strategija - nsk
TRANSCRIPT
1
STRATEGIJA
NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU
2016.-2020.
Zagreb, 2016.
2
SADRŽAJ
Uvod
Vizija
Misija
Vrijednosti
Analiza stanja
Ciljevi
Opći cilj 1 Cjelovite, obrađene, zaštićene i dostupne knjižnične zbirke u svim
materijalnim i digitalnim pojavnostima
Opći cilj 2 Knjižnica kao dio nacionalne kulturne i znanstvene e-infrastrukture
Opći cilj 3 Razvoj Hrvatskog knjižničnog sustava
3
UVOD
Organizacija izrade Strategije
Stručno povjerenstvo za izradu Strategije NSK u razdoblju 2016.-2020. imenovano je odlukom
glavne ravnateljice od 1. listopada 2015., u sastavu:
- dr. sc. Tinka Katić, knjižničarska savjetnica, voditelj
- Tanja Buzina, knjižničarska savjetnica
- dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, knjižničarska savjetnica
- dr. sc. Marina Mihalić, knjižničarska savjetnica
- dr. sc. Dijana Machala, knjižničarska savjetnica
- Marko Orešković, dipl.inf.
U izradi Strategije Povjerenstvo se služilo sljedećim dokumentima: Strateški plan NSK: 2013.-2015.
Strategija razvoja hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Strategija obrazovanja, znanosti i
tehnologije, Nacionalna strategija poticanja čitanja, Akcijski plan Znanost i društvo Radne skupine
MZOS, Strategija istraživanja, transfera tehnologije i inovacija Sveučilišta u Zagrebu, Izjava o
namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija u RH i Inicijativa za knjigu Knjižnog bloka.
Prijedlog Strategija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: 2016.-2020. prihvaćen je na 6.
sjednici Stručnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 3. ožujka 2016.
Strategija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: 2016.-2020. usvojena je na 20. sjednici
Upravnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Uvodno o obvezniku
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osnovana je 12. studenoga 1960. osnivačkim aktom
Izvršnog vijeća Sabora RH Hrvatske, broj 21589/1960, NN 49/60 te upisana u registar Okružnog
privrednog suda u Zagrebu na registarskom listu broj 144 svezak II za grad Zagreb, dana 7. veljače
1966.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica javna je ustanova od nacionalnog značenja koja obavlja knjižničnu i
informacijsku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u
Zagrebu. Knjižnica obavlja i znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi promicanja hrvatskog
knjižničarstva te izgradnje i razvoja hrvatskoga knjižničnog sustava.
Knjižnica prikuplja, izgrađuje i organizira hrvatsku i nacionalnu zbirku knjižnične građe, uključujući i
elektroničku te usklađuje nabavu inozemne znanstvene literature na nacionalnoj razini i na razini
Sveučilišta u Zagrebu, izrađuje kataloge i skupne kataloge, obavlja djelatnost nacionalnog
bibliografskog središta, izrađuje tekuće, retrospektivne i specijalne baze podataka.
Knjižnica je zadužena i za zaštitu građe, provodi i potiče preventivne mjere zaštite te izvodi
konzervatorsko-restauratorske radove na svojoj građi i građi drugih knjižnica. Obavlja informacijsku,
obrazovnu, izdavačku, izložbenu i promotivnu djelatnost.
U Knjižnici je zaposleno 306 djelatnika.
4
Shematski prikaz unutarnjeg ustroja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
VIZIJA
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu teži biti dijelom uređenog informacijskog okruženja koje
čine obrađene, zaštićene i dostupne knjižnične zbirke analogne i digitalne građe baštinskih ustanova i
znanstveni informacijski izvori te informacijska infrastruktura što korisnicima osigurava slobodan i
trajan pristup informacijama i kvalitetne usluge.
MISIJA
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svojom građom, ponajprije cjelovitom zbirkom
Croatica, i razvojem informacijske infrastrukture svakom svojem korisniku pruža kvalitetnu
knjižničnu uslugu pridonoseći tako očuvanju i kontinuiranju nacionalne memorije i identiteta,
stvaranju novog znanja i razvoju društva.
VRIJEDNOSTI
Knjižnica svoje vrijednosti uspostavlja i njeguje na tradiciji dugoj preko četiri stoljeća, temeljeći ih
osobito na:
- osiguranju opće dostupnosti fonda
- poštivanju nacionalne pisane baštine kao dijela međunarodnoga kulturnog i znanstvenog
nasljeđa
- poštivanju intelektualnih sloboda i prava na pristup informacijama, otvorenog pristupa
informacijama i zaštiti prava intelektualnog vlasništva
- maksimalnom otvaranju javnih prostora namijenjenih korisnicima i javnosti
- osiguranju kvalitetnih knjižničnih usluga u knjižnici i na daljinu
5
- profesionalnosti i ljubaznosti osoblja u radu s korisnicima i pružanju usluga
- kompetentnosti i kvaliteti osoblja
- uspostavi sustava kvalitete i razvoju poticajne organizacijske kulture
- praćenju promjena u društvenom i tehnološkom okruženju i u knjižničarskoj zajednici
- praćenju razvoja područja informacijsko-komunikacijskih znanosti
- suradnji s ostalim knjižnicama, srodnim ustanovama i baštinskim zajednicama (arhivskoj i
muzejskoj) na nacionalnoj i međunarodnoj razini
ANALIZA STANJA
Devedesetih godina prošlog stoljeća, pod značajnim utjecajem informacijsko-komunikacijskih
tehnologija, u Hrvatskoj su se počele razvijati nove digitalne usluge (online katalozi, digitalne zbirke,
portali i sl.). Internet donosi i kooperativne sustave čime su podaci postali dostupniji korisnicima.
Digitalizacijom građe i osiguranjem pristupa informacijskim izvorima knjižnice nastavljen je trend
predstavljanja knjižničnih zbirki javnosti putem interneta, a sve zahtjevniji korisnici očekuju brzu
informaciju koja je u cijelosti i jednako kvalitetno dostupna na svim platformama i uređajima.
Hrvatske su se knjižnice našle u nezavidnom položaju budući da je, u situaciji još nedovršenog
procesa automatiziranja poslovanja, započeo proces digitalizacije i izgradnje digitalnih knjižnica, a sve
se to događalo upravo u vrijeme smanjivanja sredstava za redovne, a osobito za razvojne programe. To
je rezultiralo stanjem u kojemu su posebno uočljivi fragmentiranost knjižničnog sustava, neujednačena
primjena normi, nedovoljno razvijena infrastruktura koje prati nedovoljna potpora razvojnim
programima. Stanje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu svakako odražava stanje u
okruženju i dijeli slične probleme s ostalim hrvatskim knjižnicama.
Izradbi Strategije prethodila je analiza stanja. Temeljem godišnjih izvješća Knjižnice i dostupnih
dokumenata, provedena je analiza političkih, ekonomskih, društvenih i tehnoloških čimbenika iz
okruženja (analiza PEST) koja je važna radi donošenja odluka o proizvodima i uslugama, ciljnim
grupama kojima su namijenjeni programi i njihovom pozicioniranju u odnosu na korisnike. Provedena
je i analiza stanja metodom SWOT koja najsažetije prikazuje snage, slabosti, prilike i prijetnje
poslovanju Knjižnice. Na temelju identificiranih elemenata koji označuju njezinu snagu i trenutačne
slabosti, razmotrene su prilike koje mogu pomoći u prevladavanju nedostataka pod uvjetom da se
isključe ili ublaže prijetnje koje dolaze iz okruženja – stručnog i partnerskog te nadležnih
ministarstava.
Rezultati analize stanja prema SWOT-u
Snaga Knjižnice, uzimajući u obzir njezinu dvojnu funkciju, mjerljiva je kroz sustavnu izgradnju
nacionalne zbirke Croatica i reprezentativne zbirke strane stručno-znanstvene literature, uključujući
njihovu trajnu zaštitu i osiguranje pristupa tim zbirkama kao i uslugama, kako tradicionalnim tako i
elektroničkim, koje su rezultat dugogodišnje razvojne djelatnosti i suradnje s međunarodnim bazama
podataka. Osim bogatih i reprezentativnih zbirki, Knjižnica raspolaže i s najvećim brojem
bibliografskih i normativnih zapisa, čime potvrđuje svoju jakost kao bibliografskog središta.
Knjižnica, temeljem svoje matične djelatnosti, uspješno sudjeluje u izgradnji Hrvatskog knjižničnog
sustava kroz koordinirani razvoj knjižnica i knjižničarstva, provođenje obrazovne djelatnosti i
izgradnju digitalne infrastrukture. Snazi Knjižnice u obavljanju temeljnih zadaća pridonosi i njezin
prostor - fizički i virtualni (katalog, digitalna knjižnica, društvene mreže). Vrednovano međunarodno
utvrđenim pokazateljima (tjedna otvorenost, otvorenost sa smanjenim uslugama, broj korisnika, broj
posjetitelja na izložbama i događanjima koje organizira), vrijednost fizičkog prostora je
zadovoljavajuća. Vrijednost virtualnog prostora, mjereno posjetima, profilima i aktivnošću na
društvenim mrežama, brojem digitaliziranih zbirki, uslugama na daljinu, u stalnom je porastu.
Analiza slabosti ukazuje na nedovoljno razvijenu informacijsku infrastrukturu na razini Knjižnice i
Hrvatskoga knjižničnog sustava kao i organizacijsku kulturu temeljenu na zakonskim premisama,
učinkovitosti i provođenju sustava kvalitete. Nadalje, analiza ukazuje i na manjkavosti programa
6
stalnog stručnog usavršavanja koji bi trebali jamčiti obrazovne sadržaje primjerene podizanju kvalitete
knjižničnih usluga i poslovanja, razvojne djelatnosti i cikličnog (ponovnog) usavršavanja ili
nadogradnju sadašnjih s potrebnim znanjima i vještinama. Nedovoljnim se ocjenjuje uključivanje u
europske istraživačke projekte s područja knjižničarstva i informacijskih znanosti, suradnja u razvoju
djelotvornijih knjižničnih sustava radi stvaranja zajedničkih proizvoda, usluga i/li dijeljenja resursa
(potrebnih znanja, opreme i infrastrukture) kako s ustanovama nadležnim za razvoj e-infrastrukture
(SRCE i CARNet) tako i sa Sveučilištem u Zagrebu.
Potencijal fizičkog prostora nije u potpunosti ostvaren budući da Knjižnica ne koristi čak 18% svog
prostora. Sve veći manjak prostora evidentan je u spremištima građe te radnom i javnom
(korisničkom) prostoru, što ometa većinu temeljnih djelatnosti i funkcija Knjižnice, uključujući
sveučilišnu (osiguranje prostora za skupove i događanja) i reprezentacijsku (izložbenu). Slabosti
virtualnog prostora Knjižnice utvrđene su u nedovoljno objedinjenim digitalnim uslugama,
nedovoljnom ulaganju u digitalizaciju građe i osiguranju infrastrukture za pohranu digitalnih sadržaja.
I fizički i digitalni prostor, zahtijeva stalni razvoj, održavanje i ulaganje što ometa stalni nedostatak
financijskih sredstava.
Prijetnju provođenju redovne i razvojne djelatnosti te održavanju fizičkog i virtualnog prostora
Knjižnice predstavlja drastično smanjivanje Knjižničnog proračuna potaknuto konstantnim
smanjivanjem financiranja u sektoru znanosti i kulture. Uz poteškoće u provođenju redovne djelatnosti
i održavanju fizičkog prostora knjižnice, nedostatak sredstava osobito se osjeća u nabavi knjižnične
građe, razvoju računalne infrastrukture i sustava digitalne knjižnice, povećanju digitalnog sadržaja,
uspostavi nacionalnog sustava za trajnu pohranu digitalne građe, zaštiti baštinskih zbirki u svim
vrstama knjižnica te nemogućnosti otvaranja razvojnih radnih mjesta, stručnih putovanja i edukacije te
ciljanog zapošljavanja stručnog osoblja.
Priliku za razvoj Knjižnica temelji na zakonski zajamčenom poslovanju i vodećem položaju središnje
knjižnice u Republici Hrvatskoj koju dodatno može ojačati ostvarenjem sljedećih ciljeva: sudjelovanje
u radu međunarodnih strukovnih udruga; suradnja s regionalnim i međunarodnim srodnim ustanovama
u provedbi suradničkih razvojnih i znanstvenih projekata; postati središte izvrsnosti za informacijsku
djelatnost u knjižnicama; postati središte za izobrazbu i podizanje razine informacijske pismenosti
korisnika; koordinacija razvoja knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu; učvrstiti vodeću ulogu u
bibliografskom nadzoru i normizaciji; izgradnja jedinstvenog nacionalnog knjižničnog informacijskog
sustava; potpora jačanju infrastrukture e-znanosti i društveno odgovorne znanosti; postati agregator
metapodataka za hrvatske knjižnice; postati središnja digitalna knjižnica u Republici Hrvatskoj;
koordinacija rada digitalnog repozitorija Sveučilišta u Zagrebu i nacionalnog repozitorija ocjenskih
radova; nabava i osiguranje pristupa bazama podataka za akademsku i znanstvenu zajednicu.
Rezultati analize stanja prema PEST-u
U PEST analizi političkih i pravnih činitelja koji utječu na provedbu strategije važno je istaknuti
početak strateškog planiranja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za razdoblje 2013.-2015.
te da je od 2014. u Hrvatskoj pokrenut niz aktivnosti u cilju definiranja daljnjeg razvoja
knjižničarstva. Spominjemo prijedlog Zakona o knjižnicama, zatim Strategiju Hrvatskog
knjižničarstva 2016.-2020. koja u gotovo svim ciljevima i mjerama definira nadležnost Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu za njihovu provedbu. Te smo mjere uklopili u ovu Strategiju u ciljeve
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Ekonomski činitelji artikulirani su kao slabost i prijetnja u SWOT analizi.
Sociokulturni, etički, ekološki i medijski činitelji složenošću stvaraju sliku u javnosti, govore o našim
procesima, o svijesti i kulturi društva, ali i o statusu ustanovama u kulturi i znanosti. Neki od održanih
stručnih skupova knjižničara imali su za cilj osvješćivanje ovih činitelja posredstvom tema
vrednovanja i razvoja knjižničarske struke, narodnog knjižničarstva, digitalizacije građe, uključivanja
ili poticanja nacionalnih strategija za školske knjižnice ili za osobe s posebnim potrebama.
7
Informacijsko-komunikacijska tehnologija već se dugi niz godina primjenjuje u knjižnicama te je
razvoj Knjižnice u organizacijskom ili uslužnom segmentu pružanja usluga (Platform as a Service)
nezamisliv bez daljnjeg razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Zastarjela oprema i
nemogućnost nabave nove, dovode u pitanje provedbu temeljnih zadaća Knjižnice, razvojnih
projekata, međunarodnog povezivanja i negativno utječu na ugled Knjižnice kod korisnika i javnosti.
Zaključno o analizi stanja
PEST i SWOT analize pokazale su kompleksnost vanjskog okruženja Knjižnice kao i sve promjene
(financijske, društvene, ekonomske i tehnološke) koje utječu na obavljanje i razvoj knjižnične
djelatnosti, kako u Republici Hrvatskoj gdje je Nacionalna i sveučilišna knjižnica središnja knjižnica
sustava tako i u međunarodnom okruženju gdje se Knjižnica pozicionira i vrednuje u odnosu na srodne
institucije.
Kao što je SWOT analizom utvrđen smjer razvoja unutarnjih procesa i aktivnosti, provođenje
strateških ciljeva Knjižnice bit će uzročno-posljedično povezano s već spomenutim vanjskim
faktorima (smanjivanje financiranja, tehnologijom podržano poslovanje, velika očekivanja korisnika
itd.), uvjetujući neprekidno mijenjanje i pozicioniranje unutar novih odnosa s okruženjem.
8
CILJEVI
Opći cilj 1 Cjelovite, obrađene, zaštićene i dostupne knjižnične zbirke u svim materijalnim i
digitalnim pojavnostima
Načini ostvarenja
1.1 Osiguranje cjelovitosti knjižničnih zbirki
1.2 Unapređenje kvalitete bibliografskog nadzora i upravljanja metapodacima
1.3 Zaštita analogne i digitalne zbirke knjižnične zbirke
1.4 Razvoj knjižničnoga kataloga prema uspostavi platforme za knjižnične usluge
1.5 Nacionalne bibliografije kao temelj nacionalnog kulturnog identiteta i uvođenje novih specijalnih
bibliografija
1.6 Bibliografski razvoj – prema suradničkom i semantičkom okruženju
1.7 Nacionalno bibliografsko središte kao podrška nakladništvu u Hrvatskoj
1.8 Dostupnost građe kroz poticanje interoperabilnosti i razvoja otvorenih knjižničnih podataka
1.9 Dostupnost usluga i zbirki građe
1.10 Edukacija korisnika
1.11 Dostupnost digitalnih sadržaja i usluga na portalima Knjižnice
1.12 Dostupnost digitalne zbirke Croatica
Opći cilj 2 Knjižnica kao dio nacionalne kulturne i znanstvene e-infrastrukture
Načini ostvarenja
2.1 Uspostava Hrvatske digitalne knjižnice
2.2 Uspostava portala Hrvatske baštinske zbirke
2.3 Uspostava nacionalne normativne baze podataka na webu podataka
2.4 Poboljšanje pristupa znanstvenim publikacijama i bazama podataka
2.5 Uspostava Nacionalnog znanstvenog bibliografskog indeksa
2.6 Uspostava Akademskog centra
2.7 Osiguranje prostora za razvoj muzejsko-galerijske djelatnosti i odgovarajuću pohranu građe
2.8 Suradnja u programima društveno odgovorne znanosti
Opći cilj 3 Razvoj Hrvatskog knjižničnog sustava
Načini ostvarenja
3.1 Koordinacija nacionalnog knjižničnog sustava i podsustava u svrhu djelotvornog poslovanja
knjižnica
3.2 Standardi za sve vrste knjižnica
3.3 Uspostava i daljnji razvoj jedinstvenog sustava prikupljanja knjižnične statistike i pokazatelja
uspješnosti
3.4 Potpora razvoju Knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu
3.5 Potpora razvoju usluga u narodnim i školskim knjižnicama
3.6 Izgradnja jedinstvenog nacionalnog knjižničnog informacijskog sustava
3.7 Potpora razvoju automatizacije knjižničnog poslovanja
3.8 Potpora razvoju Hrvatske digitalne knjižnice
3.9 Razvoj nacionalnog programa stalnog stručnog usavršavanja knjižničara i Zbirke za knjižničarstvo
3.10 Sustavno praćenje i razvoj knjižničnih normi
3.11 Potpora razvoju znanstvene djelatnosti
3.12 Društveno odgovorno poslovanje
9
Opći cilj 1 Cjelovite, obrađene, zaštićene i dostupne knjižnične zbirke u svim materijalnim i
digitalnim pojavnostima
Temeljne su zadaće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prikupljanje, trajno čuvanje i
davanje na korištenje nacionalne nakladničke produkcije u tradicionalnim materijalnim i novim
digitalnim pojavnim oblicima. Zbog svoje dvojne funkcije, uz nacionalnu zbirku Croatica, Knjižnica
razvija i svoje sveučilišne zbirke, također u svim pojavnim oblicima. Novi pojavni oblici građe,
suvremena informacijska i komunikacijska tehnologija te zahtjevi korisnika, vezani uz nove medije i
tehnologije koje se ubrzano mijenjaju, stvaraju izazovno, ali i nestabilno informacijsko okruženje. U
tim okolnostima uspješno knjižnično poslovanje pretpostavlja znatne prilagodbe i promjene u radnim
procesima, ali i nova znanja i vještine knjižničara, osobito pri određivanju smjera razvoja, poboljšanju
postojećih službi i usluga te planiranju i uspostavi novih službi i usluga. Stoga je prvi opći cilj
Strateškog plana Nacionalne i sveučilišne knjižnice usmjeren jačanju uloge knjižnice kao središta
bibliografskog nadzora, uspostavi politika za izgradnju zbirki (sveučilišne, zbirki građe posebne vrste,
uključujuću i inozemnu zbirku Croatica, digitalnih zbirki), jačanju suradnje s nakladnicima u prihvatu
obveznog primjerka na svim medijima, zaštiti građe, osiguranju dostupnosti podataka, zbirki i usluga.
Dostupnost podataka, zbirki i usluga važno je područje razvoja Knjižnice koje će se temeljiti na
povećanoj integraciji podataka različitih informacijskih sustava i osiguranju jednostavne komunikacije
knjižničnog sustava i korisnika. Knjižnični sustav mora predstavljati jedinstvenu točku pristupa za
pretraživanje i pronalaženje građe kao i za postavljanje zahtjeva za posudbu, nabavu ili digitalizaciju
te se u što većoj mjeri integrirati sa sustavom za pronalaženje.
Cilj je utemeljen na odredbama Čl. 15 Zakona o knjižnicama i Čl. 6 Statuta Nacionalne i sveučilišne
knjižnice.
Načini ostvarenja postavljenog cilja:
1.1 Osiguranje cjelovitosti knjižničnih zbirki
Specifična je zadaća i odgovornost nacionalne knjižnice u društvu i knjižničnoj zajednici prikupljanje
i trajno čuvanje nacionalne kulturne i znanstvene baštine objavljene na svim medijima. Ta je zadaća
definirana Zakonom o knjižnicama, a provodi se institutom obveznog primjerka. Prihvatom obveznog
primjerka Nacionalna i sveučilišna knjižnica, kao i druge depozitarne knjižnice, dužna je pratiti razvoj
suvremenog nakladništva, uključivati nove vrste publikacija u svoje zbirke i uspostavljati nove zbirke.
Suvremena tehnologija znatno povećava mogućnosti proizvodnje elektroničkih publikacija, osobito
online publikacija, kao i publikacija u novim formatima te mogućnosti korištenja na novim vrstama
čitača (mobiteli, tableti). Da bi se u tim okolnostima održala potpunost obveznog primjerka, potrebno
je osuvremeniti i dopuniti propise na način da se detaljnije reguliraju obveze Nacionalne i sveučilišne
knjižnice u Zagrebu i nakladnika u vezi poslovanja s građom digitalnog oblika. Radi njezina prihvata i
korištenja (uvjeta pristupa), potrebna je pojačana suradnja s nakladnicima kod uspostave sustava za
prihvat metapodataka i digitalnih publikacija od nakladnika. Uz obvezni primjerak, cjelovitost zbirke
Croatica osigurava se i korištenjem ostalih modela nabave (kupnja, zamjena i dar) te izradom i
nabavom ostalih vrsta digitalnih sadržaja (digitalne preslike, digitalne matrice i dr.) koji Knjižnici
donose organizacijske, tehničke i financijske izazove.
Načela nabavne politike Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu trebaju biti u skladu s dvojnom
funkcijom Knjižnice. Knjižnica izrađuje smjernice izgradnje općih zbirki, zbirki po znanstvenim
područjima, nabavlja tiskanu knjižnu građu (znanstvena i stručna literatura, udžbenici i ispitna
literatura), prati i usklađuje izgradnju središnje sveučilišne knjižnice i prati akademske programe
fakulteta, razvija zbirke u tiskanom i elektroničkom obliku. Za ostale posebne zbirke potrebno je
donijeti smjernice razvoja izgradnje.
(Veza sa Strategijom razvoja hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.3 Koordinirati nacionalni
knjižnični sustav i podsustave u svrhu djelotvornog poslovanja knjižnica.)
10
Nadležnost: MK, MZOS, NSK
Provedba: NSK-HZK, Odjel nabava i izgradnja zbirki, Odjel bibliografskog središta, IT Odjel,
depozitarne knjižnice, nakladnici
Uvjeti provedbe: cjelovitost obveznog primjerka u skladu s odredbama Zakona o knjižnicama
Rok provedbe: trajno
Pokazatelji rezultata:
Definirane sve vrste građe, postupci i organizacija radnog procesa izrade i prihvata
metapodataka i datoteka digitalne zbirke Croatica.
Uspostavljen sustav za prihvat obveznog primjerka u digitalnom obliku.
Uveden radni proces prihvata ostalih vrsta digitalne građe (digitalne matrice).
Prihvaćeni kriteriji i pravila (politike) izgradnje zbirki.
Razrađen model konzorcijske nabave građe/licenciranja informacijskih izvora.
Praćenje i analiza korištenja licenciranih baza podataka.
Povećana količina digitalizirane hrvatske rukopisne građe iz inozemnih ustanova.
Provedena edukacija nakladnika.
1.2 Unapređenje kvalitete bibliografskog nadzora i upravljanja metapodacima
Zbog potreba suradnje u informacijskom okruženju i postizanja interoperabilnosti podataka, iznimno
je važno pratiti razvoj međunarodnih bibliografskih normi i omogućiti njihovu primjenu na
nacionalnoj razini, kao i norme za izradu metapodataka, formate i protokole. Radi ujednačene
primjene bibliografskih normi u Knjižnici će se raditi na razvoju i primjeni nacionalnih pravila za opis
građe; razvoju i usklađivanju predmetnog sustava NSK sa široko prihvaćenim međunarodnim
sustavima; razvoju i održavanju normativne baze podataka; razvoju i održavanju sustava
klasifikacijskih UDK oznaka. Usporedo, radit će se na sustavnoj provedbi retrospektivne
katalogizacije radi osiguranja cjelovitosti podataka o knjižničnim zbirkama u katalogu. Utvrdit će se
uvjeti za primjenu zbirnog opisa. Primjenom međunarodnih normi i praćenjem metapodatkovnih
modela, unaprijedit će se upravljanje digitalnom građom, povećati pristup podacima o građi kao i
mogućnost razmjene bibliografskih podataka na međunarodnoj razini (TEL, Europeana). Planira se
analiza mogućnosti implementacije trajnih identifikatora.
(Veza sa Strategijom razvoja hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.2 Mjera Funkcionalno
povezati izvore i usluge u nacionalnom knjižničnom sustavu).
Nadležnost: NSK
Provedba: NSK-HZK, Odjel Obrada, Odjel Bibliografsko središte; posebne zbirke
Uvjeti provedbe: uspostava organizacijske podrške (radni proces i odgovornosti/kompetencije);
nacionalna pravila za opis građe
Financiranje: redovna sredstva, projektna sredstva
Rok provedbe: 2019.
Pokazatelji rezultata:
Ujednačena primjena normi (edukacija, upute, potvrde/licence).
Plan provedbe retrospektivne katalogizacije.
Osigurani uvjeti za uspostavu nacionalne normativne baze podataka (za imena,
predmetnice) u okruženju semantičkog weba.
Izrada i primjena modela za zbirni opis.
Osigurani uvjeti za izradu administrativnih metapodataka (metapodaci o autorskim
pravima djela i digitalnih preslika, podaci za djela siročad, podaci za rasprodana
djela).
11
1.3 Zaštita analogne i digitalne zbirke knjižnične zbirke
1.3.1 Sustavno praćenje i dokumentiranje stanja i postupaka koji se provode u zaštiti građe
Temeljem Zakona o knjižnicama i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Knjižnica provodi
trajnu reviziju fonda radi zaštite knjižnične građe u svrhu osiguranja njene trajne dostupnosti u
izvornom obliku i/ili u obliku preslika. Uspostavom procesa sustavnog, kontinuiranog praćenja stanja
knjižnične građe i bilježenja stanja te čimbenika oštećenja/rizika, Knjižnica će osigurati realnu
podlogu za donošenje budućih strateških odluka za zaštitu svoje knjižnične građe i zaštitu knjižnične
građe na nacionalnoj razini. Stoga je potrebno uspostaviti Informacijski sustav dokumentiranja stanja
građe i postupaka zaštite u NSK. Jedinstveni sustav objedinit će postojeće baze te implementirati
metodološke obrasce za procjenu fizičkog stanja građe, uvjeta okoliša, smještaja i sigurnosti zbirke
temeljem kojih će se moći utvrditi prioriteti i predložiti odgovarajuće mjere zaštite. Na sličan način
definirat će se i moduli za dokumentiranje postupaka zaštite provedenih s građom te prijenosa građe na
druge medije.
(Veza sa Strategijom razvoja hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.4 Unaprijediti
upravljanje knjižničnim kulturnim dobrom.)
Nadležnost: MK, MZOS, NSK
Provedba: NSK-Odjel Zaštita i pohrana, IT odjel, HZK
Uvjeti provedbe: sredstva i djelatnici
Rok provedbe: trajno
Pokazatelji rezultata:
Informacijski sustav dokumentiranja stanja građe NSK i postupaka zaštite građe.
Moduli za dokumentiranje postupaka provedenih s građom i prijenosa građe na druge
medije.
Modul za dokumentiranje posudbe građe za izložbe i snimanja.
Utvrđeni kriteriji odabira građe za zaštitu.
Izvještaj o reviziji fonda.
1.3.2 Povećanje učinkovitosti preventivne zaštite
Najbolji rezultati u sprečavanju oštećenja knjižnične građe mogu se postići kvalitetnom preventivnom
zaštitom. Kako bi se povećala učinkovitost preventivne zaštite, potrebno je unaprijediti i/ili izraditi
procedure/upute za rukovanje i korištenje, pohranu, pakiranje/transport i izlaganje građe. Temeljem
procjene stanja utvrdit će se načini smanjenja/uklanjanja rizika od oštećenja i gubitka građe, izraditi
kvalitetan plan pripravnosti i postupanja u slučaju katastrofa te stvoriti podloga za izradu kvalitetnog
plana cjelovite zaštite.
(Veza sa Strategijom razvoja hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.4 Unaprijediti
upravljanje knjižničnim kulturnim dobrom.)
Nadležnost: MK, MZOS, NSK
Provedba: NSK-Odjel Zaštita i pohrana, IT odjel, HZK
Uvjeti provedbe: sredstva, djelatnici
Rok provedbe: trajno
Pokazatelji rezultata:
Procedure/upute za rukovanje i korištenje, pohranu, pakiranje/transport i izlaganje
građe.
Plan pripravnosti i postupanja u slučaju katastrofa.
12
1.3.3 Određivanje prioriteta za konzervatorske zahvate
Uz provođenje sustavne zaštite građe svih zbirki, u sljedećih će se pet godina posebna pozornost
posvetiti unapređenju i provedbi plana sustavne zaštite starih hrvatskih novina s obzirom na
alarmantno stanje zbirki novina u Republici Hrvatskoj. Utvrdit će se metode i prioriteti za fizičku
zaštitu novina te prijenos u drugi medij postupkom izrade mikrofilmskih i digitalnih preslika. U
slučaju izostanka sredstava za povećanje fizičke zaštite i izradu mikrofilmskih i digitalnih preslika,
Knjižnica će provedbu plana zaštite starih novina usmjeriti povećanju opsega poslova pripreme građe,
identifikaciji starih hrvatskih novina u hrvatskim ustanovama, edukaciji i izradi smjernica.
(Veza sa Strategijom razvoja hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.4 Unaprijediti
upravljanje knjižničnim kulturnim dobrom.)
Nadležnost: MK, MZOS, NSK
Provedba: NSK-Odjel Zaštita i pohrana, zbirke; Odjel Obrada
Preduvjeti: oprema i djelatnici
Rok provedbe: trajno
Pokazatelji rezultata:
Izrada i provedba analize i plana sustavne zaštite starih hrvatskih novina.
Obrađene, evidentirane novine.
Zaštićena i dostupna zbirka starijih notnih tiskovina (pjesmarica) iz druge polovice 19.
stoljeća.
1.3.4 Osiguranje odgovarajućih uvjeta za sigurnu pohranu i zaštitu građe
Kako bi se na primjeren način nastavila pohrana i zaštita građe nužan je dostatan i siguran spremišni
prostor i adekvatan prostor za izlaganje građe. S obzirom na pojavu vlage i povremenog procurjevanja
u spremištima, dotrajalost opreme i instalacija uslijed dugotrajne uporabe, istrošenost, učestalost
kvarova, odgađanja izvedbe, kao i djelomičnu tehnološku zastarjelost te izmjene zakonske regulative
neophodno je u razdoblju 2016.-2020. prioritetno provesti niz aktivnosti koje će osigurati sigurnost
zgrade i optimalne uvjete pohrane i čuvanja građe.
(Veza sa Strategijom razvoja hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.4 Unaprijediti
upravljanje knjižničnim kulturnim dobrom.)
Nadležnost: MK, MZOS, NSK
Provedba: NSK-Uprava, Odjel Zajednički poslovi, Odjel Zaštita i pohrana
Preduvjeti: sredstva, oprema i djelatnici
Rok: 2020.
Financiranje: projektna sredstva, sredstva redovne djelatnosti
Pokazatelji rezultata:
Optimizacija sustava održavanja propisane vlažnosti zraka u spremištima.
Sanacija povremenih procurjevanja.
Ispitivanje mogućnosti dogradnje i prenamjene dijela prostora za povećanje kapaciteta
spremišta knjižnične građe.
Temeljita obnova sustava video-nadzora, nosivih dijelova vanjske rasvjete, dijelova
gromobranske instalacije i dopuna/zamjena dijelova opreme u sustavima tehničke
zaštite.
Sustavna ugradnja (nabavljene) sanitarne opreme u dijelu dotrajalih sanitarnih čvorova
u korisničkim dijelovima zgrade te jednog dijela ventila i pumpi hidrotehničkih
instalacija.
Sustavna zamjena regulacije upravljanja rada grupe osobnih dizala Jug, nabava
nadoknadnih dijelova mikro-transporta grade u sustavima vertikalnog transporta u
zgradi.
13
1.3.5 Zaštita digitalne zbirke Croatica
Digitalna zbirka Croatica predstavlja skup različitih vrsta publikacija, formata i medija objave. Radi
zaštite digitalnih sadržaja pohranjenih na prijenosnim medijima, među kojima su i zastarjeli nositelji,
provodit će se sustavna migracija podataka primjenom metoda u skladu s međunarodnim normama te
u suradnji sa suradnim ustanovama. Važan dio digitalne građe predstavljaju i digitalne preslike koje
se, među ostalim, izrađuju s ciljem zaštite izvornika. Provodit će se digitalizacija građe usmjerena
posrednoj zaštiti najvrednijih i oštećenih izvornika koji će se, nakon izrade preslika, davati na
korištenje samo u iznimnim situacijama. Kako bi pohranu i trajnu pohranu digitalne zbirke Croatica
mogli provoditi u skladu sa stručnim i tehničkim zahtjevima, a osobito normama upravljanja, pohrane
i korištenja digitalnih objekata te uz poštivanje prava intelektualnog vlasništva, nastavit će se izgradnja
sustava digitalne knjižnice kao temeljna infrastruktura za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice. Bitnu
komponentu sustava predstavlja modul za trajnu pohranu koji je potrebno, radi ekonomičnosti i
ujednačenosti postupaka, uspostaviti u suradnji s ostalim ustanovama (vidi Opći cilj 2). Definirat će se
postupci zaštite pojedinih vrsta digitalnih objekata te tehnički i administrativni metapodaci kao i radni
procesi zaštite građe digitalne zbirke Croatica.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020., Mjera 2.4 Unaprijediti upravljanje
knjižničnim kulturnim dobrom)
Nadležnost: MK, MZOS, NSK
Provedba: NSK-HZK, IT odjel, Odjel Obrada
Preduvjeti: oprema i djelatnici
Rok: 2020.
Financiranje: projektna sredstva, sredstva redovne djelatnosti
Pokazatelji rezultata:
Povećana količina digitalizirane građe radi posredne zaštita vrijednih i fizički
ugroženih izvornika.
Izrađen pravilnik o postupcima trajne pohrane digitalne građe.
Provedena migracija digitalne građe na prijenosnim medijima (glazbena građa,
ocjenski radovi, ostala građa).
Omogućena izrada administrativnih metapodataka o pravima (djela siročad, prava
zaštite, autorska prava djela i digitalnih preslika).
1.4 Razvoj knjižničnoga kataloga prema uspostavi platforme za knjižnične usluge
Jedna od osnovnih djelatnosti Knjižnice jest osigurati pravovremeni pristup pouzdanim i
visokovrijednim informacijama te strukturiranim zbirkama građe. Ispunjenje zakonske obveze
Nacionalne i sveučilišne knjižnice vezano uz razvoj strukturiranih zbirki građe ogleda se kroz ulaganja
u razvoj knjižničnoga kataloga, nacionalne tekuće, retrospektivnu te tematske bibliografije kao i
uspostavu suvremene platforme za knjižnične usluge. Razvoj Kataloga NSK te bibliografskih
pomagala planira se kroz primjenu politika otvorenog pristupa, otvorenih podataka, razvoj modela
povezanih podataka, participativnog dijeljenja te integracije s društvenim i semantičkim digitalnim
okruženjem.
Osiguranje dostupnosti te cjelovitosti knjižničnih zbirki temeljni je cilj razvoja Kataloga NSK.
Konverzija cjelokupnog Digitaliziranog abecednog kataloga u Katalog NSK ima za cilj ostvariti
cjelovitost kataloga fonda Knjižnice, za što je nužno izraditi detaljniji plan provedbe.
Kako bi se ostvario cilj izgradnje cjelovite, zaštićene, obrađene i dostupne knjižnične zbirke u svim
materijalnim i digitalnim pojavnostima planira se razvoj WebPAC-a u smjeru izgradnje platforme za
knjižnične usluge. Platforma za knjižnične usluge nova je vrsta sustava za upravljanje knjižničnim
izvorima koja se po svojim funkcionalnostima značajno razlikuju od tradicionalnih integriranih
knjižničnih sustava, a razvija se u skladu s Inicijativom za otvoreno pronalaženje izvora.
14
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020., Mjera 1.2 Unaprjeđivati korištenje
knjižničnih usluga u digitalnom okruženju.)
Nadležnost: MK, MZOS, NSK, osnivači
Provedba: HZK, IT odjel, IKS, Odjel Obrade, Povjerenstvo za knjižnični sustav NSK
Preduvjeti: osigurana nacionalna licenca za knjižnični sustav u NSK sistemski knjižničar - VSS
informatičar
Rok: 2020.
Financiranje: sredstva redovne djelatnosti, projektna sredstva
Pokazatelji rezultata:
Uspostavljena koordinacija sistemskih i ključnih knjižničara te redaktora baza.
Uspostavljena središnja koordinacija nadzora kvalitete izrade zapisa i primjene pravila
za opis, MARC formata te priručnika za rad u sustavu; edukacija te izdavanje potvrda
za rad u knjižničnom sustavu za sve dionike.
Unaprijeđena dostupnost građe funkcionalnim doradama modula za međuknjižničnu
posudbu, nadogradnjom zapisa digitalnim objektima, zahtjevom za digitalizaciju i
primjenom trajnih identifikatora.
Podržana provedba politika cjelovitosti knjižničnih zbirki kroz planiranje nadogradnje
sustava novim inačicama programa, ažuriranje verzija MARC formata, koordiniran
razvoj primjene MARC formata, izradu strategije upravljanja i nadzora nad sigurnosti
podataka te izradu smjernica provedbe inicijative otvorenog pristupa te ponovne
uporabe knjižničnih podataka.
Integriran knjižnični katalog s knjižničnim informacijskim izvorima iz okoline kroz
izgradnju funkcionalnosti kataloga u segmentu društvenog i semantičkog weba,
omogućavanje funkcionalnosti izvoza zapisa u sustave za osobne bibliografije,
automatiziranu nadopuna zapisa iz vanjskih izvora (HAW).
Implementirana platforma za knjižnične usluge tj. za objedinjeno upravljanje
informacijskim izvorima.
1.5 Nacionalne bibliografije kao temelj nacionalnog kulturnog identiteta i uvođenje novih specijalnih
bibliografija
Funkciju nacionalnog bibliografskog središta Knjižnica ostvaruje izgradnjom zbirke Croatica većinom
temeljem obveznog primjerka koji prima prema Zakonu o knjižnicama te njezinim trajnim očuvanjem
i zaštitom. Zbirka Croatica ujedno čini temelj za izradbu i objavu Hrvatske nacionalne bibliografije
koja se sastoji od tri bibliografska niza, Niz A – knjige, Niz B – prilozi u časopisima i zbornicima, Niz
C – serijske publikacije, a objavljuje se u elektroničkom obliku (http://bibliografija.nsk.hr). Uz ove
bibliografske nizove, planira se i izradba specijalnih bibliografija (tematskih, bibliografija zbirki NSK,
zavičajne/regionalne bibliografije i sl.) sukladno zahtjevima i potrebama određenog projekta na
lokalnoj ili nacionalnoj razini uz daljnju perspektivu razvoja prema pojedinačnom korisniku.
Hrvatska retrospektivna bibliografija uređeni je popis hrvatskih knjiga objavljenih od početka tiska do
1990., a objavljen u 25 svezaka Građe za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju: 1835.-1940. Niz će se
u razdoblju 2016.-2020. objaviti u digitalnom obliku. U istoj će se zbirci objaviti i druge digitalizirane
opće hrvatske bibliografije objavljene 1860.-1960. Izrađivat će se novi i dopunjavati postojeći
normativni i bibliografski zapisi za stariju analognu i digitalnu nacionalnu građu zbirke Croatica te
objaviti 2. tiskano izdanje Građe za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju: 1835.-1940.
(Veza sa: Strategijom hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020. Mjera 1.1 Unaprjeđivati slobodan pristup
informacijskim izvorima i 1.2 Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u digitalnom okruženju,
Izjavi o namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija u RH, Inicijativa za knjigu Knjižnog
bloka.)
15
Nadležnost: MK, MZOS, NSK
Provedba: NSK-Odjel Bibliografsko središte
Rok: 2016.-2020.
Pokazatelji rezultata:
Objavljeni nizovi nacionalne bibliografije.
Objavljene specijalne bibliografije.
Analiza korištenja nacionalnih i specijalnih bibliografija u elektroničkom obliku.
Analiza zahtjeva/potreba za izradom specijalnih bibliografija.
Objavljena Hrvatska retrospektivna bibliografija u digitalnom obliku.
Digitalizirane i objavljene opće hrvatske bibliografije 1860.-1960.
Objavljeno 2. tiskano izdanje Građe za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju: 1835.-
1940.
1.6 Bibliografski razvoj – prema suradničkom i semantičkom okruženju
Važan razvojni smjer Knjižnice jest izgradnja novih virtualnih prostora Knjižnice u okviru i
semantičkog okruženja. Planira se nastavak ulaganja u infrastrukturni razvoj podatkovnog prostora
Knjižnice (data.nsk.hr) te razvoj politika povezanih podataka Knjižnice na temelju bibliografskih te
normativnih podatka zbirke Croatica.
Semantičko će okruženje stvaranjem povezanih podataka iz bibliografske baze Hrvatske nacionalne
bibliografije poboljšati vidljivost i relevantnost Bibliografije za nove skupine korisnika te je potvrditi
kao pouzdani izvor informacija. Očekuje se i suradnički doprinos korisnika Bibliografije čime će se
obogatiti podatkovni resurs bibliografske i normativne baze podataka te pridonijeti potpunoj
informaciji za krajnjeg korisnika.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020. Mjera 1.1 Unaprjeđivati slobodan pristup
informacijskim izvorima i 1.2 Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u digitalnom okruženju,
Izjavom o namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija u RH, Inicijativom za knjigu
Knjižnog bloka.)
Nadležnost: MK, MZOS, NSK
Provedba: NSK-Odjel Bibliografsko središte, Odjel Obrada
Rok: trajno
Pokazatelji rezultata:
Analiza korištenja Hrvatske nacionalne bibliografije u elektroničkom obliku.
Uspostavljen suradnički aspekt elektroničkog izdanja Hrvatske nacionalne
bibliografije.
Uspostava Nacionalne bibliografske baze Croatica.
Izrada smjernica za stvaranje povezanih podataka.
Analiza korištenja skupa povezanih podataka.
1.7 Nacionalno bibliografsko središte kao podrška nakladništvu u Hrvatskoj
Nacionalno bibliografsko središte središnje je mjesto za nakladnike u procesu izrade i objave
publikacija. Ono pruža informacije/odgovore na važna pitanja, uključujući savjetodavnu pomoć i
tumačenja propisa vezanih uz nakladništvo, primjenu novih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija za e-knjigu i e-izdavaštvo. Izrađuje i razne oblike bibliografija, statistika, usporednih
analiza i sl. U tu će se svrhu uspostavom Centra za hrvatsku knjigu objediniti sve Knjižnične službe za
nakladnike i nakladničku djelatnost te razvijati njihov rad. Zadaća Centra bit će i povezivanje
nakladnika s ostalim ustanovama u RH nadležnima za nakladništvo. Nacionalno bibliografsko središte
disperzirat će svoje djelovanje preko CIP ureda u cijeloj Hrvatskoj.
(Veza s Izjavom o namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija u RH, Inicijativom za
knjigu Knjižnog bloka.)
16
Nadležnost: MK, NSK
Provedba: NSK-Odjel Bibliografsko središte, Odjel Obrada; CIP uredi u Hrvatskoj, nakladničke
udruge
Rok: trajno
Pokazatelji rezultata:
Uspostavljen Centar za hrvatsku knjigu.
Uspostavljen kooperativni CIP.
Priručnici za nakladnike.
Baza podataka o nakladnicima u Republici Hrvatskoj.
Izrađeni normirani zapisi za nakladnike u normativnoj bazi Knjižnice.
Provedena edukacija nakladnika u Republici Hrvatskoj.
1.8 Dostupnost građe kroz poticanje interoperabilnosti i razvoja otvorenih knjižničnih podataka
Temelj svakog knjižničnog sustava su standardizirani, djeljivi i pouzdani podaci. U digitalnom
okruženju sve se veća pozornost usmjerava na interoperabilnost te ponovno uporabu samih podataka.
Knjižnica planira otvoriti svoje podatkovne resurse i time pridonijeti izgradnji nacionalne e-
infrastrukture, posebice u segmentu razvoja kreativnih i kulturnih industrija te e-znanosti.
Infrastrukturni razvoj planira se u uspostavi podatkovnog laboratorija NSK kao platforme za razvoj
inovativnih knjižničnih usluga temeljenih na otvorenim knjižničnim podacima. U planu je izrada
institucijske strategije te plana razvoja otvorenih knjižničnih podataka.
U ostvarenju strateškog cilja dostupnosti knjižničnih podataka važnu pretpostavku čine infrastrukturna
ulaganja u izgradnju podatkovnog te semantičkog prostora Knjižnice, primjena QR i RFID tehnologije
te izgradnja Knjižnice u okružju Interneta stvari.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020. Mjera 1.1 Unaprjeđivati slobodan pristup
informacijskim izvorima, Izjavom o namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija u RH.)
Nadležnost: MK, MZOS, NSK
Provedba: NSK-HZK, IT odjel
Preduvjeti: znanstveni novak iz područja informacijskih znanosti ili
informatike, serverska infrastruktura
Rok provedbe: trajno
Financiranje: sredstva redovne djelatnosti, projektna sredstva
Pokazatelji rezultata:
Provedena suradnja u programima razvoja mladih znanstvenika u području sistemskog
knjižničarstva i digitalne humanistike.
Vizualizacija i izrada analiza temeljem raspoloživih otvorenih knjižničnih podataka.
Razvijen podatkovni laboratorij NSK.
Testiran model BIBFRAME.
Razvijen API sustav za pristup knjižničnim podacima u području hrvatskog
nakladništva.
1.9 Dostupnost usluga i zbirki građe
Knjižnica planira unaprijediti korisničke usluge koje se odnose na naručivanje, rezervaciju i posudbu
građe.
17
Knjižnica koristi e-infrastrukturu za razvoj novog sadržaja i inovativnih korisničkih usluga kroz sustav
digitalne knjižnice, Hrvatski arhiv weba za pobiranje, pohranu, zaštitu i pristup elektroničkim
publikacijama objavljenim na internetu; virtualnu sobu Knjižnice, podatkovni sloj digitalnih
repozitorija, portala i zbirke podataka kao što su DAR, DNC i dr. Primjena QR kodova integrirat će
raspoložive analogne i digitalne informacije o zbirkama i knjižničnim uslugama, na primjeru vodiča
po referentnoj zbirci i/ili njenog povezivanja s elektroničkom inačicom u cilju promocije aplikacije za
pametne telefone. Usluga će se promovirati na mrežnim stranicama i na profilima društvenih mreža, a
sadržaj će se uključiti i u edukaciju korisnika.
Kako bi se mogla provoditi i kvantitativna i kvalitativna vrednovanja, uspostavit će se sustav praćenja
kvalitete usluga kao referentni okvir za provedbu postupaka vrednovanja.
Učinkovitost rada međuknjižnične posudbe na nacionalnoj razini otežana je zbog nedostatka sustava
koji bi omogućio suvremeno elektroničko poslovanje povezivanja knjižnica u integrirani knjižnični
sustav u procesima međuknjižnične posudbe. Stoga Knjižnici predstoji automatizacija tog dijela
poslovanja koje će omogućiti elektroničko naručivanje te praćenja provedbe i kvalitete poslovnog
procesa međuknjižnične posudbe.
(Veza sa Strategijom razvoja hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 1.1 Unaprjeđivati slobodan
pristup informacijskim izvorima, Mjera 1.2 Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u digitalnom
okruženju.)
Nadležnost: MK, MZOS, NSK
Provedba: NSK-Odjel Korisničke službe, Odjel Zaštita i pohrana, Odsjek za Marketing i
komunikacije
Rok: trajno
Pokazatelji rezultata:
Planirane i provedene informacijsko-referentne usluge i tematska pretraživanja
temeljem svih dostupnih izvora u Knjižnici i izvan Knjižnice.
Izgradnja i prezentacija fonda zbirki u čitaonicama.
Osigurana dostupnost knjižnične građe u prostorima Knjižnice i posuđena izvan
Knjižnice.
Poticanje korištenja građe na daljinu.
Organizirana i osigurana međuknjižnična posudba i dostava dokumenata unutar
Hrvatske i/ili inozemstva.
Suradnja u pripremi tematskih izložbi (tradicionalnih ili virtualnih).
Uspostava i provođenje standarda kvalitete usluga.
1.10 Edukacija korisnika
Edukacija korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavlja dio njezine
informacijske djelatnosti. Jedna od najstarijih usluga koju Knjižnica provodi jest orijentacijska
edukacija skupina korisnika, a zasniva se na upućivanju o uslugama i načinu korištenja Knjižnice. Kao
nadogradnja ovoj usluzi, planira se razvoj modularnog programa edukacije dostupnih putem mrežnih
kanala kojim bi se unapređivala informacijska pismenost.
Poseban izazov u sljedećem razdoblju predstavljat će edukacija korisnika - studenata i doktoranada za
izradu i dostavu digitalnih oblika završnih/doktorskih radova u Digitalni akademski repozitorij što
podrazumijeva osiguranje tehničke podrške, pripremu uputa i edukaciju za izradu rada u primjerenim
formatima za trajnu pohranu. Predviđa se i kvalitetnije povezivanje Knjižnice u programe Sveučilišta
namijenjene informiranju studenata o konceptu Otvorenog pristupa, znanstvenoj čestitosti (etici u
znanosti) itd.
(Veza sa Strategijom razvoja hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 1.3 Kontinuirano
osposobljavati korisnike za korištenje svih vrsta izvora.)
18
Nadležnost: MK, MZOS, NSK
Provedba: NSK-Odjel Korisničke službe, IT odjel, Odsjek Marketing i komunikacije
Rok provedbe : trajno
Pokazatelji rezultata:
Planirana i organizirana edukacija korisnika u Knjižnici ili uz pomoć ICT.
Objavljen i promoviran program edukacije korisnika Knjižnice.
Povećanje broja educiranih korisnika.
Uspostavljen sustav edukacije za korisnike na daljinu mrežnim kanalima.
1.11 Dostupnost digitalnih sadržaja i usluga na portalima Knjižnice
Razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija korisnik se sve više smješta u središte
pozornosti. Stoga će se osobita pozornost usmjeriti na razvoj Portala NSK i profila Knjižnice na
društvenim mrežama koji omogućuju izravnu, aktivnu i učinkovitiju komunikaciju s korisnicima.
Prateći razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, Nacionalna i sveučilišna knjižnice u
Zagrebu usmjerit će sve više svojih tradicionalnih usluga prema digitalnim uslugama. Izgradnjom
portala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu osigurava se praćenje i predstavljanje njezine
djelatnosti i usluga u digitalnom okruženju. Razvojem novih podstranica i obogaćivanjem novim
sadržajima za pojedine djelatnosti Knjižnice doprinijet će se višoj razini usluga i boljoj komunikaciji s
korisnicima u digitalnom okruženju. Planira se i povećanje broja objava na profilima društvenih mreža
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu o građi koju Knjižnica čuva u svojem fondu, zbivanjima
u Knjižnici, novim projektima i uslugama, novostima iz područja knjižničarstva i informacijskih
znanosti te obavijestima o uslugama koje Knjižnica pruža u svojim prostorima, ali i korisnicima na
daljinu. Planira se i razvoj mrežnih usluga dostupnih slijepim i slabovidnim osobama.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020. Mjera 1.1 Unaprjeđivati slobodan pristup
informacijskim izvorima, Mjera 1.2 Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u digitalnom
okruženju, 3.3 Osigurati računalnu podršku knjižnicama za digitalizaciju, upravljanje digitalnom
građom te pružanje ujedinjene usluge digitalnih knjižnica za korisnike.)
Nadležnost: MK, MZOS, NSK
Provedba: NSK-Odsjek Marketing i komunikacija, IT odjel
Rok: 2020.
Financiranje: sredstva redovne djelatnosti, projektna sredstva
Pokazatelji rezultata:
Nova verzija portala NSK u skladu s trendovima razvoja Weba.
Integracija postojećih tematskih portala u portal NSK.
1.12 Dostupnost digitalne zbirke Croatica
Sadržaj digitalne zbirke Croatica dostupan je kroz različite sustave i portale što značajno otežava
pristup i korištenje građe. Daljnjom izgradnjom platforme za upravljanje digitalnom građom omogućit
će se razvoj usluga za ciljane skupine korisnika kroz portal namijenjen okupljanju digitalnih zbirki
NSK. Portal će činiti jedinstveno mjesto pristupa i korištenja digitalne građe do uspostave Hrvatske
digitalne knjižnice. Uz okupljanje metapodataka svih vrsta građe na portalu digitalnih zbirki planira se
i uspostava portala prilagođenih pojedinim vrstama građe te tematskih portala, virtualnih izložbi i
ostalih načina predstavljanja i korištenja digitalnih sadržaja. Nastavit će se dostava metapodataka
hrvatskih digitalnih zbirki međunarodnim sustavima (TEL, Europeana, DART-Europe). U osiguranju
dostupnosti digitalne građe, Knjižnica će skrbiti o zaštiti autorskih i srodnih prava autora, te raditi na
provedbi pažljive pretrage i izradi metapodataka za bazu podataka djela siročadi, te izradi
metapodataka o pravima. Knjižnica će osigurati uvjete za kvalitetniju provedbu usluge digitalizacije
19
građe na zahtjev, dostavu i korištenje digitalnih preslika. Unaprijedit će se područje vrednovanja
usluge digitalne knjižnice te provoditi analize korištenja i analize zadovoljstva korisnika.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020. Mjera 1.1 Unaprjeđivati slobodan pristup
informacijskim izvorima, Mjera 1.2 Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u digitalnom
okruženju, 3.3 Osigurati računalnu podršku knjižnicama za digitalizaciju, upravljanje digitalnom
građom te pružanje ujedinjene usluge digitalnih knjižnica za korisnike.)
Nadležnost: MK, MZOS, NSK
Provedba: NSK-HZK, IT odjel, Odjel Korisničke službe
Preduvjeti: Provedba Mjere 3.3 (3.3.3 Sustavni razvoj portala Hrvatska digitalna knjižnica)
Rok: 2020.
Financiranje: projektna sredstva, sredstva redovne djelatnosti
Pokazatelji rezultata:
Uspostavljena platforma Hrvatska digitalna knjižnica.
Tematski portali, virtualne izložbe i ostali kanali objave digitalnih sadržaja.
Dostavljeni metapodaci digitalnih zbirki međunarodnim sustavima.
Poboljšana usluga digitalizacije na zahtjev i dostave preslika.
Analiza korištenja i zadovoljstva korisnika.
Provedeno vrednovanje djelotvornosti digitalne knjižnice.
20
Opći cilj 2 Knjižnica kao dio nacionalne kulturne i znanstvene e-infrastrukture
Knjižnice predstavljaju važan dio e-infrastrukture koju čine tehnološka i društvena rješenja usmjerena
učinkovitom povezivanju znanstvenih laboratorija, infrastrukture, podataka, računala i ljudi u cilju
ostvarivanja razvoja novih znanstvenih teorija i znanja, digitalne kulture i digitalne ekonomije. Temelj
razvoja četvrte industrijske revolucije dobro je razvijena nacionalna e-infrastruktura, čiji je sastavni
dio i cjelovita digitalna knjižnica te razvoj inovativnih i digitalnih knjižničnih usluga koje su
korisnicima jednostavno dostupne.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu po svojim zadaćama i sadržaju svakako čini bitan
element nacionalne infrastrukture za kulturu i znanost osobito u dijelu koji se odnosi na njezin
podatkovni element koji se temelji na sustavu digitalnih knjižnica i repozitorija te informacijskog
elementa kojeg čine informacijski sustavi i informacijske usluge korisnicima. Uključivanjem u
suradničke – nacionalne i međunarodne programe i inicijative (Europeana, DARIAH i sl.) osigurat će
se povezivanje ustanova u planiranju i provedbi velikih infrastrukturnih projekata od nacionalnog
značaja u cilju izbjegavanja preklapanja te povećanja učinkovitosti ulaganja.
S obzirom na svoju ulogu, Knjižnica će doprinositi razvoju nacionalne e-infrastrukture kroz izgradnju
i poticanje izgradnje digitalnih zbirki, knjižnica i repozitorija, izgradnju knjižničnog informacijskog
sustava i svih njegovih razvojnih dijelova (suradničkih portala, upisnika, sustava trajnih identifikatora
i resolvera, agregatora metapodataka i sl.) te unapređenje postojećih baza podataka radi povećanja
kvalitete i ekonomičnosti poslovanja (normativna baza). Očekuje se veće uključivanje Knjižnice u
programe društveno odgovorne znanosti, izgradnju Nacionalnog znanstvenog bibliografskog indeksa
te poboljšanje pristupa znanstvenim publikacijama i bazama podataka.
U svom će radu Knjižnica promicati vrijednosti društveno odgovornog poslovanja kako bi
unapređenjem kvalitete rada doprinijela i kvaliteti usluga cjelokupne nacionalne e-infrastrukture.
2.1 Uspostava Hrvatske digitalne knjižnice
Dovršetak uspostave sustava digitalne knjižnice NSK, razvoj nacionalnog akademskog repozitorija i
Upisnika digitalnih preslika (objekata) s funkcionalnim sustavom dodjele trajnih identifikatora
(URN:NBN) i resolvera predstavljaju temelj za uspostavu i razvoj Hrvatske digitalne knjižnice.
Usporedo će započeti proces povezivanja postojećih sustava digitalnih knjižnica te poticanje uspostava
novih u knjižnicama koje posjeduju digitalnu građu ili planiraju provedbu projekata digitalizacije kako
bi se osigurali uvjeti za upravljanje digitalnom građom, izradu metapodataka te objedinjavanje
metapodataka digitalne građe hrvatskih knjižnica. Unapređenje bibliografskog nadzora, uspostava
jedinstvene nacionalne normativne baze i razvoj ontologija suradnjom s baštinskim sektorom i
mrežom akademskih repozitorija, omogućit će izgradnju značajnog dijela nacionalne e-infrastrukture
za područje kulture i znanosti. U okviru razvoja digitalne knjižnice radit će se na uspostavi središnjeg
nacionalnog sustava trajne pohrane digitalne baštine kroz sudjelovanje u suradničkim projektima.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 3.2 Osigurati temeljne
infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti: tehničku i telekomunikacijsku
opremu i primjerene računalne sustave, 3.3 Osigurati računalnu podršku knjižnicama za
digitalizaciju, upravljanje digitalnom građom te pružanje ujedinjene usluge digitalnih knjižnica za
korisnike, Mjera 2.4 Unaprijediti upravljanje knjižničnim kulturnim dobrom)
Nadležnost: MK, MZOS, NSK, sveučilišne matične knjižnice, županijske matične knjižnice,
knjižnice
Provedba: NSK-HZK, IT odjel, Odjel Obrada, Odjel Zaštita i pohrana; sveučilišne matične
knjižnice, županijske matične knjižnice, knjižnice
Preduvjeti: usvojen Zakon o knjižnicama
Rok: trajno
Financiranje: projektna sredstva, redovni program
21
Pokazatelji rezultata:
Portal digitalnih zbirki NSK razvijen u Digitalnu knjižnicu NSK.
Upisnik digitalnih preslika/objekata.
Sustav URN:NBN i resolver.
Agregator metapodataka.
Mreža akademskih repozitorija.
Mreža sustava digitalnih knjižnica.
Hrvatska digitalna knjižnica.
Središnji nacionalni sustav trajne pohrane digitalne baštine kroz sudjelovanje u
suradničkim projektima.
2.2 Uspostava portala Hrvatske baštinske zbirke
Baštinske zbirke zastupljene su u svim vrstama knjižnica u Republici Hrvatskoj. Podaci o tim
zbirkama i građi koju čuvaju nisu u dovoljnoj mjeri dostupni istraživačima i hrvatskoj javnosti zbog
neuređenosti zbirki kao i zbog nedostatka bibliografskih pomagala (kataloga, skupnih kataloga). Kako
bi se unaprijedila koordinacija upravljanja baštinskim zbirkama, planira se uspostava portala Hrvatske
baštinske zbirke.
Portal će se temeljiti na sustavu za upravljanje podacima o zbirkama zasnovanom na modelu zbirnog
opisa. Strukturu sustava činit će niz hijerarhijski povezanih zbirki čime će se omogućiti cjeloviti
obuhvat nadređenih i podređenih zbirki, ali i okupljanje srodnih zbirki. U prvoj fazi uspostave sustava
i portala obuhvatit će se tri skupine zbirki: Zbirke starih knjiga, Zavičajne zbirke te Kartografske
zbirke. Zbirni opis puni smisao dobiva kada se poveže s nekim bibliografskim pomagalom
(inventarom, katalogom, skupnim katalogom). Stoga je ključni preduvjet ne samo za osiguranje
pristupa, već i za fizičku i pravnu zaštitu (upis zbirke u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske)
osigurana odgovarajuća informacijska infrastruktura za sustavno i ujednačeno
popisivanje/katalogiziranje građe.
Uz bibliografski nadzor, važan je aspekt kvalitetnog upravljanja baštinskim zbirkama i sustavno
praćenje aktivnosti poduzetih s građom zbirki. Prepoznata je potreba veće transparentnosti podataka,
evidencije i bolje koordinacije izrade mikrofilmskih i digitalnih preslika građe te koordinacije
konzervatorskih i restauratorskih radova na jedinicama građe.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.2 Funkcionalno povezati izvore i
usluge u nacionalnom knjižničnom sustavu, Mjera 2.4 Unaprijediti upravljanje knjižničnim kulturnim
dobrom.)
Nadležnost: MK-Uprava za zaštitu baštine, konzervatorski odjeli Ministarstva kulture, NSK,
sveučilišne matične knjižnice, županijske matične knjižnice
Provedba: NSK-HZK, Odjel Obrada, Odjel Zaštita i pohrana, zbirke; Uprava za zaštitu kulturne
baštine-konzervatorski odjeli, sveučilišne matične knjižnice, županijske matične
knjižnice, knjižnice, arhivi, muzeji
Preduvjeti: usvojen Nacionalni program zaštite pisane baštine MK
Rok: trajno
Financiranje: projektna sredstva
Pokazatelji rezultata:
Podsustav Zbirke starih knjiga.
Podsustav Zavičajne zbirke.
Podsustav Kartografske zbirke.
Upisnik mikrofilmskih preslika.
Upisnik digitalnih preslika.
Upisnik restaurirane građe.
Program inventarizacije/katalogizacije građe u baštinskim zbirkama.
22
2.3 Uspostava nacionalne normativne baze podataka na webu podataka
Knjižnica ima dugu tradiciju sustavne i standardizirane izgradnje normativne baze podataka za imena.
Međutim, u Republici Hrvatskoj zamjetne su prepreke u jednoznačnoj identifikaciji autora pa, prema
tome, i njihovih djela zbog nepostojanja jedinstvene normativne baze podataka. Neujednačenost
normativnih zapisa priječi kvalitetno povezivanja podataka, kvalitetnu provedbu projekata koji se
temelje na korištenju podataka o autorima te opsežnije sudjelovanja u međunarodnim bazama
podataka o autorima. Radi prevladavanja tog stanja, Knjižnica će uspostaviti nacionalnu normativnu
bazu podataka s jedinstvenim identifikatorima radi osiguranja središnjeg mjesta za preuzimanje
podataka o autorima u ostalim hrvatskim knjižnicama i baštinskim ustanovama, uključivanja hrvatske
normativne baze podataka u semantički web te bolje povezanosti i dostupnosti podataka o autorima i
njihovim djelima krajnjim korisnicima na webu.
S obzirom na objedinjujući pristup formalnoj i predmetnoj katalogizaciji u recentnim međunarodnim
dokumentima (konceptualni model FRBR-LRM, Izjava o međunarodnim kataložnim pravilima) te na
europske primjere dobre prakse u stvaranju zajedničke infrastrukture za organizaciju deskriptivnih i
predmetnih podataka o građi iz knjižnica i drugih ustanova, idući korak u razvoju nacionalne
normativne baze na webu podataka jest njezino proširenje na predmetne podatke. Predmetni podaci
Knjižnice temelje se na predmetnom sustavu Kongresne knjižnice (LCSH) i povezuju s
leksikografskim natuknicama i deskriptorima iz međunarodno prihvaćenih tezaurusa.
Stoga bi mogućnost suradnje i zajedničkog korištenja takvog sustava uklonila nedostatke koji
proizlaze iz nedovoljnog broja tezaurusa i terminoloških baza podataka na hrvatskom jeziku i
potencijalno označila početak šire suradnje baštinskih zajednica na ovom području. Treba razmotriti i
mogućnost integracije podataka iz normativne baze UDK oznaka. Normiranje i ujednačena primjena
predmetnih podataka i klasifikacijskih oznaka omogućuju njihovo objavljivanje kao strojno
razumljivih podataka u SKOS-u (Simple Knowledge Organization System), što predstavlja još jedan
način uključivanja podataka o nacionalnoj baštini u semantički web.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020., Mjera 2.2 Funkcionalno povezati izvore i
usluge u nacionalnom knjižničnom sustavu.)
Nadležnost: MK, NSK
Provedba: NSK, hrvatske knjižnice
Rok: 2019. (trajno)
Financiranje: projektna sredstva, sredstva redovne djelatnosti
Pokazatelji rezultata:
Standardizirani, točni i nedvosmisleni normativni zapisi koji jednoznačno identificiraju autora.
Dodijeljeni trajni identifikatori normativnim zapisima.
Uspostava dvosmjerne razmjene podataka s međunarodnim bazama za identifikaciju autora
(VIAF, ISNI).
Povećan broj dodijeljenih identifikatora ISNI nacionalnim autorima.
Osigurano jednostavno pretraživanje, istraživanje, povezivanje, preuzimanje i ponovna
uporaba podataka.
Korištenje podataka o imenima iz normativne baze koji prikazani kao povezani, otvoreni
podaci u globalnom internetskom okruženju kao jedinstvene platforme za potrebe znanstvene
zajednice, različitih zajednica u kulturi (muzeji, arhivi, knjižnice), nakladništva, za pitanja
intelektualnog vlasništva.
Dostupnost predmetnih podataka NSK kao nadziranog rječnika.
Objavljivanje predmetnih podataka NSK u okruženju povezanih podataka.
23
2.4 Poboljšanje pristupa znanstvenim publikacijama i bazama podataka
Kao važan element u izgradnji nacionalnoga sveučilišnog knjižničnog sustava osiguravanje je
dostupnosti i korištenja elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija u RH.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, prema članku 15. Zakona o knjižnicama, „izgrađuje i
organizira hrvatsku nacionalnu zbirku knjižnične građe i usklađuje nabavu elektroničke inozemne
znanstvene literature na nacionalnoj razini i na razini Sveučilišta u Zagrebu“. Slijedom te zakonske
obveze, potpisan je Sporazum o suradnji između Knjižnice i MZOS-a. Sukladno utvrđenim ciljevima
u Sporazumu, Knjižnica nabavlja i osigurava pristup bazama podataka za akademsku i znanstvenu
zajednicu, koordinira potrebe znanstvene zajednice te obavlja i druge zadaće, koje uključuju,
primjerice, pripremu dokumentaciju za prijavu projekta Poboljšanje pristupa istraživačkim alatima
povećanjem pristupa stručnim i znanstvenim elektroničkim časopisima i bazama podataka na natječaj
za dodjelu bespovratnih sredstva iz Europskog socijalnog fonda (EFS 2017.-2021). Projekt će se
provoditi u razdoblju od 2016. do 2020.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020.: Mjera 1.2 Unaprjeđivati korištenje
knjižničnih usluga u digitalnom okruženju; Mjera 2.2 Funkcionalno povezati izvore i usluge u
nacionalnom knjižničnom sustavu; Mjera 2.3 Koordinirati nacionalni knjižnični sustav i podsustave u
svrhu djelotvornog poslovanja knjižnica; Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, Mjera 5.3
Uspostaviti sustav otvorenog pristupa postojećim i novim javnim istraživačkim infrastrukturama i
opremi nabavljenoj sredstvima javnog financiranja. Uspostaviti podatkovne usluge, uključujući
digitalne repozitorije za omogućavanje učinkovitog prikupljanja i obrade te osiguranje trajnog i
pouzdanog čuvanja i pristupa rezultatima istraživanja, uključujući otvoreni pristup znanstvenim i
stručnim informacijama nastalim sredstvima javnog financiranja, Mjera 5.2.5 Izraditi i implementirati
projekt sustava slobodnog pristupa nastavnoj literaturi i drugim pomoćnim nastavnim sadržajima.)
Nadležnost: MZOS, MK, NSK, knjižnice
Provedba: NSK-HZK, Ured za koordinaciju nabave e-izvora, ostale službe
Rok: projekt: 2016.-2020.; provedba trajno
Financiranje: projektno, namjenska sredstva za nabavu baza podataka u državnom proračunu
Pokazatelji rezultata:
Proveden projekt.
Veći broj baza podataka dostupnih znanstvenicima.
Bolja opremljenost računalima u Knjižnici.
Veća korištenost baza podataka u Knjižnici.
Veća korištenost baza podataka u znanstvenim i visokoškolskim ustanovama u RH.
2.5 Uspostava Nacionalnog znanstvenog bibliografskog indeksa
Potreba za izradom nacionalnog znanstvenog bibliografskog indeksa u Hrvatskoj naznačena je još
1988. godine (Pravdić, Aganović-Boras & Kritovac, 1988). Razvoj cjelovite i ažurne domaće baze
znanstvene bibliografije planira se kroz izradu Smjernica za izgradnju i nacionalne baze znanstvene
bibliografije, izradi projektne prijave te odabiru i implementaciji CRIS sustava. Nacionalni znanstveni
bibliografski indeks sastavni je dio infrastrukture e-znanosti čija je uloga da bude pomagalo jačanja
znanstvene kvalitete i izvrsnosti.
(Veza s Akcijskim planom Znanost i društvo Radne skupine MZOS; Strategijom obrazovanja, znanosti
i tehnologije, Opći cilj 2 Razvijanje znanosti kao pokretača dugoročnoga gospodarskoga i
društvenoga razvoja, Posebni cilj 2.2 Uspostava sustava temeljenog na znanstvenoj izvrsnosti.)
24
Nadležnost: MZOS, NSK
Provedba: NSK-HZK, IT odjel
Rok: 2020.
Financiranje: projektna sredstva
Pokazatelji rezultata:
Izrađena projektna prijava.
Izrađene Smjernice za izgradnju i nacionalnog znanstvenog bibliografskog indeksa.
Odabran i implementiran CRIS sustav.
2.6 Uspostava Akademskog centra
Jačanju znanstvene i obrazovne okoline u okviru fizičkih i virtualnih prostora Nacionalne i sveučilišne
knjižnice uvelike će pridonijeti i uspostava Akademskog centra. Potreba za takvim centrom prisutna je
već dugi niz godina u našoj znanstvenoj i obrazovnoj zajednici, a artikulirana je još u projektnoj
dokumentaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Međutim, zbog nedostatka proračunskih
sredstava, od 1995. godine, kada je otvorena nova zgrada Knjižnice, do danas, njegova izgradnja nije
dovršena.
Akademski centar uspostavit će se u prostoru predviđenom projektnom dokumentacijom površine od
oko 2.900 m2. Sadržavat će multimedijalno opremljenu veliku dvoranu i niz manjih prostorija/dvorana
ukupnog kapaciteta oko 550 mjesta, uz prateće komunikacijske i druge pomoćne sadržaje
(informacije, prevoditelji, uredništvo, elektronička radionica, prezentacijski prostor, odmor, kontakti i
dr.).
Akademski centar omogućit će implementaciju niza znanstvenih, sveučilišnih i stručnih sadržaja na
razini knjižničnih, visokoškolskih kao i drugih obrazovnih programa Sveučilišta u Zagrebu, ali i
cjelokupne akademske zajednice i Grada Zagreba. Obuhvatit će stalno održavanje seminara,
predavanja, radionica, prezentacija, učionica, promocija, tečajeva, skupština, kongresa, skupova i
drugih oblika aktivnosti i suradnje niza ustanova, instituta, zavoda, fakulteta i ostalih visokoškolskih
subjekata i struktura, kako na poziciji međunarodnih kontakata stručne i znanstvene suradnje zemalja
iz okruženja tako i organizacije i održavanja europskih i svjetskih skupova.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020.: Mjera 4.3 Poticati istraživački rad u
knjižnicama.)
Nadležnost: MK, MZOS, NSK, visokoškolska i znanstvena zajednica, strukovna udruženja i
stručna tijela
Provedba: NSK-Uprava
Rok: trajno
Financiranje: projektna sredstva
Pokazatelji rezultata:
Projektna dokumentacija.
Uspostavljen Akademski centar.
25
2.7 Osiguranje prostora za razvoj muzejsko-galerijske djelatnosti i odgovarajuću pohranu građe
Knjižnica u svojem fondu ima mnoštvo kapitalnih primjeraka Croatica, naročito u zbirkama građe
posebne vrste između kojih se ističe Grafička zbirka sa statusom muzejske zbirke podložne Zakonu o
muzejima. Građa iz navedenih zbirki trenutno se izlaže u neprikladnim prostorima, nedostupnima široj
javnosti.
Imajući u vidu da je prema projektnoj dokumentaciji zgrade prostor za zbirke predviđen u
nedovršenom dijelu zgrade NSK, iznad razine koju na uporabi ima Zemljišnoknjižni odjel OGSZ, u
kojem je pak prostoru predviđeno izlaganje građe tih zbirki, nužno je u razdoblju koje pokriva
Strategija raditi na povratu Knjižnici prostora koje uporabljuje Ministarstvo pravosuđa. Zajedničkim
naporima nadležnih državnih organa nužno je pronaći primjerenu lokaciju za ZK Odjel OGSZ. Naime,
u trenutnoj situaciji, ZK Odjel neadekvatnim smještajem svoje građe sigurnosno ugrožava ostatak
zgrade NSK, a time građu, korisnike i zaposlenike NSK, a s druge strane, oduzima joj važan prostor za
obavljanje redovne djelatnosti i za obavljanje dodatnih aktivnosti kao što su planirani Muzej hrvatske
pismenosti te Muzej glagoljice. Projekt otvaranja Muzeja hrvatske pismenosti, koji bi između ostaloga
obuhvaćao građu iz fonda zbirki građe posebne vrste uopće nije moguće realizirati bez povrata
prostora NSK, preuređenja i stavljanja u funkciju nedovršenog dijela zgrade, ukupne površine od
preko 12 tisuća m2 (3,5 tisuće ZKO OGSZ, 9 tisuća nedovršeno), dok je Muzej glagoljice trenutno
moguće realizirati, ali također ne u potpuno adekvatnom prostoru.
Na prethodno najavljene aktivnosti, nadovezuje se dovršenje nedovršenog dijela zgrade NSK, u kojem
je predviđen smještaj multimedijalne dvorane s pratećim prostorima čija je izgradnja započeta
(površina 2,9 tisuća m2), čime će knjižničarska struka kao i Sveučilište u Zagrebu dobiti odgovarajući,
a trenutno nepostojeći prostor za stalno stručno usavršavanje (v. 2.6). Dovršetak ostatka nedovršenog
dijela zgrade nužan je radi smještaja zbirki, kao što je prethodno navedeno, ali i radi otvaranja novih
prostora za pohranu građe, budući da će se Knjižnica u razdoblju koje pokriva Strategija suočiti s
problemom pohrane ne samo obveznog primjerka, nego i građe općenito.
(Veza sa Zakonom o knjižnicama i Statutom NSK.)
Nadležnost: MK, MZOS, NSK
Provedba: NSK-Uprava, zbirke, Odjel zaštite i pohrane
Rok: trajno
Financiranje: projektna sredstva
Pokazatelji rezultata:
Projektna dokumentacija.
Program muzejsko-galerijske aktivnosti.
Osiguran dodatni spremišni prostor.
2.8 Suradnja u programima društveno odgovorne znanosti
Europske inicijative povezivanja znanosti i društva osobito su vidljive u programu Obzor 2020 koja
ima za cilj promicanje suradnje između znanosti i društva, razvijanje aktivnog interesa mladih
generacija za znanost, zapošljavanje talentiranih mladih znanstvenika te udruživanje znanstvene
izvrsnosti s društvenom osviještenošću i odgovornošću. Knjižnica svoju ulogu u programima
društveno odgovorne znanosti prepoznaje u promicanju etičnosti u znanstvenom radu i profesiji,
otvorenom pristupu i promicanju dostupnosti rezultata javno financiranih istraživanja, poticanje
socijalne inkluzivnosti te popularizacije znanosti. Takvi programi su osobito primjenjivi u korisničkim
uslugama usmjerenim znanstvenicima, istraživačima i studentima, razvoj institucijskih repozitorija i
izgradnje alata kojima se postiže bolje identificiranje i promicanje rezultata znanstvenog rada.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 4.4 Uspostaviti protok informacija
i znanja u sustavu; Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, Mjera 1.2.7 Uspostaviti
26
odgovarajuću infrastrukturu i organizaciju centara za podršku studentima u izradi završnih radova i
disertacija.)
Nadležnost: MZOS, NSK, visokoškolska zajednica, knjižnice, strukovne udruge
Provedba: NSK-HZK, IT odjel, Odjel Korisničke službe, sveučilišne knjižnice
Preduvjeti: tehnički, djelatnici
Rok: trajno
Financiranje: projektna sredstva, redovni program
Pokazatelji rezultata:
Uspostava mreže centara ASK za provođenje programa edukacije studenata i
doktoranada za izradu i pohranu ocjenskih radova u otvorenom pristupu u sklopu
institucijskih i nacionalnih repozitorija.
Promicanje etičnosti u znanosti i visokom obrazovanju izradom portala o znanstvenoj
čestitosti u sklopu nacionalnih repozitorija ocjenskih radova.
Uspostava cjelovite i ažurne domaće baze znanstvene bibliografije.
Potpora nadarenim učenicima i studentima.
Poticanje socijalne inkluzivnosti u visokom obrazovanju i znanosti.
Popularizacija znanosti digitalizacijom građe iz zbirki NSK (izrada digitalnih zbirki
Hrvatski znanstvenici, Flora Croatica, Znanost i strojevi i sl.).
Poticanje slobodnog pristupa informacijskim izvorima za potrebe stručnog i
znanstvenog rada.
27
Opći cilj 3 Razvoj Hrvatskog knjižničnog sustava
U razdoblju 2016.-2020., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu posebne će napore uložiti u
razvoj Hrvatskoga knjižničnog sustava koji se, među ostalim, temelji i na rezultatima projekta
TEMPUS (SM-C01B04-2004) koji se provodio od travnja 2005. do travnja 2006.
Temeljem Zakona o knjižnicama i Pravilnika o matičnoj djelatnosti kao i Strategije hrvatskog
knjižničarstva: 2016.-2020., skrbit će za sve vrsta knjižnica (narodne, školske, visokoškolske i
specijalne) u Republici Hrvatskoj kroz koordinaciju nacionalnog knjižničnog sustava i podsustava.
Kako bi njihovo poslovanje bilo što djelotvornije, poticat će se osuvremenjivanje zakonskih akata
(standarda) ključnih za razvoj knjižnica, uspostaviti jedinstveni sustav praćenja knjižnične statistike,
razvijati odgojno-obrazovni programi unutar podsustava školskih i narodnih knjižnica koji će,
temeljem Nacionalne strategije poticanja čitanja, promicati kulturu čitanja, vodeći računa i o djeci s
teškoćama u čitanju i pisanju i o onoj darovitoj. S obzirom na svoje zakonske zadaće središnje
knjižnice Sveučilišta u Zagrebu kao i Sporazuma o suradnji između NSK i Sveučilišta u Zagrebu, od
posebne je važnosti i izgradnja Knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu (Skupni katalog Sveučilišta
u Zagrebu, Repozitorij Sveučilišta u Zagrebu, usklađenost usluga i izgradnje zbirki).
Kao podrška cjelokupnom Hrvatskom knjižničnom sustavu, uz funkcionalno unapređenje Skupnog
kataloga NSK i knjižnica u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, izradit će se i model objedinjenog
nacionalnog knjižničnog informacijskog sustava; uspostaviti računalna infrastruktura za razvoj,
održavanje i primjenu programskog rješenja automatizacije knjižničnog poslovanja za manje
knjižnice; razvijati nacionalni program stručnog usavršavanja knjižničara i Hrvatska digitalna
knjižnica, ponajprije kroz koordinaciju odabira građe za digitalizaciju i unapređivanje poslovanja
knjižnica u području digitalne knjižnice.
Kao preduvjet za ostvarivanje svih navedenih programa, sustavno je praćenje i razvoj knjižničnih i
drugih relevantnih normi te poticanje i provođenje istraživanja sukladno Strateškom programu
znanstvenih istraživanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: 2015.-2020. i Akreditacijske
preporuke Agencije za znanost i visoko obrazovanje u postupku reakreditacije Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Načini ostvarenja postavljenog cilja:
3.1 Koordinacija nacionalnog knjižničnog sustava i podsustava u svrhu djelotvornog poslovanja
knjižnica
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uspostavlja jedinstveni sustav matičnih knjižnica kojem
je, kao središnja matična knjižnica Republike Hrvatske, na čelu. Na drugoj su razini županijske
matične narodne knjižnice i sveučilišne matične knjižnice. Svrha je sustava obavljanje matične
djelatnosti koja se sastoji od temeljnih (stručni nadzor, trajno stručno osposobljavanje, pružanje
stručne pomoći itd.) i razvojnih zadaća (planiranje i programiranje razvoja pojedinih knjižnica kao i
mreža knjižnica itd.) od interesa za hrvatsko knjižničarstvo i knjižnice, u cijelosti ili u pojedinim
dijelovima odnosno aspektima, posebice radi njihove suradnje i povezivanja u djelotvoran knjižnični
sustav/mrežu.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.3 Koordinirati nacionalni
knjižnični sustav i podsustave u svrhu djelotvornog poslovanja knjižnica.)
Nadležnost: MZOS, MK, NSK
Provedba: NSK-HZK, sveučilišne matične knjižnice, županijske matične knjižnice
Preduvjeti: osigurano financiranje matične djelatnosti
Rok: trajno
Financiranje: redovna sredstva
Pokazatelji rezultata:
Planovi razvoja knjižnične djelatnosti na nacionalnoj razini.
28
Analize stanja knjižnica na temelju provedenih ispitivanja (anketiranje, terenski rad i
dr.).
Sastanci Stručnog vijeća narodih matičnih knjižnica.
Sastanci Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica.
Sastanci Središnjeg vijeća.
Planovi i projekti opremanja postojećih i novih prostora knjižnica.
Programi za stručno usavršavanje knjižničara.
3.2 Standardi za sve vrste knjižnica
Razvoj knjižnica u razdoblju 2016.-2020. usmjeren je na promicanje i unapređivanje njihova rada kroz
donošenje novog Zakona o knjižnicama i osuvremenjivanjem podzakonskih akata, među kojima i
standarda za sve vrste knjižnica (Standard za školske knjižnice, Standard za narodne knjižnice,
Standard za visokoškolske knjižnice i Standard za specijalne knjižnice). Na prijedlog Hrvatskoga
knjižničnog vijeća propisuju ih ministar kulture u suglasnosti s ministrom nadležnim za znanost,
obrazovanje i sport, a izrađuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji sa stručnim
vijećima voditelja matičnih službi i knjižničarskim udrugama kroz odabrana povjerenstva. Nakon
usvajanja novih standarda, Hrvatski zavod za knjižničarstvo, u suradnji s matičnim knjižnicama,
provest će edukaciju knjižničara za njihovu primjenu.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 3.1 Osigurati temeljne
infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti: prostor, legislativnu osnovu, stručne
djelatnike i kontinuiranu nabavu knjižnične građe i 3.2 Osigurati temeljne infrastrukturne
pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti: tehničku i telekomunikacijsku opremu i primjerene
računalne sustave.)
Nadležnost: MK, MZOS, osnivači, knjižnice
Provedba: NSK-HZK, županijske matične knjižnice, sveučilišne matične knjižnice, knjižnice
Rok: 2017.; provedba trajno
Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost, projektno, razvojno
Pokazatelji rezultata:
Usvojen Standard za školske knjižnice.
Usvojen Standard za narodne knjižnice.
Usvojen Standard za visokoškolske knjižnice.
Usvojen Standard za specijalne knjižnice.
Osigurana primjena standarda.
3.3 Uspostava i daljnji razvoj jedinstvenog sustava prikupljanja knjižnične statistike i pokazatelja
uspješnosti
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prikuplja statističke podatke o poslovanju svih vrsta
knjižnica u skladu sa svojim temeljnim zadaćama koje su određene vrijedećim Zakonom o
knjižnicama i Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj.
U Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo provodi se projekt jedinstvenog Elektroničkog prikupljanja i
obrade statističkih podataka, izvještavanja o poslovanju svih vrsta knjižnica i njihovo arhiviranje.
Sustav se temelji na normi ISO 2789 (Međunarodna knjižnična statistika) i normi ISO 11620
(Pokazatelji uspješnosti knjižnica). Cilj je uspostave sustava stvaranje jedinstvenog okvira statističkih
pokazatelja za sve vrste knjižnica, izrada posebnog okvira statističkih podataka za pojedine vrste
knjižnica, prikupljanje podataka koji su usporedivi, pouzdani, relevantni te mogućnost pretraživanja
podataka po željenim parametrima. Njegova je pak svrha mogućnost učinkovitog upravljanja
knjižnicama, potvrđivanje vrijednosti koju knjižnice imaju za zajednicu i za pojedinca, promicanje
knjižničnih usluga te utvrđivanje utjecaja knjižničnih usluga na stanovništvo (pismenost, vještine
traženja informacija, obrazovanje, društvena uključenost).
29
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.5 Uspostaviti jedinstveni sustav u
praćenju kvalitete knjižničnih usluga.)
Nadležnost: NSK
Provedba: NSK-HZK, IT Odjel, voditelji županijskih matičnih službi, županijske matične knjižnice,
sveučilišne matične knjižnice, knjižnice, NSK-tim za kontinuirani nadzor rada sustava i potrebna
poboljšanja sustava.
Rok: 2017-2018.; provedba trajno
Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost, projektno, razvojno
Pokazatelji rezultata:
Uspostavljena jedinstvena javno dostupna baza statističkih podataka o svim vrstama
knjižnica.
Izrađen jedinstveni zajednički portal za prikaz obrađenih podataka (http://hk.nsk.hr/).
Osigurani preduvjeti za izradu potrebnih analiza i usporedbi knjižnica za mjerodavna
nadređena tijela - financijere i donositelje odluka.
3.4 Potpora razvoju Knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu
NSK, postupajući sukladno Zakonu o knjižnicama, Statutu NSK, Pravilniku o matičinoj djelatnosti
knjižnica u RH te Sporazumu o suradnji između NSK i Sveučilišta u Zagrebu, ima zadaću omogućiti
ravnopravan pristup informacijama, izvorima informacija i knjižničnoj građi svim sastavnicama
Sveučilišta u Zagrebu i svim članovima sveučilišne zajednice vodeći računa o obrazovnim,
istraživačkim i studijskim programima te potrebama Sveučilišta. Slijedom navedenog, važna je zadaća
matične djelatnosti izgrađivanje funkcionalnih veza kako bi NSK, kao sveučilišna knjižnica, mogla
obavljati poslove središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno, knjižnice sastavnice u sustavu
samo su dijelom funkcionalno povezane, i to u jedinstvenom knjižnično softveru (bez skupnog
kataloga). Zbirka doktorskih disertacija i magistarskih radova NSK čuva ocjenske radove obranjene na
Sveučilištu u Zagrebu od samih njegovih početaka (1874.). do danas, a uspostavom sveučilišnog
repozitorija ocjenskih radova NSK će svoju ulogu proširiti i na očuvanje digitalnih inačica disertacija,
diplomskih i završnih radova.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020.: Mjera 1.2 Unaprjeđivati korištenje
knjižničnih usluga u digitalnom okruženju, Mjera 2.2 Funkcionalno povezati izvore i usluge u
nacionalnom knjižničnom sustavu, Mjera 2.3 Osigurati računalnu podršku knjižnicama za
digitalizaciju, upravljanje digitalnom građom te pružanje ujedinjene usluge digitalnih knjižnica za
korisnike; i Strategijom istraživanja, transfera tehnologije i inovacija Sveučilišta u Zagrebu, Cilj 2, 4,
5, 6.)
Nadležnost: MZOS, NSK
Provedba: NSK-HZK, Odjel Korisničke službe, knjižnice u sustavu Sveučilišta u Zagrebu,
Sveučilište u Zagrebu, MZOS
Rok: trajno
Financiranje: redovna sredstva, projektna sredstva
Pokazatelji rezultata:
Primjena Sporazuma o suradnji između NSK i Sveučilišta u Zagrebu.
Skupni katalog Sveučilišta u Zagrebu.
Repozitorij Sveučilišta u Zagrebu.
Usklađene usluge u sustavu.
Osigurani pristup bazama podataka s nacionalnom licencom.
Osigurani pristup bazama podataka sa sveučilišnom licencom.
Sporazum o usklađenoj izgradnji zbirki u knjižničnom sustavu.
30
3.5 Potpora razvoju usluga u narodnim i školskim knjižnicama
Poticanje čitanja i razvijanje i njegovanje čitateljskih navika jedna je od osnovnih zadaća knjižnica
koje nastoje osigurati veću dostupnost knjige, prvenstveno kroz narodne i školske knjižnice. Stoga će
se one usmjeriti na razvoj pismenosti i podizanje razine svijesti o važnosti čitanja u suvremenom
digitalnom okruženju temeljeno na Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja. Njezina tri osnovna
strateška cilja su uspostavljanje učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju, razvoj čitalačke
pismenosti i poticanje čitatelja za aktivno i kritičko čitanje te povećanje dostupnosti knjiga i drugih
čitalačkih materijala s osnovnim ciljem razvoja kulture čitanja uključujući što veći broj pripadnika
zajednice, osobito onih s poteškoćama u čitanju i pisanju. U tu će se svrhu nastaviti suradnja s
nakladnicima i resornim ministarstvima u izradi građe lagane za čitanje, kao i edukacija knjižničara za
rad s takvom građom i njihovim korisnicima i formiranje posebnih knjižničnih zbirki. Uz spomenutu
Strategiju, na to nas obvezuje niz međunarodnih konvencija, manifesta pa i nova Nacionalna
strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.
Suvremena knjižnica treba svojim uslugama biti na raspolaganju i darovitim učenicima. Organiziran
rad i briga o darovitoj djeci u školama bit će olakšan donošenjem novog Pravilnika o načinu
uočavanja, školovanja, praćenja i poticanja darovitih učenika u osnovnoj i srednjoj školi te uvjetima i
postupcima pod kojima učenik može završiti školu u kraćem vremenu od propisanog. Uloga je
narodnih i školskih knjižničara u stjecanju kompetencija za prepoznavanje darovite djece u suradnji s
psiholozima iz odgojno-obrazovnih ustanova i u pružanju pomoći darovitoj djeci i njihovim
roditeljima kako bi se moglo unaprijediti obrazovanje darovite djece na dobrobit njih i društva u
cjelini.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 1.3 Kontinuirano osposobljavati
korisnike za korištenje svih vrsta izvora i Nacionalnom strategijom poticanja čitanja.)
Nadležnost: NSK, MZOS, AZOO, strukovne udruge
Provedba: MK, MZOS, AZOO, lokalna samouprava, NSK-HZK, županijske matične knjižnice,
knjižnice
Rok: 2020.; provedba trajno
Financiranje: državni i lokalni proračun, projektna sredstva, redovna sredstva
Pokazatelji rezultata:
Educirani knjižničari za rad s djecom na poticanju čitanja.
Provedena nacionalna kampanja poticanja čitanja.
Uspostavljena Dječja digitalna knjižnica kao tematski portal unutar Hrvatske digitalne
knjižnice.
Provedeni programi informacijske pismenosti te programi poticanja čitanja u
tradicionalnom i digitalnom okruženju.
Studija uspješnosti korištenja građe lagane za čitanje.
Uspostavljena nova usluga – zbirka građe lagane za čitanje.
Izrađen Nacionalni program za građu laganu za čitanje.
Sustavno uključene knjižnične usluge i informacijski izvori u nastavne procese i
programe školskih knjižnica.
Sustavno uključene knjižnične usluge za darovitu djecu i mlade u rad odjela za djecu i
mlade u narodnim knjižnicama.
Educirani knjižničari za prepoznavanje darovite djece i rad s darovitom djecom.
3.6 Izgradnja jedinstvenog nacionalnog knjižničnog informacijskog sustava
Nacionalna i sveučilišna knjižnica središnja je ustanova hrvatskoga knjižničnog sustava čija je
zakonska obaveza izgrađivanje skupnih kataloga i nacionalnih baza podataka te osiguranje
preuzimanja i razmjene bibliografskih i normativnih zapisa za knjižnice u Republici Hrvatskoj.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu izgrađuje katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice koji
nudi otvoreni pristup preuzimanju cjelovitih bibliografskih podataka u ANSI/NISO Z39.50-2003
31
standardu cjelovite nacionalne zbirke Croatica te reprezentativnih zbiraka inozemnih znanstvenih i
stručnih knjiga te serijskih publikacija. Osim izgradnje najvećeg i najznačajnijeg nacionalnog
knjižničnog kataloga, Nacionalna i sveučilišna knjižnica nadzire, sudjeluje u izradi te održava kataloge
hrvatskih knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja integriranog knjižničnog sustava Buki te
skupnog kataloga knjižnica Sveučilišta u Zagrebu (http://zag.nsk.hr).
U planu je provedba analize stanja automatizacije poslovanja hrvatskih knjižnica te utemeljenje
infrastrukture/upisnika za kontinuirano praćenje stanja automatizacije knjižnica. Knjižnica će osigurati
programsku licencu za nacionalni knjižnični sustav te izgrađivati uspostavljeni nacionalni knjižnični
sustav te osnaživati zajednicu njegovih korisnika. Izgradnja sustava podrazumijeva proširenje sustava
novim knjižnicama članicama, koordiniranim nadzorom izgradnje fondova, stalno i redovito
funkcionalno unapređenje kataloga knjižnica i skupnih kataloga sustava. Osnaživanje zajednice
korisnika sustava planirano je u okviru održavanja redovitih sastanka stručnih tijela knjižničnog
sustava, zajedničkog planiranja razvoja, razvoja mrežnog portala te organizacije jednogodišnje
zajedničke konferencije knjižnica članica sustava.
U planu je implementacija sustava za objedinjeno upravljanje, pretraživanje i pronalaženje informacija
iz raspoloživih knjižničnih fondova te elektroničkih znanstvenih izvora, kao i ostalih visokokvalitetnih
globalnih informacijskih izvora. Knjižnica će koordinirati izradu Modela izgradnje objedinjenog
nacionalnog knjižničnog informacijskog sustava te Preporuka o izgradnji objedinjenog nacionalnog
knjižničnog informacijskog sustava. Temeljem izrađenog Modela u planu je provedba analize
programskih rješenja za implementaciju objedinjenog nacionalnog knjižničnog informacijskog sustava
te koordinacija implementacije programskog rješenja za objedinjeno pretraživanje i pronalaženje
informacijskih izvora.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.2 Funkcionalno povezati izvore i
usluge u nacionalnom knjižničnom.)
Nadležnost: NSK, MZOS, hrvatske knjižnice
Provedba: NSK-HZK, IT odjel, IKS-Povjerenstvo NSK, Povjerenstvo ZAG, hrvatske knjižnice
Preduvjeti: osigurana licenca nacionalnog knjižničnog programa
sistemski knjižničar – VSS informatičar
serverska infrastruktura
Rok: trajno
Financiranje: projektna sredstva, sredstva redovne djelatnosti, sredstva knjižničnog sustava
Pokazatelji rezultata:
Povećanje broja knjižnica – članica sustava u cilju trajnog izgrađivanja nacionalnog
knjižničnog sustava.
Osnažena zajednica korisnika nacionalnog knjižničnog sustava (unapređenje mrežnog
portala i sustava za komunikaciju između članica, uspostava e-newslettera,
organizacija godišnje korisničke konferencije).
Analiza stanja automatizacije poslovanja u knjižnicama članicama te izrada upisnika
za kontinuirano prikupljanje podataka o stanju automatizacije poslovanja knjižnica
članica.
Funkcionalno unapređenje skupnog kataloga NSK i knjižnica u sustavu znanosti i
visokog obrazovanja (analiza i izrada procedure deduplikacije zapisa te izrada
smjernica za izgradnju skupnog kataloga Sveučilišta u Zagrebu te drugih skupnih
kataloga članica sustava).
Izrađen Model objedinjenog nacionalnog knjižničnog informacijskog sustava.
Izrađene Preporuke za izgradnju objedinjenog nacionalnog knjižničnog
informacijskog sustava.
Analizirana programska rješenja za implementaciju objedinjenog nacionalnog
knjižničnog informacijskog sustava.
Implementacija programskog rješenja za objedinjeno pretraživanje i pronalaženje
informacijskih izvora.
32
3.7 Potpora razvoju automatizacije knjižničnog poslovanja
Cjelovita provedba automatizacije knjižničnih poslovanja preduvjet je koordinirane izgradnje te
provedbe ciljeva cjelovitosti, dostupnosti i zaštite zbirke Croatica. Važan dio hrvatske kulturne i
znanstvene baštine izgrađuju knjižnice koje su izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja
(samostanske knjižnice i druge baštinske knjižnice), što uvelike otežava uvođenje procesa
automatizacije knjižničnog poslovanja. Kako bi se pružila podrška razvoju automatizacije knjižničnih
poslovanja za potrebe manjih knjižnica te jednostavnijih knjižničnih poslovanja, Knjižnica će
uspostaviti potrebnu infrastrukturu (računalnu i ljudsku) u provedbi i primjeni raspoloživih
aplikacijskih rješenja namijenjenih automatizaciji knjižničnog poslovanja.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.3 Koordinirati nacionalni
knjižnični sustav i podsustave u svrhu racionalnog poslovanja knjižnica.)
Nadležnost: MZOS, MK, NSK, hrvatske knjižnice
Provedba: NSK-HZK, IT odjel, IKS
Preduvjeti: VSS informatičar programer
Serverska infrastruktura
Rok: trajno
Financiranje: projektna sredstva, redovna djelatnost
Pokazatelji rezultata:
Uspostavljena računalna infrastruktura i ljudski resursi za razvoj, održavanje i
primjenu aplikacijskog rješenja automatizacije knjižničnih poslovanja za manje
knjižnice.
Razvoj programa za knjižnično poslovanje.
Izrađene Preporuke za instalaciju i korištenje programa.
3.8 Potpora razvoju Hrvatske digitalne knjižnice
U okviru svoje matične djelatnosti Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu planira unaprijediti i
programe koji se odnose na područje digitalizacije i razvoja digitalne knjižnice. U području
digitalizacije građe ključno pitanje predstavlja koordinacija odabira građe za digitalizaciju, javna
dostupnost podataka o planovima digitalizacije građe knjižnica te poticanje suradnje u provođenju
projekata digitalizacije tematskih zbirki. Koordinacija odabira osigurat će se prikupljanjem i objavom
planova digitaliziranja građe hrvatskih knjižnica u sklopu rada na Upisniku digitalnih preslika te
suradnjom s portalom Hrvatske baštinske zbirke. Drugi važan segment rada obuhvatit će
unapređivanje poslovanja knjižnica u području digitalnih knjižnica što uključuje stručnu i tehničku
potporu u procesu uspostave digitalne knjižnice, izrade i dostave metapodataka ostalim sustavima te
razvoju usluga (Mreža virtualnih izložbi). Provodit će se edukacija i izrada smjernica kao dio potpore
razvoju i povezivanju digitalnih knjižnica.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.4 Unaprijediti upravljanje
knjižničnim kulturnim dobrom, Mjera 3.3 Osigurati računalnu podršku knjižnicama za digitalizaciju,
upravljanje digitalnom građom te pružanje ujedinjene usluge digitalnih knjižnica za korisnike.)
Nadležnost: MZOS, , MK, NSK, županijske matične knjižnice, knjižnice
Provedba: NSK-HZK, IT odjel
Preduvjeti: Provedba Mjere 3.3 (3.3.2. Koordinirana nabava i razvoj sustava za upravljanje
digitalnom građom u knjižnicama); Upisnik digitalnih preslika, Portal Hrvatske
baštinske zbirke, diplomirani knjižničar u HZK
Rok: trajno
Financiranje: projektna sredstva, redovna djelatnost
Pokazatelji rezultata:
Definiran model izgradnje digitalnih zbirki u različitim vrstama knjižnica –
Koordinirana digitalizacija u knjižnicama
33
Izrađene Preporuke za odabir građe za digitalizaciju i Smjernice za obradu digitalnih
preslika.
Osigurana infrastruktura za dostavu podataka o godišnjim planovima digitalizacije
građe knjižnica
Uspostavljena edukacija u sklopu modula Digitalna knjižnica i digitalizacija građe u
CSSU
Provedeni suradnički projekti digitalizacije građe.
Razvijena mreža virtualnih izložbi s ciljem okupljanja i predstavljanja hrvatske
kulturne baštine.
Praćenje statističkih podataka o digitalizaciji građe hrvatskih knjižnica (ISO 2789).
3.9 Razvoj nacionalnog Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara i Zbirke za knjižničarstvo
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koordinira radom nacionalnog Centra za stalno stručno
usavršavanje knjižničara (CSSU) te organizira i provodi strukturirani bodovani program stalnog
stručnog usavršavanja knjižničara i informacijskih stručnjaka Republike Hrvatske. Certificirani
program trajne izobrazbe namijenjen je osvježivanju inicijalno stečenih znanja i vještina nakon
visokoškolskog obrazovanja knjižničara i informacijskih stručnjaka te prijenosu i usvajanju novih
znanja. Stručni program ostvaruje se u suradnji s osnivačima Centra – Filozofskim fakultetom
Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnicama grada Zagreba i Hrvatskim knjižničarskim društvom te projektnim
partnerima. Radionice su namijenjene knjižničarima i informacijskim stručnjacima iz svih vrsta
knjižnica, dostupne klasičnom metodom kao i na daljinu. U Centru djeluje oko 60 predavača, a
godišnje se ostvaruje do 300 sati edukacije za više od 1.000 polaznika. U planu je nastavak
koordinacije nacionalnoga certificiranog programa stalnoga stručnog usavršavanja knjižničara kroz
aktivnosti koje su usmjerene prema povećanju broja radionica, polaznika i ostvarenih sati edukacije,
kao i nastavak sustavne izgradnje Zbirke za knjižničarstvo NSK.
Provedbi Posebnog cilja 2.1 pridonijet će još i uvođenje novih načina bilježenja, evidentiranja i
refleksije o iskustvima svih oblika učenja i usavršavanja knjižničara i informacijskih stručnjaka u
Republici Hrvatskoj tj. implementacija profesionalnog e-portfolia; omogućivanje veće dostupnosti
edukacije na daljinu (webinari, e-učenje) te integracija Centra za stalno stručno usavršavanje
knjižničara u sustav za obrazovanje odraslih.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 4.2 Provoditi cjeloživotnu
izobrazbu knjižničnih djelatnika usklađenu sa suvremenim potrebama rada u knjižnici.)
Nadležnost: MK, NSK, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Odsjek za informacijske i komunikacijske
znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba
Provedba: NSK-CSSU, visokoškolska i znanstvena zajednica, knjižnice u sustavu
Preduvjeti: licenca za sustav za online učenje
Rok: jednogodišnji projekt
Financiranje: projektna sredstva, prihod od ostvarenih kotizacija, sredstva osnivača
Pokazatelji rezultata:
Projektna prijava za natječaj Ministarstva kulture.
Sastanci Osnivačkog kolegija i Programskog odbora.
Utvrđenje godišnjeg programa edukacije.
Suradnja s voditeljima matičnih službi, predavačima te partnerskim institucijama.
Ažuriran portal CSSU-a.
Nabava građe Zbirke za knjižničarstvo.
Razvijen sustav knjižničarskog e-portfolija.
Razvijen sustav za webinare i učenje na daljinu.
3.10 Sustavno praćenje i razvoj knjižničnih normi
Bibliografski nadzor nad nacionalnom građom objavljenom na svim medijima temeljna je zadaća
nacionalnih knjižnica. Njome se osigurava identifikacija, sustavna nabava i obrada građe kako bi se
34
učinkovito organizirala u knjižnične zbirke, odgovarajuće pohranila i zaštitila te bila dostupna svim
zainteresiranim korisnicima. Navedene procese potrebno je provoditi primjenom odgovarajućih normi.
Prijevodima temeljnih knjižničarskih normi u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom i
Hrvatskim zavodom za norme Knjižnica je postala vodeća ustanova u Republici Hrvatskoj koja potiče
primjenu međunarodnih normi, ne samo iz knjižničarstva, već i iz područja dokumentacije,
nakladništva, mikrografije, digitalizacije itd., osobito u kontekstu razvoja semantičkog weba.
Knjižnica je i glavni je nositelj programa „Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za
katalogizaciju: 2014.-2015.“ koji se provodi unutar triju baštinskih zajednica – knjižničarske,
muzejske i arhivističke te akademske zajednice (odjeli/odsjeci informacijske i komunikacijske
znanosti). Cilj je Programa izraditi nacionalni pravilnik za katalogizaciju u kojem će se propisati uvjeti
za opis, identifikaciju i pristup jedinicama građe u knjižnicama, arhivima i muzejima. Glavni su
rezultati prve dvije faze (2014.-2015.) postavljanje teorijskog okvira za pravilnik, izrada nacrta pravila
za opis i priprema tehničke realizacije sustava za izradu, objavljivanje i održavanje pravilnika. U trećoj
fazi (2016.) planira se izrada završne verzije nacrta pravila za opis i pravila za izbor i oblik
pristupnica; analiza zadaća kataloga i postupaka korisnika u odnosu na elemente opisa i pristupnica i
njihovih odnosa, završna verzija općih dodataka pravilniku, dokument o mapiranju relevantnih
standarda i konceptualnih modela AKM zajednice; izbor nakladnika i plan objavljivanja i održavanja
pravilnika. Nakon objavljivanja pravila trajno će se provoditi njihovo održavanje.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.2 Funkcionalno povezati izvore i
usluge u nacionalnom knjižničnom sustavu.)
Nadležnost: NSK
Provedba: NSK-HZK, svi odjeli/odsjeci za nabavu, obradu, zaštitu i pohranu, korištenje, zbirke,
arhivistička i muzejska zajednica, akademska zajednica
Rok: trajno
Financiranje: projektna sredstva, sredstva NSK i suradnih ustanova/udruga
Pokazatelji rezultata:
Uspostavljena koordinacija normativne djelatnosti u NSK.
Razvoj i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju.
Edukacija za primjenu nacionalog pravilnika za katalogizaciju.
Savjetodavna i izravna stručna pomoć knjižnicama u primjeni norma i formata.
Prijevodi međunarodnih standarda, konceptualnih modela, smjernica, načela i sl.
Završna verzija nacrta pravila za opis.
Završna verzija pravila za izbor i oblik pristupnica.
Analiza zadaća kataloga i postupaka korisnika.
Završna verzija općih dodataka pravilniku.
Dokument o mapiranju relevantnih standarda i konceptualnih modela AKM zajednice.
Plan objavljivanja i održavanja pravilnika.
3.11 Potpora razvoju znanstvene djelatnosti
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu središnja je ustanova u području kulture, znanosti i
obrazovanja koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost te znanstveno-istraživačku i razvojnu
djelatnost. U skladu s time, Knjižnica potiče i provodi znanstvena istraživanja sa zadaćom razvoja i
primjene inovacija u poboljšanje svih svojih djelatnosti te poslovnih procesa na kojima one počivaju,
razvoja i primjene usluga te razvoja knjižnica i knjižničarstva u Republici Hrvatskoj. U ostvarenju tih
zadaća, Knjižnica, kao sastavnica Hrvatskog obrazovnog i istraživačkog prostora, teži postizanju
izvrsnosti u relevantnim znanstvenim disciplinama kroz temeljna znanstvena istraživanja te
primijenjena i razvojna istraživanja u okviru samostalnih i suradnih, nacionalnih i međunarodnih,
znanstvenih i razvojnih programa i projekata kao i organizaciju znanstvenih skupova. Uz to, svojim
bogatim zbirkama i na modernim tehnologijama zasnovanim uslugama osigurava istraživanja hrvatske
baštine s ciljem očuvanja hrvatskoga nacionalnog identiteta ugrožena globalizacijskim procesima.
35
Znanstvena istraživanja i razvoj organizacijske strukture provodit će se sukladno Strateškom
programu znanstvenih istraživanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: 2015.-2020. i
Akreditacijske preporuke Agencije za znanost i visoko obrazovanje u postupku reakreditacije
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 22. rujna 2015.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 4.3 Poticati istraživački rad u
knjižnicama, Mjera 4.4 Uspostaviti protok informacija i znanja u sustavu.)
Nadležnost: NSK, visokoškolska i znanstvena zajednica, strukovna udruženja i stručna tijela
Provedba: NSK-HZK, Znanstveno vijeće, doktorandi
Rok: trajno
Financiranje: projektna sredstva
Pokazatelji rezultata:
Osnovano Znanstveno vijeće.
Značajan porast temeljnih znanstvenih istraživanja i primijenjenih znanstvenih
istraživanja.
Značajno povećanje savjetodavnih i stručnih usluga.
Povećani broj doktorskih radova i drugih znanstvenih.
Povećani postotak citiranosti radova.
Sudjelovanje na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima.
Sudjelovanje u organizaciji znanstvenog skupa.
Značajnija uključenost Knjižnice u međunarodne i nacionalne znanstvene projekte i
razvojne programe.
Promicanje u znanstvena zvanja potrebnog broja znanstvenika.
Početak suradnje knjižničara u E-znanosti (istraživanje potreba i načina podrške
knjižničnih usluga i knjižničara)
3.12 Društveno odgovorno poslovanje
Rad na modernizaciji poslovanja knjižnica je proteklih godina započela definiranjem poslovnih
procesa, izradom nove organizacije poslovanja te donošenjem niza pravilnika o poslovanju. To
predstavlja samo prvi korak u modernizaciji poslovanja i razvoju organizacijske kulture te integraciji
brige za okoliš i društvo u sustav donošenja odluka. Nedovoljna prepoznatljivost programa knjižnice,
nedovoljna podrška javnosti i društva (osobito lokalne zajednice) razvoju knjižnice te ulaganja u
kulturu i znanost poticaj su pokretanje projekata kojima će se povećati informacije o stručnim
programima NSK, utjecati na jačanje percepcije Knjižnice kao suvremene ustanove koja se bavi
očuvanjem i promicanjem baštine, ali ujedno transparentnim i etičnim ponašanjem pridonosi održivom
razvoju i dobrobiti društva.
(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.3 Koordinirati nacionalni
knjižnični sustav i podsustave u svrhu djelotvornog poslovanja knjižnica.)
Nadležnost: MZOS, MK, NSK
Provedba: NSK-Uprava, Odjel Zajednički poslovi
Preduvjeti: tehnički, djelatnici
Rok: trajno
Financiranje: projektna sredstva, redovni program
Pokazatelji rezultata:
Provedba nove organzacije radi postizanja ekonomičnosti i modernizacija poslovanja
te povećanje kvalitete poslovanja u skladu s europskim i svjetskim normama.
Veće ulaganje u edukaciju i usvajanje dobrih odnosa sa zaposlenicima.
Veći broj osoba u stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.
Bolja povezanost s lokalnom zajednicom kroz nastavak uključivanja volontera.
36
Program Zelena knjižnica radi postizanja energetske učinkovitosti zgrade i
smanjivanja troškova.
Uključivanja u humanitarne djelatnosti i akcije.