrednicima u područjima kao što su: • edukacija za mlade poljoprivrednike i poljoprivrednike početnike • važnost okrupnjavanja poljoprivrednih površina, komasacija • očuvanje autohtonih vrsta voća, povrća, sjemena, sadnica • modernizacija poljoprivrednog poslovanja.

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje Zagrebačka županija, HOK, HGK, agencije i organizacije vezane uz poljoprivredu i poljoprivrednu proizvodnju, zadruge, nadležna ministarstva

Korisnici: Poljoprivredna gospodarstva

Nezaposleni, neaktivni, Djeca i mladi, Stanovništvo, Poduzetnici, obrtnici

Indikatori: Broj poljoprivrednih proizvođača Broj udruženih poljoprivrednika Broj proizvođača koji uvode novu tehnologiju u proizvodnju Broj korisnika programa potpora ruralnom razvoju Broj održanih edukacija za poljoprivrednike Broj održanih događanja sa ciljem promocije lokalnih proizvoda

P 2.3 Razvoj ekološke poljoprivrede i stočarstva uz istovremeno jačanje znanja i vještina

Aktivnosti: Potpore izgradnji i uređenju objekata za preradu i prodaju proizvoda, nabavka opreme za preradu i prodaju proizvoda, razvitak inovativnih načina prodaje, dizajn i izrada promotivnog materijala, oglašavanje; Poticanje trženja autohtonih i ekoloških proizvoda putem manifestacija, organizacije prodajnih prostora i pomoći u distribuciji proizvoda; Razvijanje poljoprivredne proizvodne aktivnosti u Gradu po ekopostulatima (najbolja ekološka praksa, visoka razina bioraznolikosti, očuvanje prirodnih resursa i visoki proizvodni standardi temeljeni na prirodnim tvarima i postupcima) koja se kreće u rasponu od ekostočarstva, uzgoja ljekovitog bilja, povrća i voća, pčelarstva i dr.; Pružanje ciljane edukacije (prezentacije, seminari, radionice, minikonferencije, tribine) poljoprivrednicima u područjima kao što su: • ekološka proizvodnje i uporaba pesticida prihvatljivih za okoliš • provedba nitratne direktive i korištenja ekološki prihvatljivih tehnologija • modernizacija poljoprivrednog poslovanja.


73

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje Zagrebačka županija, HOK, HGK, agencije i organizacije vezane uz poljoprivredu i poljoprivrednu proizvodnju, zadruge, nadležna ministarstva


Nezaposleni, neaktivni, djeca i mladi, stanovništvo, poduzetnici, obrtnici, poljoprivredna gospodarstva

Indikatori: Provedene edukativne aktivnosti o prednostima i načinima rada u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji Broj poljoprivrednika koji imaju ekološki način proizvodnje Broj umreženih poljoprivrednika koji korište ekološki način poljoprivredne proizvodnje Broj eko proizvoda ponuđenih na tržištu Br. korisnika programa potpora ruralnom razvoju Br. održanih događanja sa ciljem promocije lokalnih proizvoda Br. brošura i prospekata o zdravoj prehrani i proizvodima Br. poljoprivrednih gospodarstava koja su se dijelom ili potpuno preorijentirala (po vrsti ekouzgoja i poljoprivredne proizvodnje: na stočarstvo, uzgoj ljekovitoga bilja, povrća i voća, pčelarstvo i dr.)

P 2.4 Razvoj i primjena inovativnih oblika tehnologija s naglaskom na održivi razvoj

Aktivnosti: Osmišljavanje i provedba potpornih aktivnosti; Osmišljavanje aktivnosti i približavanje inovativnih tehnologija poljoprivrednim gospodarstvima; Predstavljanje i podrška i pružanje infrastrukture za aktivnosti OIE i en.učinkovitosti; Umrežavanje proizvođača i prerađivača i formiranje infrastrukture za pružanje dostatne podrške

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje


Indikatori: Broj poljoprivrednih gospodarstava (nositelja i/ili članova) koji koriste nove tehnologije u vlastitoj proizvodnji Broj aktivnosti koje otpatke iz poljoprivredne djelatnosti koriste u energetskoj učinkovitosti i OIE (biomasa) Prihodi u poljoprivredi, drvnoprerađivačkoj djelatnosti i šumarstvu Broj provedenih edukativnih aktivnosti o mogućnostima korištenja novih tehnologija Br. održanih edukacija Br. poduzetnika polaznika edukacija


74

SC 3 Unaprjeđenje razine kvalitete življenja kroz razvoj društvene, socijalne i komunalne infrastrukture

Prioriteti Mjere

Razvoj i unaprjeđenje

kvalitete infrastrukture predškolskog,

osnovnoškolskog i srednjoškolskog

odgoja i obrazovanja

Obnova i opremanje objekata u predškolskom i školskom odgoju kako bi se osigurala visoka kvaliteta predškolskog odgoja te školskog odgoja i nastave, kao i izvannastavnih aktivnosti

Izgradnja i prilagodba postojećeg prostora za djecu i učenike s invaliditetom

Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i primjena projekata energetske efikasnosti u predškolskim i školskim ustanovama

Povećanje kapaciteta kuhinje i uvođenje zdrave prehrane u predškolskom školskom odgoju

Poticanje uvođenja i primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovnim ustanovama na području Grada

Uključivanje profesora i učitelja u programe usavršavanja i cjeloživotnog učenja

Edukacija zaposlenika u obrazovnim ustanovama i poticanje na korištenje inovativnih metoda poučavanja

Razvoj i unaprjeđenje

kvalitete socijalne i društvene

infrastrukture te provođenja usluga uz

naglasak na uključivanje

marginaliziranih skupina u društvu

Obnova i izgradnja objekata za smještaj starijih i nemoćnih te osoba sa invaliditetom visoke kvalitete

Uspostavljanje sustava brige za starije i nemoćne te osobe sa invaliditetom

Provođenje aktivnosti za uključivanje marginaliziranih skupina u društvu - provođenje edukacija, osposobljavanja, rad za dobrobit zajednice, promocija zajednice kroz različite aktivnosti

Izgradnja i/ili nadogradnja prilaza svim društvenim ustanovama za osobe s invaliditetom

Izgradnja i/ili opremanje dječjih igrališta za djecu s posebnim potrebama

Izgradnja i obnova objekata društvene infrastrukture (društveni domovi, vatrogasni domovi,knjižnica)

Osmišljavanje i provedba usluga unutar socijalne infrastrukture s naglaskom na socijalno isključene skupine u društvu, uz provođenje adekvatne edukacije

Osmišljavanje i provedba usluga unutar društvene infrastrukture

Razvoj i unaprjeđenje komunalne

infrastrukture na području Grada

Vrbovca

Razvoj i unaprjeđenje sustava vodoopskrbe te prenamjena načina rada kako bi se spriječili daljnji gubici vode

Razvoj i unaprjeđenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Jačanje odgovornih institucija za rad i održavanje sustava

Usklađenje razvoja odvodnje s razvojem vodoopskrbe

Unaprjeđenje i održivo korištenje

prostora Grada Vrbovca

Cjelovito planiranje prostornog razvoja sukladno sa razvojnim potrebama Grada

Unaprjeđenje postojećih i uređenje novih javnih gradskih prostora te poticanje obnove pročelja

Profiliranje, sadržajno i oblikovno unaprjeđivanje Grada te stvaranje tematskih tržnica, i održavanje javnih zelenih površina

Uređenje i obnova zgrada željezničkog i autobusnog kolodvora te autobusnih stajališta

Izgradnja i/ili opremanje i/ili obnova parkirališta

Unaprjeđenje kvalitete

stanovanja i povećanje razine

sigurnost stanovništva

Snimka stanja, izrada rješenja te identifikacija, prioritizacija, priprema i provedba projekata u području prometne infrastrukture

Unaprjeđenje sustava javne rasvjete, uzimajući u obzir načela energetske učinkovitosti

Unaprjeđenje infrastrukture bežičnog Interneta na važnijim punktovima u Gradu

Unaprjeđenje sustava zaštite i spašavanja te izgradnja i opremanje potrebne infrastrukture

P 3.1 Razvoj i unaprjeđenje kvalitete infrastrukture predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

Aktivnosti Povećati kapacitete odgojno obrazovnih ustanova, poticati diferenciranje postojećih obrazovnih programa te kreiranje novih;


75

Doprinijeti stvaranju kadrova temeljenih na znanju, iskustvu i kompetenciji. Ulaganje u obnovu, izgradnju i opremanje odgovarajućeg broja vrtića, škola i sportskih dvorana, te podizanje standarda postojećih; Poboljšanje suradnje i koordinacije među odgojno-obrazovnim ustanovama; Usmjeriti se na osmišljavanje, kreiranje i implementaciju diferenciranih obrazovnih programa Osiguravanje dovoljnog broja stručnjaka za rad s djecom i mladima, te potrebnog broja učitelja za program produženog boravka; Dodatno educiranje nastavnika; Rad školskih ustanova u jednoj smjeni sukladno Državnom pedagoškom standardu; Razvijanje novih i unaprjeđenje postojećih programa za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu; Uvođenje standarda za ocjenjivanje kvalitete nastavnih programa i nastavnika u skladu sa EU smjernicama i kriterijima sukladno državnom pedagoškom standardu; Izrada dugoročnih planova i identifikacija potreba za srednjoškolsko obrazovanje vezano za potrebe gospodarstva; poticanje suradnje i partnerstva sa sveučilištem i privatnim sektorom na planiranju i izgradnji centara izvrsnosti/kompetencija (npr. centar za strukovna zanimanja);

Nositelji Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje , Pučko otvoreno učilište Vrbovec, Zagrebačka županija, odgojne i obrazovne ustanove

Korisnici djeca predškolske dobi, učenici osnovnih i srednjih škola, odgojno-obrazovni djelatnici, roditelji

Indikatori br. izgrađenih, obnovljenih i opremljenih društvenih ustanova br. škola koje rade u jednoj smjeni br. zaposlenika te škola koje pružaju mogućnost produženog boravaka br. novih inovativnih školskih programa

P 3.2 Razvoj i unaprjeđenje kvalitete socijalne i društvene infrastrukture te provođenja usluga uz naglasak na uključivanje marginaliziranih skupina u društvu

Aktivnosti Realizacija organizacijskih promjena koje će u postojećim okvirima sredstava i stručnog kadra pridonijeti pružanju kvalitetnijih, efikasnijih i ekonomski racionalnijih zdravstvenih usluga; Educiranje djelatnika u zdravstvu (poticanje kvalitetnog stručnog kadra i nadarenih mladih liječnika za rad u javnom sektoru); Ulaganje u obnovu, izgradnju i opremanje zdravstvenih ustanova; Poticanje pokretanja novih programa preventivne zdravstvene zaštite; Priprema i provedba edukacije građana o važnosti prevencije i zdravog načina života. Obnova i izgradnja objekata socijalne infrastrukture; Opremanja i modernizacija objekata socijalne infrastrukture; Edukacija i osiguravanje dovoljnog broja stručnog kadra za rad u socijalnim ustanovama; Aktivnosti socijalnih usluga za skupine u nepovoljnom položaju; Priprema i provedba sadržaja za starije i nemoćne osobe; Izgradnja doma za zbrinjavanje starih i nemoćnih i hospicija za pružanje pomoći bolesnicima i njihovim obiteljima; Osiguranje usluga za kvalitetniji život obitelji; Prenamijeniti određene objekte, za potrebe sadržajnog djelovanja djece i mladih; Statistički pratiti kretanja socijalno ugroženih kategorija, kako bi se ukazalo na potrebe i istaknula postignuća; Aktivnosti prevencije ovisnosti, pomoći ovisnicima i njihovim obiteljima; Programi za djecu i mlade; Poticanje volonterstva, te druge slične aktivnosti; Poboljšanje koordinacije između organizacija socijalne skrbi; Izrada strategije razvoja športa i uvažavanje njenih odrednica u koncipiranju temeljnih pravaca razvoja ove djelatnosti; (Re)definiranje prioriteta u financiranju športskih klubova, te uvesti mjerenje učinaka utrošenih sredstava; Ulaganje u obnovu, izgradnju i opremanje odgovarajuće športske infrastrukture


76

(športskorekreacijski centar, stadion, i dr.); Povećanje broja aktivnih sudionika u športu, te priprema dodatnih sportskih sadržaja za djecu i mlade; Poboljšanje uvjeta za pripreme sportaša, te priprema i provedba razvojnih programa za podršku perspektivnim sportašima; Osiguravanje stručnih timova te dovođenje novih, stručno obrazovanih trenera u klubove; Poticanje povezivanje turizma i športa; Promovirati šport u školama organizacijom športskih natjecanja, lige, i dr.; snažnije uključivanja športa u osnovne škole; Primjenjivati nove tehnologije u društvenoj infrastrukturi i omogućiti aktivniji rad organizacija civilnog društva.

Nositelji Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje , POU Vrbovec, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, organizacije civilnog društva - udruge

Korisnici Djeca, mladi, osobe s teškoćama, osobe treće živorne dobi, stanovništvo Grada Vrbovca

Indikatori br. obnovljenih zdravstvenih ustanova br. liječnika i zdravstvenih djelatnika br. programa prevencije na području Grada Vrbovca br. obnovljenih ili novih objekata socijalne infrastrukture br. pripremljenih i provedenih projekata i programa iz područja socijalne skrbi br. stručnih djelatnika u ustanovama socijalne skrbi br. korisnika usluga socijalne skrbi sustavno praćenje i ocjenjivanje postignuća u području unapređenja brige o osobama s invaliditetom, za djecu s teškoćama u razvoju i stanja u strukturi ranjivih skupina, primjenom «socijalnih indikatora» (inicirane nove mogućnosti, rezultati rehabilitacija, nova zapošljavanja, nova zbrinjavanja…) broj kapitalnih ulaganja u nove objekte i opremu (broj i rezultati) i nove programske sadržaje (udruge, centri…) usmjereni na poboljšanje socijalne slike grada Vrbovca br. članova športskih saveza, športskih udruga, športskih klubova br. aktivnih sportaša br. rekreativaca površina športskih građevina br rekonstruirane/izgrađene fizičke društvene infrastrukture – domovi, kulturno-informacijski centri, knjižnice, muzeji, galerije i sl. % digitalizirane arhivske građe u knjižnici Grada Vrbovca udio korištenja i primjene novih tehnologija u društvenoj infrastrukturi (digitalizacija knjižnice, unaprjeđenje tehnologije u gradskim medijima, nove aplikacije za učenje i poučavanje i sl) br aktivnosti organizacija civilnog društva br sudionika aktivnosti civilnog društva % umrežavanje dionika civilnog društva Donošenje standarda djelovanja udruga civilnog društva. Donošenja kriterija financiranja. Kontrola postignutih rezultata udruga civilnog društva, a temeljeno na standardima djelovanja i pravdanja dobivenih financijskih sredstava.

P 3.3 Razvoj i unaprjeđenje komunalne infrastrukture na području Grada Vrbovca

Aktivnosti Proširiti segment održavanja na sve javno-prometne površine te osigurati jednaki standard komunalne usluge svim gradskim četvrtima Analizirati stanje površina, nerazvrstanih cesta i komunalne opreme te predlagati mjere za njihovo unaprjeđenje i za podizanje standarda komunalne opremljenosti grada Posebno poticati komunalno unaprjeđenje postojećih javnih zelenih površina i plaža, te izgradnju i održavanje dječjih igrališta Osigurati postojanje kvalitetnih dječjih igrališta u svim predjelima grada Poticati integraciju zelenih površina sa dječjim igralištima Izgradnja novih dionica ŽC i nerazvrstanih cesta, te povezivanje prometnih koridora na način da


77

se dobiju jedinstvene prometne cjeline; Izgradnja nedostajućih uličnih i cestovnih spojeva osnovne ulične mreže, te rekonstrukcija raskrižja, postojećih ulica, te asfaltiranje makadamskih ulica; Osiguravanje parkiranja za stanovnike središta grada te izgradnja nedostajućih parkirališnih kapaciteta (javne garaže i parkirališta na frekventnim stajalištima javnog prometa); Modernizacija signalne i sigurnosne opreme i uređaja Unaprjeđenje cestovne mreže grada kroz rekonstrukciju i dogradnju s uvođenjem inteligentnog prometnog sustava (ITS) nadzora i upravljanja prometom, kojim će se riješiti problem učestalih zastoja, onečišćenje okoliša, pravodobne informiranosti vozača i na taj način povećati sigurnost i protočnost prometa, smanjiti kašnjenja i učestale zastoje te onečišćenje okoliša; Ugradnja sistema za nadgledanje i kontrolu prometa, informacije o putnicima, e-kartice, te elektronska naplata putne karte, ugradnja vanjskih displeja na važnija autobusna stajališta; Produženje i pogušćenje mreže autobusnih linija (Povećati učestalost i proširiti pokrivenost javnim prijevozom, te unaprjediti mogućnost presjedanja); Obnova voznog parka javnog prijevoza i nabava suvremenih niskopodnih autobusa, te autobusa koji manje zagađuju okoliš (električni ili biodizel); Unaprjeđenje vodoopskrbnog sustava i poticanje stanovnika na priključivanje na postojeće Unaprjeđenje kanalizacijske mreže Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za EU fondove.

Nositelji Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje , Komunalno poduzeće Vrbovec, poduzetnici i obrtnici, PG, udruge

Korisnici Stanovništvo Grada i posjetitelji

Indikatori br. komunalnih intervencija godišnje br. uređenih/opremljenih dječjih igrališta br. kilometara novih izgrađenih ulica, asfaltiranih makadamskih ulica, rekonstruiranih raskrižja broj kilometara uređenih i saniranih cesta broj asfaltiranih nerazvrstanih cesta broj izgrađenih ili obnovljenih šumskih i poljskih putova broj ugrađene signalne i sigurnosne opreme i uređaja broj metara izgrađenih i obnovljenih nogostupa i oborinske odvodnje broj rekonstruiranih raskrižja broj opremljenih i uređenih autobusnih stajališta br. novih garažnih i parkirališnih mjesta br. prometnih nesreća Propusna moć raskrižja (PAJ/h) br. novih i rekonstruiranih stajališta i terminala javnog putničkog prometa, br.priključaka na vodoopskrbni sustav br.priključaka na kanalizacijski sustav br. pripremljenih/apliciranih projekata

P 3.4 Unaprjeđenje i održivo korištenje prostora Grada Vrbovca

Aktivnosti

Pokrenuti korake klasifikacije, uređenja i sadržajnog osmišljavanja javnih površina Izraditi svu potrebnu dokumentaciju koja valorizira i sadržajno osmišljava koncept gradskih javnih površina Poticati sadržajno aktiviranje javnih površina Unapređenje mreže lokalnih cesta i osiguravanje njihove učinkovitije povezanosti sa županijskim i državnim cestama, poboljšanje protočnosti te svih aspekata sigurnosti prometa (za motorna vozila, javni prijevoz te pješake) Pokrenuti korake klasifikacije, uređenja i sadržajnog osmišljavanja tržnica i javnih zelenih površina Poticati sadržajno aktiviranje tržnica i javnih zelenih površina Graditi i uređivati biciklističke staze i parkirališta Provoditi kampanje za popularizaciju biciklističkog prometa Provoditi edukaciju biciklista (sadašnjih i budućih) Sanacija i obnova gradskih pročelja u svrhu povećanja energetske učinkovitosti


78

Zamjena energetski neučinkovite javne rasvjete s energetski učinkovitijim žaruljama Gradnja punionica za električna vozila/bicikle;

Nositelji Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje , komunalno poduzeće Vrbovec, poduzetnici i obrtnici, PG, udruge

Korisnici Stanovništvo Grada i posjetitelji

Rezultati izrađene studije/akcijski planovi za konceptualno određenje i aktiviranje javnih površina broj/m2 uređenih postojećih javnih površina u zoni Centar (po vrsti: okupljališta, trgovi, pješačke ulice, zone, šetnice, zelene javne površine, autobusna stajališta, dječja igrališta, sportsko-rekreativne površine i dr.) broj/m2 uređenih postojećih javnih površina u ostalim rubnim dijelovima Grada (po vrsti: okupljališta, trgovi, pješačke ulice, zone, šetnice, zelene javne površine, autobusna stajališta, dječja igrališta, sportsko-rekreativne površine i dr.) broj sadržajno osmišljenih i prenamijenjenih prostora broj uređenih pročelja u javnom vlasništvu broj kilometara uređenih i saniranih cesta broj ugrađene signalne i sigurnosne opreme i uređaja broj metara izgrađenih i obnovljenih nogostupa i oborinske odvodnje broj rekonstruiranih raskrižja broj opremljenih i uređenih autobusnih stajališta izrađene studije/akcijski planovi za konceptualno određenje i aktiviranje tržnica i javnih zelenih površina br. novoizgrađenih kilometara biciklističkih staza, br. novih parkirališta i parkirnih mjesta, povećanje udjela putovanja ostvarenih biciklom, br. provedenih mjera povećanja energetske učinkovitosti br. izgrađenih punionica za električna vozila/bicikle

P 3.5 Unaprjeđenje kvalitete stanovanja i povećanje razine sigurnost stanovništva

Aktivnosti Izrada dokumentacije odvodnje otpadnih voda, analiza predloženog sustava, određivanje faza izgradnje istog ovisno o planiranom razvoju naselja Poticati korištenje najnovijih tehnologija u sustavu zbrinjavanju otpadnih voda Nastaviti s izgradnjom kanalizacijske mreže Nastaviti širenje vodovodne i kanalizacijske mreže na cjelokupnom području Grada Vrbovca u skladu s najvišim okolišnim standardima Definiranje plana i uvođenje bežičnog pristupa Internetu Definirati javnu rasvjetu sukladno građevinama na području kojih se javna rasvjeta izvodi Provesti detaljnu analizu postojeće rasvjete i odrediti novi koncept rasvjete na području Grada Vrbovca (pokrivenost svih naselja) Implementacija rasvjete prema definiranim prioritetima postupne implementacije rasvjete po pojedinim cjelinama Realizacija suradnje svih nadležnih institucija u zaštiti od požara, prirodnih nepogoda i akcidenata Monitoring, prevencija i upravljanje sigurnosti, tehnološkim rizicima i rizicima Izgradnja i opremanje infrastrukture u području sustava civilne zaštite i spašavanja te primjena napredne tehnologije za prevenciju i sanaciju mogućih onečišćenja Izrada planova zaštite i intervencija u slučajevima požara i nepogoda Informiranje i edukacija građana za postupanje u incidentnim situacijama te ostale slične aktivnosti

Nositelji Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje , Komunalno poduzeće Vrbovec, dobrovoljna vatrogasna društva, i civilna zaštita

Korisnici Stanovništvo, posjetitelji

Rezultati broj priključaka na sustav komunalne infrastrukture broj stanovnika priključenih na sustav komunalne infrastrukture broj saniranih lokalnih divljih deponija broj sabirnih centara za prikupljanje specifičnih vrsta otpada, zelenih otoka broj reciklažnih dvorišta i/ili kompostana


79

broj domaćinstava koji kompostiraju otpad pokrivenost Grada bežičnim Internetom br. novih rasvjetnih tijela područje obuhvata Grada novom rasvjetom br. osposobljenih stručnjaka u području civilne zaštite i spašavanja br. osposobljenih jedinica za djelovanje u slučaju elementarne nepogode površina infrastrukture zaštite i spašavanja br. opreme potrebne za učinkovito obavljanje djelatnosti zaštite i spašavanja


80

SC 4 Valorizacija prirodne i kulturne baštine te promicanje i provođenje zaštite i očuvanja okoliša

Prioriteti Mjere

Zaštita, očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine Grada Vrbovca

Analiza zaštite i valorizacije kulturne baštine Grada Vrbovca

Izrada programa, obnova i zaštita materijalne kulturne baštine kako bi se ista stavila u funkciju razvoja turizma i promociju područja

Promoviranje tradicijskih obrta i kreiranje autohtonih suvenira/ proizvoda i usluga specifičnih za područje Grada Vrbovca

Osmišljavanje i provedba edukativnih aktivnosti za djecu i mlade o važnosti očuvanja i promoviranja kulturne baštine

Revitalizacija i promocija kulturno-povijesne i tradicijske baštine kao podloge razvoju turističke ponude

Provedba marketinških aktivnosti kulturnoj baštini Grada Vrbovca

Zaštita, očuvanje i održivo korištenje prirodne baštine i

biološke raznolikosti

Analiza zaštite i stanja prirodne baštine i biološke raznolikosti na području Grada Vrbovca

Inventariziranje i kartiranje biološke raznolikost i uspostavljanje sustava inventarizacije, ocjene ugroženosti biološke raznolikosti i praćenja, itd.

Poticanje očuvanja raznolikosti okoliša s posljedicom preoblikovanja i podizanja kvalitete razvoja ruralnih područja Grada Vrbovca

Uređivanje staza koje prolaze kroz pojedine dijelove prirodne baštine kako bi se ista zaštitila od devastacije

Osmišljavanje i provedba edukacije za stanovništvo Grada Vrbovca o vrijednostima i zaštiti prirodne baštine

Provedba marketinških aktivnosti o održivom korištenju prirodne baštine

Održivo gospodarenje energijom i povećanje

udjela obnovljivih izvora energije

Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i primjena projekata energetske efikasnosti

Povećanje energetske učinkovitosti u privatnim kućanstvima, sektorima obrazovanja, industrije, zgradarstva, prometa i javne rasvjete

Edukacija stanovništva o mogućnostima i prednostima korištenja alternativnih oblika energije

Analiza mogućnosti i korištenje alternativnih oblika energije

Zaštita i očuvanje prirode i unaprjeđenje okoliša na području

Grada Vrbovca

Analiza stanja okoliša na području Grada Vrbovca

Osmišljavanje programa za unaprjeđenje stanja okoliša na području Grada Vrbovca

Provedba mjera za zaštitu, povećanje kvalitete i unaprjeđenje sustava praćenja kakvoće okoliša (voda, tlo, zrak)

Sanacija divljih odlagališta te unaprjeđenje sustava za održivo gospodarenje otpadom

Edukacija stanovništva o mogućnostima i potrebama za recikliranje i ponovnu upotrebu otpada

Osmišljavanje i provedba programa ponovne upotrebe otpada s ciljem primjene novih oblika enegije

P 4.1 Zaštita, očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine Grada Vrbovca

Aktivnosti: Održavanje i obnova kulturno-povijesne baštine Grada Vrbovca; Unaprjeđenje prezentacije bogatog kulturnog naslijeđa i suvremene kulturne produkcije Grada korištenjem novih tehnologija; Postavljanje smeđe signalizacije i interpretacijskih ploča; Omogućen obilazak kulturno-povijesne baštine osobama sa posebnim potrebama; Razvijanje novih, inovativnih programa promocije kulture; Razvoj autohtonih, tradicijskih suvenira; Unaprjeđenje prezentacije bogatog kulturnog naslijeđa i suvremene kulturne produkcije Grada korištenjem novih tehnologija; Postavljanje smeđe signalizacije i interpretacijskih ploča;


81

Omogućen obilazak kulturno-povijesne baštine osobama sa posebnim potrebama; Razvijanje novih, inovativnih programa promocije kulture.

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje Turistička zajednica, POU Vrbovec, poduzetnici i obrtnici, udruge

Korisnici: Stanovništvo, turisti

Indikatori: br. obnovljenih spomenika kulturno povijesne baštine (pokretnih i nepokretnih) br. posjetitelja kulturo povijesne baštine br. suvenira br. dionika u kulturnoj ponudi Grada Vrbovca % prihoda od posjetitelja kulturne ponude Grada Vrbovca br. brošura

P 4.2 Zaštita, očuvanje i održivo korištenje prirodne baštine i biološke raznolikosti

Aktivnosti: Identifikacija posebno osjetljivih dijelova prirode te ukoliko postoji potreba, proglašavanje zaštićenih dijelova prirode; Inventariziranje i kartiranje biološke raznolikost i uspostavljanje sustava inventarizacije, ocjene ugroženosti biološke raznolikosti i praćenja, itd; Uspostavljanje baze podataka o biološkoj raznolikosti; Provedba projekata na odabranim zelenim površinama; Korištenje i zaštita ruralnog prostora, estetska, kulturna, ekološka, ali i gospodarska funkcija ruralnog područja, koja se temelji na zaštiti prirodnih i kulturnih potencijala područja s očuvanjem tipoloških značajki identiteta ruralnog područja; Poticati očuvanje raznolikosti okoliša, preoblikovanje i kvalitetan razvoj sela, poboljšavanje kakvoće životnoga standarda sela, obnovu i iskorištavanje postojećega stambenog fonda, obnavljanje i sanaciju manje kvalitetnih i degradiranih dijelova ruralnoga područja, zaštita objekata i područja glede očuvanja kulturnog naslijeđa, prilagodba novogradnje identitetu ruralnog područja, usmjeravanje izgradnje na područja gdje je prometno-komunalna infrastruktura već riješena ili najbolje riješena; Omogućiti građenje objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje (građevine za čuvanje voćnjaka, vinograda, građevine za pohranu i veleprodaju poljoprivrednih proizvoda, građevina za uzgoj stoke, građevine za preradu poljoprivrednih i mesnih proizvoda, staklenici i plastenici, i dr.).

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje TZ, poduzetnici i obrtnici, poljoprivrednici, udruge


Indikatori: br. intervencija u okolišu broj saniranih lokalnih divljih deponija broj intervencija u onečišćene površine s elementima opasnog otpada broj sabirnih centara za prikupljanje specifičnih vrsta otpada, zelenih otoka reciklažno dvorište broj domaćinstava koji kompostiraju otpad inventarizirana i kartirana područja biološke raznolikosti br. pripremljenih i provedenih projekata/intervencija uređenja povećanje br. stanovnika

P 4.3 Održivo gospodarenje energijom i povećanje udjela obnovljivih izvora energije

Aktivnosti: Identifikacija mogućih mjera i aktivnosti energetske učinkovitosti po sektorima za ostvarenje zacrtanih ciljeva uštede energije; Sanacija i obnova pročelja u svrhu povećanja energetske učinkovitosti; Zamjena energetski neučinkovite javne rasvjete s energetski učinkovitijim žaruljama; Gradnja punionica za električna vozila; Izgradnja novog sustava rasvjete s normiranim svjetlotehničkim vrijednostima kako bi se osigurala prometna sigurnost), zaštita okoliša (zaštita okoliša i stambenih zona od svjetlosnog onečišćenja, uklanjanje štetnih radnih tvari izvora svjetlosti, smanjivanje emisije stakleničkih plinova) te energetska učinkovitost sustava;


82

U svrhu postizanja što većeg stupnja energetske učinkovitosti, korištenje svjetiljke s LED izvorima svjetlosti i sustavom regulacije nivoa rasvijetljenosti; Poticanje korištenja energije iz obnovljivih izvora (primarno sunce te djelomično biomasa) te stvaranje preduvjeta za lakše uvođenje sustava koji koriste ovakvu energiju u kućanstvima i u javnim ustanovama u Gradu kao velikim potrošačima energije. Doprinos Općine ispunjenu ciljeva EU 20-20-20 na županijskoj razini. Poboljšanje energetskih svojstava fasade, stolarije te drugih relevantnih elemenata na javnim zgradama i obiteljskim kućama kako bi se primarno osigurala racionalizacija troškova grijanja i hlađenja u kućanstvima.

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje pravne i fizičke osobe, poljoprivrednici, udruge

Korisnici: Stanovništvo

Indikatori: br. provedenih mjera povećanja energetske učinkovitosti br. izgrađenih punionica za električna vozila br. pripremljenih/apliciranih projekata udjel energetski učinkovite i ekološke javne rasvjete u cjelokupnom sustavu broj rasvjetnih mjesta broj rasvjetnih tijela po vrsti, tipu i snazi % obuhvata gradskih naselja LED rasvjetom bilanca energetskih pokazatelja (kW, kWh/god, tCO2/god) broj edukacija o prednostima korištenja obnovljivih izvora energije broj ugrađenih kolektorskih sustava za grijanje potrošne tople vode te broj kućanstava s ugrađenim kolektorskim sustavima broj izgrađenih minifotonaponskih elektrana na krovu javnih objekata, instalirana snaga fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije broj kućanstava i zgrada sa zamjenom kotlova na lož ulje i plin kotlovima na biomasu (npr. drvenim sječkama) stopa smanjenja potrošnje komercijalnih izvora energije broj identificiranih zgrada stambene i javne namjene koji sastavom konstrukcije ne zadovoljavaju u pogledu prolaza topline i toplinskih gubitaka broj kućanstava i zgrada sa zamjenom postojeće i ugradnjom nove energetski učinkovitije vanjske stolarije broj kućanstava i zgrada s ugradnjom toplinske zaštite ovojnice i krovišta broj kućanstava i zgrada s ugradnjom kondenzacijskih kotlova u sustavima grijanja i obnova postojećih dimnjaka, broj kućanstava i zgrada s ugradnjom individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije, broj kućanstava i zgrada s ugradnjom dizalica topline u sustavima grijanja, broj kućanstava i zgrada s unapređenjem unutarnje rasvjete % smanjenja izdataka stanovnika Grada za energiju

P 4.4 Zaštita i očuvanje prirode i unaprjeđenje okoliša na području Grada Vrbovca

Aktivnosti: Priprema i provođenje informativnih radionica te edukacijskih programa za sve dobne skupine i ciljne korisnike; Provođenje akcija vezanih uz zaštitu okoliša; Organiziranje promotivnih kampanja za podizanje razine svijesti o problemima okoliša te o mjerama za očuvanje okoliša. Provođenje različitih edukativnih aktivnosti, lokalnih kampanja i volonterskih akcija kako bi se stanovništvo Grada učinkovito upoznalo sa sljedećom problematikom zaštite okoliša: - potrebom razvrstavanja otpada - pravilnim postupanjem s otpadom - štetnosti divljih odlagališta po okoliš - pravilnim korištenjem energije i mogućom uštedom energije u domaćinstvima - energetski učinkovitim građenjem - eko-poljoprivredom.


83

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje poduzetnici i obrtnici, udruge


Indikatori: broj održanih prezentacija, seminara, radionica broj sudionika na prezentacijama, seminarima, radionicama broj okruglih stolova, tribina i drugih informativnih događanja broj sudionika na okruglim stolovima, tribinama i drugim informativnim događanjima broj postavljenih tabli (npr. za zabranu odlaganja smeća) i informativnih panoa broj volonterskih akcija na području zaštite okoliša broj sudionika u akcijama


84

SC 5 Razvoj i unaprjeđenje ljudskih resursa

Prioriteti Mjere

Razvoj i jačanje kompetencija uz

istovremeno unaprjeđenje sustava za upravljanje svim aspektima razvoja

Potpora, organizacija i provedba edukativnih programa za jačanje kompetencija

Poticati umrežavanje poslodavaca i posloprimaca na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, putem raznih projekata suradnje, razmjene ljudi i transfera znanja

Osmišljavanje i provedba aktivnosti namijenjenih djeci i mladima za poticanje kreativnosti i inovativnosti

Izgradnja i/ili opremanje prostorne infrastrukture namijenjene jačanju kompetencija - zaokruživanje proizvodno-prerađivačkih kapaciteta

Razvoj i jačanje kompetencija svih dobnih skupina, s

posebnim naglaskom na marginalizirane skupine u društvu

Analiza stanja, potreba i mogućnosti za razvoj kompetencija, struktirano prema dobnim skupinama na području Grada Vrbovca

Organiziranje i provođenje edukativnih aktivnosti za jačanje kompetencija, strukturirano prema dobnim skupinama

Potpora, organizacija i razvoj programa za ponovno uključivanje marginalnih/osjetljivih/socio-ekonomski ugroženih skupina društva (starije osobe, osobe s posebnim potrebama, mladi, žene i dr.) u aktivnosti zajednice

Povezivanje i uključivanje marginaliziranih skupina u društvu kroz osiguravanje dostatne prostorne i potporne infrastrukture

Edukacija stanovnika o aktivnostima i mogućnostima za pokretanje aktivnosti unutar područja socijalnog/društvenog poduzetništva

Osmišljavanje i provedba aktivnosti za razvoj socijalnog poduzetništva

Umrežavanje socijalnih poduzetnika i stanovnika Grada Vrbovca kao zainteresiranih korisnika

Unaprijediti procedure i modele za rad

Gradske uprave (i tvrtki u vlasništvu

Grada) te za održivo planiranje na

višegodišnjoj razini

Jačanje stručnih kapaciteta i kompetencija djelatnika Gradske uprave i tvrtki u vlasništvu Grada

Informatizacija procesa rada u Gradskoj upravi i tvrtkama u vlasništvu Grada

Razvoj i jačanje informacijskih kapaciteta administrativnih i provedbenih procesa na području Grada Vrbovca

Poboljšanje sustava mjerenja učinka i transparentnosti korištenja javnih sredstava na području Grada Vrbovca

Jačanje međugradske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje

P 5.1 Razvoj i jačanje kompetencija uz istovremeno unaprjeđenje sustava za upravljanje svim aspektima razvoja

Aktivnosti: Omogućiti djelatnicima javne uprave iz svih odjela, te javnih institucija s područja grada (muzeja, knjižnice, kazališta, škola, javnih poduzeća, domova i dr.), te udruga pohađanje edukacija, informativnih radionica i prezentacija važnih za korištenje sredstava EU (PRAG procedure, pisanje i provedba projekata, praćenje procedura vezanih uz EU Strukturne fondove i dr.); Organizirati timove s područja grada koji pripremati projekte za Strukturne fondove EU Poticanje digitalne interakcije između javne uprave i građana u svim segmentima javnoga upravljanja implementacijom novih ICT rješenja (npr. e-skriptarnica, digitalizacija knjižnične građe, izdavanje raznih potvrda, dozvola i odobrenja putem Interneta, prezentacija grada i komunikacija s turistima putem HotSpot-ova i dr.); Poticanje sudjelovanja na predavanjima, radionicama i tečajevima kojima su predmet nove informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT); Poticati pohađanje stručnih seminara, predavanja, programa razmjene iskustava i drugih specijaliziranih edukacijskih programa djelatnika javne uprave u svim područjima javnog upravljanja; Organiziranje posjete stručnim i znanstvenim institucijama, oglednim primjerima, udruženjima i


85

institucijama u zemljama EU-a, a vezano uz lokalni razvoj; Osnažiti kapacitete gradske uprave (edukacija zaposlenika, rukovođenje, organizacija) za strateško planiranje razvoja i provedbu strateških odluka i planova; Standardizirati i razvijati postupke i procedure strateškog planiranja u skladu s najboljom praksom drugih europskih gradova; Razviti mehanizme za unapređivanje komunikacije i protoka informacija između i unutar odjela gradske uprave, institucija i javnih poduzeća, te unaprijediti suradnju i koordinaciju sa institucijama koje nisu u vlasništvu grada ali čije djelovanje je od interesa za građane; Uspostaviti sustav financiranja i subvencioniranja korisnika javnih sredstava prema kriterijima učinkovitosti i najvišeg javnog doprinosa; Uvesti procedure evaluacije učinaka realiziranih javnih programa; Sustav objavljivanja javnih informacija poboljšati na način da se informacije javnosti lako dostupne, razumljive i prilagođene korisniku.

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, Radio Vrbovec, POU Vrbovec

Korisnici: lokalno stanovništvo, predstavnici javne uprave i drugih institucija, zaposlenici javne uprave, javne institucije

Indikatori: br. polaznika edukacija/prezentacija/radionica br. prijavljenih EU projekata br. projekata u provedbi br. implementiranih rješenja digitalizacije i širenja br. polaznika edukacija/tečajeva br. održanih edukacija/tečajeva br. održanih tematskih radnih sastanaka br. educiranih korisnika uspostavljene nove procedure (obrasci, dokumentacija, i dr.) dostupni mjerljivi podaci o učincima pojedinih javnih programa novi oblici dostupnosti javnim informacijama (bilteni, Internet objave, i dr.) broj implementiranih rješenja i modula digitalizacije Grada broj e-arhiviranih dokumenata Grada broj e-komunikacija sa stanovnicima Grada broj izdanih e- potvrda, e-rješenja, e-dozvola i odobrenja i sl.

P 5.2 Razvoj i jačanje kompetencija svih dobnih skupina, s posebnim naglaskom na marginalizirane skupine u društvu

Aktivnosti: Definiranje marginaliziranih skupina u društvu i osiguravanje infrastrukture za povećanje njihove zapošljivosti i uključivanja u tržište rada. Provođenje analize mogućih djelatnosti u svrhu razvoja socijalnog poduzetništva kako bi se odabirom specifičnih za Grad Vrbovec ujedno doprinijelo ujednačenom gospodarskom razvoju Osigurati transfer znanja postojećih dionika u socijalnom poduzetništvu na način da se prema novim socijalnim poduzetnicima olakša pokretanje poslovne aktivnosti, tj. stvaranje mentoriranja kako bi se povećala vjerojatnost za uspjeh Pružiti potporu i osnaživanje za samozapošljavanje, posebno osjetljivih i ugroženih skupina stanovnika Edukacijom stanovništa postiže se veća informiranost i uključenost poduzetnika u trendove u gospodarstvu. Potiče se umrežavanje poduzetnika i brži protok informacija što povećava konkurentnost. Potiču se inovativne ideje koje donose potrebne promjene u gospodarstvu i stvara se klima uspješnja za daljnji razvoj gospodarstva.

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, udruge

Korisnici: Fizičke i pravne osobe, udruge, zadruge, stanovništvo, marginalizirane skupine u društvu

Rezultati: br.uključenih u socijalno poduzetništvo br.analiza napravljenih za daljnji razvoj socijalnog poduzetništva br.mentora u socijalnom poduzetništvu br. organizacija socijalnog poduzetništva


86

Povećan broj radnih mjesta Povećana poduzetnička svijest stanovnika Povećana informiranost stanovnika o mogućnostima zapošljavanja, samozapošljavanja i inovacijama broj održanih radionica i predavanja broj sudionika na tim predavanjima broj obrazovnih institucija uključenih u edukaciju broj poduzetnika koji koriste nove tehnologije broj novonastalih udruženja poduzetnika

P 5.3 Unaprijediti procedure i modele za rad Gradske uprave (i tvrtki u vlasništvu Grada) te za održivo planiranje na višegodišnjoj razini

Aktivnosti: Poticanje kontinuiranog jačanja stručnih kapaciteta i kompetencija djelatnika Grada i članova gradskih tijela nužnih za učinkovito upravljanje lokalnim razvojem u svim njegovim segmentima te kvalitetno pružanje usluga stanovnicima Grada kroz: • različita stručna usavršavanja • studijske posjete • sudjelovanje na stručnim konferencijama • sudjelovanje u drugim strukturiranim razmjenama iskustava s dionicima na županijskoj, međužupanijskoj, nacionalnoj i prekograničnoj razini. Potpuno digitaliziranje Grada te uspostavljanje e-sustava koji omogućuje veću učinkovitost poslovanja Grada (uključujući elektronsko arhiviranje i pretraživanje svih odluka gradskih vijeća, e-ažuriranje strateških nacionalnih dokumenata i zakonodavnog okvira bitnog za funkcioniranje Grada), olakšava upravljanje javnim poslovima, informira o mogućnostima financiranja iz različitih fondova te omogućuje transparentnost lokalne vlasti prema građanima. Poboljšanje sustava financiranja i subvencioniranja korisnika javnih sredstava Grada (financijske potpore udrugama, stipendije, i sl.) prema jasnijim i transparentnijim kriterijima kao i postizanje veće učinkovitosti trošenja javnih sredstava Grada uz osiguravanje dodane vrijednosti na sva uložena sredstva.

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, Radio Vrbovec, POU Vrbovec

Korisnici: Stanovništvo Grada Vrbovca i posjetitelji

Rezultati: broj predstavnika Grada na različitim stručnim usavršavanjima i stručnim konferencijama broj studijskih posjeta broj sudjelovanja na okruglim stolovima broj implementiranih rješenja i modula digitalizacije Grada broj e-arhiviranih dokumenata Grada broj e-komunikacija sa stanovncima Grada broj izdanih e- potvrda, e-rješenja, e-dozvola i odobrenja i sl. broj novouspostavljenih procedura (obrasci, dokumentacija, i dr.) broj javno objavljenih dokumenata s mjerljivmi podaci o učincima pojedinih financiranja i subvencija


87

6. KRITERIJI ODABIRA PROJEKATA ZA REALIZACIJU RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA

6.1. METODOLOŠKI PRISTUP

Metodologija izrade razvojne strategije temelji se na cjelovitoj primjeni procesa koji počinje sagledavanjem sadašnjeg razvojnog stanja, "gdje je Grad Vrbovec danas", utvrđivanja vizije razvoja "gdje želi biti u budućnosti" i kako da postavljene ciljeve i prioritete ostvari – "kako da dođe odande gdje je sada, tamo gdje želi biti". U skladu s time strategija sadrži analizu stanja razvoja (ocjenu resursa i potencijala te razvojnih problema i potreba) i SWOT analizu, razvojnu viziju, hijerarhiju jasnih i realnih strateških ciljeva, prioriteta i mjera kao učinkovitog okvira za pripremu i provedbu razvojnih projekata. Također, razvojna strategija ima razrađene postupke i sredstva provedbe. Praćenjem i vrjednovanjem provedbe razvojne strategije osigurava se ponajprije da strategija bude i ostane proces, svojevrsni "živi dokument" te da se korigira i dopunjuje radi veće učinkovitosti i uspješnosti. Prihvate li se navedena polazišta koja se provlače kroz razvojnu strategiju, potrebno je uputiti gospodarstvenike, organizacije, institucije i privatne osobe s područja Grada Vrbovca na prijavljivanje projekata, koji će biti u skladu s prihvaćenim ciljevima, strateškim prioritetima, a posebno pojedinim mjerama, koje su prethodno detaljno elaborirane. Projektni zadaci moraju biti usmjereni ka rješavanju strateških prioriteta u pojedinim specifičnim područjima, a od značaja su za razvoj Grada Vrbovca. Svrha je javnog poziva identificirati i prikupiti relevantne ideje, prijedloge i projekte, koji jesu ili mogu biti od vitalnog značaja za razvoj Grada, a u skladu su sa strateškim prioritetima, koji proizlaze iz strateških ciljeva razvoja Grada. Praćenje i mjerenje učinaka provedbe razvojne strategije temelji se na tri ključna elementa:

1) bazi razvojnih projekata s podacima o projektnim prijedlozima, projektima u provedbi te završenim projektima;

2) kriterijima i pokazateljima uspješnosti i učinkovitosti i 3) izvještajima, koji na sažet i jasan način daju podatke o ostvarenim rezultatima u provedbi RS –

razvojne strategije. Cilj je osnivanja baze projekata sustavno, trajno i s jednoga mjesta prikupljati, pratiti i vrjednovati projekte za čitavo područje Grada Vrbovca koji su u skladu sa strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama utvrđenim Razvojnom strategijom, ali i drugim relevantnim dokumentima u funkciji razvoja Grada. Baza je stoga koristan i učinkovit temelj i alat pri provedbi razvojne strategije, praćenju i vrjednovanju provedbe, ali i šire, za planiranje i upravljanje lokalnim razvojem, kako Grada tako i okruženja. Uz navedeno, mogućnost uvida u sistematiziran pregled projekata pridonosi jačanju partnerstva i suradnje među dionicima na području Grada te prijenosu vještina i iskustava u identificiranju i pripremanju projekata. Poziv na iskazivanje interesa za prijavljivanje idejnih rješenja, prijedloga i projekata, a temeljem odredbi iz Razvojne strategije Grada Vrbovca, objavljivat će se najmanje dva (2) puta godišnje. Za prikupljanje projektnih ideja provodi se informativna kampanja putem javnih glasila, elektroničkih medija ili izravnim kontaktiranjem. Na ovaj poziv mogu se prijaviti projekti u svim područjima razvoja (gospodarstvo, javni sektor, društvene djelatnosti...). Prednost u odabiru će imati oni projekti, čijom se primjenom izravno doprinosi ostvarenju strateških ciljeva, prioriteta i mjera utvrđenih Razvojnom strategijom Grada Vrbovca. Baza projekata postaje službeni registar svih razvojnih projekata Grada Vrbovca.

6.2. OCJENJIVANJE I RANGIRANJE PROJEKATA

6.2.1. Kriteriji za ocjenjivanje projekata

Nakon prikupljanja projektnih ideja, provodi se njihova detaljna analiza usklađenosti s programskim strateškim ciljevima i prioritetima te ocjena spremnosti projektnih ideja (ili već gotovih projektnih aplikacija) za realizaciju. Određuje im se sadržaj, iznosi razina pripremljenosti te drugi pokazatelji kojima se ocjenjuje prioritete za razvoj Grada Vrbovca. Evaluaciju projektnih ideja, prema unaprijed definiranim kriterijima, provodi povjerenstvo. Članovi povjerenstva su gradonačelnik Grada, stručnjaci, predstavnici privatnog, javnog i civilnog sektora, a po potrebi mogu biti i vanjski


88

stručnjaci. Evaluator, član povjerenstva, ne može biti i podnositelj zamolbe za pismo preporuke, kako bi se izbjegao sukob interesa, što mora biti razvidno iz zapisnika o evaluaciji. Rad povjerenstva koordinira gradonačelnik Grada Vrbovca.

Opći kriteriji Maks. broj bodova

Ostvaren broj

bodova

Objašnjenje evaluatora Opći kriteriji Opis kriterija

Strateška integracija

Projekt/Projektna ideja usklađena je sa strateškim ciljevima nacionalne i EU razine ako DA – 5 bodova

ako NE – 0 (ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)

5

Usklađenost sa Razvojnom strategijom Grada Vrbovca

Projektna ideja usklađena je sa strateškim programskim ciljevima i prioritetima Razvojne strategije Grada Vrbovca

ako DA – 10 bodova

ako NE – 0 (ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)

10

Inovativnost Projektna ideja zasniva se na revitalizaciji i promociji tradicijske baštine, vještina i metoda

revitalizacija/promocija tradicijske baštine, vještina i metoda - 10 bodova

modernizacija tradicionalnih metoda, usluga i proizvoda u području – 5 bodova

ako NE – 0 Projektna ideja promovira i uvodi nove tehnologije, metodologije, znanja i vještine

uvođenje/promocija nove tehnologije, metoda, znanja i vještina – 10 bodova

ako NE – 0

10

Financiranje Projektna ideja ima zatvorenu financijsku konstrukciju (osigurano financiranje)

ako DA – 15 bodova

ako NE – 0 Napomena: Ovaj kriterij se primjenjuje isključivo u slučaju potpore projektnim prijedlozima za natječaje kojima je preduvjet 100% financiranja prije odobrenja povrata sredstava

15

Ujednačen razvoj cijelog područja

Projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju Grada Vrbovca

projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju svih naselja Grada – 3 bodova

projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju 1 naselja Grada – 2 boda

Ciljevi i očekivani rezultati projekta korisni su za sve stanovnike Grada Vrbovca (nova radna mjesta/diverzifikacija djelatnosti/razvoj poduzetništva/ugrožene ciljane skupine...)

ako DA – 4 boda

djelomično – 2 boda

ako NE – 0 bodova

7

Uključenost U realizaciju projektne ideje uključeni su 3


89

lokalne zajednice

predstavnici više sektora (javni, privatni, civilni)

uključeni predstavnici sva 3 sektora – 3 boda

uključeni predstavnici 2 sektora – 2 boda

uključeni predstavnici 1 sektora – 1 boda

Održivost Projekt je održiv i nakon iskorištenja javnih sredstava

ako DA – 5 bodova

ako NE – 0 bodova

5

Razvoj gospodarstva

Projektna ideja predviđa održivo korištenje postojećih resursa (omogućuje poštivanje načela održivog razvoja)

Ako DA – 7 bodova

Ako NE - 0 bodova Projektna ideja doprinosi povećanju vrijednosti lokalnih proizvoda i/ili usluga, uvodi nove proizvode i usluge

Ako DA – 8 bodova

Ako NE – 0 bodova

15

Upravljanje projektima

Ocjena sposobnosti i reference podnositelja/nositelja projektnog prijedloga

3 i više uspješno provedenih projekata vrijednosti iznad 5.000 Eur – 5 bodova

2 i više uspješno provedenih projekata vrijednosti veće od 5.000 Eur – 4 boda

1 uspješno proveden projekt vrijednosti veće od 5.000 Eur – 2 boda

Nema provedenih projekata vrijednosti veće od 5.000 Eur – 0 bodova

5

Jednake mogućnosti

Ciljane skupine projektne ideje (nezaposleni, žene, mladi, osobe s posebnim potrebama, osobe treće životne dobi i dr. marginalne/osjetljive i socijalno-ekonomski ugrožene skupine, poljoprivrednici, mikro poduzetnici i dr.)

Projektna ideja uključuje 2 i više prioritetnih ciljanih skupina – 5 bodova

Projektna ideja uključuje 1 prioritetnu ciljanu skupinu – 3 boda

Projektna ideja ne uključuje prioritetne ciljane skupine – 0 bodova

5

Utjecaj na okoliš

Izrazito pozitivan utjecaj – 5 bodova

Pozitivan utjecaj – 4 boda

Neutralan – 1 bod

Negativan utjecaj na okoliš, moguće

onečišćenje ili ugrožavanje okoliša – 0 bodova

5

Specifični kriteriji

Projektna ideja doprinosi identitetu Grada Vrbovca

ako DA - 5

ako NE – 0

5


90

Projektna ideja doprinosi očuvanju prirodnih i tradicijskih vrijednosti Grada Vrbovca

ako DA - 5

ako NE – 0

5

Projektna ideja doprinosi povećanju kvalitete života na području Grada Vrbovca

ako DA - 5

ako NE – 0

5

Ukupan broj bodova:

100

Ukoliko određeni projekt nije u skladu s prioritetima Razvojne strategije, ne može se u određenom programskom periodu naći na listi prioritetnih projekata. Projekt koji se ne može svrstati ni u jednu od skupina mjera i prioriteta opisanih u Razvojnoj strategiji neće se dalje ocjenjivati, no neće se brisati iz baze projekata.

6.2.2. Rangiranje ocjenjenih projekata

Postupak rangiranja i utvrđivanja prijedloga rang-liste (liste prvenstva) projekata je sljedeći:

rangiranje se provodi tako da se usporede ocjene svih vrjednovanih projekata

projekti se rangiraju tako da je na prvome mjestu onaj s najvišom ocjenom, a na posljednjem onaj s najnižom

na rang-listi se uz svaki projekt označuje i strateški cilj, prioritet i sektor kojem pripada tako da je vidljivo s koliko su projekata i na kojem mjestu zastupljeni pojedini razvojni prioriteti i sektori

prijedlog rang-liste projekata je konačan nakon što ga usvoji nadležni Odbor.

Projekt može biti maksimalno ocijenjen sa 100 bodova. Na ovaj način ocijenjeni projekti rangiraju se po broju dodijeljenih bodova. Uz svaku ocjenu se upisuju komentari vezani za svaki projekt koji uključuju:

Potrebne aktivnosti za poboljšanje projekta,

Zadane rokove i podjelu odgovornosti za finalizaciju projekta,

Moguće rizike. Projekti se upisuju na obrasce koji se sastoje od sažetog pregleda značajki te dinamički plan. Za ovu svrhu moguće je koristiti tablicu (dana u nastavku) uz dodatne kategorije (dokumentacija, odgovorna osoba, hodogram aktivnosti). Prioritetna rang lista projekata, način ocjenjivanja i prijedlozi za aktivnosti na svakom od projekata prezentirat će se na sastanku Partnerskog vijeća i nakon diskusije zatražiti usvajanje prioritetne liste projekata za tekuću godinu na Gradskom vijeću. Kako je u određenom trenutku potrebno evaluirati projekte i izvršiti rangiranje sukladno njihovom značenju za razvoj zajednice sukladno Razvojnoj strategiji Grada Vrbovca, sustav je potrebno usuglasiti sa definiranim terminima za donošenje financijskih proračuna Grada Vrbovca i Zagrebačke županije.

6.2.3. Odluke o načinu ostvarenja potpore za svaki od prioritetnih projekata – pomoć u pripremi ili realizaciji

Nadležna osoba će Radnoj grupi iznijeti plan potpore prioritetnim projektima i eventualno ponuditi stručnu pomoć za izradu odgovarajuće popratne dokumentacije, te prijavnih obrazaca za financiranje iz fondova EU, resornih ministarstava, itd., ili eventualno plan izrade akcijskog plana za svaki projekt kako bi se time olakšalo nositeljima projekata gdje je to potrebno uvid u sve korake koje moraju poduzeti do ostvarenja zacrtanih rokova za provedbu. Radna grupa će odobriti plan aktivnosti i usvojiti odluku za preporuku Partnerskom odboru i Gradskom vijeću. Prihvaćenim prioritetnim projektnim idejama se dodjeljuje prvenstvo:

Tehnička pomoć u fazi pripreme projekta i ostale dokumentacije ovisno o tipu i vrsti natječaja (izvoru sredstava financiranja)

Dodatna tehnička pomoć ako je dostupna (npr. od strane Županije, ministarstava i sl.)


91

Angažiranje sredstava/stručnjaka za dodatnu dokumentaciju (npr. za studije izvedivosti i natječajnu dokumentaciju).

6.3. PROCEDURA FORMIRANJA, IZMJENA I DOPUNA BAZE RAZVOJNIH PROJEKATA RAZVOJNE STRATEGIJA GRADA VRBOVCA

Projekti su onaj dio okvira RS-a koji proizlaze iz vizije i ciljeva. Prijedlozi projekata identificiraju se i prikupljaju redovitom procedurom kroz barem dva termina godišnje, a potom se kroz proces vrjednovanja i selekcije formira baza razvojnih projekata. U bazu ulaze svi projekti koji zadovoljavaju osnovni kriterij odabira: usklađenost s Razvojnom strategijom Grada Vrbovca, pojedinim ciljevima, prioritetima i mjerama, kroz koje je uključena i usklađenost s nacionalnim i programima EU. Odabrani projekti potom prolaze klasifikaciju prema stupnju spremnosti za provedbu, te ih se razvrstava u tri osnovne skupine:

a) Projekti potpuno spremni za provedbu, imaju: cjelovitu projektnu dokumentaciju (građevinska dozvola, poslovni plan, troškovnici, potrebne studije); utvrđenu strukturu izvora financiranja; ispunjavaju sve potrebne uvjete u natječajima programa i fondova EU.

b) Projekti u pripremi, kojima je dio projektne dokumentacije u izradi, i to za sljedeće slučajeve:

lokacijska dozvola postoji, glavni projekt u izradi;

lokacijska dozvola i glavni projekt gotovi, u postupku je dobivanje građevinske dozvole;

idejno rješenje postoji, u postupku je dobivanje lokacijske dozvole;

idejno rješenje u izradi;

troškovnik je gotov (za projekte koji trebaju samo troškovnik). c) Projektne ideje kod kojih postoji samo osnovni opis ciljeva, aktivnosti i rezultata.

Obrazac za prijavu razvojnih projekata u okviru strateških prioriteta razvoja:

Naziv projekta:

Lokacija provedbe projekta:

Opis projekta

(opisati osnovne značajke projekta; primjerice radi li se o ulaganju u materijalnu imovinu, razvoju, inovaciji i sl.)

Djelatnost na koju se projekt odnosi

Povezanost sa ciljevima, prioritetima i mjerama Razvojne strategije Grada Vrbovca

Ciljevi projekta

(zapošljavanje novih djelatnika, unaprjeđenje okolišnih standarda, povećanje energetske učinkovitosti, stvaranje inovativnog proizvoda, prekvalifikacija i sl.)

Stupanj pripremljenosti projekta

(opisati fazu u kojoj se nalazi projektna dokumentacija, dozvole i sl.)

Vrijednost projekta (u kunama)


92

Ciljne skupine projekta

Ime prijavitelja

Adresa

Telefon/faks

Organizacijski oblik prijavitelja

Broj zaposlenih

Veličina poduzeća mikro malo srednje veliko

Djelatnost prema NKD-u

Godina osnivanja

U vezi s takvim pristupom, za očekivati je da će znatan broj projekata biti formiran u svoj konačni oblik kroz konstruktivni dijalog predlagatelja i ”recenzenata“ projektnih prijedloga s ciljem da konačni projektni prijedlog bude što kvalitetniji i što privlačniji za financiranje te što učinkovitiji u provedbi. Iznimno je važno naglasiti da se radi o trajnom procesu te da je posljedično i baza razvojnih projekata promjenjiva.


93

7. POVEZANOST I USKLAĐENOST CILJEVA, PRIORITETA I MJERA RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA S CILJEVIMA ŽRS-a, NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA I CILJEVIMA EU

Prije prikazivanja usklađenosti ciljeva, važno je napomenuti kako, izuzev dugoročnih programskih ciljeva, Grad ima i važne, horizontalne dugoročne ciljeve, koji se moraju promicati kroz provedbu svih programa i projekata implementacije Razvojne strategije, posebno u projektima financiranim iz sredstava Europske unije, budući su oni i horizontalni strateški ciljevi ukupne dugoročne razvojne politike Europske unije, to su: razvoj informacijskog društva, promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava, održivi razvoj te partnerstvo i učinkovita demokracija.

7.1. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA S RAZVOJNIM CILJEVIMA ŽRS –a ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Razvojna strategija Grada Vrbovca 2015.-2020. ŽRS Zagrebačke županije 2011.-2013.



Cilj 1. Povećati konkurentnost i društvenu odgovornost gospodarstva

Cilj 2. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti upravljanje razvojem




Cilj 3. Poboljšati infrastrukturu i kvalitetu života


Cilj 4. Poboljšati zaštitu okoliša i prepoznatljivost prirodne i kulturne baštine

7.2. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA S NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA

Sukladno strategiji Europa 2020 i Zajedničkom strateškom okviru, sredstva za kohezijsku politiku u Hrvatskoj namijenjena su za ciljeve zapošljavanja, povećanog ulaganja u istraživanje i razvoj, prilagodbu klimatskim promjenama, povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije, ulaganje u obrazovanje, smanjenje siromaštva i jačanje socijalne uključenosti, prometno povezivanje, te jačanje kapaciteta javne uprave i pravosuđa. Hrvatski nacionalni ciljevi do 2020. godine usmjereni su prije svega na povećanje konkurentnosti, smanjenje regionalnih nejednakosti i siromaštva te jačanje ljudskih resursa. U sklopu programiranja, utvrđeno je 6 strateških područja u kojima se očekuju pozitivne promjene korištenjem sredstava iz europskih fondova, a to su:

konkurentnost - razvoj konkurentnih i inovativnih poduzeća,

“zeleno” življenje - promicanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite prirodnih resursa,

povezanost - održiva i moderna prometna i mrežna infrastruktura,

zapošljivost - povećanje sudjelovanja na tržištu rada i poboljšanje dostupnosti i kvalitete obrazovanja

siromaštvo - smanjenje siromaštva i jačanje socijalne uključenosti

javne usluge - učinkovita javna uprava i pravosuđe.

Jedno od najznačajnijih područja djelovanja institucija Europske unije, kako u smislu obuhvata zajedničke pravne stečevine, tako i u smislu udjela u EU proračunu, predstavlja Zajednička poljoprivredna politika (ZPP). Ruralni razvoj, kao drugi stup ZPP financiran je sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). Preduvjet za mogućnost korištenja sredstava EAFRD u slijedećem programskom razdoblju je izrada Programa


94

ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. godine. Nacrt Programa je pripremljen u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (RR Uredba), Uredbom o Zajedničkom strateškom okviru (CSF Uredba) te prijedlogom svih relevantnih provedbenih akata.

Razvojna strategija Grada Vrbovca 2015.-2020. Program ruralnog razvoja 2014-2020



1. Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

2. Poboljšanje održivosti i konkurentnosti poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama

3. Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi

4. Obnova, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom

6. Promicanje društvene uključenosti, suzbijanje siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima

Stvaranje okruženja poticajnog za razvoj civilnog društva jedna je od pretpostavki i mjerila demokracije i stabilnosti političkoga sustava svake zemlje. Koncept zajedništva i suradnje državne vlasti s civilnim društvom u stvaranju, provedbi i nadzoru politika koje su od neposredna interesa za opće dobro među temeljnim je obilježjima suvremene države koja služi svojim građanima. Republika Hrvatska među prvim je državama srednje i jugoistočne Europe sustavno pristupila stvaranju pravnog i institucionalnog sustava za potporu i razvoj civilnoga društva. Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012.-2016. godine daje smjernice kako bi se još više unaprijedio pravni, financijski i institucionalni sustav potpore djelovanju organizacija civilnoga društva kao važnih čimbenika društveno-ekonomskog razvoja u Republici Hrvatskoj. Prilikom pisanja Razvojne strategije Grada Vrbovca, uzimale su se u obzir smjernice Nacionalne strategije, kako bi se doprinijelo organizacijama civilnog društva.

Razvojna strategija Grada Vrbovca 2015.-2020. Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012.-2016. godine



Osigurati ujednačen razvoj i zastupljenost organizacija civilnoga društva u svim regijama Republike Hrvatske

Osnažiti kapacitete građanskih inicijativa i organizacija civilnoga društva koje djeluju u lokalnim zajednicama za aktivno sudjelovanje u društvenim procesima

Razvojna strategija turizma RH do 2020. godine kao krovni razvojni dokument hrvatskog turizma treba dati putokaz i otvoriti novi prostor za razvoj turizma u nadolazećem razdoblju. Razvojna strategija turizma utvrđuje ključne aktivnosti turističke politike usmjerene na osiguravanje proizvodnih, institucionalnih, organizacijskih i ljudskih pretpostavki za poboljšavanje konkurentske sposobnosti hrvatskog turizma i korištenje resursne osnove na načelima odgovornog i održivog razvoja.

Razvojna strategija Grada Vrbovca 2015.-2020. Razvojna strategija turizma RH do 2020.


95



SC 1 Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja

SC 2 Novo zapošljavanje

SC 3 Povećanje turističke potrošnje

Razvojna strategija poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. donosi se s ciljem jačanja poduzetničkog potencijala i unaprjeđenja kulture poduzetništva. Ostvarivanje ciljeva Strategije doprinijet će realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se planira ostvariti u budućnosti, a koja se može opisati kao: „konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo gospodarstvo Hrvatske, koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata, kontinuiranom povećanju izvoza, visokom stupnju inovacija, kvalitetno obrazovanom, fleksibilnom menadžmentu, inovativnom proizvodnom procesu, povoljnom poslovnom okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi''.

Razvojna strategija Grada Vrbovca 2015.-2020. Razvojna strategija poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.


SC 1 Poboljšanje ekonomske uspješnosti SC 3 Promocija poduzetništva SC 4 Poboljšanje poduzetničkih vještina

Strategija Europa 2020 uključuje socijalno poduzetništvo u važne čimbenike restrukturiranja ekonomija kako bi bile održive, i vodile računa o zajednici i čovjeku. Socijalno, odnosno društveno poduzetništvo funkcionira po modelu trostruke bilance (tri slova P) koje glasi: PEOPLE - ravnopravnost i jednake mogućnosti za sve; PLANET - zaštita okoliša; PROFIT - održivost i ponovno investiranje. Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj još uvijek je rezervirano uglavnom za civilni sektor, te se najčešće povezuje samo uz zapošljavanje marginaliziranih i socijalno osjetljivih skupina, zaštitu okoliša i ljudskih prava. No socijalni poduzetnici nisu nužno samo oni vlasnici tvrtki koje zapošljavaju pripadnike socijalno osjetljivih skupina. Socijalno/društveno poduzetništvo može značajno doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva, posebice društvenoj koheziji, borbi protiv siromaštva i povećanom zapošljavanju, kroz svoj naglasak na integraciji socijalnih ili društvenih, ekonomskih i okolišnih ciljeva te socijalnim inovacijama. Nacionalna strategija za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva daje osnovne smjernice koje se žele postići u razdoblju 2014.-2020. kako bi se stvorio pravni, financijski i institucionalni okvir za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj, kao i sustavi mjera i aktivnosti za razvoj socijalnih/društvenih poduzetnika. Cilj Nacionalne strategije za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva je stvaranje poticajnog okruženja za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj te omogućiti ne samo financijsku potporu socijalnim/društvenim poduzetnicima nego i osmišljavanje instrumenata za promicanje i razvoj istih, kao i edukaciju na svim razinama radi prepoznavanja važnosti socijalnog/društvenog poduzetništva kao bitne komponente gospodarskog razvitka.

7.3. USKLAĐENOST CILJEVA GRADA VRBOVCA S RAZVOJNIM CILJEVIMA EU – EUROPE 2020

Strategija Europa 2020 desetogodišnja je strategija Europske unije kojom se nastoji premostiti postojeća gospodarska kriza koja je raširena diljem Europe te poticati konkurentnost i zapošljivost.

Razvojna strategija Europske unije do 2020. godine u prvi plan stavlja razvojni koncept baziran na pametnom, održivom i inkluzivnom razvoju. Kroz ovaj pristup pristupu, pametan rast podrazumijeva razvoj ekonomije utemeljene na znanju i inovacijama, održiv rast podrazumijeva razvoj efikasnije, čistije i konkurentne privrede, a inkluzivan rast predviđa jačanje ekonomije visoke zaposlenosti, socijalne i teritorijalne kohezije. Ova tri razvojna prioriteta promovirat će i poticati zapošljavanje, rast produktivnosti i socijalno povezivanje. Ovako zamišljen razvojni model fokusira se na ostvarenje ciljeva, koji se odnose na zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, socijalnu uključenost i energetsku efikasnost.


96

Razvojna strategija Grada Vrbovca Tematski ciljevi Europa 2020



1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

2. Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija

3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture

8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilosti radne snage




8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilosti radne snage

9. Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva

10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje


5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima

6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

Srednjoročni strateški ciljevi EU za strukturnu politiku su sljedeći:

• Prijelaz na gospodarstvo utemeljeno na znanju; • Iskorištavanje konkurentskih prednosti; • Promicanje održivog razvoja industrije; • Ulaganje u ljudski i fizički kapital; • Unapređenje upravljanja razvojem.

Također su važna tzv. horizontalna načela EU, odnosno ciljevi koji bi se idealno trebali promicati svim programima i projektima EU-a:

• Razvoj informacijskog društva; • Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava; • Upravljanje okolišem i ”održivost”; • Nastavak privatno-javnog partnerstva i učinkovite demokracije.

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. obuhvatit će aktivnosti iz deset tematskih ciljeva predviđenih Uredbom Europske komisije o Strukturnim instrumentima za razdoblje 2014.-2020.

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija 2. Jačanje pristupa i korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija 3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika 4. Podrška približavanju prema ekonomiji utemeljenoj na niskim emisijama CO2 u svim sektorima 5. Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima 6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa 7. Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi prometne mreže 8. Promicanje održivog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage 9. Promicanje socijalnog uključivanja i borba protiv siromaštva 10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje


97

Razvojna strategija Grada Vrbovca OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.





Jačanje pristupa i korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika

Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi prometne mreže

Promicanje socijalnog uključivanja i borba protiv siromaštva

Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje


Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

Financiranje Operativnog programa iz područja konkurentnosti i kohezije 2014.-2020. predviđeno je iz dva fonda – Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Predviđeni prostorni obuhvat Operativnog programa iz područja konkurentnosti i kohezije 2014.-2020. je cijelo područje Republike Hrvatske.

Ukupno raspoloživa sredstva u programu „Konkurentnost i kohezija“ je 6,881 milijardi eura, a upravljačko tijelo koje bi koordiniralo program je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. U programu „Učinkoviti ljudski potencijali“ ukupan je iznos raspoloživih sredstava 1,582 milijardi eura, a koordinirat će ga Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava.

Strateški cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali unaprjeđenje je učinkovitosti radne snage, razvoj ljudskog kapitala i jačanje socijalne uključenosti.

Razvojna strategija Grada Vrbovca OP Učinkoviti ljudski potencijali



Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje


98

8. IZVORI FINANCIRANJA PRIORITETNIH PROJEKATA

Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave snose općine i gradovi. Tako da projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju, vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu ali i svi drugi projekti, njihova izgradnja i održavanje predstavljaju izniman financijski trošak. Zbog tog pritiska lokalne samouprave su prisiljene potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će učinkovito pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih nedostataka u financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja privatnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za infrastrukturu lokalnih samouprava (javno-privatno partnerstvo). Postoji mogućnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja lokalnih samouprava u RH. To tržište koje predstavljaju jedinice lokalne samouprave još je relativno novo i slabo zastupljeno kod financijskih institucija, ali se vrlo brzo razvija. Iako su novim stanjem tržišta koje je rezultat globalne recesije smanjeni plasmani komercijalnih kredita, a kapitalno financiranje sve je manje dostupno iz brojnih državnih i međunarodnih financijskih institucija u visokim iznosima, lokalne samouprave trebaju započeti s korištenjem alternativnih oblika financiranja.

Postoji 5 osnovnih izvora iz kojih se jedinice lokalne samouprave mogu financirati:

krediti poslovnih banaka,

financiranje leasingom ( operativni i financijski leasing),

izdavanje obveznica (moguće samo za određene JLS-e koji zadovolje uvjete),

krediti i potpore državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstva Republike Hrvatske) te

krediti i potpore Europske unije i međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, EU – fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

8.1. NACIONALNI IZVORI FINANCIRANJA

8.1.1. Proračun Grada Vrbovca

Proračun, kao najosnovniji izvor financiranja, formira se iz sredstava prihoda i rashoda. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju prihode za financiranje svojih aktivnosti i slobodno njima raspolažu. Sustav financiranja lokalne samouprave prilično je složen i obuhvaća različite izvore prihoda, uključujući poreze (vlastite poreze i zajedničke poreze koji se dijele između lokalne samouprave, županija i države), neporezne prihode (vlastite i zajedničke), kapitalne prihode i subvencije.

PRIHODI GRADOVA i OPĆINA

1. Prihodi od imovine

o Prihodi od nekretnina i vlasničko-imovinskih prava

o Prihodi od tvrtki i drugih pravnih osoba u vlasništvu ili suvlasništvu grada ili općine

o Naknade za koncesije dodijeljne od strane gradskog ili općinskog vijeća

2. Gradski i općinski porezi

o Prirez porezu na dohodak

o Porez na potrošnju alkoholnih napitaka u ugostiteljskim objektima

o Porez na kuće za odmor

o Porez na tvrtku ili naziv

o Porez na korištenje javnih površina


99

4. Prihodi od kazni i imovine stečene ovrhom zbog prekršaja na razini općine ili grada

5. Upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonima

6. Boravišna pristojba u skladu s posebnim zakonima

7 .Komunalne naknade, doprinosi i druge pristojbe određeni posebnim zakonom

8. Naknade za korištenje javnih površina

9. Drugi prihodi određeni posebnim zakonom

PRIHODI GRADOVA I OPĆINA

1. Porez na dohodak

o 55,00% svi gradovi i općine

o Dodatnih 12,00% općinama i gradovima koji su preuzeli decentralizirane funkcije

Osnovnoškolsko obrazovanje (3,10%)

Srednjoškolsko obrazovanje (2,20%)

Centri za socijalnu skrb (0,50%)

Domovi za stare i nemoćne (1,70%)

Javne vatrogasne postrojbe (1,30%)

2. Porez na promet nekretnina - 60,00%

3. Prihodi od zajedničkih koncesija

Mogućnost preraspodjele proračunskih sredstava tijekom proračunske godine je poseban mehanizam koji daje fleksibilnost procesu izvršavanja proračuna, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Prije izmjena i dopuna, Zakon o proračunu je davao isključivo smjernice vezane uz mogućnosti preraspodjela tijekom proračunske godine i veliku slobodu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da svojim odlukama o izvršavanju proračuna utvrde načine i uvjete preraspodjela tijekom proračunske godine. U Zakonu o proračunu bila je propisana mogućnost preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika državnog proračuna ili između proračunskih korisnika državnog proračuna najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci (donesenoj od strane Hrvatskog sabora) koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija. Međutim, ova odredba odnosila se isključivo na državni proračun, iako je veliki broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim odlukama o izvršavanju slijedio upravo ovu odredbu. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, i to odredbe članka 46. stavka 2., propisuje se omogućavanje preraspodjele od 5% i unutar proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Uvođenjem srednjoročnog fiskalnog okvira i programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata koji su planirani u proračunu, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje odgovornosti za rezultate provedbe programa (i aktivnosti i projekata) od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika. Kod izrade proračuna, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svakako trebaju uzeti u obzir i preporuke Državnog ureda za reviziju, a načelo transparentnosti kao element djelotvornijeg upravljanja javnim resursima treba biti sveprisutno.


100

8.2. EU FONODVI – STRUKTURNI I KOHEZIJSKI FONDOVI; ZPP I OSTALI EU FONDOVI

Europa 2020, krovna je europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast. Nova strategija revidira ciljeve Lisabonske strategije i uvodi nove prioritete i ciljeve, predstavljajući nove smjernice za rast i razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama te za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva i poticanje zapošljivosti europske radne snage. Strukturni fondovi i Kohezijski fond EU u službi su Kohezijske politike EU. Cilj ove politike je ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednačen razvoj unutar Europske unije. Iz ovih se fondova stoga financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. U zajedničkoj regulativi koja određuje korištenje ESI fondova (eng. European Structural and Investment Funds), Europska komisija identificirala je 11 tematskih ciljeva u okviru kojih svaka država članica odabire investicijske prioritete i definira svoje specifične ciljeve. Tematski ciljevi - usmjeravanje investicija iz strukturnih instrumenata:

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija 2. Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija 3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i

akvakulture 4. Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima 5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima 6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa 7. Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi 8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilosti radne snage 9. Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva 10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje 11. Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava

Europski socijalni fond (ESF) predstavlja glavni financijski instrument Europske unije za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti. Intervencije koje je moguće financirati iz ESF fonda su:

o Poticanje ulaganja u ljudske resurse unaprjeđivanja vještina radne snage kroz cijeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, ICT i usavršavanje vještina upravljanja, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima i sl.

o Prilagodba gospodarskim promjenama: produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i vještina, zapošljavanje i obuka

o Poboljšanje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, aktivnim mjerama zapošljavanja (npr. samozapošljavanje), uključenje žena i imigranata

o Socijalna uključenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapošljavanje, relevantnu pomoć i usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije

o Podržati rad službi za zapošljavanje i njihovo umrežavanje s istraživačkim centrima, provoditi studije o potrebama za određenim profilom radne snage.

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) služi smanjivanju razlika u razvoju pojedinih zemljopisnih područja ili između određenih socijalnih grupa. Intervencije koje je moguće financirati iz regionalnog fonda su:

o Infrastrukturni projekti ključni za gospodarski razvoj određenog područja, naročito oni povezani sa stvaranjem ili održavanjem trans-Europske prometne mreže ili očuvanjem okoliša, zatim ulaganja u sektor obrazovanja i zdravstvene skrbi te lokalne razvojne inicijative, posebice one usmjerene na razvoj novih ili podršku postojećim malim i srednjim poduzećima.

o Ulaganja u proizvodnju: potpore ulaganjima (ponajviše za mala i srednja poduzeća) s ciljem povećanja ili modernizacije proizvodnje


101

o Jačanje gospodarskih potencijala: jačanje turističke ponude, atraktivnosti područja za ulaganje, informacijsko društvo (pristup Internetu, on-line usluge, mala i srednja poduzeća), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i inovacije za mala i srednja poduzeća).

Kohezijski fond (eng. Cohesion Fund, CF) financira projekte kojima se unaprjeđuje okoliš i razvija prometna infrastruktura određena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreže. Mogućnost povlačenja sredstava u visini sufinanciranja od 85% imaju države članice čiji je bruto domaći proizvod ispod 90% prosjeka Europske zajednice i koje primjenjuju nacionalni program konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Postoje tri prioritetna cilja:

o jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva o poboljšanje okoliša i krajolika o poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i postizanje raznolikosti ruralnoga gospodarstva.

Horizontalna os kojom se ruralno stanovništvo i lokalni čimbenici, uključujući i lokalnu upravu, nastoje mobilizirati u svrhu razmatranja potencijala svog područja, potrebno je uobličiti kroz izradu i primjenu razvojne strategije. LEADER se odnosi na lokalne razvojne strategije koje obuhvaćaju integrirajuće i višesektorske aktivnosti koje se razrađuju i primjenjuju po pristupu odozdo prema gore. Zajednička poljoprivredna politika Europske Unije (ZPP) temelji se na dva stupa: tržišnoj politici (potpora za povećanje prihoda) te politici ruralnog razvoja (javna dobra). Prvi se stup financira iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi (EFGP) koji osigurava izravnu financijsku pomoć poljoprivrednicima u zemljama članicama. Drugi se stup financira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) koji je usmjeren na financiranje programa za ruralni razvoj. Tri su glavna cilja buduće ZPPa:

1. Održiva proizvodnja hrane, 2. Održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama 3. Uravnoteženi teritorijalni razvoj.

Europski fond za ribarstvo (EFR) instrument je koji podupire Zajedničku ribarstvenu politiku EU i kao takav zamjenjuje Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu (FIUR) koji je do 2006. godine bio instrument za strukturnu reformu ribarskog sektora Europske Unije. EFR je osmišljen na način da osigura održivo ribarstvo i industriju akvakulture. Kroz EFR se financiraju aktivnosti od istraživanja tržišta do modernizacije flote i smanjenja ribarskih kapaciteta te je stoga snažan alat za upravljanje europskim ribarskim sektorom. Zajedničku je ribarstvenu politiku (ZRP), iako staru svega dvadeset godina, bilo nužno reformirati zbog njezine nedovoljne učinkovitosti u ostvarivanju osnovnih ciljeva, a to su očuvanje ribljega fonda, zaštita morskoga okoliša, gospodarska održivost europskih flota te kvalitetna ponuda ribe na tržištu. Smanjenje ribljega fonda ima snažne negativne posljedice na prihode ribara, ravnotežu morskoga ekosustava i ponudu ribe na tržištu Europske Unije. Kako bi ribarstvo postalo biološki, ekološki i gospodarski održivo, bilo je nužno provesti reformu. U razdoblju od 2014. do 2020. godine započinje funkcioniranje Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Fond bi trebao pružiti mogućnost zajednicama za diversificiranje gospodarstava kroz financiranje projekata u okviru kojih se otvaraju nova radna mjesta i poboljšava kvaliteta života u tim regijama. Fond je koncipiran tako da osigurava održivo ribarstvo i industriju akvakulture u EU. Dodatno, fond će pomagati ribarskim zajednicama pogođenim promjenama u diverzifikaciji svoje ekonomske baze. Uz mogućnost korištenja Strukturnih i investicijskih fondova (ESI) Europske unije, državama članicama je u razdoblju od 2014. do 2020. godine otvorena i mogućnost korištenja Programa Unije. Glavna karakteristika programa jest da su podijeljeni prema sektorima pa samim time omogućuju i lakše traženje financiranja za korisnike, kako je prikazano u tabeli u nastavku.


102

Programi Unije iz financijskog razdoblja

2007. - 2013.

Programi Unije u financijskom razdoblju 2014.-2020.

Kultura 2007. - 2013. Kreativna Europa

MEDIA 2007.

Customs 2013. Customs 2020.

Fiscalis 2013. Fiscalis 2020.

Drugi program aktivnosti Zajednice u području zdravstva (2008. - 2013.)

Zdravlje za rast (treći višegodišnji program EU-a u području zdravlja)

Sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske

aktivnosti (FP7)

OBZOR 2020.

Program za konkurentnost i inovacije (CIP):

Inteligentna energija u Europi II (IEE II)

Program potpore politikama za primjenu

informacijskih i komunikacijskih

tehnologija (ICT PSP)

Program za poduzetništvo i inovacije (EIP)

Program za konkurentnost poduzetništva i MSP

Financijski instrument za civilnu zaštitu / Mehanizam zajednice za civilnu zaštitu

Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu

Europa za građane Europa za građane

Program za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS

Program za zapošljavanja i socijalne inovacije

Program za cjeloživotno učenje Erasmus za sve (Erasmus +)

Mladi na djelu

Erasmus Mundus

Marco Polo II /

Interoperabilna rješenja za europsku javnu upravu (ISA) 2010. – 2015.

/

Temeljna prava i građanstvo Program o pravima i građanstvu

Daphne III ((komponenta Okvirnog programa za temeljna prava i pravosuđe)

komponente programa PROGRESS Ravnopravnost spolova


103

Antidiskriminacija i različitost

Prevencija i borba protiv kriminaliteta (komponenta Općeg programa Sigurnost i očuvanje sloboda)

Program za pravosuđe

Okvirni program temeljnih prava i pravde Prevencija droga i informiranje (Drug Prevention and

Information Programme - DPIP) Građansko pravo ( Civil Justice - JCIV)

Kazneno pravo ( Criminal Justice - JPEN)

LIFE+ LIFE program za zaštitu okoliša i klimatske akcije

Program EU-a za zaštitu potrošača Program za zaštitu potrošača

HERCULE II HERCULE III (2014. – 2020.)

PERICLES PERICLES 2020.

AFIS AFIS – Informacijski sustav za borbu protiv prijevara

8.3. OSTALI IZVORI FINANCIRANJA

Uz Strukturne fondove, odnosno uz sredstva iz EU fondova i programa za manje jedinice lokalne samouprave kao što je Grad Vrbovec prikladni su i svi drugi programi kroz koje se može doći do sredstava za financiranje lokalnog razvoja. Od raznih županijskih poticaja i natječaja za razvoj ruralnog ili gospodarskog razvoja, preko namjenskih sredstava ministarstava za branitelje, mlade, osobe sa invaliditetom, predstavnike nacionalnih manjina, ranjivih skupina, i sl. do natječaja UNDP-a, Svjetske banke, raznih zaklada, veleposlanstava, tvrtke, banke i sl. koje također potiču predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora da predlažu svoje projektne ideje u cilju razvoja zajednice. Više malih projekata na području Grada Vrbovca može postići značajne efekte i potaknuti optimizam ali i stvaranje uvjeta za realizaciju većih programa koji se iz današnje perspektive čine neostvarivi.

8.3.1. Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u cilju povećanja apsorpcije sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj uspostavlja Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini. Sredstva Fonda usmjerit će se korisnicima kojima su dodijeljena EU sredstva u okviru programskog razdoblja 2014.-2020.

Ciljevi Fonda su sljedeći:

• povećanje apsorpcije EU sredstava koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj • pridonijeti jačanju konkurentnosti regija i uravnoteženom regionalnom razvoju.

Sredstva Fonda osigurana su s pozicije Državnog proračuna K680040 – Fond za sufinanciranje EU projekata, sukladno članku 45. stavku 6. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12 i 147/14). U članku 45. stavku 6. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisano je da se sredstva raspoređuju sukladno kriterijima utvrđenim od strane ministarstva nadležnog za koordinaciju ESI fondova.

Sredstva Fonda usmjeravaju se Korisnicima koji imaju sklopljen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za programsko razdoblje 2007.-2013. i 2014.-2020. Kroz Fond se mogu sufinancirati svi troškovi utvrđeni ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava, vodeći pri tom računa o poštivanju načela izbjegavanja dvostrukog financiranja. Ministarstvo sredstva za sufinanciranje provedbe projekata dodjeljuje korisnicima u obliku bespovratnih sredstava. Ministarstvo sredstva za sufinanciranje provedbe projekata može dodijeliti isključivo radi osiguranja


104

dijela sredstava koje je korisnik dužan osigurati iz vlastitih izvora (učešće korisnika) u provedbi projekata. Pravo na doprinos u učešću Korisnika vrijedi samo za preostali neotplaćeni iznos vlastitog učešća u projektu u trenutku podnošenja Zahtjeva za dodjelu sredstava Fonda.

Prihvatljivi korisnici sredstava Fonda su:

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, • pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, • ustanove čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Bespovratna sredstava Fonda mogu ostvariti Korisnici ako su:

• nositelji projekta; • ulažu vlastita sredstva u provedbu projekta, s time da za programsko razdoblje minimalno

učešće Korisnika mora biti 15%; • nisu dobili bespovratna sredstva iz drugih javnih nacionalnih izvora sa središnje razine (državni

proračun: od proračunskih i izvanproračunskih korisnika); • prihvate uvjete Fonda potpisivanjem Ugovora o dodjeli sredstava Fonda; • prije potpisivanja Ugovora o dodjeli sredstava Fonda osiguraju financijsku garanciju (ovjerena

zadužnica) kao jamstvo za izvršenje obveza korisnika; • udovoljavaju i druge uvjete utvrđene pozivom Ministarstva.

Maksimalni iznos sredstava koji se može u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine isplatiti korisnicima na području pojedine jedinice područne (regionalne) samouprave je utvrđen kako slijedi:

• za jedinice područne (regionalne) samouprave s brojem stanovnika manjim od 100.000 maksimalni iznos je 30.000.000,00 kuna;

• za jedinice područne (regionalne) samouprave s brojem stanovnika od 100.000 do 200.000 maksimalni iznos je 40.000.000,00 kuna;

• za jedinice područne (regionalne) samouprave s brojem stanovnika od 200.000 do 300.000 maksimalni iznos je 50.000.000,00 kuna;

• za jedinice područne (regionalne) samouprave s brojem stanovnika većim od 300.000 maksimalni iznos je 60.000.000,00 kuna;

• za Grad Zagreb maksimalni iznos je 75.000.000 kuna.

Maksimalni iznos za pojedinu županiju može se uvećati za 25%, za županije koje su iskoristile sredstva Fonda više od 90% maksimalnog iznosa, pod uvjetom da postoji dovoljno raspoloživih sredstava u Fondu.

U okviru programa dodjele državnih potpora, uključivo i programa potpora male vrijednosti, te dodjele pojedinačnih državnih potpora, sredstva Fonda mogu biti dodijeljena samo onim projektima kojima dodijeljena bespovratna sredstva ne prelaze maksimalni intenzitet dopuštenih državnih potpora u okviru tog programa državnih potpora odnosno pojedinačne državne potpore.


105

9. PLAN PROVEDBE RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA

9.1. INSTITUCIJE I MEHANIZMI PROVEDBE

Provedba Razvojne strategije Grada Vrbovca, odnosno projekata u okviru razvojne strategije, u najvećoj je mjeri u nadležnosti javnog sektora. Međutim, kako bi se ostvarile postavljena vizija i strateški ciljevi razvoja, nužna je suradnja javnog, privatnog i civilnog sektora. Ključnu ulogu u provedbi razvojne strategije ima Grad, odnosno upravna tijela. Grad Vrbovec usvaja razvojnu startegiju te nakon usvajanja redovito, razmatrajući godišnja i druga izvješća, prati njezinu provedbu. Planskim dokumentima koje donosi, Grad osigurava provedbu razvojne strategije te poduzima mjere/aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se što uspješnije implementirale sve postavljene razvojne mjere. Gradonačelnik usklađuje aktivnosti svih dionika provedbe razvojne strategije donošenjem provedbenih akata, predlaganjem mjera njezine provedbe, nadzorom nad izvršenjem tih mjera, sudjelovanjem u postupku rangiranja razvojnih projekata te izvještavanjem Vijeća o provedbi i rezultatima provedbe. U okviru svog djelokruga rada, upravna tijela Grada prate provedbu, pripremaju i provode gradske razvojne projekte te obavljaju i druge poslove od važnosti za provedbu Razvojne strategije Grada Vrbovca koji su im propisima ili aktima gradskih tijela povjereni.

Značajni dionici u izradi razvojne strategije su i organizacije civilnog društva, čije polje interesa predstavljaju svi segmenti društva, a prvenstveno područje ljudskih prava, zaštite prirodne i kulturne baštine te razvoja ljudskih resursa. Zaključno, potrebno je voditi računa i o privatnom sektoru koji predstavlja okosnicu ekonomskog razvoja. Svrha je razvojne strategije stvoriti preduvjete za što kvalitetnije djelovanje privatnog sektora, što se prvenstveno ostvaruje djelovanjem javnog sektora (obrazovnog sustava, sustava tržišta rada, podršku kroz razne programe edukacije i poticaja, osiguravanje infrastrukture itd.). Upravo je, zbog prethodno navedenog, značajno sudjelovanje dionika iz privatnog sektora u pripremi i provedbi Razvojne strategije.

Institucionalna analiza pokazala je da Grad Vrbovec nema u potpunosti razvijene institucionalne okvire koji bi omogućili nesmetanu provedbu Strategije, zbog čega su potrebna određena organizacijska unaprjeđenja. Lokalne upravne strukture u pojedinim segmentima razvoja imaju ograničen opseg djelovanja (nedostatak financija i kadrova u nekim sektorskim područjima). Razlog tome su spore organizacijske prilagodbe u javnom sektoru koje ne prate promjene koje nameću novi razvojni trendovi u upravljanju razvojem. Danas se promjene i problemi u sustavu dešavaju rastućom brzinom, stoga je javni menadžment prisiljen odgovoriti na te organizacijske izazove vještijim i bržim upravljanjem promjenama. Budući određene razvojne politike predstavljaju prioritete ove strategije, institucionalni kapaciteti će se morati osnažiti, posebno u pogledu uloge Republike Hrvatske kao članice Europske unije, zbog čega su pojedini prioriteti posvećeni jačanju efikasnosti lokalne uprave.

Akcijski plan služi za operacionalizaciju i provedbu razvojne strategije, sadrži pregled razvojnih projekata planiranih u sklopu provedbe pojedinih mjera i upotpunjavati će se i razvijati daljnjim razvojem sustava pripreme županijskih razvojnih projekata i vođenjem središnje baze razvojnih projekata. Akcijskim se planom posebno upozorava na nužnost pripreme projektno-tehničke dokumentacije i provedbe ostalih predinvesticijskih aktivnosti za mjerama određene razvojne projekte grada, koja je i nužan preduvjet za korištenje sredstava iz fondova EU. Akcijski plan donosi se na godišnjoj razini, u vremenu donošenja proračuna Grada.

Strateški cilj

Prioritet Mjera Aktivnost Odgovorna osoba

Vrijeme provedbe

Proračun Izvori financiranja

Indikatori


106

Dodatan alat koji će Grad koristiti je i komunikacijska strategija. Komunikacijska strategija je, kao alat za upravljanje i provedbu razvojnih strategija, utemeljena na europskim planerskim iskustvima i demokratskoj političkoj praksi, a donosi se „radi informiranja javnosti te podizanja svijesti o ulozi i značenju razvojnih strategija za razvoj pojedinog područja“.

Po svom karakteru komunikacijska je strategija svojevrstan vodič za sve aktivnosti koje treba poduzeti kako bi informacije o razvojnoj strategiji i aktivnostima na provođenju došle do krajnjih korisnika, te se procesima informiranja i provedbe učinkovito upravljalo.

To je opći plan komuniciranja između onih koji razvojnu strategiju izrađuju i provode (koordinatori i partneri u provedbi) i onih za koje se one rade (građani, ustanove za sve društvene usluge, poslovni sektor, lokalna vlast, drugi). To je dokument kojim se osigurava dvosmjerni odnos između ove dvije osnovne grupe socijalnih dionika (pojedinaca ili grupa) i ne može se svesti samo na jednosmjerno informiranje.

Sve aktivnosti koje će se poduzimati u okviru Komunikacijske strategije rukovodit će se sljedećim načelima:

- informacije će biti izložene u jasnom, pristupačnom i razumljivom obliku, prilagođene zahtjevima i karakteru pojedinih ciljnih skupina kojima su usmjerene, te ponuđene na način da potiču dijalog,

- razvijat će se i koristiti komunikacijski alati koji idu u pravcu ciljnih skupina te voditi računa o vremenu koje imaju na raspolaganju za prihvat informacija, kontekstu u kojem primaju informacije i kapacitetu primanja informacija, primjerice pristup Internetu. koristit će se i ankete i drugi oblici istraživanja (intervjui) kako bi se osigurala primjerenost i aktualnost komunikacija,

- aktivnosti promidžbe i informiranja bit će komplementarne i konzistentne te će se, u slučaju potrebe dopunjavati, a uspostavit će se i sistem praćenja i ažuriranja informacija kako bi bile u tijeku s vremenom i eventualnim promjenama situacije.

9.2. MONITORING /PRAĆENJE

Test Razvojne strategije je upravo njezina provedba. Postoje 3 razine praćenja realizacije Strategije: prva razina praćenja je praćenje provedbe programa (prioritetnih i ostalih mjera) i ažuriranje provedbe aktivnosti. Tim osoba koji je zadužen za praćenje Strategije pomno prati razvoj situacije vezano za provedbu, odnosno prati u kojoj se mjeri podudaraju planovi iz Strategije sa stvarnom situacijom na terenu. Takvo praćenje podrazumijeva stupanj usklađenosti aktivnosti poduzetih prema Strategiji, promjene u procjeni troškova ili rasporeda, zatim uključuju razloge tih promjena te njihov očekivani utjecaj na provedbu strategije.

Za osiguranje uspješne provedbe Razvojne strategije, formirat će se Radna skupina za provedbu, koja će biti zadužena za koordinaciju i praćenje provedbe Strategije. Radnu grupu za provedbu činit će tri člana odgovorna za:

o koordinaciju i praćenje provedbe

o ostvarenje strateških ciljeva te

o komunikaciju s dionicima i prikupljanje razvojnih projekata.

Obrazac uspješnog (strukturiranog) praćenja procesa provedbe Razvojne strategije:

Planirano Indikatori praćenja

Referentna točka 0

Referentna točka 1

Referentna točka 2

Planirani cilj godina 5


107

godina 0 godina 1 godina 3

Specifični cilj

Prioritet

Mjera

Aktivnost

Indikatori

Strateški cilj,

prioritet i mjera

Pokazatelj Mjerna jedinica

Polazna vrijednost

Početna godina

Ciljna vrijednost

Završna godina

Izvor podatka

Učestalost izvještavanja

Komunikaciju s dionicima možemo strukturirani na način:

Procjena provedbe

Provedba aktivnosti formirane iz ciljeva projekta

Prerano je za procijeniti

Ne – nešto se mora poduzeti

Ne – nešto se poduzima

Da – može se poboljšati

Da – sve je u najboljem redu

Koje su potrebne mjere?


108

Članovi Radne skupine za provedbu sastajat će se dva puta godišnje kako bi razmijenili informacije o provedenim aktivnostima i dogovorili konkretne aktivnosti za naredno razdoblje. U svrhu učinkovitije koordinacije i poticanja lokalnog razvoja Radna skupina će u tijeku provedbe Razvojne strategije Grada Vrbovca provoditi sljedeće aktivnosti:

o Koordinirati prikupljanje razvojnih projekata i ažurirati bazu razvojnih projekata, o Izrađivati godišnji akcijski plan koji će obuhvadati pregled i strukturu aktivnosti potrebnih za provedbu

mjera Razvojne strategije Grada Vrbovca.

Svrha baze je sustavno prikupljanje i praćenje razvojnih projekata radi učinkovitog planiranja i praćenja provedbe regionalnog razvoja. Javni poziv za prikupljanje projekata je otvorenog tipa, što znači da svaki dionik javnog, privatnog ili civilnog sektora može u bilo kojem trenutku prijaviti svoj projekt Radnoj skupini za provedbu RS-a. Radne skupine će dva puta godišnje, temeljem prikupljenih projektnih prijedloga, dopunjavati bazu razvojnih projekata s područja Grada Vrbovca te po potrebi, radi pojašnjenja projektne ideje, kontaktirati prijavitelje.

Svakom zaprimljenom projektu dodijelit će se referentna oznaka/broj pod kojom će se navedeni projekt dalje voditi unutar baze razvojnih projekta. Korisnik može dalje razvijati projekte u odnosu na prvu prijavu uz pomoć potpornih institucija. Ukoliko dođe do promjena u statusu projekta (npr. izrađena dodatna dokumentacija, dobivena sredstva iz pojedinog izvora financiranja, započeta provedba vlastitim sredstvima i sl.), nositelj projekta treba pisanim putem obavijestiti Radnu grupu za prijavu o nastalim promjenama.

Praćenje je kontinuirano procjenjivanje strategije i/ili provedbe projekata u odnosu na dogovoreni raspored, inpute, infrastrukturu i usluge korisnika projekta. Nadzor osigurava menadžerima i drugim zainteresiranim stranama kontinuirane povratne informacije o provedbi, te rano identificira stvarne ili potencijalne uspjehe i probleme kako bi se omogućila pravodobna prilagodba projektnog rada. Provedba strategije podrazumijeva uspostavu sustava za praćenje i vrednovanje postignutoga. Temelj za praćenje uspješnosti implementacije strategije su zadani indikatori učinka, te indikatori niže razine (materijalni i projektni) koje će trebati utvrditi implementacijskim planovima.

Radi olakšanog praćenja provedbe Strategije koristit će se formirana baza projekata, koja će uz provedbene poslove upravnih odjela poslužiti kao temeljni okvir za praćenje ostvarivanja pojedinih mjera i zadatih indikatora. Baza se mora ažurirati na godišnjoj razini što će omogućiti kontinuirano informiranje o stanju na terenu, te „integrirano“ upravljanje razvojem. Nakon tri godine, provest će se ocjena provedbe Strategije po dogovorenim načelima, nakon čega se može pristupiti ažuriranju postojećeg dokumenta, radi učestalih promjena na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.

Forma izvještaja o provedbi

Strateški cilj

Prioritet

Mjera

Aktivnost

Ukupan proračun

Realizirano


109

Ostvareni indikatori

Problemi

Realizacija u narednom periodu

Indikatori koji će se realizirati

Utjecaj na zajednicu

Utjecaj na okoliš

9.3. EVALUACIJA

Kako bi se osigurala učinkovita i transparentna provedba Razvojne strategije Grada Vrbovca uspostavljen je sustav praćenja, vrjednovanja i izvještavanja o provedbi Razvojne strategije. Sustav praćenja i izvještavanja provjerava:

o postoji li potreba za određenim mjerama,

o jesu li dostupni resursi za realizaciju mjera optimalno iskorišteni,

o do koje mjere su ciljevi određenih mjera ostvareni,

o postoji li potreba za korekcijama mjera te osigurava učinkovitu provedbu i upravljanje.

Praćenje i izvještavanje o provedbi Razvojne strategije odvijat će se kontinuirano tijekom čitavog razdoblja na koje se strategija odnosi. Jednom godišnje Radna skupina za provedbu podnosit će izvješća o napretku provedbe strategije koju će potvrđivati Gradonačelnik. Izvješća o napretku sadržavat će informacije o provedenim aktivnostima/projektima u sklopu strateških mjera, podatke o nositeljima provedbe, utrošenim u odnosu na planirana financijska sredstva uključujući informacije o njihovim izvorima te ostvarenim i/ili očekivanim rezultatima provedbe mjera. U okviru sustava praćenja provedbe, Radna skupina za provedbu koordinirat će prikupljanje, obradu, analizu i pohranu informacija, podataka i pokazatelja, izraditi ocjenu realizacije ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnosti upravljanja provedbom. Osim samih članova Radne skupine za provedbu, veliku će ulogu u provedbi RS-a imati i svi ostali službenici Grada, koji će aktivno sudjelovati u prikupljanju informacija od provoditelja projekata i ostalih aktera lokalnog razvoja dok će Gradonačelnik, između ostalog, biti zadužen za izvještavanje Gradskog vijeća o uspješnosti provedbe Razvojne strategije.


110

Procjena ostvarenja strateškog cilja

Strateški cilj

Prioritet

Mjera

Aktivnost

Da li je aktivnost doprinijela ostvarenju strateškog cilja

Indikatori ostvarenja Da li je aktivnost trajno riješila problem?

Da li postoji održivot aktivnosti?

Kako je postignuta?

Je li projekt doprinio nacionalnim/ regionalnim/ strateškim politikama?

Jesu li koristi bile održive i u rasprostranjenoj upotrebi?

Komentari


111

Kriteriji evaluacije

Kriteriji Opis

Relevantnost - Zbog čega provodimo aktivnost? Razina u kojem strategija/program/projekt odgovara prioritetima politikama ciljne grupe, korisnika i/ili natječaja. U kojoj su mjeri ciljevi strategije još uvijeek primjenjivi? Da li su programi/projekti u okviru strategije dosledni strateškom cilju i realizaciji njegovih prioriteta? Da li su programi/projekti u okviru strategije dosljedni očekivanim utjecajima i efektima?

Efikasnost Koliko dobro koristimo resurse? Kako da ih koristimo još bolje?

Efikasnost mjeri izlazne parametre (“outputs”) – kvalitativne i kvantitativne – u odnosu na ulazne resurse (“inputs”). To je ekonomski termin koji označava da su iskorišteni najmanje moguće skupi resursi za postizanje željenih izlaznih parametara. To generalno zahtjeva uspoređivanje alternativnih pristupa za postizanje istih izlaznih parametara kako bi se uvidjelo da li je usvojen najefikasniji proces. • Da li su aktivnosti bile ekonomične? • Da li su ciljevi ostvareni na vrijeme? • Da li su strategija ili projekat provedeni na najefikasniji mogući način u usporedbi sa alternativama?

Efektivnost Koliko smo uspješni u ostvarivanju ciljeva?

Mjera nivoa do kojeg su strategija/program/projekt realizirali svoje ciljeve. • U kojoj mjeri su ciljevi ostvareni / će najverovatnije biti ostvareni? • Koji su bili glavni faktori koji su utjecali na ostvarivanje ili neostvarivanje ciljeva?

Utjecaj Koju smo to promjenu donijeli

Pozitivne i negativne promjene koje je proizvela strategija/ program/projekt, direktno ili indirektno, namjerno ili ne. Ovo obuhvaća glavne učinkr i efekte aktivnosti na lokalne društvene, ekonomske, ekološke i ostale razvojne indikatore. Utjecaj se procjenjuje nakon određenog vremenskog perioda po isteku trajanja strategije/programa/projekta.


112

korisnicima? • Šta se dogodilo kao rezultat strategije/programa/projekta? • Koje stvarne razlike je strategija/program/projekt donio korisnicima? • Koliko je ljudi stanovništva obuhvaćeno?

Održivost Na koji način će se koristi nastaviti?

Održivost podrazumijeva mjerenje vjerovatnosti za nastavak koristi prouzrokovanih strategijom/programom/projektom posle povlačenja bespovratnih sredstava. Projekti moraju biti i ekološki i financijski održivi. • U kojoj mjeri su koristi od strategije/programa/projekta nastavljene pošto je završen financijski aspekt projekta? • Koji su bili glavni faktori koji su utjecali na postizanje ili nepostizanje održivosti strategije/programa/projekta?

10. ZAKLJUČAK

Razvojna strategija Grada Vrbovca izrađena je uz izuzetnu podršku i suradnju naručitelja i svih njegovih sastavnica od Radne grupe u kojoj su zastupljeni svi profesionalni nosioci javnih funkcija do Partnerskog vijeća koji su sačinjavali predstavnici najšireg kruga zainteresiranih građana, javnih i poslovnih subjekata grada Vrbovca.

Tijekom izrade Strategije postignuto je dublje razumijevanje uloge i značenja ovog dokumenta te je podignuta razina svijesti o razvojnim potrebama i ograničenjima s kojima je grad suočen. Strategija je detektirala ključne razvojne pravce grada, te je uspostavila komunikaciju između svih bitnih ljudi s područja grada što treba poslužiti u budućnosti kao „infrastruktura“ za provedbu definirane razvojne politike grada.

Krajnja svrha cijelog procesa strateškog planiranja i izrade Strategije je osigurati višu kvalitetu života za sve građane Vrbovca, a to znači unaprijediti prostor i infrastrukturu grada, podići razinu gospodarske konkurentnosti grada, unaprijediti društveni život grada i čuvati okoliš. Da bi se to ostvarilo potrebno je kontinuirano i fokusirano raditi na stvaranju pozitivnog okruženja koje će rezultirati poboljšanjem kvalitete okruženja za život u Vrbovcu, smanjenjem nezaposlenosti i stvaranjem pozitivne razvojne perspektive grada.

Pred gradskim vodstvom sada je izazov da sve zacrtane ciljeve razvoja zajednički ostvare, te da u dugom roku vizija razvoja grada postane realnost. Vizija razvoja mora biti konstantno na umu svih onih koji sudjeluju u razvoju i izgradnji budućnosti Vrbovca. S vizijom na umu zaključujemo ovaj dokument uz nadu da će se ambicije ove strategije ostvariti u željenoj mjeri i na korist svih građana Grada Vrbovca.


114

11. LITERATURA

APPRRR – Statistička izvješća o stanju poljoprivrede i upisniku gospodarstva 2015.

HOK – Statistička izvješća za 2015

HGK – Statistička izvješća za 2015.

Directorate-General Agriculture and Rural Development, A short guide to the European Commission’s proposals for EU rural development after 2013, European Union 2011. Dostupno na: http://enrd.ec.europa.eu/app_templates/filedownload.cfm?id=FE667808-ABC1-3562-FEDB-2A3F7DB09295

Državni ured za reviziju, godišnja izvješća 2010/2011

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske,2011., Hrvatska u brojkama 2011., Zagreb

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2002., Popis stanovništva 2001., Zagreb

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2004., Popis poljoprivrede 2003., Zagreb

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Popis stanovništva 2011., Zagreb

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2010., Zaposlenost i plaće u 2010., br. 1449, Statistička izvješća, Zagreb

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Žene i muškarci u Hrvatskoj 2011., Zagreb

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2014., Statističko izvješće o predškolskom odgoju i osnovnim školama 2014/2015.,Zagreb

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Statističko izvješće o srednjim školama i učeničkim domovima 2014/2014.,Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode, 2015

Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije 2008.-2012. godine

MPRRR, Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj 2011.-2016., Zagreb

MPRRR, 2010., Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj, Zagreb

MRRŠVG 2010, Strategija regionalnog razvoja, Zagreb, 2010.

Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

Proračun Grada Vrbovca za 2015. i 2014. godinu

Prostorni plan uređenja Grada Vrbovca


115

Popis slika, grafikona i tablica Slika 1:Administrativno-teritorijalni ustroj Zagrebačke županije ...................................................................... 13

Slika 2: Visinska obilježja reljefa Zagrebačke županije ................................................................................. 14

Grafikon 1: Prosječan broj članova u kućanstvima ....................................................................................... 15

Grafikon 2: Kretanje stanovništva na području Grada Vrbovca ...................................................................... 16

Grafikon 3: Broj stanovnika po naseljima .................................................................................................... 17

Grafikon 4: Stanovništvo prema najvišem završenom stupnju obrazovanja .................................................... 18

Grafikon 5: Prosječni satni promet na području Grada Vrbovca, u 2013. godini .............................................. 20

Tablica 1: Privatna kućanstva prema posjedovanju osobnog računala i korištenja interneta ............................. 15

Tablica 2: Dobna struktura stanovništva ..................................................................................................... 16

Tablica 3: Stanovništvo starije od 10 godina, prema informatičkoj pismenosti ................................................. 18

Tablica 4: Nacionalne manjine ................................................................................................................... 19

Tablica 5: Prometna infrastruktura na području Grada ................................................................................. 19

Tablica 6: Prosječni godišnji i ljetni dnevni promet na području Grada, u 2013. godini ..................................... 20

Tablica 7: Prihodi i rashodi komunalnog poduzeća....................................................................................... 23

Tablica 8: Proračun Grada Vrbovca – prihodi i primici ................................................................................. 26

Tablica 9: Proračun Grada Vrbovca – rashodi i izdaci .................................................................................. 26

Tablica 10: Predškolski odgoj ................................................................................................................... 27

Tablica 11: Predškolski odgoj po godinama ................................................................................................ 27

Tablica 12: Osnovnoškolska infrastruktura u šk.godini 2013./14. ................................................................... 28

Tablica 13: Broj učenika u osnovnoškolskim ustanovama, po godinama ........................................................ 29

Tablica 14: Osnovna glazbena škola u Gradu Vrbovcu u šk. godini 2012./13.................................................. 29

Tablica 15: Srednjoškolska infrastruktura u školskoj godini 2013./14. ............................................................ 29

Tablica 16: Korisnici socijalne skrbi, prema područnicama na području Zagrebačke županije .......................... 32

Tablica 17: Zdravstvena zaštita na području Grada Vrbovca ......................................................................... 32

Tablica 18: Nepokretna kulturna baština .................................................................................................... 33

Tablica 19: Vrste kulturnih dobara .............................................................................................................. 34

Tablica 20: Pokretna kulturna dobra ........................................................................................................... 34

Tablica 21: Znamenitosti u Gradu Vrbovcu .................................................................................................. 37

Tablica 22: Smještajna resursna osnova na području Grada Vrbovca ............................................................ 40

Tablica 23: Biciklističke rute Zagrebačke županije - Vrbovec......................................................................... 41

Tablica 24: Broj ostvarenih noćenja u 2012., 2013. i 2014. godini na području Grada Vrbovca ......................... 41

Tablica 25: Bruto domaći proizvod ............................................................................................................. 43

Tablica 26: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život, i spolu ................................................. 43

Tablica 27: Zaposleni u pravnim osobama u 2013.godini .............................................................................. 44

Tablica 28: Obrti na području Grada Vrbovca .............................................................................................. 45

Tablica 29: Sekcije – broj članova .............................................................................................................. 45

Tablica 30: Vanjsko trgovinska razmjena .................................................................................................... 46

Tablica 31: Površina u hektarima prema vrsti uporabe evidentiranoj u ARKOD sustavu na dan 03.06.2015 ...... 46

Tablica 32: Poljoprivredne površine za koje se tražila neki od oblika potpore, prema registru APPRRR-a ......... 46

Tablica 33: Kulture na području Grada ........................................................................................................ 47


116

Tablica 34: Ekološka poljoprivreda na području Grada Vrbovca .................................................................... 48

Tablica 35: Stočni fond na području Grada Vrbovca ..................................................................................... 49

Prilog I.

I. Polazišta za izradu Razvojne strategije

I.1. Osnovni strateški razvojni dokumenti kao polazište Razvojne strategije

Razvoj na lokalnoj razini ne događa se u izolaciji. Prepoznavanje i uvažavanje šireg planskog konteksta ključan je element koncipiranja svakog razvojnog plana. Širi planski kontekst ove Razvojne strategije županijski su razvojni planovi i strategije, nacionalni razvojni planovi i strategije (kako sektorski, tako i cjelokupni) te politike, strategije kao i programi EU-a. Prilikom pripreme RS-a Grada Vrbovca za razdoblje 2015. – 2020. vodilo se računa o usklađenosti s navedenim širim okvirom, osobito u segmentu utvrđivanja strateških ciljeva i prioriteta koji su konkretizirani na način da slijede opći smjer zadan ciljevima i prioritetima između RH i EU.

I.1.1. Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije

Županijska razvojna strategija (ŽRS) Zagrebačke županije ključni je planski dokument za županije definiran unutar Strategije regionalnog razvoja RH s ciljem dugoročnog društveno-gospodarskog razvoja županije. Smjernice za izradu županijskih razvojnih strategija zadane su Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrjednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53-1304/2010).

Vizija Zagrebačke županije je:

Zagrebačka županija vodeća je inovativna gospodarska županija čiji se razvoj temelji na društvu znanja, prepoznatljivoj i očuvanoj kulturnoj i prirodnoj baštini, privlačnosti za rad, boravak i življenje, a povezano

je skladno s razvojem Grada Zagreba.

Na temelju analize stanja, odnosno SWOT analize, razvojna strategija je identificirala četiri strateška cilja koja stoje pred Županijom:

Cilj 1. Povećati konkurentnost i društvenu odgovornost gospodarstva


Cilj 3. Poboljšati infrastrukturu i kvalitetu života

Cilj 4. Poboljšati zaštitu okoliša i prepoznatljivost prirodne i kulturne baštine

I.1.2. Prostorni plan Zagrebačke županije

Prostorni plan Zagrebačke županije (PPZŽ) je dokument kojim se planira uređenje prostora Županije, a donosi ga Županijska skupština. Sadrži grafičke prikaze i tekstualne opise i odredbe za korištenje i namjenu prostora, glavne mreže infrastrukture i uvjete zaštite prostora i ograničenja.

Prostorni plan se izađuje temeljem obveze iz propisa o prostornom uređenju te se u tijeku izrade provodi javna rasprava o ponuđenim rješenjima, kada se o planu mogu izjasniti građani, stručna javnost i mediji. Prostorni plan Županije usklađuje se sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Hrvatske, a prostorni planovi općina i gradova na području Županije, po kojima se vrši provedba, usklađuju se s Prostornim planom Županije.

Prostorni plan Zagrebačke županije donesen je 2002. godine („Glasnik Zagrebačke županije“, br. 3/02) te su do danas donesene četiri izmjene i dopune PPZŽ-a, prve 2005., zatim 2007., 2010. i 2011. godine („Glasnik Zagrebačke županije“, br. 8/05, 8/07, 4/10 i 10/11).

Ciljevi prostornog razvoja i uređenja Županije odnose se na ciljeve prostornog razvoja regionalnog, državnog i međunarodnog značaja, ciljeve prostornog razvoja županijskog značaja te ciljeve prostornog uređenja naselja na području županije. Riječ je prije svega o razvoju gradova i naselja posebnih funkcija i značajnih infrastrukturnih sustava, demografskom razvoju i racionalnom korištenju i zaštiti prostora.


118

I.1.3. Prostorni plan uređenja Grada Vrbovca

Prostorni plan uređenja Grada Vrbovca (PPUG) najvažniji je dokument prostornoga uređenja grada, kojim se treba utvrditi daljnji razvoj i način iskorištenja prostornih mogućnosti prostora grada. Prostorni plan uređenja Grada Vrbovca donesen je 2003. godine („Glasnik Zagrebačke županije“, br. 12/03) nakon čega su uslijedile dvije izmjene i dopune PPUG-a („Glasnik Zagrebačke županije“, br. 17/08 i 09/14). Izradom PPUG-a Grada Vrbovca uvažene su prirodne i stvorene datosti gradskog područja, odnosno njegovog šireg okruženja, određeni ciljevi demografskog, gospodarskog i društvenog razvoja do 2015. godine te njihovo neposredno uklapanje u održivi razvoj područja Zagrebačke županije, a posredno i prostora države u cjelini. Sukladno odrednicama županijskog prostornog plana, ali i zbog važnosti gradskog središta kao kulturnog i administrativnog središta šireg prostora, PPUG je naglasio potrebu izrade urbanističkog plana uređenja za središte Vrbovca te je odredio granice njegova obuhvata.

I.1.4. Urbanistički plan uređenja Grada Vrbovca

Obveza izrade i obuhvat Urbanističkog plana uređenja Grada Vrbovca utvrđeni su Prostornim planom uređenja Grada Vrbovca, a sukladno odredbama Prostornog plana Zagrebačke županije, kojim je utvrđena obaveza izrade urbanističkih planova uređenja za gradove Dugo Selo, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te za središnja naselja svih općina. Urbanistički plan uređenja Grada Vrbovca donesen je 2005. godine („Glasnik Zagrebačke županije“, br. 10/05 i 33/10) .


119

Prilog II. Tablice i grafikoni proizašli iz osnovne analize

Tabela a: Privatna kućanstva prema broju članova i osnovi korištenja stambenih jedinica

Osnova korištenja stambene jedinice

Ukupno Broj članova kućanstva

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Grad Vrbovec

Ukupno 4.367 748 955 797 826 500 299 127 65 27 12 11

Privatno vlasništvo ili suvlasništvo

4.168 685 916 762 781 486 298 126 64 27 12 11

Najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom

49 14 11 12 9 2 1 - - - - -

Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana

90 29 11 13 25 10 - 1 1 - - -

Najmoprimac sa zaštićenom najamninom

1 - - 1 - - - - - - - -

Najam dijela stana (podstanar)

40 11 16 6 5 2 - - - - - -

Ostale osnove korištenja

19 9 1 3 6 - - - - - - -

Beskućnik - - - - - - - - - - - -


Tabela b: Obitelji prema tipu i broju članova

Ukupno Bračni par bez djece

Izvanbračni par bez djece

Bračni par s djecom

Izvanbračni par s

djecom

Majka s djecom

Otac s djecom

Vrbovec

Broj obitelji 4.091 1.077 69 2.257 79 493 116

Broj članova obitelji

12.820 2.154 138 8.793 303 1.155 277


Tabela c: Dobna struktura stanovništva na području Grada Vrbovca, po naseljima

Spol Ukupno Starost

0-4 5-9 10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 i više

Grad Vrbovec

sv. 14.797 776 785 890 944 991 989 1.066 963 901 1.063 1.060 1.091 907 630 649 506 359 174 43 10

M 7.121 403 385 434 477 513 515 552 490 451 530 520 541 450 278 248 183 102 42 7 -

Ž 7.676 373 400 456 467 478 474 514 473 450 533 540 550 457 352 401 323 257 132 36 10 Naselja

Banovo sv. 113 7 5 5 7 5 7 10 7 5 13 6 7 7 7 5 7 2 1 - -

M 55 5 1 2 3 2 6 4 5 3 6 3 3 3 3 1 5 - - - -

Ž 58 2 4 3 4 3 1 6 2 2 7 3 4 4 4 4 2 2 1 - - Brčevec sv. 546 31 28 39 35 46 39 31 31 35 34 60 27 31 13 32 19 11 4 - -

M 271 15 13 16 21 25 25 14 17 16 20 30 15 19 4 9 8 3 1 - -

Ž 275 16 15 23 14 21 14 17 14 19 14 30 12 12 9 23 11 8 3 - - Celine sv. 977 49 47 61 69 62 62 75 67 65 78 82 81 66 39 28 20 10 14 2 -

M 466 25 31 21 35 28 27 38 37 36 40 33 34 40 19 10 6 2 4 - -

Ž 511 24 16 40 34 34 35 37 30 29 38 49 47 26 20 18 14 8 10 2 -

Cerik sv. 48 1 3 3 2 3 - 2 3 5 3 4 6 4 2 2 3 1 - 1 - M 25 - 3 - 2 1 - 1 1 2 3 2 4 3 1 1 1 - - - -

Ž 23 1 - 3 - 2 - 1 2 3 - 2 2 1 1 1 2 1 - 1 -

Cerje sv. 217 13 15 8 7 17 19 14 14 12 16 18 17 13 10 10 7 4 3 - - M 104 6 7 4 3 9 11 6 7 7 6 10 8 8 4 2 2 2 2 - -

Ž 113 7 8 4 4 8 8 8 7 5 10 8 9 5 6 8 5 2 1 - -

Dijaneš sv. 167 11 13 11 10 6 14 13 11 7 13 11 11 12 6 8 7 2 - 1 - M 79 6 7 6 3 4 7 5 7 2 7 7 5 5 2 3 2 - - 1 -

Ž 88 5 6 5 7 2 7 8 4 5 6 4 6 7 4 5 5 2 - - -

Donji Tkalec

sv. 97 5 9 13 4 3 3 8 11 6 4 5 9 4 4 5 2 2 - - -

M 50 2 3 9 3 2 1 5 4 4 3 1 3 3 3 3 - 1 - - -

Ž 47 3 6 4 1 1 2 3 7 2 1 4 6 1 1 2 2 1 - - -

Dulepska sv. 155 9 6 7 10 13 7 4 8 14 8 10 12 6 11 10 14 3 3 - - M 65 3 3 2 3 5 1 1 5 7 4 5 7 2 5 2 8 1 1 - -

Ž 90 6 3 5 7 8 6 3 3 7 4 5 5 4 6 8 6 2 2 - -

Đivan sv. 32 2 - 4 - - 1 3 - 1 3 3 4 4 3 1 2 - 1 - -


121

M 16 - - 3 - - - 2 - 1 2 3 2 1 2 - - - - - -

Ž 16 2 - 1 - - 1 1 - - 1 - 2 3 1 1 2 - 1 - - Gaj sv. 381 17 26 20 26 25 18 29 19 29 38 23 25 22 19 19 9 11 4 2 -

M 169 9 11 8 13 13 7 11 9 13 21 10 14 8 8 6 3 5 - - -

Ž 212 8 15 12 13 12 11 18 10 16 17 13 11 14 11 13 6 6 4 2 - Gornji Tkalec

sv. 185 9 5 10 14 8 10 12 15 11 11 20 14 10 7 9 12 7 - 1 -

M 93 5 1 5 6 3 9 4 8 8 6 11 8 7 3 4 3 1 - 1 - Ž 92 4 4 5 8 5 1 8 7 3 5 9 6 3 4 5 9 6 - - -

Gostović sv. 139 6 7 13 12 7 7 8 9 10 10 7 12 10 7 4 5 3 2 - -

M 75 4 4 7 7 4 5 4 6 5 3 6 6 4 4 3 1 1 1 - -

Ž 64 2 3 6 5 3 2 4 3 5 7 1 6 6 3 1 4 2 1 - - Graberanec sv. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Graberšćak sv. 87 5 4 9 5 4 8 3 5 7 8 7 5 3 1 7 4 1 1 - -

M 46 4 2 3 3 1 6 1 1 5 4 5 2 2 1 3 2 - 1 - - Ž 41 1 2 6 2 3 2 2 4 2 4 2 3 1 - 4 2 1 - - -

Greda sv. 96 6 5 4 10 3 5 8 7 8 4 4 11 8 3 5 2 3 - - -

M 44 2 1 2 4 1 3 4 3 5 1 3 5 3 1 3 1 2 - - -

Ž 52 4 4 2 6 2 2 4 4 3 3 1 6 5 2 2 1 1 - - - Hruškovica sv. 71 2 7 5 2 3 3 10 5 8 1 3 9 6 2 2 - 2 1 - -

M 36 2 2 2 1 2 2 5 2 5 1 1 4 3 1 2 - 1 - - -

Ž 35 - 5 3 1 1 1 5 3 3 - 2 5 3 1 - - 1 1 - - Konak sv. 115 9 6 9 10 8 8 8 8 6 5 9 11 2 3 4 4 3 1 - 1

M 53 3 2 5 4 4 4 5 4 3 2 5 7 2 1 - - 1 1 - -

Ž 62 6 4 4 6 4 4 3 4 3 3 4 4 - 2 4 4 2 - - 1 Krkač sv. 89 2 6 12 4 4 2 6 7 5 5 3 9 10 3 3 2 5 1 - -

M 42 - 3 5 1 4 1 1 6 2 3 2 3 6 1 2 1 1 - - -

Ž 47 2 3 7 3 - 1 5 1 3 2 1 6 4 2 1 1 4 1 - -

Kućari sv. 92 3 1 4 6 11 19 8 12 7 5 3 4 3 1 2 1 1 1 - - M 69 2 1 - 5 11 16 8 10 5 2 2 3 2 1 - - - 1 - -

Ž 23 1 - 4 1 - 3 - 2 2 3 1 1 1 - 2 1 1 - - -

Lonjica sv. 1.020 46 64 61 66 71 58 76 62 49 82 72 69 61 39 42 42 39 15 3 3 M 468 15 28 27 29 31 34 42 30 19 41 36 39 29 22 13 16 14 1 2 -

Ž 552 31 36 34 37 40 24 34 32 30 41 36 30 32 17 29 26 25 14 1 3

Lovrečka Varoš

sv. 157 7 13 12 7 7 16 18 9 8 9 12 17 6 2 4 3 5 1 1 -

M 72 4 5 6 4 3 5 11 5 4 5 2 12 3 1 1 1 - - - -

Ž 85 3 8 6 3 4 11 7 4 4 4 10 5 3 1 3 2 5 1 1 -


122

Lovrečka Velika

sv. 198 12 18 12 13 12 12 18 14 13 11 8 13 9 13 15 2 3 - - -

M 95 6 9 6 8 5 4 8 12 6 5 5 5 2 6 6 - 2 - - -

Ž 103 6 9 6 5 7 8 10 2 7 6 3 8 7 7 9 2 1 - - -

Luka sv. 840 42 38 54 62 59 67 63 52 36 64 67 69 47 29 38 26 17 6 4 - M 433 16 18 35 36 37 41 27 30 16 31 35 35 26 12 15 10 10 2 1 -

Ž 407 26 20 19 26 22 26 36 22 20 33 32 34 21 17 23 16 7 4 3 -

Lukovo sv. 184 6 14 6 12 13 7 11 10 20 13 13 9 14 12 8 5 9 1 1 - M 89 5 8 5 4 9 4 5 6 7 8 6 3 9 3 3 3 - - 1 -

Ž 95 1 6 1 8 4 3 6 4 13 5 7 6 5 9 5 2 9 1 - -

Marenić sv. 58 3 - 5 2 4 8 3 1 2 8 3 3 3 3 5 3 2 - - -

M 27 - - 4 2 3 2 3 1 - 3 1 1 2 - 1 3 1 - - - Ž 31 3 - 1 - 1 6 - - 2 5 2 2 1 3 4 - 1 - - -

Martinska Ves

sv. 506 24 21 35 33 44 38 34 27 20 45 50 29 36 22 19 13 13 3 - -

M 244 16 9 17 13 21 20 20 17 9 19 26 16 17 10 5 3 5 1 - -

Ž 262 8 12 18 20 23 18 14 10 11 26 24 13 19 12 14 10 8 2 - -

Naselje Stjepana Radića

sv. 246 15 13 19 14 20 18 22 14 15 20 12 17 5 15 13 7 2 5 - -

M 107 5 4 5 7 9 8 13 6 5 12 7 10 2 4 8 1 - 1 - - Ž 139 10 9 14 7 11 10 9 8 10 8 5 7 3 11 5 6 2 4 - -

Negovec sv. 176 8 9 10 11 17 9 7 7 9 21 11 13 6 9 10 9 7 3 - -

M 87 4 6 6 7 8 5 4 2 5 11 8 8 2 2 1 2 4 2 - -

Ž 89 4 3 4 4 9 4 3 5 4 10 3 5 4 7 9 7 3 1 - - Novo Selo sv. 123 11 16 9 9 8 7 16 8 7 8 10 4 1 4 1 3 - 1 - -

M 61 8 5 6 3 5 2 9 4 4 6 5 2 1 1 - - - - - -

Ž 62 3 11 3 6 3 5 7 4 3 2 5 2 - 3 1 3 - 1 - - Peskovec sv. 323 17 14 23 16 24 24 19 16 20 17 13 29 23 15 19 15 9 6 4 -

M 163 10 12 13 10 12 15 10 8 11 11 6 16 8 7 11 2 - 1 - -

Ž 160 7 2 10 6 12 9 9 8 9 6 7 13 15 8 8 13 9 5 4 - Pirakovec sv. 170 9 14 11 7 12 10 14 13 11 11 9 11 12 4 7 7 4 4 - -

M 85 4 8 8 4 4 5 9 7 5 6 6 5 7 3 - 2 1 1 - -

Ž 85 5 6 3 3 8 5 5 6 6 5 3 6 5 1 7 5 3 3 - -

Podolec sv. 96 10 3 6 6 9 8 6 4 3 9 9 6 5 3 2 3 3 1 - - M 50 8 - 3 5 4 6 2 3 2 3 4 3 3 2 - 2 - - - -

Ž 46 2 3 3 1 5 2 4 1 1 6 5 3 2 1 2 1 3 1 - -

Poljana sv. 423 34 18 26 21 30 27 26 17 28 37 28 22 15 26 23 25 13 6 1 -


123

M 214 22 9 11 10 19 12 16 9 15 15 18 11 9 12 9 11 5 1 - -

Ž 209 12 9 15 11 11 15 10 8 13 22 10 11 6 14 14 14 8 5 1 - Poljanski Lug

sv. 425 23 19 38 43 36 22 18 23 32 46 20 23 9 17 25 16 7 5 2 1

M 211 13 10 20 21 23 14 9 9 11 25 14 13 5 6 8 7 2 1 - - Ž 214 10 9 18 22 13 8 9 14 21 21 6 10 4 11 17 9 5 4 2 1

Prilesje sv. 181 11 10 8 8 12 12 13 11 13 10 11 14 15 9 11 5 5 2 - 1

M 89 5 5 5 6 8 6 5 6 6 6 4 6 6 6 6 - 3 - - - Ž 92 6 5 3 2 4 6 8 5 7 4 7 8 9 3 5 5 2 2 - 1

Samoborec sv. 117 6 7 7 6 11 6 5 12 3 10 4 7 7 6 6 4 5 3 2 -

M 55 1 3 6 3 6 4 2 7 3 3 3 3 3 3 2 2 - 1 - -

Ž 62 5 4 1 3 5 2 3 5 - 7 1 4 4 3 4 2 5 2 2 - Savska Cesta

sv. 162 11 11 13 11 10 11 15 16 10 14 7 11 8 3 5 4 1 1 - -

M 77 3 5 8 5 3 7 7 11 3 8 4 5 4 1 1 2 - - - - Ž 85 8 6 5 6 7 4 8 5 7 6 3 6 4 2 4 2 1 1 - -

Topolovec sv. 133 15 9 8 6 5 7 11 14 5 4 7 13 13 5 2 2 5 2 - -

M 69 11 6 4 2 2 2 7 5 3 2 4 5 8 4 1 1 1 1 - - Ž 64 4 3 4 4 3 5 4 9 2 2 3 8 5 1 1 1 4 1 - -

Vrbovec sv. 4.947 233 244 261 306 309 336 369 352 309 317 376 389 355 229 202 163 115 64 14 4

M 2.325 122 123 125 156 156 163 193 160 164 152 169 185 165 97 92 63 25 14 1 -

Ž 2.622 111 121 136 150 153 173 176 192 145 165 207 204 190 132 110 100 90 50 13 4 Vrbovečki Pavlovec

sv. 398 32 24 18 26 27 31 36 25 27 26 17 32 27 12 14 11 6 5 2 -

M 194 23 13 8 12 14 13 22 14 13 13 6 15 15 6 2 3 1 1 - - Ž 204 9 11 10 14 13 18 14 11 14 13 11 17 12 6 12 8 5 4 2 -

Vrhovec sv. 140 5 5 4 9 5 11 9 10 3 10 13 10 4 6 9 13 13 1 - -

M 68 4 1 2 4 4 5 6 3 2 6 6 6 1 4 3 5 5 1 - - Ž 72 1 4 2 5 1 6 3 7 1 4 7 4 3 2 6 8 8 - - -

Žunci sv. 167 9 8 7 17 18 12 5 7 17 12 10 7 5 6 13 5 5 2 2 -

M 80 5 3 4 9 8 7 3 3 9 5 6 4 2 2 6 1 2 1 - -

Ž 87 4 5 3 8 10 5 2 4 8 7 4 3 3 4 7 4 3 1 2 - Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku

Tabela d: Struktura vodoopskrbnog sustava

Naselja

Naselje priključeno na sustav (da/ne)

Broj priključenih kućanstava

Banovo Ne 0

Brčevec Da 36

Celine Da 36

Cerik Ne 0

Cerje Da 33

Dijaneš Da 2

Donji Tkalec Ne 0

Dulepska Ne 0

Đivan Ne 0

Gaj Da 22

Gornji Tkalec Ne 0

Gostović Ne 0

Graberanec Ne 0

Graberšćak Ne 0

Greda Da 47

Hruškovica Ne 0

Konak Da 7

Krkač Da 5

Kućari Ne 0

Lonjica Da 134

Lovrečka Varoš Ne 0

Lovrečka Velika Ne 0

Luka Da 121

Lukovo Ne 0

Marenić Ne 0

Martinska Ves Da 42

Naselje Stjepana Radića Da 8

Negovec Da 8


125

Novo Selo Da 23

Peskovec Da 16

Pirakovec Ne 0

Podolec Ne 0

Poljana Da 10

Poljanski Lug Da 2

Prilesje Da 6

Samoborec Da 0

Savska Cesta Da 23

Topolovec Ne 0

Vrbovec Da 1.630

Vrbovečki Pavlovec Da 73

Vrhovec Da 2

Žunci Ne 0

Ukupno: 2.286


Tabela e: Program javnih potreba u socijalnoj skrbi i zdravstvu Grada Vrbovca za 2015. godinu

I. SOCIJALNA SKRB 1.524.000,00 kn

Pomoć socijalno ugroženom stanovništvu 1.200.000,00 kn

1.1. Pomoć za podmirenje komunalnih troškova stanovanja 150.000,00 kn

1.2. Pomoć za podmirenje troškova ogrjeva 100.000,00 kn

1.3. Jednokratne novčane pomoći obiteljima za svako novorođeno dijete 200.000,00 kn

1.4. Jednokratne novčane pomoći za socijalne i zdravstvene potrebe 30.000,00 kn

1.5. Financiranje javnog prijevoza osoba s područja Grada Vrbovca starijih od 65. godina za zdravstvene potrebe

85.000,00 kn

1.6. Sufinanciranje prijevoza učenika i studenata 350.000,00 kn

1.7. Stipendije za učenike i studente slabijeg imovinskog statusa 250.000,00 kn

1.8. Pomoć za prehranu učenika osnovnih škola 35.000,00 kn

II. DONACIJE SOCIJALNO- HUMANITARNIM UDRUGAMA 324.000,00 kn

UDRUGE PROIZAŠLE IZ DOMOVINSKOG RATA 75.000,00 kn

2.1. HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR 25.000,00 kn

2.2. UDRUGA HRVATSKIH VOJNIH INVALIDA DOMOVINSKOG RATA 25.000,00 kn

2.3. UDRUGA BRANITELJA I VETERANA VOJNE POLICIJE-UBPVPDR 5.000,00 kn

2.4. POMOĆ HRVATSKIM BRANITELJIMA – priključci na komunalnu infrastrukturu 20.000,00 kn

OSTALE SOCIJALNO-HUMANITARNE UDRUGE I USTANOVE 144.000,00 kn

2.5. Gradsko društvo Crvenog križa Vrbovec 112.000,00 kn


126

2.6. Gradska udruga umirovljenika Grada Vrbovca 24.000,00 kn

2.7. Sindikat umirovljenika 8.000,00 kn

Subvencija troškova smještaja u ustanovu predškolskog odgoja

III. ZDRAVSTVO 105.000,00 kn

3.1. Udruga za terapijsko jahanje 15.000,00 kn

3.2. Udruga “Naši snovi” 30.000,00 kn

3.3. Pomoć socijalno i zdravstveno ugroženoj djeci i odraslima 60.000,00 kn

IV. OSTALI PROGRAMI SOCIJALNE SKRBI I ZDRAVSTVA GRADA VRBOVCA

Izvor: Glasnik Zagrebačke županije, br. 35-II/14

Tabela f: Program javnih potreba u kulturi Grada Vrbovca za 2015. godinu

I. USTANOVE U KULTURI 1.270.900,00 kn

1.1. Narodna knjižnica Vrbovec 578.870,00 kn

2.1. Pučko otvoreno učilište Vrbovec 692.030,00 kn

II. DJELATNOSTI UDRUGA I DRUŠTAVA

Kulturno-umjetnička društva, zborovi i kulturne udruge: 150.000,00 kn

– HKUD “Petar Zrinski Vrbovec” 100.000,00 kn

– Limena glazba i maŢoretkinje Vrbovec 50.000,00 kn

III. OSTALI PROGRAMI I DOGAĐANJA 858.352,00 kn

Manifestacije i događanja:

– Obilježavanje Dana Grada Vrbovca 50.000,00 kn

– Kulturna suradnja gradova Vrbovca, Kispesta razmjena ljetovanja djece, Krzeszowice, Smolyan i Périersa

150.000,00 kn

– Međugradska kulturna suradnja 30.000,00 kn

– Održavanje web stranica Grada 39.852,00 kn

– Sufinanciranje rada Radio Vrbovec informiranje

172.800,00 kn

– RVG Županijska kronika 38.700,00 kn

– Vrbovečke novine 72.000,00 kn

– Kaj su jeli naši stari 200.000,00 kn

– Vrbovečki fašnik 20.000,00 kn

– Božić i Nova godina 20.000,00 kn

– Obilježavanje Dana Europe 15.000,00 kn

– Nagrada Grada Vrbovca “Marija Jurić Zagorka” 50.000,00 kn

Izvor: JLS, 2015.


127

Slika g: NATURA 2000 na području Grada Vrbovca

Tabela h: Stanovništvo staro 15 i više godina, prema trenutačnoj aktivnosti, na području Grada Vrbovca

Starost

Spol

Ukupno

Zaposleni

Nezaposleni Ekonomski neaktivni

svega

nezaposleni, traže

prvo zaposlenj

e

nezaposleni, traže ponovno zaposlenj

e

svega

umirovljenici

osobe koje se

bave obaveza

ma u kućanst

vu

učenici ili

studenti

ostale neaktiv

ne

Ukupno

sv. 12.346

5.212 870 138 732 6.257

3.454 701 1.099 1.003

M 5.899 2.907 466 65 401 2.523

1.394 56 518 555

Ž 6.447 2.305 404 73 331 3.734

2.060 645 581 448

15-19 sv. 944 73 54 44 10 817 - 5 772 40

M 477 49 26 22 4 402 - - 378 24

Ž 467 24 28 22 6 415 - 5 394 16

20-24 sv. 991 494 141 39 102 355 1 21 267 66

M 513 286 74 19 55 152 - 1 115 36

Ž 478 208 67 20 47 203 1 20 152 30

25-29 sv. 989 698 119 25 94 171 2 38 52 79

M 515 375 67 13 54 72 2 2 21 47

Ž 474 323 52 12 40 99 - 36 31 32

30-34 sv. 1.066 831 108 9 99 127 3 57 8 59

M 552 457 49 3 46 46 3 2 4 37


128

Ž 514 374 59 6 53 81 - 55 4 22

35-39 sv. 963 733 82 6 76 148 27 61 - 60

M 490 386 46 3 43 58 17 3 - 38

Ž 473 347 36 3 33 90 10 58 - 22

40-44 sv. 901 637 89 11 78 175 46 71 - 58

M 451 335 43 3 40 73 33 4 - 36

Ž 450 302 46 8 38 102 13 67 - 22

45-49 sv. 1.063 691 98 2 96 274 93 109 - 72

M 530 373 48 1 47 109 48 10 - 51

Ž 533 318 50 1 49 165 45 99 - 21

50-54 sv. 1.060 563 98 - 98 397 175 111 - 111

M 520 310 51 - 51 158 95 6 - 57

Ž 540 253 47 - 47 239 80 105 - 54

55-59 sv. 1.091 331 65 1 64 695 422 113 - 160

M 541 229 46 - 46 266 137 16 - 113

Ž 550 102 19 1 18 429 285 97 - 47

60-64 sv. 907 141 16 1 15 750 626 40 - 84

M 450 95 16 1 15 339 266 7 - 66

Ž 457 46 - - - 411 360 33 - 18

65-69 sv. 630 15 - - - 615 566 20 - 29

M 278 8 - - - 270 251 - - 19

Ž 352 7 - - - 345 315 20 - 10

70-74 sv. 649 2 - - - 647 598 20 - 29

M 248 1 - - - 247 240 1 - 6

Ž 401 1 - - - 400 358 19 - 23

75 i više

sv. 1.092 3 - - - 1.086

895 35 - 156

M 334 3 - - - 331 302 4 - 25

Ž 758 - - - - 755 593 31 - 131


Tabela i: Lovišta na području Grada Vrbovca

PODACI O LOVIŠTU

Broj lovišta: I/152

Naziv: Lonjica

Županija: Zagrebačka

Tip lovišta: Otvoreno

Broj ugovora: 1052

Ovlaštenik prava lova: LD Fazan Lonjica Lonjica bb 10341 Lonjica

Glavne vrste divljači: - srna obična

- zec obični

- fazan - gnjetlovi

Površina lovišta: 3266,00 ha


129

PODACI O LOVIŠTU


Naziv: Berek - Gusaki



Broj ugovora: 1053

Ovlaštenik prava lova: LD Vepar Poljana Poljana bb 10340 Vrbovec


- zec obični

- fazan – gnjetlovi


PODACI O LOVIŠTU


Naziv: Berek – Poljanski Lug



Broj ugovora: 1054

Ovlaštenik prava lova: LU Srndać Poljanski Lug Poljanski Lug 39 10340 Vrbovec


- svinja divlja

- zec obični

- fazan - gnjetlovi


PODACI O LOVIŠTU


Naziv: Orao



Broj ugovora: 1055

Ovlaštenik prava lova: HLD Orao Vrbovec Celine b.b. 10340 Vrbovec


- zec obični

- fazan - gnjetlovi


PODACI O LOVIŠTU


Naziv: Čret



Broj ugovora: 1057

Ovlaštenik prava lova: LD Zec Banovo


130

Banovo b.b. 10340 Vrbovec


- zec obični

- fazan - gnjetlovi


Izvor: Uprava za šumarstvo, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva


131

Prilog III. Analiza razvojnih mogućnosti Grada Vrbovca

Naglasak je na strateškim kapitalnim projektima u gospodarstvu, komunalnoj i društvenoj infrastrukturi i na jačanju utjecaja lokalne zajednice pri njihovu provođenju, a sagledano kroz sinergijski učinak na dostizanje više razvojne razine Grada Vrbovca i okruženja.

Grad će poticati horizontalna i vertikalna umreženja između sudionika na strani ponude a u cilju postizanje što raznolikijeg asortimana i što bolje kvalitete postojeće, te u osmišljavanju novih, kreativnijih oblika ponude. Sa povezivanjem (umrežavanjem) velikog broja manjih sudionika ponude i omogućavanjem da jedinstveno nastupaju na tržištu, ostvariti će se pretpostavke za ostvarenje više razine konkurentnosti na tržištu, a moći će se privući i nova tržišta. Umrežavanjem svih sudionika na tržištu stvoriti će se pretpostavke za djelovanje sinergijskog procesa, kao nove snage, koja će potaknuti razvoj novih proizvoda i usluga, što znači i oblikovanje sasvim novog i prepoznatljivog asortimana ponude.

Grad Vrbovec kao jedinica lokalne samouprave financirat će pogotovo projekte onih djelatnosti koje će omogućit razvoj gospodarstva, turizma, društvenih i drugih djelatnosti te stvarati maksimalne preduvjete za privatnu inicijativu tj. stvaranje poželjne klime i okruženja za kreativne nastupe i razvoj i poticaj poduzetništva.

Komunalna i društvena infrastruktura

Razvijenost komunalne infrastrukture Razvoj grada nerijetko prate poteškoće u području infrastrukture. Prije svega, očekivanja stanovništva i gospodarstva (korisnika infrastrukture) kontinuirano rastu i to istodobno s razvojem novih tehnologija koje imaju primjenjivost u ovom području. Realizaciju očekivanja i implementaciju najsuvremenijih tehničko-tehnoloških rješenja, s druge strane limitira trajan manjak financijskih sredstava za realizaciju i održavanje infrastrukturnih projekata. Značajna se sredstva u pravilu ulažu u održavanje stare i dotrajale infrastrukture (zbog nedostatka novaca za nova infrastrukturna rješenja ili zbog administrativno-pravnih prepreka za njihovu realizaciju).

Također, planiranje i kapacitiranje infrastrukture predstavlja poseban izazov u planiranju razvoja grada, budući kapaciteti infrastrukture moraju pratiti dinamične promjene u različitim sastavnicama „živoga“ grada (useljavanje novog stanovništva, porast broja automobila, novi modeli ponašanja, nove navike stanovništva…). Uz infrastrukturu se vežu i elementi socijalne politike, odnosno upravo je područje ulaganja u infrastrukturu često usko povezano sa socijalnom politikom, što umanjuje ekonomsku isplativost navedenih ulaganja i suzuje mogućnost iznalaženja alternativnih izvora financiranja (izvan proračuna jedinica lokalne samouprave).

Pri strateškom promišljanju budućnosti Vrbovca, treba imati u vidu da je sukladno teorijskim spoznajama i praktičnim iskustvima sektor infrastrukture jedan od ključnih čimbenika rasta konkurentnosti grada pri privlačenju novih investicija. Grad Vrbovec izdvaja i troši iz svog proračuna značajna financijska sredstava da bi se unaprijedilo stanje komunalne infrastrukture Grada Vrbovca i podignuo ukupni standard građana i uvjeti za poslovanje gospodarskih subjekata. Brojni projekti komunalne infrastrukture u fazi su rješavanja.

Na vodoopskrbni sustav Grada Vrbovca priključeno je 2.986 kućanstava (od ukupnog broja od 5.259 kućanstava). U narednom je razdoblju stoga osnovni cilj osigurati trajno, sigurno i kvalitetno opskrbljivanje vodom svih domaćinstava uz trajno praćenje kvalitete vode, zaštitu njezinih izvorišta, održavanje i unapređivanje sustava cjevovoda i uređaja. Budući da su vodotoci najugroženija kategorija okoliša, jer se koriste kao otvoreni kanali za ispuštanje otpadnih voda iz naselja, stočnih farmi, ispiranje poljoprivrednih strojeva i sl., u cilju njihove zaštite i zaštite okoliša je izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda s obaveznom izgradnjom uređaja za pročišćavanje. Cilj razvoja ovog dijela infrastrukturnog sustava je izgradnja lokalnog sustava kanalizacije uz izgradnju lokalnog pročistača bez obzira na količinu otpadnih voda.

Gradska cestovna infrastruktura Grad Vrbovec odlikuje se dobrim geoprometnim položajem, te bi, uz ocjenu da je broj i kapacitet prometnica zadovoljavajući, daljnji razvoj prometa trebao teći ka održavanju i podizanju nivoa sigurnosti sudionika te osuvremenjavanju postojećih prometnih pravaca. Vodeći se navedenim, potrebna je rekonstrukcija u vidu proširenja profila prvenstveno dionice sadašnjih prometnica na mjestima gdje prolazi kroz naselja, radi odvajanja


132

kolnog od pješačkog i biciklističkog prometa. To je posebno važno zbog povećanog broja djece kao sudionika u prometu na putu do škole.

U uvjetima realnog predviđanja stalnog porasta broja vozila na cestama, te uz realizaciju projekata koji će utjecati na značajniji rast atraktivnosti Vrbovca kao gospodarske destinacije što ima za posljedicu dodatan pritisak na cestovnu infrastrukturu, nužna su nova ulaganja u unapređenje cestovne infrastrukture grada. U okviru gradske cestovne infrastrukture posebno se akcentira problem parkirališta, a rješavanje tog problema zahtjeva uz provedbu odrednica strateške prometne politike i osmišljavanje oblika javno-privatnog partnerstva kojim je moguće realizirati pojedine projekte i povećati broj parkirališnih mjesta. Složenosti rješavanja ovog problema dodatno doprinosi činjenica da je dio cestovne infrastrukture sukladno regulativi razvrstan u županijske ili državne.

Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda Djelatnost odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje otpadnih voda i mulja je komunalna djelatnost, od posebnog društvenog interesa, koju obavlja nadležno komunalno poduzeće. Nadležno komunalno poduzeće dužno je trajno i kvalitetno obavljati navedene komunalne djelatnosti, osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti.

Na području Grada ne postoji kvalitetan i dovršen sustav javne odvodnje (tek 42% stanovništva priključeno) te je razvojni projekt potrebno uklopiti u planove Grada, kako bi se pravovremeno reagiralo na zahtjeve stanovništva i podizanje kvalitete življenja.

Izgradnja mreže odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda bit će najveći izazov u komunalnom opremanju Grada Vrbovca, zbog vrlo visoke cijene izvedbe ovih instalacija. U izgradnji mreže trebat će postaviti i određene prioritete. Prvenstveno je to izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za veće zagađivače (postojeće farme i slično) te za planirane nove gospodarske sadržaje.

Pozitivni utjecaji zahvata nakon izgradnje uređaja su važni i značajni, a očituju se u:

• povećanju komunalnog standarda naselja, • omogućavanju gospodarskog razvoja uz osiguranje sigurnosti zainteresiranih dionika, • smanjivanju prijetnji za onečišćenje tla i podzemnih voda, • porastu zaštite okoliša.

Sustavno gospodarenje otpadom Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, obavljanje skupljanja, prijevoza, uporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti i skrb za zatvorena odlagališta.

Trenutna situacija vezana za gospodarenje otpadom na području Grada Vrbovca nepovoljna iz više razloga, među kojima su najvažnije financijske mogućnosti. Problem gospodarenja otpadom ne predstavlja problem sam za sebe, no njegovo rješenje jedan je od preduvjeta ostvarenja strateških gospodarskih ciljeva Grada Vrbovca - privlačnost kao turističkog i gospodarskog odredišta te uspostava imidža Grada kao područja proizvodnje zdrave hrane. Uspješnost tih kampanja uvelike ovisi o efikasnosti strategije i plana gospodarenja otpadom. Dugoročno, otpad mora biti zbrinut na način da se ne narušava krajobraz, a sa ilegalnim odlagalištima (prvenstveno onih medicinskog otpada), koji ugrožavaju i vodene tokove i kvalitetu obradive zemlje stoga posljedično i hrane, Gradu Vrbovcu ugroženi su potencijali i kao turističke destinacije i kao predvodnika održivog gospodarskog razvoja. Divlji deponiji tako postaju posljedica nekontroliranog odlaganja gdje se ocjed, plinovi i ostale tvari iz opasnog i neopasnog otpada nekontrolirano šire u okoliš.

Energetska rješenja Energetska učinkovitost je veliki poticaj i ukupnom gospodarstvu. Podizanjem svijesti stanovništva o važnosti ove teme otvaramo prostor za nova radna mjesta u rekonstrukciji objekata s ciljem podizanja energetske učinkovitosti.


133

Energetska učinkovitost u zgradarstvu ima najveći potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije. Stambene i nestambene zgrade su najveći potrošači energije, a mjerama energetske učinkovitosti omogućuje se ušteda energije za obavljanje istog posla (grijanje, struja,…). Energetska učinkovitost domino efektom doprinosi dužem životnom vijeku zgrade, ugodnijem i kvalitetnijem boravku u zgradi, smanjenju emisija štetnih plinova, zaštiti okoliša i velikom koraku prema zelenom dobu. Ekološke posljedice rasipanja energije polako dobivaju svoj prepoznatljiv odjek u ljudskoj svijesti koja na taj način postaje kompetentnija u upravljanju energetskim kormilom.

Sukladno značaju i udjelu u gospodarskom i društvenom razvoju, energetski sektor snosi odgovornost i za zaštitu okoliša, što znači da bi trebao preuzeti svoj dio obaveza u provedbi koncepcije održivog razvoja.

Infrastrukturno tehnološki sustavi Grad Vrbovec ulaže znatan dio proračuna za realizaciju kapitalnih infrastrukturnih projekata i proces održavanja infrastrukture, no ipak se trenutno stanje infrastrukture može u određenim segmentima ocijeniti tehnološki zastarjelim i neadekvatnim, što posredno izaziva znatne ekološke štete i prateće troškove. Ono što je ipak potrebno naglasiti je strateška opredijeljenost Grada Vrbovca da nastavi s ulaganjima i modernizacijom infrastrukture kao ključnim čimbenikom razvoja grada. Razvoj Vrbovca u smjeru poticaja inovacija i razvoja tehnologija zasigurno može pozitivno utjecati na rješenje ovog problema.

Valorizacija mogućnosti društvene infrastrukture

Temeljeno na rezultatima analize stanja, a uz uvažavanje prijedloga i sugestija partnerskog vijeća i radne skupine, te podataka dobivenih anketnim istraživanjem, ukazati će se na temeljne nedostatke percipirane na dostignutoj razini društvene infrastrukture Grada Vrbovca. Poseban naglasak će se staviti na percepciju ranga najčešće izraženih problema Grada Vrbovca, definiranih temeljem različitih izvora podataka dobivenih tijekom istraživanja. Naglasak se stavlja na povezanost javnog, društvenog i gospodarskog sektora u realizaciji uravnoteženog društvenog razvoja, temeljenog na načelima održivosti. To se prepoznaje i u okviru anketnog istraživanja, gdje se kao visoko rangirano strateško pitanje za Grad Vrbovec prepoznaje i potreba da se kapitalne projekte društvene infrastrukture realizira kroz partnerstvo gospodarstva, grada i županije, jer je za uspješnu realizaciju projekata kapitalne infrastrukture, neophodna podrška razvijenog i snažnog gospodarstva.

Valorizacija kulturnih resursa, atrakcija i aktivnosti Grad Vrbovec raspolaže raznolikom kulturnom baštinom, izrazito visoke vrijednosti. To se u prvom redu odnosi na veliki broj izrazito vrijednih nepokretnih kulturnih dobara, od kojih je veći dio na popisu zaštićenih kulturnih dobara. Ključni aspekt razvoja i valorizacije kulturnih resursa, atrakcija i aktivnosti prvenstveno je stanovništvo pojedinog područja. Kako bi u potpunosti iskoristili postojeće kapacitete i razvili nove, članovi radne skupine i partnerskog vijeća definirali su kako se upravo «umrežavanjem» mogu osigurati pretpostavke za bolju ekonomsku valorizaciju kulturno-povijesne baštine i kulturnih događanja, a po uzoru na najbolju svjetsku praksu.

Naime, upravo u tom području Grad Vrbovec ima značajne komparativne prednosti, koje je smišljenom turističkom i općom razvojnom politikom grada nužno pretvoriti u konkurentne prednosti u skladu sa zahtjevima ciljnog tržišta i uz uvažavanje turističkih trendova u svijetu. Potrebno je uložiti dodatne napore na povezivanju sektora kulture i sektora turizma u osmišljavanju specifične ponude kulturnog i/ili tradicijskog turizma, a slijedom načela održivog turističkog razvoja orijentirati se na onu razinu korisnika, koja je to spremna prepoznati i ekonomski valorizirati.

Za razvojnu valorizaciju turističkih atraktivnosti i atrakcija, osim funkcionalne podjele, potrebno je analizirati i druge podatke o temeljnom turističkom resursu, kao primjerice njihovu kategoriju, sezonalnost, boravišno-posjetničke značajke, prihvatni kapacitet i slično. Marketinška valorizacija turističkih atraktivnosti i atrakcija odnosi se samo na turistički "dostupne" atrakcije, pa je potrebno na području Grada Vrbovca utvrditi i što je to turistička dostupnost atrakcije te stupanj njezina korištenja. Za racionalno korištenje i zaštitu turističkih atraktivnosti i atrakcija preporuča se objedinjavanje podataka - katastar i atlas turističkih atraktivnosti i atrakcija. Osim toga, grafički aspekt prikazivanja turističke atrakcijske osnove od posebne je važnosti za oblikovanje prepoznatljivog identiteta Grada.


134

Suvremeni trendovi prepoznaju se u vidovima turizma kao što su: ekoturizam, izletnički turizam, kulturni turizam, tematski turizam, avanturistički turizam, te kružna putovanja brodom i jednodnevni izleti. Potražnja je za ekološki čistim područjima, osobna sigurnost jedan je od kriterija za odabir destinacije, a sve je veći trend brige za vlastito zdravlje (wellness, fitness). Temeljem prirodnih mogućnosti, ali i gospodarskih ograničenja koja se nadovezuju na sektor turizma, Grad Vrbovec ima na raspolaganju osmisliti ponudu koja će ciljati na izletničke i jednodnevne turiste. Izletnički turizam veoma je važan turistički proizvod i/ili usluga kulturne baštine. Kod kružnih izleta, proizvod i/ili uslugu treba oblikovati povezivanjem i obilaskom kulturno-povijesnih atrakcija u određenom zemljopisnom području. Kod tematskih izleta, proizvod i/ili uslugu kulturne baštine treba oblikovati povezivanjem i obilaskom tematski srodnih kulturnopovijesnih atrakcija. Sezona izletničkog turizma također može trajati cijele godine, iako je ponovno realno očekivati veći intenzitet u razdoblju od svibnja do listopada. Ciljne grupe turista na koje bi trebalo fokusirati turističku ponudu su: obitelji, osobe treće životne dobi te naročito stacionarni gosti u Gradu Zagrebu.

Dodatno, bit će potrebno isplanirati/definirati biciklističke, pješačke, vinske i tematske staze, kroz opremanje potrebnom signalizacijom i osiguravanjem sigurnosti korisnika. Kroz zaokružen ciklus, s jedne strane prirodnih krajobraza i očuvanog prirodnog i kulturnog bogatstva, te s druge strane aktivnosti poljoprivrednih gospodarstava, stvorit će se jedinstvena ponuda, specifična za Grad Vrbovec.

Biciklističke (i planinarske) rute/staze danas predstavljaju puno više od same rekreacije i načina putovanja. Rute su preduvjet za razvoj ekološkog turizma, predstavljaju infrastrukturu koja povezuje regije, pri čemu putovanje biciklom smanjuje količinu štetnih plinova za razliku od motornih vozila. Njima se promovira aktivan odmor i kretanje građana koje u konačnici ima za rezultat povećanu kvalitetu življenja. Biciklističke rute povezuju prirodne i kulturne vrijednosti, te njihovi korisnici kroz korištenje smještajnih i gastronomskih specijaliteta upoznaju lokalne običaje i tradiciju.

Kapaciteti za sport i rekreaciju Uzimajući u obzir broj sportskih udruga i organizacija koje djeluju na području Grada, postojeći kapaciteti u sportu su u pojedinim segmentima nedostatni te se sportske aktivnosti realiziraju u nedovoljno adekvatnim prostorima. Potrebno je stoga sustavno nastojati da se u okviru financijskih mogućnosti podiže resursna osnovica, koja će osigurati bavljenje sportom u Gradu na višoj razini od sadašnje.

Značenje i razvoj sporta potrebno je jačati stvaranjem boljih uvjeta i uvođenjem novih sadržaja koji se odvijaju tokom cijele godine - izgradnju sportskih dvorana vezati uz osnovne škole te težiti ka njihovoj multifunkcionalnosti (pored sportskih aktivnosti namijeniti i kulturnom, društvenom, javnom životu stanovnika).

U tom procesu treba postići ravnotežu u stvaranju preduvjeta za djecu, mlade, vrhunske sportaše, ali i za potrebe rekreacije stanovnika, jer su ovi preduvijeti značajan pokazatelj ukupne kvalitete života stanovnika Grada. Raspoloživi kapaciteti se uspješno mogu valorizirati i u turističke svrhe, što je posebno značajno za razdoblja izvan glavne turističke sezone. Primjerice, izgradnjom fitnes parkova, biciklističkih ili treking staza i pripadajućih stajališta omogućilo bi se bavljenje sportom domaćem stanovništvu, ali i turistima. Prilikom osmišljavanja potencijalnih projekata, razumijeva se da izgradnja i obnova pješačkih i izgradnja biciklističkih staza nije financijski i ekonomski isplativa obzirom da ne generira nikakve prihode. No, projektom se generiraju velike društvene koristi koje obuhvaćaju porast stupnja sigurnosti stanovništva u prometu, omogućavanje neometanog kretanja za osobe s invaliditetom, oblikovanje vizure naselja kao područja koje se vodi premisom zaštite okoliša, stvaranje uvjeta za bavljenje biciklizmom te proširenje turističke ponude.

Dodatne moguće aktivnosti na području Grada Vrbovca su izgradnja i opremanje infrastrukture za djecu i odrasle s invaliditetom. Projekti proizašli iz prethodno navedenog, definirat će Grad Vrbovec kao oazu zdravog i aktivnog življenja, ali i mjesto na kojem svaki pojedinac može pozitivno utjecati na zdravstveno stanje, rješavajući se problema stresa i posljedica užurbanog načina življenja.

Socijalna politika Sva razvijena društva poseban naglasak stavljaju na zadovoljenje općih društvenih potreba različitih ciljnih skupina, a posebno socijalno ugroženih skupina stanovništva. Na području Grada Vrbovca djeluje veliki broj


135

ustanova i udruga, koje se bave zaštitom interesa različitih ranjivih kategorija građana. Iako se podupiru različiti programi udruga i ustanova usmjerenih na brigu za stare i nemoćne osobe, osobe s invaliditetom i druge osjetljive skupine, nameće se potreba ustrojavanja visoko razvijene mreže vaninstitucionalnih oblika skrbi, kao i servisa za povećanje kvalitete života tih skupina. Povećanje mogućnosti njihova zapošljavanja, te povećanja stupnja njihove uključenosti u svakodnevni život, svakako predstavlja prioritet u rješavanju socijalnih zahtjeva Grada Vrbovca. Pored toga, veće značenje treba dati dobrim uvjetima za razvoj obitelji, pogotovo kada se teži cilju da Grad Vrbovec postane privlačan grad za život i poslovanje.

Pomnim planiranjem socijalne politike, na osnovu stručno utvrđenih pokazatelja kvalitete življenja svih, a osobito socio-zdravstveno ugroženih skupina stanovnika, umrežavanjem socijalnih ustanova i udruga koji će imati podršku u proračunu Grada Vrbovca, kao i u razvijenim socijalnim programima, ostvarit će se namjera Grada Vrbovca da postane grad visoke socijalne i društvene osjetljivosti. To nalaže potrebu da se posvećuje veća briga osiguranju uvjeta za normalan život i rad osoba s invaliditetom, ali i da se sustavno podiže standard u području brige o socijalno ugroženima.

Izraditi grad visoke društvene odgovornosti i socijalne osjetljivosti, znači stvoriti one uvjete u kojim će postojati dobri uvjeti za rad i zapošljavanje, ali i sredinu pogodnu za življenje, osobni i profesionalni razvoj, kao i za boravak turista i drugih posjetitelja. Da bi se to ostvarilo, nužna je djelotvornost gradske uprave, koja će biti visoko profesionalna, društveno odgovorna i socijalno osjetljiva i kreativna. Pored toga je veoma značajno jačati sustav civilnog društva, kako bi se unaprijedio prostor između države, tržišta i obitelji, a kroz organizirano djelovanje pojedinaca i zajednica, u cilju ostvarivanja zajedničkih interesa, koji nisu temeljeni na profitu, već na općoj dobrobiti zajednice kao cjeline.

Socijalna i društvena osjetljivost se posebno mjeri razinom opremljenosti društva sadržajima za djecu i mlade, podršci koja se osigurava obiteljima s malom djecom i zaposlenim majkama, te osobama treće dobi, posebno starim i bolesnima. Veoma je značajna razina zdravstvenog standarda i mogućnosti, da svaki građanin ima mogućnost prevencije zdravlja i liječenja bolesti. No, najviši rang socijalne i društvene osjetljivosti testira se na uvjetima koji se osiguravaju osobama s posebnim potrebama, bilo da se osiguravaju programi i sadržaji za sve ciljne skupine korisnika, dostupnost javnim prostorima i sadržajima, ali i mogućnost za njihovo što aktivnije uključivanje u društvenu zajednicu, odnosno što višu razinu skrbi za one koji to nisu u mogućnosti.

Institucionalna podrška civilnom društvu Civilno društvo je nedvojbeno jedna od tekovina razvijenih društvenih zajednica, jer uspješno pokriva prostor izvan neposrednog utjecaja države, tržišta i obitelji, a djeluje sa ciljem unapređivanja zajedničkih interesa zajednice kao cjeline.

Nerijetko se naglašava potreba ostvarenja više razine partnerstva udruga civilnog društva sa jedinicom lokalne samouprave, pogotovo kada se radi o projektima i programima od zajedničkog razvojnog interesa, što nameće potrebu otvaranja dijaloga i unapređenje odnosa prema institucijama civilnog društva, koje moraju sinhronizirano djelovati od lokalne do nacionalne razine.

Za uspjeh aktivnosti civilnog društva posebno značenje mogu imati istaknuti pojedinci, čija etičnost, postignuti rezultati u društvenom životu, međunarodnoj aktivnosti, humanitarnom radu ili kroz predan rad na projektima od opće društvene koristi, može motivirati široke mase na podršku i prihvaćanje određenih općih vrijednosti. Značenje u tom smislu trebaju dobiti i ostale udruge, koje svojim djelovanjem podupiru aktivnosti civilnog društva, neovisno tko ih prvotno pokreće, a djeluju u pravcu oblikovanja javnog mijenja, kako bi se uvažavale tekovine civilizacije i promicala etička načela, koje opće stavljaju iznad pojedinačnog, a društveno iznad privatnog.

Iskorištenost gospodarskog i obrazovnog potencijala

Optimalna iskorištenost gospodarskih i obrazovnih potencijala je uvjet bez kojeg se neće moći realizirati Strategija razvoja i postavljeni ciljevi razvoja, pri čemu prvenstveno treba otkloniti sljedeće uzroke:

Još uvijek nedostatna diverzifikacija proizvodnje Jasna vizija usklađenosti smještajne i ukupne turističke ponude sa suvremenim trendovima Povezanost obrazovnih programa s potrebama tržišta Poticajne mjere za cjeloživotno obrazovanje


136

Interes za kontinuirano stručno usavršavanje. Povećanje domaće proizvodnje može se postići u sektorima u kojima postoje neiskorišteni resursi i kapaciteti, za koje postoji obrazovana infrastruktura i iskusna radna snaga. Uz postojanje velikog udjela osoba sa završenom samo osnovnom školom, potrebno je osmisliti plan i program kako bi se njihovo dugogodišnje iskustvo pretočilo u razvoj, neovisno o stručnoj spremi. Analizirajući vlastite mogućnosti, doć će se i do analize vlastitih slabosti te će ih se pravovremenim edukativnim aktivnostima uvesti u pozitivan razvojni tok.

Iskorištenost gospodarskog potencijala Cilj gospodarskog razvoja Grada Vrbovca je stvoriti dugoročno održiv model privređivanja koji će osigurati uz adekvatno makroekonomsko okruženje u Hrvatskoj, sustav u kojem će se efikasno i produktivno raditi, proizvoditi i izvoziti. U skladu sa takvim gospodarskim razvojem Grada Vrbovca, potrebne su osim razvoja tercijarnih i kvartalnih djelatnosti i industrijska politika (s tehnološkom i obrazovnom politikom), kao i politika zaštite okoliša i obrazovanja mladih za buduće tehnologije. Znanje je postalo pokretač društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja u svijetu. Gospodarske aktivnosti bazirane na iskorištavanju informacija i znanja postale su sila ekonomskog rasta u razvijenim tržišnim ekonomijama i sve više transformiraju sve ostale dimenzije razvoja, cjelokupnog načina življenja i opstojanja čovječanstva. Gospodarstvo temeljeno na znanju posjeduje snažnu tehnološku pokretačku snagu.

Telekomunikacije i umrežavanje su, potaknuti brzim rastom tehnologija, prodrli u sva područja ljudskih aktivnosti i na taj ih način “prisilili” na potpuno nove načine rada i kreiranje novih područja. Znanje, koje se temelji na informacijama te kulturološkim i duhovnim vrednotama, postalo je neovisna sila te najznačajniji činilac društvene, ekonomske, tehnološke i kulturne preobrazbe. Gospodarstvo temeljeno na znanju omogućilo je brzu integraciju golemih intelektualnih resursa ekonomija u tranziciji prema europskoj intelektualnoj bazi, istovremeno potičući razvoj tih tranzicijskih zemalja. Ekonomija utemeljena na znanju utječe na sva ostala područja društvenih aktivnosti u svakoj zemlji, uključujući institucijski i inovacijski sustav i razvoj ljudskih resursa.

Poduzetnička aktivnosti i diversifikacija Grad Vrbovec ima raznovrsnu strukturu djelatnosti, prilično dobru diversifikaciju proizvodnje, pa mnogo lakše može kompenzirati odstupanje i udare u pojedinim granama u gospodarstvu u cjelini u odnosu na brojna druga središta u kojima prevladava monokultura pojedinih djelatnosti. To znači da Vrbovec mora ubuduće zadržati i još više povećati, pa i putem ovog strateškog razvojnog programa diversifikaciju dobara i usluga, s naglaskom na diversifikaciju gospodarskih grana. Posebno bi valjalo ovdje istaknuti da će Grad Vrbovec biti još više orijentiran na snažniji (tehnološki napredniji) gospodarski razvoj te, prilagođen Gradu, turistički razvoj kojeg omogućuje upravo bogata kulturna i prirodna baština, pazeći na moderne turističke trendove.

Povećanjem iskoristivosti mogućnosti za gospodarski razvoj, povećavat će se domaća proizvodnja i zaposlenost i stvoriti uvjeti za tržno prihvatljivu ponudu, koja je pretpostavka povećanja izvoza, jer povećanje tehnološke razine i odgovarajuće obrazovanje dovodi do povećanja efikasnosti i konkurentnosti domaće industrije. Pod industrijom se ovdje u najširem smislu podrazumijevaju sve djelatnosti od prerađivačke industrije do poljoprivrede.

Grad Vrbovec sa svojom gospodarskom osnovom i obrazovanom radnom snagom i sveučilišnim potencijalom, svoj gospodarski razvoj mora graditi na novim iskoracima vezanim uz svojevrsne inkubatore, tj. tehnološke parkove u kojima se osigurava koncentracija znanja, primjena visokih tehnologija, obrazovanja i povezanosti s nacionalnim i svjetskim obrazovnim institucijama ali vezanim na već dijelom korištenu i razvijenu resursnu osnovu kao što su nove tehnologije na području prerađivačke industrije; na području tehnologija vezanih uz preradu vina; odnosno novih tehnologija koje podižu poljoprivrednu proizvodnju na puno višu razinu (inteligentni sustavi u industriji; tehnologije koje podržavaju obnovljive izvore energije i sl.).

Posebna diversifikacija na ovom području trebala bi se desiti putem mjera i brojnih individualnih projekata što bi doprinijelo boljem ukupnom korištenju te poboljšanju ukupne kvalitete. To znači da se konkretnim mjerama mora još više povećati opseg i kvaliteta gospodarstva svih djelatnosti, potičući konkurentna poduzeća, koja će stvarati nova radna mjesta i donositi visoke prihode, kako sebi tako i Gradu.


137

Povećanje domaće proizvodnje može se postići u sektorima u kojima postoje neiskorišteni resursi i kapaciteti, za koje postoji obrazovana infrastruktura i iskusna radna snaga. Industrijska politika se bavi neiskorištenim potencijalima pojedinih djelatnosti, načinima njihova iskorištavanja i svime što treba dodatno osigurati da se oni zaposle. Sastavni dio industrijske politike je politika tehnološkog razvitka, a iz nje se izvodi politika obrazovanja. I tehnologija i znanje su proizvodni inputi, zbog čega se njihove politike izvode iz industrijske politike. Takva politika ima za svrhu zaposliti sve proizvodne resurse u djelatnostima gdje će ostvariti najveću dodanu vrijednost, ali isto tako stvoriti uvjete i izgraditi fizičku i institucionalnu infrastrukturu za nove djelatnosti u kojima će proizvodni resursi rezultirati još većom dodanom vrijednošću.

Poduzetnički duh Orijentacija na nove tehnologije, ekološki čistu proizvodnju i na tržištu konkurentne projekte i proizvode bila je samo djelomično prisutna u gospodarstvu Grada Vrbovca, što bi trebalo proširiti na sva područja aktivnosti. Kao podrška realizaciji novih poduzetničkih projekata, nužno je povezivanje znanosti i obrazovanja, ali i veće društveno priznavanje inovativnih projekata. Kako bi se znatno olakšao i ubrzao postupak kroz koji polazi poduzetnik od ideje do realizacije (posebno za male i srednje poduzetnike), nužno je osigurati sustav podrške, savjetovanja, poticaja i poreznog priznavanja, a sukladno razvojnim ciljevima definiranim na razini EU.

U Gradu Vrbovcu primijećen je visoki interes stanovništva za poduzetništvo, što se planiranim aktivnostima treba dodatno poduprijeti. Uzimajući u obzir ubrzani razvoj tehnologija i modernizaciju poslovanja, kao podrška realizaciji novih poduzetničkih projekata, nužno je povezivanje znanosti i obrazovanja. No, svjesni nedostatnog obrazovnog kadra, s posebnim naglaskom na vještine, potrebno je pažnju usmjeriti prema postojećim resursima i iskorištavanju istih kroz kvalitetno i kreativno osmišljeno cjeloživotno obrazovanje.

Neophodna je uspostava mreže na gradskoj i županijskoj razini, kako bi se osigurao viši stupanj koordinacija institucija, organizacija i poduzetnika, koji su međusobno uvjetovani u procesu ostvarivanja nove koncepcije razvoja. Razvojna agencija Grada Vrbovca, ali i planirani Poduzetnički centar, osiguravat će logističku podršku, kooridinirati sa izvorima financiranja, pratiti potrebe i osiguravati tehnološku i edukacijsku podršku, kako bi se ohrabrili postojeći i motivirali novi, posebno oni iz redova mlađe populacije. Otklanjanjem postojećih prepreka, sigurno će se podići razina poduzetništva, kao značajna karika budućeg gospodarskog razvoja Grada Vrbovca.

Jasna vizija i Strategija razvoja gospodarskog razvoja Svrha i cilj donošenja ove Razvojne strategije Grada Vrbovca upravo je dokaz da je Gradu potrebna jasna razvojna vizija, dugoročni razvojni ciljevi te strateški prioriteti koji se moraju utvrditi za svaki dugoročni cilj kao segmentni ciljevi ili kao strateški pravci djelovanja (strategija djelovanja), koji osiguravaju provedbu pojedinog dugoročnog cilja. Prisutna je potreba za rješavanjem strateških problema Grada Vrbovca, što je dodatni korak u gospodarskom razvoju. U praksi se najčešće strateški prioriteti oblikuju i kao programski prioriteti, odnosno kao provedbeni programi. Stoga je potrebno razraditi strateške prioritete koji se baziraju s jedne strane na viziji i dugoročnim ciljevima i s druge strane na ključnim riječima strateških, odnosno problemskih pitanja. Strateška pitanja su pitanja koja usmjeravaju potrebu utvrđivanja strategije djelovanja, odnosno prioriteta, a formiraju se tijekom procesa strateškog planiranja pri utvrđivanju i obradi postojećeg stanja, pri izradi SWOT analize, te obradom analize ukupnog stanja i poslovne (poduzetničke) klime u Gradu Vrbovcu.

Dinamika rasta i promjene u strukturi gospodarstva zahtijevat će promjenu u strukturi površina namijenjenih radu i rekreaciji. U cilju što bržeg gospodarskog oporavka bit će potrebno osigurati što brže i jednostavnije privođenje planiranih površina zacrtanoj namjeni ustrojavanjem „nove“ strukture površine za gospodarske pothvate.

Gospodarski razvoj, s posebnim naglaskom na prerađivačku djelatnost, poljoprivredu te MPS općenito, treba biti praćen pravovremeno uspostavljenim okvirom potpore usavršavanju, poduzetničkim aktivnostima i sl. U sinergiji sa potrebama i aktivnostima stanovništva, Grad će postati zamašnjak u gospodarskom razvoju na svom području.

Usklađenost smještajne i ukupne turističke ponude sa trendovima Turističko tržište sigurno je specifičan segment općeg tržišta. Proizvođači i ponuđači nastoje staviti na raspolaganje proizvode i usluge kojima je osnovni cilj zadovoljiti potrebe potrošača - turista. Turisti se tu pojavljuju kao specifični korisnici, odnosno potrošači koji osim materijalnim, svoje potrebe zadovoljavaju i nematerijalnim


138

sredstvima. Turistički proizvodi koji se pojavljuju na tržištu sastavljeni su od fizičkih, opipljivih osobina i što je za turizam specifično, velikog broja neopipljivih elemenata. Među te osnovne elemente možemo uvrstiti: smještajne i ugostiteljske kapacitete, objekte turističke i komunalne infrastrukture, dostupnost i komunikacije, okolinu i atraktivnost prostora, sigurnost, strukturu i kvalitetu usluga te njihova identiteta, ljudske resurse, informacije i promociju te cijene. O suvremenom razvoju turizma možemo govoriti samo općenito, uvažavajući njegove socijalne, ekonomske, prostorne, kulturološke i političke osobine, skupa s njegovim prethodnim razvojem, sadašnjošću i budućnošću. Bez navedenoga nije moguće primjereno opredijeliti razvojne vizije i ciljeve te sredstva za njihovu realizaciju. Grad Vrbovec ima puno neiskorištenih, vrlo vitalnih mogućnosti za razvoj turizma, koje će omogućiti oblikovanje prepoznatljivih turističkih proizvoda. Njihova ukupna zajednička karakteristika je suživot prirodnosti i kulture. Navedeni temelji turističkih proizvoda, koji proizlaze iz različitih prednosti prostora i prirodnih datosti te kulturnog nasljeđa, u osnovi su dragocjene sirovine za pripremu turističke ponude. Dodatna mogućnost za razvoj turizma ogleda se u razvoju izletničkog i adrenalinskog turizma, u kojem će se svo prirodno bogatstvo (šetnice, biciklističke i pješake staze i sl.) spojiti u jedinstvenu ponude karakterističnu isključivo za Grad Vrbovec. Za pripremu primjerenih proizvoda i ponuda potrebno je: iskoristiti i razvijati znanje i kreativnost stanovništva, postaviti primjerenu organiziranost, koja će se bazirati na suradnji javnog i privatnog sektora, stimulirati oblikovanje usluga, pomoću kojih možemo mnoga dobra preraditi i dodati im vrijednost te na taj način postići kompetitivnost. Stimuliranje razvoja usluga koje su sastavni dio turističkih proizvoda trebalo bi proizlaziti iz sljedećih konkurentnih prednosti: kvalitete okoline i raznolikosti prostora, blizini emitivnih tržišta i dostupnosti, kvalitete života, kvalitete proizvoda i to prije svega zdrave prehrane, razvijenosti kulturnog stvaranja i sačuvanog kulturnog nasljeđa, sačuvanosti flore i faune, očuvanog okoliša te, najvažnije, ljubaznog stanovništva. Korištenje prilika koje nude navedeni potencijali za pripremu kvalitetnih turističkih proizvoda mogu posredno i neposredno utjecati na veće potraživanje i doprinose, što odlučujuće utječe i na mogućnost ulaganja turističkog gospodarstva u nove proizvode i stalno povećavanje njihove konkurentnosti.

Društveno odgovorno poslovanje U Europi i širom svijeta raste broj tvrtki koje promoviraju svoju strategiju društvene odgovornosti, kao odgovor na različite ekonomske i društvene pritiske te one koje se tiču zaštite okoliša. Navedene tvrtke žele poslati poruku različitim dionicima, s kojima imaju doticaj: zaposlenici, dioničari, investitori, potrošači, lokalna uprava, javni sektor te organizacije civilnog društva. Na taj način tvrtke investiraju u svoju budućnost. Pri tome smatraju da njihov dobrovoljni angažman i opredjeljenost mogu pomoći u povećanju dobiti.

Izražavajući socijalnu odgovornost i dobrovoljnost kroz opredjeljenost koja prelazi propisane zakonske zahtjeve (koje ionako moraju poštivati), tvrtke nastoje povećati standarde društvenog razvoja, zaštite okoliša te poštivanja ljudskih prava. Također na taj način teže dobrom i transparentnom upravljanju, promovirajući interese različitih dionika na putu prema postizanju kvalitete i održivosti. Na taj način se ostvaruju nova partnerstva i proširuje postojeća suradnja unutar tvrtki u pogledu socijalnog dijaloga, stjecanja vještina, jednakih mogućnosti, predviđanja i upravljanja promjenama. Tako jača ekonomska i društvena kohezija na lokalnoj ili nacionalnoj razini. Na globalnoj razini, na taj se način doprinosi zaštiti okoliša i poštivanju osnovnih ljudskih prava. DOP su uglavnom prihvatile velike tvrtke, no takva praksa postoji među svim tipovima poduzetništva, uključujući i male i srednje poduzetnike te zadruge.

Društveno odgovorno poslovanje je koncept u kojem poslovni subjekt odlučuje na dobrovoljnoj osnovi doprinositi boljem društvu i čišćem okolišu, u interakciji s ostalim dionicima.

Biti društveno odgovoran ne znači samo ispunjavati zakonske obaveze, već i preko toga, investirati u ljudski kapital, okoliš i odnose sa dionicima. Investiranje u tehnologije koje nisu opasne po okoliš može doprinijeti kompetitivnosti poduzeća. U socijalnoj sferi, ulaganje u edukaciju, radne uvjete te usvajanje dobrih odnosa sa zaposlenicima također može doprinijeti produktivnosti. S druge strane, u zemljama u kojima uopće ne postoje propisi, takva praksa može dovesti do usvajanja zakonskog okvira za socijalno odgovornu praksu. Unutar


139

poduzeća, socijalno (društveno) odgovorna praksa uključuje zaposlenike i odnosi se na područja kao što su investiranje u ljudski kapital, zdravlje i sigurnost te upravljanje promjenama. Odgovorna praksa u sferi zaštite okoliša odnosi se uglavnom na upravljanje prirodnim resursima koji se upotrebljavaju u proizvodnji.

Odgovorno ponašanje pri zapošljavanju, uključujući nediskriminirajuću praksu koja doprinosi zapošljavanju pripadnika manjina, starijih radnika, žena, nezaposlanih duže vremena te ljudi s posebnim potrebama doprinosi postizanju ciljeva Europske strategije zapošljavanja te smanjenju nezaposlenosti i borbi protiv socijalne isključenosti.

U odnosu na cjeloživotno učenje, poduzeća imaju važnu ulogu na nekoliko razina: prepoznavanje potreba za edukacijom svojih radnika te kroz partnerstva s lokalnim trening organizacijama, kako bi prilagodili edukacijske programe; podupiranje prijelaza mladim ljudima iz škole na posao kroz osiguravanje pripravničkih mjesta; osiguravanje povoljnog radnog okruženja i ohrabrivanje cjeloživotnog učenja zaposlenika, naročito onih manje obrazovanih, s manje vještina i starijih.

Društveno odgovorno poslovanje proteže se i izvan samog poduzeća – na lokalnu zajednicu i različite dionike (pored zaposlenika i dioničara): poslovne partnere i dobavljače, potrošače, javnu upravu, lokalne udruge i sl. Pojam DOPa obuhvaća i proteže se na integriranje poduzeća u okruženje u kojem djeluju. Poduzeća doprinose lokalnim zajednicama kroz osiguranje radnih mjesta ili plaćanje poreza. S druge strane, poduzeća ovise o zdravstvenom stanju radne snage, stabilnosti i prosperitetu zajednice u kojima rade. Zainteresirana su za znanje i vještine lokalne radne snage, a često su im i klijenti iz okruženja. Stoga je vrlo važan ugled poduzeća kao proizvođača i poslodavca, ali i aktera na lokalnoj sceni. Mnoga poduzeća su stoga uključena u život lokalne zajednice, osiguravajući prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, pomažući u očuvanju okoliša, zapošljavajući ljude s posebnim potrebama, ulažući u pokretanje start-upova, partnerstvom sa zajednicama, donacijama u humanitarne svrhe i sl. Na taj način raste i socijalni kapital.

Iskorištenost obrazovnog potencijala Cjeloživotno učenje koncept je koji promovira postupnu preobrazbu u učeću zajednicu zadovoljnih pojedinaca, a time i kompetitivne organizacije i društva utemeljenog na neprestanom stvaranju, obnavljanju i primjeni novih znanja, vještina i stavova (vrednota). Znatiželja, radost učenja novog, motiviranost i navike neprestanog učenja stvaraju se u mlađim životnim razdobljima. Stoga su smišljen odgoj, pristupi učenju i iskustva s učenjem stečeni u obitelji i u predškolskim ustanovama osnova za kontinuirano i samoinicijativno učenje i obrazovanje tijekom cijelog života. Važniji ciljevi cjeloživotnog učenja jesu: podizanje opće razine obrazovanosti svih građana – uključenje svih građana u taj proces, prepoznavanje, ostvarenje osobnih potencijala i sposobnosti, oblikovanje društveno aktivnih, uključenih i odgovornih pojedinaca, osposobljavanje prilagodljivih pojedinaca za snalaženje u promjenjivu radnom i društvenom okruženju, viši stupanj zapošljivosti. Ta su stremljenja posebice važna i za radne organizacije i javnu upravu, ali i cijelu društvenu zajednicu kojoj su nagle ekonomske i tehnološke promjene, kao i nepovoljni demografski procesi, nametnuli cjeloživotno učenje i obrazovanje kao nužnost obrazovne i gospodarske politike.

Povezanost obrazovnih programa s potrebama tržišta Sagledavajući statističke podatke vidljivo je da radnoj snazi nedostaju potrebna znanja i sposobnosti koje traži suvremeno gospodarstvo, dok su sustavi obrazovanja i osposobljavanja tek počeli poduzimati akcije kako bi se to stanje ublažilo. Radna snaga poprilično je nefleksibilna, što je uglavnom posljedica redovnih obrazovnih procesa unutar kojih je desetljećima dominantno memoriranje činjenica i definicija. U obrazovnim institucijama učenike se nedovoljno osposobljava na razvijanje timskog duha i odgovarajućeg socijalnog ponašanja, nema naglaska na razvoju sposobnosti analiziranja i rješavanja problema te je vrlo slaba veza obrazovanja i svijeta rada. Najveći udio u radnoj snazi (zaposleni i nezaposleni) čine osobe sa srednjom stručnom spremom.

Podaci o promjenama u obrazovnoj strukturi stanovništva važni su jer omogućuju identificiranje trendova i predviđanje situacija budućnosti i na taj način predstavljaju jednu od osnova za definiranje prioriteta razvoja pojedinih segmenta obrazovnog sustava, pa tako i sustava obrazovanja odraslih. Unatoč velikim naporima da se promijeni obrazovni sustav, ali i unatoč razmjerno velikim sredstvima koja se u to ulažu, povezanost obrazovnog sektora i potreba na tržištu rada još nije dovoljna. Obrazovni sustav, naročito u dijelu strukovnog srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, trebao bi se promijeniti iz sustava vođenog ponudom u sustav vođen potražnjom,


140

tj. takav koji bi pružao raznolike mogućnosti obrazovanja za sve skupine. Prema tome, sudionici svih dobnih skupina mogli bi birati poslove, a njihova odgovornost s godinama bi se povećavala.

Ljudi kao glavni nositelji ideja, informacija, novih znanja i vještina postaju strateška osnovica razvitka suvremenih kompetitivnih gospodarstava i društava. U mnogim područjima energija ili sirovine (materijali) nisu temeljni pokretači i nositelji razvitka nego kreativni, sposobni i visokoobrazovani ljudi. Najbolje primjere za to nalazimo u informacijsko-komunikacijskoj industriji, razvoju softvera, projektantskoj djelatnosti te u pružanju različitih usluga. Očito je da nematerijalni (intelektualni i duhovni) kapital nema granica u stvaranju novog, prilagođavanju promjenama te produktivnosti, za razliku od fizičkog (materijalnog) kapitala. Osnovna značajka zbivanja u industrijski razvijenim društvima i gospodarstvima jest da nove oblike tržišnih i proizvodnih aktivnosti sve više određuju utjecaji izvedeni iz intelektualnih i kreativnih djelatnosti.

Usklađenost sustava cjeloživotnog učenja sa stvarnim potrebama gospodarstva i društvene nadogradnje Šire gledano, u tekstovima i akcijskim planovima strategija pojedinih sektora važnih za budući razvoj Hrvatske, pa tako i Grada Vrbovca: poljoprivrede, prerade, turizma, energetike, zaštite prirode, obrtništva, spominje se ili naglašava potreba obrazovanja za novo tražena zanimanja.

Poduzetničke kompetencije su bitne za realizaciju inovacija i stvaranje novih, te uspješno vođenje malih i srednjih poduzeća. Formalno obrazovanje za poduzetništvo ovoga trenutka još uvijek nije cjelovito razrađeno i integrirano u srednješkolske i visokoškolske kurikulume. Poduzetničke kompetencije se uglavnom stječu samo kroz programe cjeloživotnog obrazovanja. U dugoročnom promišljanju, a u svrhu općeg društvenog i gospodarskog napretka, razvoj poduzetnosti i inovativnosti nužno je poticati i kroz različite oblike neformalnog učenja.

Kada se općenito razmatra uloga obrazovanja u poticanju konkurentnosti i zapošljivosti radne snage, sve se više govori o dvama pojmovima: funkcionalna nepismenost i prag minimalnih sposobnosti. Iako nema pouzdanih podataka o stvarnim razmjerima problema na našim prostorima, bez sumnje se može reći da je funkcionalna nepismenost ili nova pismenost, definirana kao nedovoljno vladanje nizom utvrđenih zahtjevnijih vještina, ozbiljna prepreka za razvoj pojedinog područja. Prag minimalnih sposobnosti uključuje raspolaganje određenim vrstama i opsegom znanja te vještina bez kojih se ne može opstati na tržištu rada. Pod tim se podrazumijeva minimum znanja i vještina u radu na računalu, minimum znanja stranih jezika, ali i osobne sposobnosti, spremnost i motivacija za učenje. Postojeća organizacija nastavnih planova i programa ne omogućuje stjecanje visokorazvijenih tehničkih, tehnoloških i društvenih znanja, stručnosti i sposobnosti potrebnih konkurentnom gospodarstvu. Nastavni programi viših razreda osnovnih škola oblikovani su za nastavak školovanja u gimnazijama, a ne u stručnim i obrtničkim školama.

Različiti oblici neformalnog i informalnog obrazovanja nude se sporadično i u okviru postojećih obrazovnih institucija, no ne sustavno i transparentno na razini Grada Vrbovca. Rezultati osnovne analize to potvrđuju, te podržavaju stratešku opciju izgradnje mreže obrazovnih programa kroz koje bi se moglo sagledati cjeloviti sustav formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. U tu svrhu bi trebalo ustrojiti koordinacijsko tijelo, koje će sustavno djelovati u pravcu usklađivanja mogućnosti obrazovnih i znanstvenih institucija, te stvarnih potreba gospodarstva, društvene infrastrukture i tržišta rada.

Time se stvaraju temeljne pretpostavke da se ostvari i visoko rangirani strateški prioritet, a to je potreba da se zapošljavanje i napredovanje kadrova, mora temelji na znanju, iskustvu i kompetencijama. To je moguće ostvariti interaktivnim djelovanjem na svim hijerarhijskim razinama i uz međusobno uvažavanje mogućnosti ponude i suvremene potražnje za obrazovnim programima. No, navedeno prelazi lokalne okvire, te mora naći svoje mjesto u zakonskim propisima i poticajnim mjerama od lokalne preko regionalne sve do nacionalne razine. Pored zahtjeva zaposlenih, u razvijenim zajednicama se naglasak stavlja na potrebe građana, posebno onih treće dobi, kojima također treba osigurati mogućnost stjecanja novih znanja i vještina, kroz specijalistički orijentirane programe. To potvrđuju i rezultati istraživanja koji podržavaju sve akcije kroz koje će se motivirati stanovništvo i zaposleni na stručno usavršavanje, kroz uključivanje u sustav cijeloživotnog učenja.

Zaštita i upravljanje prirodnim resursima

Prirodni resursi koji čine sastavni dio grada posebno su osjetljivi i neprimjerenim planiranjem daljnjeg razvoja Vrbovca mogu biti ugroženi. Stoga je neophodno osigurati trajnu zaštitu prirodnih resursa, u mjeri i na način koji osigurava dugoročno održivi razvoj grada. Ekonomski razvoj grada, kao složenog i dinamičnog sustava


141

višestrukih funkcija, može dovesti do zanemarivanja brige oko prirodnih resursa, te zanemarivanja vrijednosti ekoloških dobara (voda, čisti zrak, šume…). Navedeno može dovesti do nestajanja pojedinih ekosustava prije no što spoznamo njihovu vrijednost, a upravo su ekosustavi osnovne funkcionalne jedinice ekosfere, važne etape biogeokemijskog kruženja tvari i spremišta kemijske energije, reguliraju vodene resurse u krajobrazu, pripomažu tvorbu tla i štite ga od erozije, proizvođači su i spremišta hrane za bilje i životinje, filtriraju atmosferu i akumuliraju štetne tvari, vežu ugljični dioksid i proizvode kisik, ublažuju temperaturne razlike na površini Zemlje i pridonose stabilnosti klime, sadrže za čovjeka korisne i upotrebljive kemikalije, tvore biomasu za razne potrebe, živuće su genetske banke, pokazatelj zdravog okoliša te služe za rekreaciju i naša su nenadoknadiva prirodna baština. Njihova djelotvornost i njihov opstanak najuže je povezan s očuvanjem za njih svojstvene biološke raznovrsnosti.

Negativni utjecaji na prirodne resurse u pravilu se događaju postupno, ali kontinuirano, dok se posljedice tih trajnih negativnih utjecaja manifestiraju u pravilu tek s određenim vremenskim odmakom te šira javnost nema jasnu percepciju uzrok – posljedica.

Upotreba obnovljivih izvora energije (OIE) Obnovljivi izvori energije, zajedno s energetskom efikasnosti, predstavljaju glavne temelje energetske sigurnosti, održive energetike i ublažavanja klimatskih promjena. Klimatske promjene su najveći problem današnjice. Ukoliko daljnji razvoj industrije ne bude praćen konstantnim nadzorom nad njegovim utjecajem na okoliš, negativni utjecaj na klimatske promjene će i dalje jačati. Ono što zabrinjava jest i činjenica da negativni utjecaj na okoliš ne proizvodi automatsku posljedicu u vidu klimatske promjene, već spomenuti proces sporijim djelovanjem izaziva dugoročne promjene. Negativni utjecaj uključuje porast temperature (za stupanj do dva), zatim posljedično štete nastale češćim i jačim prirodnim katastrofama, porastom razine mora i otežanom proizvodnjom hrane zbog dugih sušnih razdoblja. Sve spomenuto utječe i na narušavanje zdravlja stanovništva jer se, želeći dobiti maksimum iz postojećih kapaciteta, koriste razni preparati čime se stvara »krug onečišćenja«. Zanemarivanje spomenutoga, što je tek dio procesa koji nas okružuju, ograničava mogućnosti izbora, otvara rizike usporavanja i neizvjesnosti razvitka, a u konačnici ima dugoročan negativan učinak na razvoj ljudskog društva.

Jedan od načina stvaranja čistog okoliša i sprječavanja njegove daljnje devastacije, jest i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije. Od lokalnih do međunarodnih razina, tijela i akteri potiču na djelovanje, svjesni golemog potencijala i još veće vrijednosti u vidu posljedica njegova korištenja.

Iako je donedavno zanemarivan utjecaj klimatskih promjena, mišljenje svih uključenih dionika se mijenja i procjenjuje se da će borba za ublažavanje posljedica klimatskih promjena ili oporavak od šteta, izravno ili neizravno uzrokovanih posljedicama globalnog zatopljenja, utjecati na gospodarski razvoj svih zemalja. Cilj Hrvatske je do 2020. godine većinom usmjeren na područje energetike, a sadrži povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj i neposrednoj potrošnji na 20%, zatim povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije na 36%, povećanje udjela biogoriva u transportu na 10%, povećanje udjela obnovljivih izvora energije hlađenja i grijanja na 16% te povećanje energetske učinkovitosti za 9% i 20% smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Povećani udio obnovljivih izvora povećava ukupnu održivost te doprinosi sigurnosti opskrbe energijom u vremenu rastuće ovisnosti o uvozu i nestabilnih cijena energije. Obnovljivi izvori već danas mogu biti i ekonomski konkurentni u pojedinim slučajevima, a njihova puna konkurentnost s fosilnim izvorima energije se očekuje u skorom razdoblju. Obnovljivi izvori energije izrazito su složeno područje ljudskog djelovanja te zbog svojih osobitosti i različitih čimbenika koji određuju mogućnosti i načine njihova korištenja zahtijevaju multidisciplinaran pristup i sudjelovanje različitih struka i znanstvenih disciplina što opravdava prijedlog suradnje sa znanstvenim i istraživačkim institucijama.

Korištenje prostora u funkciji poboljšanja kvalitete i uvjeta života građana Koncept kvalitete života odnosi se na sveukupnu dobrobit unutar društva, a usmjeren je na to da omogući svakom članu društva da ostvari svoje ciljeve. To znači da se kvaliteta života mjeri preko različitih ekonomskih, ali i neekonomskih pokazatelja. Za razliku od koncepta materijalnog životnog standarda, koji se uglavnom mjeri preko raspodjele dobara i usluga u populaciji, pristup kvalitete života oslanja se ne samo na indikatore materijalnog životnog standarda, već i na različite subjektivne čimbenike koji utječu na ljudski život (npr. društveni odnosi, sigurnost, mentalno zdravlje, kvaliteta prirodnog okoliša, dokolica, kulturni resursi i sl.). Namjera je Grada Vrbovca usmjeriti prostorno-razvojne prioritete prvenstveno na poboljšanje učinkovitosti u okvirima već


142

izgrađenog i korištenog prostora te na stvaranje uvjeta za nove programe radi pokretanja gospodarskih aktivnosti i poboljšanja kvalitete života na području Grada. Prioriteti se posebno odnose na:

• stvaranje uvjeta za povratak stanovništva i obnovu ukupnih funkcija naselja tako da zadovoljavaju sadašnje potrebe i omogućavaju daljnji razvoj u novim uvjetima,

• stvaranje uvjeta za pokretanje i unaprjeđenje gospodarstva uz osnaživanje prometnih funkcija s ciljem zaustavljanja negativnih procesa,

• iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke (postojeće poslovne zone, središnja naselja, i drugo).

U težnji za boljim, naprednijim, ljepšim životom, čovjek pronalazi nove tehnike i tehnologije, nova rješenja koja imaju za cilj svestrano poboljšanje uvjeta života i rada. Čovjek nije uvijek svjestan djelovanja i dehumanizirajućih utjecaja, koje nose nova, ali ne uvijek i najbolja rješenja, pa se ne često moraju otklanjati oni utjecaji ljudskog djelovanja, koje su pojedine interesne skupine stvorile, a nisu u skladu sa načelima održivog razvoja. Gradska sredina u principu omogućava većem broju ljudi da sa osjećanjem sigurnosti i potpunije zadovoljavaju obrazovne, kulturne, rekreacijske, zdravstvene i druge potrebe. Gradovi, naročito veći, sve nepovoljnije utječu na svoje stanovnike. Hladna jednoličnost gradskog pejzaža (među novim naseljima) zagađenost zraka, buka, velika koncentracija stanovnika, problemi snabdijevanja, parkiranja, neriješena pitanja stambene infrastrukture mnogim građanima stvaraju nevolje, a nekad čine grad nepoželjnim mjestom za život. Ako većina ljudi u gradu sve teže podnosi teret bezličnosti i anonimnosti života, potrebno je osigurati podizanje društvene razine potreba življenja, kako bi se stvorili humaniji uvjeti unutar otuđene životne sredine. Zato visoka kvaliteta usluga za stanovništvo ne znači samo hranu, odjeću i smještaj, već i sva ona dobra koja ljudima osiguravaju kvalitetu življenja u uvjetima koji osiguravaju određeni stil i ljepotu ambijentalnih vrijednosti, slobodu izražavanja i civilizacijski odnos prema stečevinama suvremenog društva. Stoga se upravo naglasak stavlja na podizanje razine usluga za zaposlene, mlade, ljude treće dobi, ali i za turiste, koji u gradu Vrbovcu moraju biti dobrodošli i uživati u njegovoj ukupnoj turističkoj i kulturnoj ponudi.


143

Prilog IV. Baza projektnih ideja

Projektne ideje

Projekt razvoja širokopojasnog interneta na području Grada Vrbovca

Poduzetnički inkubator

Nerazvrstane ceste (Vinogradska ulica)

Biciklistička staza u Gradu Vrbovcu („Od benzinske do benzinske“)

E-punionica za automobile

Projekti izgradnje i opremanja sustava odvodnje i oborinske kanalizacije

Projekt izgradnje vodoopskrbne infrastrukture i pokrivenost svih naselja Grada Vrbovca

Izgradnja i opremanje Kulturno-informacijskog centra

Energetska učinkovitost na području Grada Vrbovca – zamjena javne rasvjete

Književni park / radionica Marije Jurić Zagorke

Dječja igraonica „Iglica“ (preudonim MJZ)

Dani dječjeg stvaralaštva Krunoslav Kuten

Cesta vrbovečke pere

Pogled ispod olovke – edukacija i jačanje kompetencija namijenjeno osobama sa i bez osnovne škole

Poduzetništvo žena na ruralnom području = naglasak na naselja Grada, ne samo na naselje Vrbovec

„ZMH – znam, mogu, hoću“ = radionica o poduzetništvu namijenjena djeci i mladima

Umrežavanje osoba s teškoćama – socijalno poduzetništvo (ovisno o djelatnosti, proizvod=prepoznatljivost

Vrbovca)

„Budi u pokretu“ = događanja namijenjena osobama treće životne dobi – aktivno starenje (hodanje, rekreacija i sl)

„Košarica na polju, zdravlje na stolu“ = aktivnosti promocije zdrave prehrane i tradicijskih recepata Grada Vrbovca

„KreativNO“ – informatičke radionice

„Uključi se i ti“ = informatizacija komunikacijskih procesa Grada Vrbovca i stanovnika

„Od igrica do inovacija“ = radionice namijenjene mladima 13-18 godina o kreativnoj industriji i ICT-u

Strukovne radionice budućnosti = ICT tehnologija za strukovno obrazovanje

Kamp-prihvatilište namijenjeno ponajprije turistima u tranzitu

Vrbovečki dvorci

„Oživljavanje centra Vrbovca“ – uređenje trga, parka, šetnice… domaći proizvodi, interakcija, radionice

Vrbovečki vrtovi = uređenje zelenih površina Grada

„Zdrava hrana od malih nogu“ – plastenici u dječjim vrtićima na području Grada Vrbovca


144

Opremanje osnovnih škola (uključujući područne) na području Grada Vrbovca – digitalizacija i

informatizacija

Povećanje prostornih kapaciteta osnovnih škola na području Grada Vrbovca, za uvođenje jednosmjenskog rada

„Danas otpad – sutra proizvod“ = recikliranje otpada sa područja Grada Vrbovca

„Biciklom na posao“ – el.bicikli za gradsku upravu i javne ustanove

Uređenje nerazvrstanih cesta i pješačkih staza na području Grada Vrbovca

„5 za 5“= opremanje pet dječjih igrališta za djecu s teškoćama, u pet naselja Grada Vrbovca

Uređenje autobusnog kolodvora u naselju Vrbovec

Uređenje željezničkog kolodvora u naselju Vrbovec

„Postani obrtnik na jedan dan“ – osvješćivanje prednosti strukovnih zanimanja kod djece i mladih

„Energetska učinkovitost u mom dvorištu“ = edukacija stanovnika o mogućnostima i potencijalima

en.učinkovitosti

Digitalizacija knjižnice Grada Vrbovca

Uvođenje „pametnih stolova“ – digitalizirani sadržaj namijenjen informiranju stanovnika Grada Vrbovca

„Novi mediji za novo sutra“ – infor. opremanje radija Vrbovec

Uređenje fasada i pročelja zgrada u vlasništvu Grada

Energetska učinkovitost u školama = uređenje škola u naseljima Grada Vrbovca

Proizvod Grada Vrbovca – osmišljavanje suvenira grada – organizacije civilnog društva (stavljanje u funkciju

društvenih domova)

„Društveni dom - kazalište na jednu noć“

„Društveni domovi – mjesto kulturnog stvaralaštva“

Izrada marketinških dokumenata namijenjenih privlačenju poduzetničkih investicija u Grad – prvenstveno za

gradove-prijatelje

Edukacija poduzetnika o pokretanju programa energetske samoodrživosti u vlastitim proizvodno-prerađivačkim

pogonima

Uspostavljanje suradnje Razvojne agencije Grada Vrbovca i poduzetnika/obrtnika s područja Grada s ciljem

provođenja programa jačanja znanja i kompetencija za postojeće i buduće zaposlenike


145

Prilog V. Katalog projektnih ideja

U nastavku donosimo prijedlog evidencije za aktivno i efikasno praćenje baze projektnih ideja na području Grada Vrbovca

Projekt ETAPA 1 – IZGRADNJA PROIZVODNO-POSLOVNE ZGRADE

„PODUZETNIČKI INKUBATOR „

Godina: Početak provedbe projekta :2015. Planirani Završetak investicije: 2018

Djelatnost Infrastruktura - ostalo

Lokacija Križevačka 4, Vrbovec. Kč.4934, k.o. Vrbovec

Vrijednost Procijenjena vrijednost investicije:

13.106.872,30 Kn + PDV

Opis

Izgradnjom poduzetničkog inkubatora u Gradu Vrbovcu želi se pomoćipoduzetnicima početnicima kroz najam poslovnog prostora po subvencioniranim cijenama. Zajedno s najmom, stanar dobiva savjetodavne usluge, edukaciju te prezentaciju i promidžbu, s ciljem da se svakog poduzetnika razvija individualno, sukladno njegovim specifičnim potrebama. Misija je podupirati razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz osiguravanje poslovnog prostora i pružanje poslovnih i drugih usluga u najkritičnijim fazama razvoja poduzeća i na taj način sudjelovati u gospodarskom razvoju područja i smanjenju nezaposlenosti u gradu/županiji. Najam prostora planira se omogućiti poduzetnicima početnicima koji se bave proizvodnim djelatnostima ili djelatnostima iz područja ICT-a, multimedije, digitalne grafike, bioinformatike, biotehnologije, elektrotehnike, elektroničkog poslovanja ili koriste inovativan koncept poslovanja i poduzetnicima koji razvijaju projekte iz područja ICT-a, multimedije, digitalne grafike, bioinformatike, biotehnologije, elektrotehnike ili elektroničkog poslovanja. Poduzetnici početnici imaju pravo poslovati u inkubatoru 5 godina, a ostali poduzetnici 3 godine.

Status projekta

U PROVEDBI. Izrađen idejni projekt; glavni projekt, PFS s analizm troškova i koristi, troškovnici; čeka se potvrda glavnog proejkta (rok do konca 11/2015). Planirano vrijeme prijave na natječaj ( OPRKK – poslovna infrastruktura) 1 Q 2016.godine.


146

Projekt

Godina:

Djelatnost

Lokacija

Vrijednost ____________________________Kn

Opis

Projekt

Godina:

Djelatnost

Lokacija

Vrijednost ____________________________Kn

Opis

Projekt

Godina:

Djelatnost

Lokacija

Vrijednost ____________________________Kn

Opis


147

Autorsko pravo : Ovo je javni dokument. Dopušteno je umnožavanje i raspačavanje dokumenta u tiskanom i digitalnom obliku, uz uvjet da je naveden izvor dokumenta i jasno označena sva odstupanja od izvornika, kao i autori dodanih i/ ili izmijenjenih dijelova teksta . Naslov: Razvojna strategija Grada Vrbovca 2015-2020. Naručitelj:Grad Vrbovec Konzultant: Logička matrica d.o.o., Blage Zadre 4, 10360 Sesevete.

strategija razvoja grada vrbovca za razdoblje 2015.-2020. · vlasti. razvojna strategija (u...

Documents