strategija i akcioni plan za kvalitet vazduha
TRANSCRIPT
Republika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo
Qeveria –Vlada-Government
Ministria e Mjedisit dhe Planifikimit Hapësinor Ministarstvo Sredine i Prostornong Planiranja Ministry of Environment And Spatial Planning
Departamenti i Mjedisit / Department of Environment / Departament za sredinu
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
1
Zahvalnost
Ministarstvo Zivotne Sredine i Prostornog Planiranja, za dato angazovanje na pripremi
ovog dokumenta, zahvaljuje:
Radnu grupu Strategije i Plana Delovanja za Kvalitet Vazduha MZSPP-a
Evropsku Komisiju - Strucnjak, dipl.ing meteorolog Martin Lutz
Saradnicima iz:
Ministarstva za Lokalnu Samoupravu
Ministarstva Energetike i Rudarstva
Ministarstva Transporta i Poste -Telekomunikacije
Ministarstva Poljoprivrede, Sumarstva i Ruralnog Razvijenosti
Ministarstva Zdravlja
Skupstine Opstine Pristina
Skupstine Opstine Mitrovica
Skupstine Opstine Glogovca
Skupstine Opstine Deneral Jankovic
Univerziteta u Pristini
Kosovske Energetske Korporacije
Trepce
Feronikla
Sharrcem-a
Termokosa
Sve ucesnike u konsultativnim sastancima i u debatama
Sve one koji su odgovorili na poziv i su asistirali na radu sastavljenja ovog
dokumenta
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
2
SADRZAJ
1.0. Uvod .................................................................................................................................... 4
1. 1. Proces i nacin sastavljenja Strategije i Plana Delovanja za Kvalitet Vazduha ........... 6
1...................................................... 3. Uloga i odgovornosti za dostizanje kvaliteta vazduha
..................................................................................................................................................... 7
1.4. Pravni i Institucionalni Okvir ........................................................................................... 8
1.4.1. Institucionalni Okvir ...................................................................................................... 8
1...................................................................................................................... 4. 2. Pravni Okvir 9
1. 5. Principi i kriterijumi za odredjivanje prioriteta i ciljeva ............................................. 9
2. 0. Zagadjenje vazduha .............................................................................................................. 11
2.1. Efekti zagadjenja vazduha .................................................. Error! Bookmark not defined.
3.0. Vizija................................................................................................................................12
3.1. Misija................................................................................................................................12
3.0. Opsti ciljevi...................................................................................................12
4.0. Situacija kvaliteta vazduha .................................................................................................... 12
4.1. Odakle potice zagadjivanje ............................................................................................. 13
4.1.1. Glavni izvori na Kosovu ............................................................................................... 14
5.0. Ocena kvaliteta vazduha, baziranog na podatke iz nadgledanja ............................................ 14
5.1. Mreza za nadgledanje i kvalitet vazduha ...................................................................... 15
5.2. Preliminarna procena kvaliteta vazduha na Kosovo .................................................... 16
5.2.1. Procena zagadjivanja iz cesticne materije (PM) ........................................................ 17
5.2.1.1. Merenja opstih suspendovanih cestica (GTS) ......................................................... 17
5.2.1.2. Merenja cadja............................................................................................................. 18
5.2.1.3. Merenja PM10 ............................................................................................................. 18
5.2.2. Procena zagadjivanja sumpor dioksidom (SO2) ........................................................ 19
5.2.2.1. Merenja sumpornog dioksida (SO2) ......................................................................... 20
5.2.3. Procena zagadjivanja azot dioksida (NO2) ......................................................................... 22
5.2.4. Procena zagadjivanja benzenom ......................................................................................... 23
5.2.5. Procena zagadjivanja ozonom (O3) ............................................................................. 24
5.2.6. Procena zagadjivanja teskim metalima i benzo-a-pirena na PM10 .......................... 24
5.3. Klimatske promene .......................................................................................................... 25
6.0. Procena zagadjivanja vazduha iz prostrojenja manjim sagorevanjem ................................... 25
6.1. Legjislacija i strateska dokumenta ................................................................................. 26
6.2. Uticaji zivotne sredine ........................................................................................................... 26
6.3. Potencijalni izvori zagadjivanje vazduha iz postrojenja sa manjim sagorevanjem .. 27
6.3.1. Domacinstvo .................................................................................................................. 27
6.3.2. Javne sluzbe i mala preduzeca ..................................................................................... 29
6.3.3. Javne toplane ................................................................................................................. 30
6.4. Zagadjivanje vazduha iz postrojenja sa manjim sagorevanjem ................................. 30
6.6. Specificni ciljevi .................................................................................................................... 31
7.0. Procena zagadjivanja vazduha iz energetike .......................................................................... 31
7.1. Legislacija i strateska dokumenta na energetskom sektoru ................................................... 33
7.2. Uticaji zivotne sredine ..................................................................................................... 34
7.3. Izvori zagadjivanja .......................................................................................................... 35
7.4. Kvalitet vazduha .................................................................................................................... 37
7.5. Degradacija zemljista ...................................................................................................... 39
7.6. Specificni ciljevi .................................................................................................................... 39
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
3
8.0. Procena zagadjivanja vazduha iz industrije ........................................................................... 41
8.1. Pravni okvir za kontrolu zagadjivanja iz industrija .................................................... 42
8.2. Potencijalni izvori zagadjivanja vazduha iz industrije ................................................ 43
8.2.1. Fabrika za proizvodnju cementa “Sharrcem” ........................................................... 43
8.2.1.1. Potrosena energija ..................................................................................................... 45
8.2.2. Mere za kotrolu emisija ................................................................................................ 45
8.2.3. Smanjenje emisija ............................................................................................................... 46
8.2.4. Nasledno i aktualno zagadjivanje u Gradu Mitrovice ......................................................... 46
8.2.5. Situacija zivotne sredine u “Feronikal” Glogovac ..................................................... 47
8.2.6. Problemi zivotne sredine iz industrije na teritoriju Kosova ..................................... 49
8.3. Specificni ciljevi ................................................................................................................ 49
9.0. Procena zagadjivanja vazduha iz transporta .......................................................................... 50
9.1. Sadasnjo stanje ................................................................................................................. 50
9.2. Zagadjivanje vazduha iz sektora transporta ........................................................................... 52
9.3. Specificni ciljevi ................................................................................................................ 53
10. 0. Mere .................................................................................................................................... 53
10.1. Mere za smanjenje zagadjivanja vazduha iz postrojenja sa manjim sagorevanjem ............ 55
10.2. Mere za smanjenje zagadjivanja vazduha iz Energetike ...................................................... 61
10.3. Mere za smanjenje zagadjivanja vazduha iz Industrije ........................................................ 64
10.4 Mere za smanjenje zagadjivanja vazduha iz Transporta ................................................... 65
10.4.1 Projekt predlozi - Transport ............................................................................................... 76
11.0 Procena plana implementacije .............................................................................................. 78
D o d a t a k I ................................................................................................................................. 79
D o d a t a k III .............................................................................................................................. 90
D o d a t a k IV ............................................................................................................................ 106
D o d a t a k V ............................................................................................................................. 111
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
4
1.0. Uvod
Politike Republike Kosova imaju za cilj razvijanje i primene odredjenih instrumenata, za podizanje
zivotnog standarda, obezbedujuci osnove za poboljsanje kvaliteta vazduha. Da obezbedi okvir s
kojim ce se postici zastita i smanjenje zagadjivanja vazduha u Republici Kosova, u skladu sa
odredjenim standardima u EU i najboljim principima i praksama.
Za identificiranje drzavnih politika, koja idu ka profitiranju, zastite zdravlja, zivotne sredine –
kvaliteta vazduha i stabilnog razvijanja, doneta je odluka za pripremanje Strategije i Plana za
Delovanje za Kvalitet Vazduha, za Republiku Kosovo.
Strategija i Plan za Delovanje za Kvalitet Vazduha (nadalje, Strategija i Plan Delovanja) potice kao
obaveza iz Zakona za zastitu vazduha iz zagadjivanja.
Orientacije politika ovog dokumenta, planifikovane su za deset naredne godine (2011- 2021) i Plan
za Delovanje za petogodisnji period, 2011-2016.
Usredsredjenje na deset naredne godine ce biti u skladu sa legislacijom i odredbama EU,
implementacije legislacija, implementacije standarda po sredstvom odredjenih politika, u skladu sa
ostalim strategijama i akcionim planovima (za delovanje).
Strategija i Plan za Delovanje odredit ce ciljeve za kvalitet vazduha i alternativne politike za daljnje
poboljsanje kvaliteta vazduha, da osigurava vazne profite za kvalitet zivota i da pomaze u zastitu
zivotne sredine i stabilnog razvijanja.
Odredjeni ciljevi bice specificni, merljivi i realni za izvrsavanje u periodu 2011- 2021.
Strategija i Plan za Delovanje, sadrzi: principe i kriterije za odredjivanje ciljeva i prioriteta, procenu
stanja kvaliteta vazduha, ciljeva i mera za zastitu i poboljsanje kvaliteta vazduha, ukljucujuci
prioritetne mere, aktivnosti i dinamiku realizovanja ovih mera. Kao mere i postojece instrumente su,
postojeca legislacija za zastitu vazduha i vodoravna legislacija, koja nudi odredjeni broj mera i
instrumenata koja imaju za cilj zastitu i poboljsanje kvaliteta vazduha.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
5
Kvalitet vazduha u Republici Kosova ima znacajne praznine u poredjenju sa standardima EU. Iz
ugla kvaliteta i velicine investicija u rehabilitaciju i razvoj infrastrujture za zastitu kvaliteta vazduha,
moze se reci da jos uvek je na nizem nivou.
Nadgledavanje svih pokazatelja odredjenim Zakonom za zastitu vazduha od zagadjivanja, nije jos
kompletovana i kao posledica toga i podaci nisu potpuni i konzistentni. Ovo predstavlja veliki
problem za definiranje aktuelnog nivoa zagadjivanja vazduha, koji izmedju ostalog ima negativne
efekte na zdravlje i zivotnu sredinu i to moze da ima veliki uticaj u buducnosti, u donosenju odluka
za poboljsanje kvaliteta vazduha.
Posebno smanjenje emitovanja zagadjivaca, je istaknuto iz posleratnog perioda, kada je postojalo
jedmo istaknuto smanjenje industrijske aktivnosti.
Tranzicija u trzisnu privredu i procesi globalizacije, uzrokovali su nedostatak investicija,
modernizacije i odrzavanje industrijskog sektora na Kosovu (tog dela sto radi), sto je rezultovalo
smanjenjem efikasnosti opreme, i kao posledicu imamo povecanje emisija u vazduhu. U ovom
kontekstu mogu da se pomene: KEK, Sharrcem, Feronikal, gde emisije oslobodjene iz istih
prevazilazi odredjene granice (suspendovane cestice, NOx, SO2 itd.).
Isto i transport ovih dana se smatra jedan od velikih uzrocnika zagadjivanja vazduha. U posleratnom
periodu broj vozila je vidno povecan, emisije iz vozila je u stalnom porastu, nezavisno od smanjenja
broja starih vozila.
Republika Kosova snazno se angazuje na postizanje uslova za proces pregovora za prijem i puno
clanstvo u EU, gde se kao poseban izazov istice uskladjivanje sa aquis comunitare, za polje zastite
zivotne sredine. Uskladjivanje sa acquis za polje zastite okoline zahteva sistematske institucionalne
izmene, organizativne i investicija u najbolje tehnike na raspolaganju, da bi se ispunili odredjeni
ciljevi u vezi smanjivanja i prevenciju stetnih efekata u svim komponentima sredine.
U periodu do prijema u EU, Republika Kosova treba da razvija planove delovanja, ukljucujuci i
procene cena i profita primenom legislacije iz posebnih sektora i podsektora okoline, tako da
primena mera izvrsi najefektivnom cenom.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
6
1. 1. Proces i metode pripreme Strategije i Plana Delovanja za Kvalitet Vazduha
Ministarstvo Zivotne Sredine i Prostornog Planiranja (nadalje Ministarstvo) kao organ Vlade
Republike Kosova, je odgovorna za pripremu Strategije i Plana za Delovanje za Kvalitet Vazduha,
obezbedjujuci da svi ostali organi i sira javnost budu svesni vaznosti njihovog priloga za postizanje
jednog dobrog kvaliteta vazduha.
Strategija i Plan Delovanja za period 2011– 2021 odnosno 2011- 2016, je pripremljena iz radne
grupe strucnjaka, organizovanog u okviru MZSPP i ucesnika iz relevantnih institucija Kosova,
Univerziteta, industrija i ostalih zainteresovanih organizacija.
Za nadgledavanje razvoj ovog procesa, Ministarstvo je osnovala Upravni odbor iz strukture
hijerarhije, kojem je periodicno pripremljen izvestaj za izvrsene radove radne grupe.
Osnova za pripremu ovog dokumenta su bila postojeca strateska dokumenta:“Strategija Kosova za
Zivotnu Okolinu i Stabilan Razvoj ”, “Plan Kosova za Delovanje u Zivotnu Sredinu” kao i sva ostala
relevantna dokumenta, koja su pomogla za jasno odredjivanje specificnih ciljeva, mera i projekta.
Ova Strategija je bazirana i u kompletnu ocenu svih dostignuca i zaostalih manjkavosti u svim
relevantnim sektorima.
Posto se zagadjivanje vazduha uzrokuje iz raznih izvora, osnovane su sektorne radne grupe (RG),
koja su radila na analizu i procenu zagadjivanja vazduha iz raznih izvora. Ovim slucajem su
osnovane cetiri sektorne radne grupe:
RG. za sektor postrojenja sa malim sagorevanjem - domacinstva
RG. za sektor energetike
RG. za sektor industrije
RG. za sektor transporta
Nadgledavanje ovog procesa izvrsio je Upravni odbor osnovan od strane Ministarstva.
1. 2. Konsultacije
Za pripremu ovog doumenta, podrsku nam je dalo EK posredsrvom instrumenta TAIX-a- tehnicku
asistenciju od strucnjaka, g. Martin Lutz.
Izradu ovog dokumenta pratio je Upravni odbor, Vlada i zainteresovane organizacije.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
7
Odrzavane su cetiri radnje i mnogi sastanci radnih grupa, sacinjene od clanova Ministarstva i raznih
institucija Kosova iz nivoa Vlade, Opstina, Univerziteta i industrije.
Proces konsultacija je iniciran predstavljanjem nacrt dokumkenta na veb stranici Ministarstva i
njegovog slanja u institucije, ciji predstavnici su deo izrade ovog dokumenta, ukljucujuci i
organiziranje javne debate.
Dokument je kompletovan posle razmatranja predatih komentara iz zainteresiranih stranaka.
1. 3. Uloga i odgovornosti u vezi sa dostizanje kvaliteta vazduha
Odredjene mere i delovanja u Strategiju i Planu za Delovanje, predstavljaju duznost za sve sektore
zajednica i one su odgovorne za realizaciju delovanja, za postizanje ciljeva za kvalitet vazduha.
Odredbama Zakona za Zastitu Zivotne Sredine, Zakona za zastitu vazduha od zagadjivanja i ostalih
relevantnih zakona, Ministarstvo je odgovorno za uoravljanje kvaliteta vazduha na celoj teritoriji
Republike Kosova.
Posebni organi Ministarstva izvrsavaju posebne zadatke, odredjene Zakonom za Zastitu Zivotne
Sredine, Zakona za zastitu vazduha od zagadjivanja i u ostalim zakonskim aktima.
Upravljanje kvaliteta vazduha ukljucuje: nadgledanje, uzimanje, analizu informacija i podataka,
za izvrsenje procesa analiziranja i odredjivanja kvaliteta vazduha.
Kontrola zagadjivanja aktivno utice na smanjenje zagadjivanja iz raznih izvora, posredstvom
kombiniranjem primene legislacije, edukacije i tehnickog pojacanja.
Kontrola emisija iz stacionarnih i mobilnih izvora: Ministarstvo svojim strukturama je duzno da
primenjuje legislaciju, da izvrsi merenja kvaliteta vazduha i preradu podataka kao i kontrolu emisija
iz izvora zagadjivanja.
Planiranje politika i razvoj kontrole: pomaze vidno u poboljsanju kvaliteta vazduha na strateskom
i oeprativnom nivou, posredstvom integracije upustva (odredba) za planiranje na centralnom nivou i
politika na lokalnom nivou.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
8
Nacin planiranja i ugovori, imaju vaznu ulogu u poboljsanju kvaliteta vazduha, npr posredstvom
obezbedjenja preduzetih mera od operatora, i dostizanju izmena na nacin organizacije transporta.
Efikasnost energije: Podizanje kvaliteta domace opreme, biznesa i objekta administracije i
stanovanja pridonece poboljsanju kvaliteta vazduha.
1.4. Pravni i Institucionalni Okvir
1.4.1. Institucionalni Okvir
Sadasnji institucionalni sistem je razvijen krajem 2002. godine. U principu, on se sastoji od jednog
delnog sistema institucionalnog upravljanja.
Institucije upravljanja sredine upotrebljavaju legislaciju Kosova na snazi, kao i standarde EU.
Administrativni sistem zivotne sredine obuhvaca:
Skupstinu Republike Kosova – najvisi zakonodavni organ;
Vladu Republike Kosova – najvisi izvrsni organ;
Ministarstvo Zivotne Sredine i Prostornog Planiranja – najvisi izvrsni organ na teritoriji
Kosova koji odredjuje i primenjuje drzavnu politiku za zivotnu sredinu, i koordinisanje sa
drugim drzavama i medjunarodnim organizacijama zivotne sredine;
Odeljenje (Departament) Zivotne Sredine (DZS) je jedan od prvih departamenata
stvorenih u okviru privremenih institucija. Aktivnosti DZS se realiziraju posredstvom cetiri
divizije: Divizija Politika Zivotne Sredine, Divizija za Zastitu Zivotne Sredine, Divizija za
Zastitu Prirode i Divizija za Administriranje Ostataka.
o Odeljenje Zivotne Sredine razvija ambijentalne politike i odgovarajuce
zakonodavstvo, instrumente za implementaciju ovih politika i zakonodavstvo uopste.
Agencija za Zastitu Zivotne Sredine Kosova – obezbedjuje odgovajarucu informaciju za
administraciju, Vladu i Skupstinu Kosova, za primenjivanje politika za zastitu zivotne
sredine. Razvija i koordinise jedinstveni sistem informacija za zastitu zivotne sredine u vezi
sa sistemom pracenja stanja zivotne sredine na Kosovo kao i sakuplja podatke za zivotnu
sredine;
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
9
Hidrometeoroloski Institut Kosova – Izgradi i odrzava osnovnu mrezu hidroloskih i
meteoroloskih stanica. Vrsi merenja i posmatranja elemenata i pojava: hidroloskih,
meteoroloskih, biometeoroloskih i hidrobioloskih, merenja i posmatranja atmosferskog
elektriciteta i zagadjenja vazduha, padavina, povrsinskih, podzemnih voda i zemljista, kao i
studiju i prognoziranje hidrometeoroloskih uslova zagadjenja zivotne okoline.
Opstine – su izvrsni organi teritorije Kosova, odgovorne za implementaciju zakonodavstva i
opstinskih planova.
1. 4. 2. Pravni Okvir
Pravni Okvir za vazduh nije se jos implementirana. Usvojen je Zakon za zastitu vazduha od
zagadjenja, Administrativno Uputstvo (AU) za Norme iztovarenja na vazduh od strane nepokretnih
izvora, AU za kontrolu emisija organskih nestabilnih komponenata tokom magaziniranja,
ispraznjenja, punjenja i transporta karburanta i AU za Kriterije za odredjenje nadglednih punktova,
broj i ucestalost merenja, klasifikaciju zagadjivaca koji se nadgledaju, metodologiju rada, oblik i
izvestaj podataka. Do 2012. godine se planifikuje kompletiranje zakonodavstva za vazduh.
Zakon o zastiti vazduha od zagadjenja kategorizuje glavne izvore zagadjenja, odredjuje indikatore
i osnovne duznosti za zastitu vazduha i preporucuje usvajanje granicnih vrednosti emisija (GVE) i
norme kvaliteta vazduha, u skladu sa standardima EU i OUN-a. Kao deo svakodnevnog programa za
zastitu sredine, ovaj zakon inicira i pripremu Strategije i Plana Delovanja za Kvalitet Vazduha, posle
se sastavljaju lokalni programi za zastitu vazduha u skladu sa njihovim razvojnim opstinskim
planovima.
Kao izazov ostaje kompletiranje sekundarnog zakonodavstva, paralelno sa postavljanjem sistema za
nadgledanje kvaliteta vazduha.
1. 5. Nacela i kriterijumi za odredjivanje prioriteta i ciljeva
Da bi se odredili ciljevi za zastitu i poboljsanje kvaliteta vazduha u Republici Kosova, kao osnova su
uzete opsta, osnovna nacela za zastitu okoline i njegove komponente, koja su uzeta iz Zakona za
zastitu zivotne sredine (Sluzbeni List br. 03/L-025):
1. Nacelo stabilnog razvijanja – je razvoj koji popunjava sadasnje i buduce potrebe, bez uticaja na
mogucnosti i kapacitete da i buduca pokoljenja ispunjavaju njihove potrebe.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
10
2. Nacelo integriranja zastite okoline – Javni organi ce saradjivati i koordinirati radove izmedju
sebe za razvoj i usvajanje svake mere, standarda ili aktivnosti, koji ima za cilj zastitu sredine.
3. Nacela postepenog uskladjanja sa standardima EU. Zastita okoline ce se bazirati na postepenom
ustupanju standarda EU, s ciljem duznog stvaranja jedne zdrave okoline za coveka, na nacelima
obavljanja sto je moguce adekvatne prakse, usvajane u okviru naucne zajednice, za poboljsanje
okoline.
4. Nacelo opreznosti i sprecenja, do tacke razumnog delovanja, uzimajuci u obzir ocekivane
potrosnje i zarade okoline. Jedna aktivnost ce se isplanirati i izvrsiti tako da spreci ili zaustavi
stetne efekte u okolini, bez ugrozenja zdravlja ljudi.
5. Nacelo sprecenja se izvrsava posredstvom Strateske Procene Okoline, Procene Uticanja na
Okolinu i izvrsenje Integrisanog Sprecenja i Kontrolu Zagadjenja.
6. Nedostatak kompletnih naucnih znanja ne moze da bude izgovor za ne preduzimanje
preventivnih mera za sprecenje, ugrozavanje i degradiranje zivotne sredine, u mogucim ili
postojecim slucajevima, koja imaju moguci utjecaj na okolinu.
7. Nacelo “zagadjivac placa”- zagadjivac placa kompenzaciju za zagadjivanje zivotne okoline, ako
svojom aktivnoscu stvara opterecenje u okolini proizvodnjom, upotrebom ili stavljanje u promet
osnovne sirovine, polovnim proizvodom ili proizvodom koji ima materije stetne za okolinu.
8. Nacelo “korisnik placa“- korisnik prirodnih resursa duzan je da placa realnu cenu za njihovo
koriscenje i posle zavrsenja korisnickih aktivnosti, re-kultivise okolinu.
Nacelo podruznicke odgovornosti – U slucajevima kada odgovornost za zagadjenje ne moze da se
konstatuje, onda cenu rehabilitacije i smanjenja zagadjivanja okoline, placaju zdravstvene
institucije.
9. Nacelo podsticajnih mera – Vlada ce promovisati prakse i aktivnosti koja imaju za cilj sprecenje
i smanjenje zagadjivanja podsticajnim i stimulirajucim merama za pravna i fizicna lica koji
biraju najolje moguce tehnike za cistu produktivnost.
10. Nacelo zastite prava na sud – svako pravno i fizicko lice i javnost, u slucaju materijalne stete, ili
opasnosti za materijalnu stetu u vezi sa nekim posebnom aktivnoscu ili izvorom zagadjenja koji
krsi odredbe ovog zakona, posebnih zakona ili podzakonskih akata donetih u skladu sa ovim
zakonom, ima pravo da podnese tuzbu ili da trazi od nadleznog suda ili javnog organa zastitu
njegovih prava.
11. Nacelo pristupa javnosti u informacijama – Svako pravno ili fizicko lice ima pravo da ima
pristupa u informacijama za stanje okoline i da ucestvuje u donosenje odluka.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
11
12. Nacelo viseg nivoa zastite.
13. Nacelo i saglasnosti sa zakonom EU
14. Nacelo predostroznih mera.
15. Nacelo koja podrazumeva da ostecenje zivotne sredine treba da se regulise u izvoru.
16. Nacelo pokrivanje troskova.
2. 0. Zagadjivanje vazduha
Kada vazduh sadrzi supstance u iznosu koja mogu da ostete zdravlje ljudi, zivotinja ili biljaka ili
moze da izazove materijalne stete, one se nazivaju zagadjivaci i mogu da budu u gasnom ili tvrdom
stanju, kao cestice koja se rasturaju u prirodi.
Studije pokazuju da zagadjenje atmosferskog vazduha ima negativne posledice kod ljudi, ekosistema
i ostalih struktura. Neki zagadjivaci, prisutni u malim kolicinama mogu da nemaju uticaj, ali se oni
nakupljuju u keni region i zajendo imaju uticaj na zdravlje. Ovi se nacelno zovu regionalni
zagadjivaci vazduha, gde najvecu brigu predstavljaju: organska nestabilna jedinjenja (ONJ/VOCs)
(na primer benzin ili rastvareni rastvarac i velika kolicina ugljenika i ostalih gasova, uglavnom
karakteristicnom aromom); azotni oksidi (koja se cesto referiraju kao NOx); prasina-cestice (prasina,
posebno veoma male cestice koja usisavamo PM10, PM2,5); ugljenicni monoksid (CO – uglavnom
motornih vozila) ili sumpornih jedinjenja, uopste.
Iako zagadjenje vazduha tradicionalno se pripisuje aktivnpstima ljudi, ono moze da se javlja i od
prirode, onih izvora kao oluja prasine, iz aktivinih vulkana, pozara uzrokovanim od munje, itd, ili
bioloskih aktivnosti. Isto tako je zanimljivo da se kaze da zagadjivanje u kucama, od duvanskog
dima, prasina, grejanja i kuhanja, cesto moze da su u vecim koncentracijama nego napolje.
Zagadjivaci oslobodjeni direktno iz takvih izvora kao sto su termocentrali, industrije, motorna vozila
i unutrasnjih aktivnosti, poznati su kao primarni zagadjivaci. A formirane supstancije kada su
zagadjivaci vec u vazduhu i stvaraju hemicke reakcije, poznati su kao sekondarni zagadjivaci.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
12
2.1. Efekti zagadjenja vazduha
Poznato je da zagadjenje vazduha moze da ima negativni utecaj u zivotnu sredinu, zdravlje i
komotnost. Ali, tesko je da se odredjuje nivo efekta.
Za efekte zagadjenja vazduha, su radjena nekoliko studija, koja pokazuju ostecenje ne samo
zdravlja, ali i okoline.
3.0. Vizija
Postizanje i ocuvanje kvaliteta vazduha koji ce da podize blagostanje stanovnistva, sacuva zdravlje
stanovnistva i okolinu.
3.1. Misija
Postavljanje jasnih ciljeva
Upotreba adekvatne mere, ukljucujuci i nove pristupe
Pracenje naucnih istrazivanja i upotreba informacija na efikasan nacin.
Podizanje kapaciteta kod vladinih partnera za efikasno izvrsavanje
Stvaranje jednog dobrog i sireg partnerstva
3.2. Opsti ciljevi
Da se povecavaju mogucnosti za poboljsanje kvaliteta vazduha na celom Kosovu
Kompletiranje zakonodavstva, u skladu sa Direktivama EU
Da se obezbedjuje okvir za zastitu kvaliteta vazduha, u suradnji sa svim zajednicama
Da se obezbedjuje da kvalitet vazduha ce se uzimati u obzir od strane vladinih i opstinskih
institucija, stanovnika, preduzeca i organizacije, kada odlucuju o njihovim delovanjima.
Da se promovise vaznost kvaliteta vazduha kao determinanta zdravlja i blagostanja
stanovnistva.
4.0. Stanje kvaliteta vazduha
Republika Kosova se nalazi na Balkansko Poluostrvo, s povrsinom od 10.887 km². Njeni prirodni
uslovi su mnogo povoljni. One cine Kosovo raskrsnicu izmedju Jadrana, Panonskog polja i Egejskog
mora. Prema mnogim sacinjenim procenama, racuna se da Republika Kosovo ima priblizno
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
13
2.600.000 stanovnika, prosecnom naseljenoscu od 192 stanovnika u km², sto predtavlja prostor sa
najvecom 'gustinom' na Balkanu, ali i Evropu.
Kosovo se nalazi na juznom delu prosecneg geografskog podrucja severne hemosfere i podlezna je
sredozemljnih-kontinentalnih i evropsko-kontinentalnih klimatskim uticajima. Glavni klimatski
makrofaktori, koji uticu na klimu Kosova, su: njen polozaj prema zemljanim masama (Evroazia i
Afrika) vodenim masama (Atlantski Okean i Sredozemno More) vazdusnim masama (tropikalnim i
arktikemaritinskim ili kontinentalnim), polozaj baricnim sistema (maksimum Azura i minimum
Islanda). Glavni lokalni faktori koji uticu na klimu Kosova, su: reljef, vode, zemlja i biljke.
Na prethodnim poglavljima elaborirano je o efektima zagadjenog vazduha na zdravlje. Glavni
faktori koji uticu na kvalitet vazduha zivotne sredine, su stepen emisija zagadjivaca, klima i
topografija. Njihova saradnja je veoma kompleksna.
Momentalno, najveci zagadjivaci vazduha na Kosovo su nepokretni i pokretni izvori, izvori na
urbanim sredinama, glavne zone proizvodnje energije i industrijalne zone. To su objekti za
proizvodnju energije, industrijalni objekti (metalurgija, rudarstvo, fabrika cementa, itd), sektor
transporta, poljoprivredne aktivnosti i lokacije gde se baca djubre.
Na objektima za proizvodnju energije uglavnom se koriste fosilna goriva, kao na primer ugalj i
naftini derivati s velikim procentom sumpora. Sektor transporta se karakterizuje velikim brojem
starih vozila i upotrebom goriva niskog kvaliteta (uglavnom). Osim ovoga, takodje i industrijski
sektor uglavnom upotrebljava staru opremu. Poljoprivredni sektor doprinosi zagadivanju vazduha
uglavnom paljevinom biomase. Zone gde se bacaju ostaci i njihovo nekontrolisano paljenje,
predsavljaju ozbiljan izvor zagadjivanja vazduha. Uopste uzevsi nizi nivo samosvesti preduzimaca,
potrosaca i sire javnosti uticu na sadasnje stanje.
4.1. Odatle potice zagadjivanje
Izvori emisija zagadjivanja u vazduhu poticu od svih industrijalnih i trgovinskih kategorija, ostalih
aktivnosti, motornih vozila i izvora iz emisije biogenske vegetacije.
Na Kosovo, kvalitet vazduha je osteceno u razvijenim urbanim zonama, posebno u industijalnim
zonama. Najveci uticaj na zivotnu sredinu potice od termocentrala KEK-a (TCA i TCB), iz
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
14
industrija (metalurgija, rudarstva, fabrika cementa, itd.) i manjih, ali zagadjenje potice i od
individualnih objekta za grejanje. Mitrovica, zbog industrijalnih ostataka kompleksa Trepca, je jedan
od vecih izvora zagadjenja.
U vecini slucajeva zagadjenje se javlja u obliku emisija sumpornog dioksida (SO2), azotnih oksida
(NOx), ozona (O3), olova (Pb) i ostalih teskih metala, ugljen monoksida (CO), prasine, dima, cestica
PM10, PM2,5, organskih nestabilnih jedinjenja (ONJ/VOCs), dioksina itd.
Izvori zagadjenja vazduha na Kosovo bazirane su na podatke prikupljene za emisije iz posebnih
izvora. Zbog nedostatka validnih podataka, nisu ukljuceni svi podaci iz emisija. Ali prihvaceno je da
ovi izvori naveliko uticu na podizaje nivoa zagadjenosti.
4.1.1. Glavni izvori na Kosovo
Potencijalni izvori zagadjivanja vazduha na Kosovo su:
◘ Termocentrali (Kosova A i Kosova B)
◘ Povrsinski kopovi lignita
◘ Industrijalni kompleks u Mitrovici
◘ Feronikal u Glogovac
◘ Fabrika cementa - Sharcem u Djeneral Jankovicu.
◘ Sistemi za centralno grejanje (Pristina, Djakovica i Mitrovica)
◘ Teska osnovna industrija (za sada ne funkcionise) u Djakovici, Peci i Gnjilane
◘ Proizvodnja osnova asfalta
◘ Transport, itd
5.0. Ocena kvaliteta vazduha na osnovu podataka iz nadgledanja
Priblizna ocena kvaliteta vazduha na Kosovo sacinjena je na osnovu jedne serije podataka u
dispoziciji, uzimajuci u obzir standardi EU, o kvalitetu vazduha, Direktive 2008/50/EC.
Analiza ovih podataka pokazuje razlike sa predvidjenim standardima EU, sto utice da delujemo na
kontrolu nadgledanja emisija iz zagadjivaca. To ce se postici ispunjavanjem obaveza, od strane
zagadjivaca, koja proizilaze iz AU za Uredbe i Norme pustanja u vazduh iz nepokretnih izvora
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
15
zagadjenja. To ce se postici postovanjem granicnih vrednosti plus margine tolerancije.
5.1. Nadgledna mreza kvaliteta vazduha
Ministarstvo je pocelo sirenje mreze za nadgledanje kvaliteta vazduha (sl.1, Dodatak I), na teritoriju
Republike Kosova. Broj stanica za nadgledanje kvaliteta vazduha u Kosovo je odredjen na osnovi
preliminarne studije za odredjenje nadglednih punktova, oslanjajuci na kriterije direktive
2008/50/EC (uradjen pomocom eksperta iz EK).
U gorepomenutom studijom je sacinjeno i zoniranje, tako da Kosovo ce imati jedan aglomerat
(Pristinu) i ostali deo formirace jednu zonu.
Iz prikupljenih podataka smatra se da broj stanovnika Pristine je priblizno 600.000 stanovnika, a
ostali deo Kosova ima priblizno 2.000.000 stanovnika.
Prva stanica Ministarstva automatskog nadgledanja kvaliteta vazduha je smestena na lokaciju
IHMK, koja je opremljena automatskim analizatorima sumpor dioksida (SO2), azotnih dioksida
(NOx), ugljen monoksida (CO), ozona (O3), analizator suspendiranih cestica PM10/PM2.5 (sa
fraksionatorom za PM10 i PM2.5, zavisno koja frakcija se odlucuje da se nadgleda).
Druga stanica je donacija iz Drzave Slovenije. Ova stanica je opremljena optickom analizatorom sa
tri kanalima (Grim Model 180) koji je konfiguriran da meri frakcije (cesticne materije) PM10, PM2.5 i
PM1, meteoroloske parametre, smer vetra, brzinu vetra, temperaturu vazduha, relativnu vlaznost
vazduha i atmosferski pritisak.
Kompletiranje mreze nadgledanja kvaliteta vazduha planifikuje se u 2011. godinu. Do kraja 2010.
godine su postavljene tri stanice automatskog nadgledanja kvaliteta vazduha: jedna u Mitrovici,
jedna u Glogovcu i jedna u Pristini, lokacija koja ce se opisati dole:
Lokacija u Mitrovici – nalazi se na severnoistocnom delu grada blizu reke Ibar na dvoriste
meteoroloske stanice, Sl.2, dotatak I. Lokacija je na otvorenoj zoni i nema prepreka za rasturenje
zagadjivaca u blizini. Na severozapad lokacije nalazi se Topionica Olova i Cinka, na udaljenosti iz
lokacije priblizno 2.7km navazdusnoj liniji (geografske koordinate lokacije su 489 653 E / 474 9064
N).
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
16
Lokacija u Glogovcu – nalazi se usred grada, na zapad glavnog puta grada (Sl 3), blizu Opstinske
zgrade (geografske koordinate lokacije su 491 487 E / 471 9312 N).
Lokacija u Pristini – bice kod bivseg objekta Rilindje, gde postojeca stanica (donacija Slovenije) ce
se dopuniti i ostalim analizatorima s ciljem pracenja i ostalih parametra.
NIJZ poseduje dve stanice za nadgledanje kvaliteta vazduha, koja mere: sumpornog dioksida (SO2),
azotnih oksida (NOx) i totalnih suspendovanih cestica (GTS).
Jedna stanica NIJZ-a se nalazi na dvoriste MPF-a (stanica nadgledanja zagadjivanja iz saobracaja)
ali ova lokacija ne ispunjava kriterije mikrostepena kao sto se predvidjaju Direktivom 2008/50 EC.
Planirano je da se ova stanica dislocira u jednu lokaciju koja ispunjava kriterije pomenute direktive.
Druga stanica se nalazi na lokaciju NIJZ-a, na juznom delu Pristine, koja se nalazi na
medjugradskoj pozadini. Lokacija je udaljena samo 1.8 km od stanice HIK-a stacioni koja se nalazi
na medjugradskoj pozadini. Ako ce ova stanica biti deo drzavne mreze nadgdedanja kvaliteta
vazduha, preporucuje se da se ova stanica smesti na stambeni deo.
5.2. Preliminarna procena kvaliteta vazduha na Kosovu
Azurirani podaci kvaliteta vazduha na Kosovu su manjkavi i postojeci podaci nisu u skladu sa
odredjenim kriterijumima u vezi sa metodama i tehnickim zahtevima za uzorkovanje i analizu
zagadjivaca vazduha, po direktivi 2008/50/EC EU.
Uzimajuci u obzir manjkavost podataka, procena kvaliteta vazduha se vrsi pretpostavkama
baziranim na funkcijonalnim odnosima izmedju raznih komponenta i statistickim parametrima, koji
su uzeti iz grupa podataka drugih zemalja, kao na primer Nemacke i Berlina.
Treba da se uzima u obzir da rezultirajuci zakljucci su predmet velikih nesigurnosti do tada, kada ce
biti dostupni vise podataka, boljeg kvaliteta.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
17
5.2.1. Procena zagadjenja od cesticnih materija (PM)
PM se stvaraju iz niza razlicitih cestica, koja izlaze iz raznih izvora. Koncentracije PM obuhvacaju
uglavnom emitovane cestice direktno u atmosferi iz izvora paljenjem i sekondarnim cesticama
formiranim iz hemijskih reakcija u vazduhu.
Cestice PM su kategorizovane na osnovi velicine cestica (cestice PM10, PM2,5 i PM1 odredjenim
diametrom, npr. 10µm, 2,5m i 1µm).
PM proisticu uglavnom iz dva izvora, iz onih uzrokovanim ljudskom rukom, i iz prirodnih izvora. U
Republici Kosova najveci izvor zagadjivanja sa PM uzrokovan od strane ljudskog faktora, su fabrike
sa velikim sagorevanjem, kao sto su termocentrali, topionica Feronikla, proizvodnja cementa,
transport, industrijalna neizrodna zemljista, itd.
Iz putnog saobracaja emisije PM uglavnom proisticu od vozila, gome, i ostalih izvora emisija. Ostali
izvori ukljucuju kamenolome, gradjevinarstvo, i ostale pokretne izvore (ne transportne).
Sekondarne cestice PM formirane iz emisija amonijaka, sumpornog dioksida, oksida azota, kao i
emisije organskih jedinjenja proizlaze iz oba izvora, one sa sagorevanjem i iz vegetacije.
5.2.1.1. Merenja ukupnih suspendovanih cestica (GTS)
Merenja ukupnih suspendovanih cestica su izvrsene samo od strane NIJZ-a. Lokacija gde su
izvrsena merenja GTS-a je dvoriste MPF-a. Ova stanica je reprezentativna za zagadjenje vazduha iz
saobracaja.
NIJZ za ovu procenu je ponudila seriju podataka iz GTS, iz meseca januar do meseca maja 2009.
godine, za stanicu MPF-a. Prosecna koncentracija GTS-a tokom ovog perioda oko 5 meseca
izracunava da je oko 60µg/m³.
Bazirano na gore navedenim podacima, moze da se konstatuje da srtednji nivoi PM10 su ulgavnom
iznad 50µg/m³, sto premasuje dozvoljenu granicu EU za PM 10.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
18
5. 2.1. 2. Merenje cadja
Cadj (crni ugljenik) je deo PM10 . Bazirano na merenja izvrsena u Evropi moze da se izracunava da
ne vise od 20% PM10 se sastoji od cadja. Tako da, uzimajuci u obzir srednju godisnju vrednost od
40µg/m³, iznos veci od 10 µg/m³ cadja, podrazumeva neko moguce nepoklapanje vrednoscu limita
PM 10.
IHMK je izvrsio analize cadja u svoje dvoriste, koje se smatra reprezentativna stanica za
medjugradsko zagadjivanje, utican i od glavnog puta Pristina- Pec u distanci od oko 100 metra od
tacke merenja. Na xl. 4, Dodatka I, su predstavljene vrednosti cadja za period od 2005.-2008.
godine.
Od 2005.-2008.godine, prosecne vrednosti cadja su izmedju 22 i 28µg/m³.
INKOS je izvrsio slicne analize u okolini KEK-a, u blizini termocentrala u Obilicu, predstavljene u
Tab. 16. i sl. 10. II Dodatka.
Nivoi koncentracije u stanici INKOS-a u Obilicu u 2007. i 2008. godini bili su izmedju 13 i 16
µg/m³. A u 2010. godini sredni nivo cadja je bio : u Obilicu 8,64 mg/(m2d), Grabovcu 3,84
mg/(m2d), Mirasu 7,09 mg/(m
2d).
Bazirano na podatke IHMK-a i INKOS-a moze da se proceni da, kao posledica, nivoi cadja
sugeriraju da koncentracije PM10 su mnogo iznad 40µg/m³, u periferiji Pristine, i u Obilicu, blizu
termocentrala KEK-a.
5. 2. 1. 3. Merenja PM10
Od 2003. godine, jedini izvor podataka za PM10 na Kosovu bio je stanica za nadgledanje kojom
upravljaju nemacke trupe KFOR-a blizu Prizrena. U septembru 2009. godine merenja PM10 bile su
pocele i u IHMK, u Pristini.
Nemacki KFOR u Prizrenu – Instrument za PM (ß-attenuation) je u finkciji od proleca 2003.
godine. Rezultati su uzeti iz godisnjih izvestaja 2004. -2006. godina, koja predstavljaju srednju
godisnju vrednost PM10 od oko 50µg/m³, sa vise od 100 prevazidjenih dana iznad 24 casovnog nivoa
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
19
od 50µg/m³. Granicne vrednosti PM10 ne premasuju se nekom izvelicanom marginom u
medjugradskim i ruralnim sredinama.
Iz merenja u Evropi moze da se pretpostavlja da, u poredjenju sa medjugradskim ili ruralnim
nivoima, koncentracija zagadjenja u najvecim gradovima, u urbanim sredinama je 30-50% visi i 60-
100% visi u toplim tackama, na primer blizu puteva sa velikim saobracajem.
IHMK- Instrument za PM10 (nephelometar & beta attenuation) je u funkciji od septembra 2009.
godine. Rezultati su uzeti iz mesecnih izvestaja za period septembar 2009- aprila 2010. godine, iz
kojih proizlazi da prosecna vrednost koncentracije PM10 za ovaj period je 56.6 µg/m3, gde moze da
se smatra da godina ce biti sa vise od 100 premasenih dana iznad 24 casovnog nivoa od 50 µg/m3.
Maksimalna registrirana vrednost za ovaj period bio je 164 µg/m3, Sl. 5, Dodatak I.
Analizirajuci postojeca merenja suspendovanih cestica u vazduhu i cadja, moze da se zakljuci da i u
periferiji Pristine i u ruralnim i medjugradskim zonama izvan velikih gradova, su premasene
granicne vrednosti za PM10. Jasno je da, u centru grada, u putevima sa velikim saobracajem, situacija
je jos gora. Tako, sredisnje godisnje koncentracije PM10 na Kosovu bi mogle da se ocekuju da
dostignu nivoe iznad 60µg/m³, sa vise od 200 i vise premasenih dana.
Kao posledica ovog stanja, postoji velika potreba za delovanje s ciljem smanjenja koncentracije
PM10 da bi se ispunili standardi EU, posebno u urbanim i industrijalnim lokacijama.
5.2.2. Procena zagadjenja sumpornim dioksidom (SO2)
Poredjeno sa podacima za PM10, izvori podataka za SO2, su nedovoljna. Posebno, vremenske serije
stalnih merenja sa vremenskim resenjem, osredno od jednog sata, kao sto se zahteva Direktivama
EU i koje pokrivaju celu kalendarsku godinu, jos uvek nedostaju.
Da bi omogucili jedno izracunavanje moguceg poklapanja sa vrednostima limita SO2, prema
Direktivi EU (prosecna vrednost za 24 sata i prosecna vrednost za 1 sat), u bazi srednjim godisnjim
vrednostima, uzete su serije visegodisnjih podataka iz nadgledne mreze u Berlinu i analizirane su s
ciljem uzimanja statistickih odnosa izmedju prosecnih godisnjih vrednosri i respektivnim nivoima u
ekvivalentnom procentu sa granicnom vrednoscu za 24 sata i 1 sat za SO2.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
20
Izgleda da se sredisnje godisnje koncentracije vise od 25µg/m³, vrednost 24 casovnog limita za SO2
moguce je nadmasiti, a 1 casovni standard nije toliko striktan. Nesklapanje moguce da je iznad
prosecnih godisnjih koncentracija od 47µg/m³.
5.2.2.1. Merenja sumpornog dioksida (SO2)
Merenja sumpornog dioksida (SO2) na Kosovo su izvrsene sa strane Ministarstva - IHMK, NIJZ,
INKOS i Nemacki KFOR. Izvrsena merenja SO2, od strane IHMK tokom perioda od 2005-2009.
godine i onih INKOS-a, su merenja klasicnim metodama (acidimetricna metoda sa H2O2 kao
absorbni rastvarac), a od septembra 2009. godine, IHMK vrsi stalna automatska merenja, kao sto su
cinili i NIJZ i Nemacki KFORI.
IHMK vrsi merenja SO2 u lokaciju IHMK-a u Pristini, koja se smatraju medjugradskom pozadinom.
Iz izvrsnih merenja acidimetrickom metodom, sa H2O2 kao absorbenta, vidjeno je da sredisnje
vrednosti su oko 31 do 18µg/m³, trendom pada pocevsi od 2005. godine
Od septembra 2009. godine, IHMK je poceo merenja SO2 sistemom stalnih automatskih merenja, sa
vremenskom prosecnem 1 casovnom i 24 casovnom vrednoscu.
Slicne analize (acidimetrickom metodom, sa H2O2 kao absorbenta) su izvrsene i od INKOS-a, u
Obilicu, blizu termocentrala ( KEK-a.). U periodu od 2007. i 2008. godine, srednji nivoi u Obilicu su
bili izmedju 18 i 29µg/m³, a one u 2010. godini, 31,39 mg/(m2d)
1.
Bazirano na gorenavedenim podacima moze se reci da srednji godisnji nivoi visi od 25µg/m³,
donose opasnost nadmasanja granicne 24 casovne vrednosti SO2.
U vezi sa zagadjenjem SO2, granicnim vrednostima, izgleda da se mogu da se realizuju u ruralnim i
medjugradskim zonama, daleko od velikih industrijalnih izvora. Ovo je vazno za zastitu ekosistema.
Isto tako, moguce je da u situacijama sa stagnirajucim meteoroloskim uslovima, u zimskoj sezoni,
upozoravajuci prag za SO2 moze da se prekoracuje u centralnim urbanim zonama.
1 Godisnji izvestaj okoline -2010 (KEK)
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
21
Za razliku od merenja klasicnim metodom (acidimetrickom metodom, sa H2O2 kao absorbenta) u
IHMK, izvrsena merenja u automaticnoj nadglednoj stanici, postavljenom u lokaciji medjugradskom
pozadinom, pokazuju jedan nizi koncentracijski nivo SO2.
Tokom perioda nadgledanja Septembar 2009. - April 2010. godine, maksimalna registrovana
vrednost je 98.5µg/m3, za 1 casovne prosecne vrednosti, a prosecna vrednost koncentracije SO2 za
prosecne vrednosti za 24 sata je 6.5µg/m3, maksimalna 24 casovna vrednost je 23µg/m
3, sto
pokazuje da nema prekoracenja granicnih vrednosti u ovom nadglednoj stanici, prikazanim na slici
6, Dodatak I.
Iz izvrsenih mera u lokaciju medjugradskom pozadinom, u blizini Pristine, vidi se da granicne
vrednosti SO2 mogu da se ispune za ovu zonu.
Posto predstavljene vrednosti pripadaju jednom kratkom periodu nadgledanja (Septembar 2009.-
April 2010. godine), ne moze da se sacini jedna puna procena za ispunjenje granicnih vrednosti SO2.
Nadgledna stanica, upravljena iz nemackih trupa KFOR-a, blizu Prizrena, isto tako registruje SO2
jednim automatskim instrumentom, u vremensoj rezoluciji od 1 casa. Nazalost, vremenske serije
pokazuju ozbiljne manjkavosti, tako da na prvi red godisnje prosecne vrednosti ce se uzeti kao
osnova za procenu.
Obezbedjeni rezultati iz godisnjih izvestaja 2004.- 2006. godine, pokazuju da srednji godisnji nivoi
merenja SO2 u okilini Prizrena su izmedju 6-7µg/m³.
Tako, bazirano na podacima izvan Prizrena. Moze da se dogodi da granicne vrednosti SO2 da se
ispune u ruralnim i medjugradskim zonama, bez nekog vaznog industrijalnog izvora.
NIJZ, od Januara 2009. godine izvrsava automatsko nadgledanje SO2 u dve lokacije u Pristini. Treba
uzeti u obzir da, zbog nedostatka kalibriranja instrumenta, kvalitet podataka nije siguran. Tokom
kontrole neobradjenih podataka, cije vrednosti su izgledale pogresne, su eliminisane iz serije
podataka.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
22
Prosecna koncentracija iz pocetka Januara do kraja Marta 2009. godine je 16µg/m³, u urbanu
lokaciju blizu MPF. Nivo koncentracije, od 99.73 prosecnih godisnjih vrednosti za taj vremenski
period je 161µg/m³ i moze da se kaze da je ispod odredjenih vrednosti EU, od 350µg/m³.
Nivo koncentracije od 99.18 izracunat iz prosecnih 24 casovnih koncentracija, je oko 102µg/m³, sto
znaci da je ispod asocirane granicne vrednosti od 125µg/m³.
Uzimajuci u obzir medjugradsku lokaciju nadglednog mesta, moze se cekati da nivoi SO2 u centru
grada Pristine, mogli bi da prekoracuju granicnu 24 casovnu vrednost, posebno tokom godina losim
vremenskim uslovima.
5. 2. 3. Procena zagadjenja azotnim dioksidom (NO2)
Procena zagadjenja azotnim dioksidom je bazirana u izvrsenim merenjima od Ministarstva, IHMK,
NIJZ i Nemackog KFOR-a u Prizrenu. Stanice merenja u IHMK , Nemacki KFOR (u Prizrenu) i u
NIJZ (periferija Pristine) su reprezentativne za zagadjenje medjugradskom pozadinom.
Iz izvrsenih merenja tokom perioda Septembar 2009 - April 2010. godine u stanici stalnih
automatskih merenja u IHMK, prosecne godisnje vrednosti za NO2 za ovu zonu su 28µg/m3.
Maksimalna registrovana vrednost za ovaj period nadgledanja je 145.1µg/m3, ali broj prekoracenja
granicnih vrednosti (200µg/m3), 1 casovnog prosecne vrednosti nikada nije prekoracena, Sl. 7,
Dodatak I.
Iz ovog se moze zakljuciti da granicna godisnja vrednost od 40µg/m3, u zoni medjugradske
pozadine, je izvrsljiva.
Sredisnji godisnji nivoi za NO2, izvan Prizrena bili su izmedju 13 i 15µg/m³ tokom 2004. i 2005.
godine. Prosecna mesecna vrednost od 26µg/m³, predstavlja najvise nivoe tokom godine. Moze se
zakljuciti da granicna vrednost NO2 od 40µg/m³, moze da bude izvrsljiva u medjugradskim i
ruralnim zonama.
U vezi sa podacima stanice u periferiji Pristine (NIJZ) prosecna vrednost izmedju januara i maja
2009. godine je oko 30µg/m³, koja je isto tako ispod granicnih vrednosti.
Bilo kako bilo, uzimajuci u obzir jednu tipicnu normu izmedju medjugradskin nivoa NO2 i onih u
centru grada, blizu vrucih tacaka, sigurno koncentracije NO2, u blizini opterecenih puteva u centrima
velikih gradova, kao sto je Pristina, prekoracuju granicne vrednosti od 40µg/m³.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
23
Moze se zakljuciti da nepoklapanje sa granicnim vrednostima NO2 moglo bi da se pojavi u
opterecenim putevima u centrima gradova. Nivoi gradske i ruralne pozadine treba da bude ispod
odredjenih standarda.
5. 2. 4. Procena zagadjenja benzenom
Nazalost, merenja benzena nisu izvrsena na Kosovo. Ali, jedno priblizno merenje moglo bi da se
vrsi poredjeno sa bazama podataka kvaliteta vazduha kao npr na Berlinu i drugdje u Evropi, koja
pokazuju da postoji jedna stabilna norma izmedju nivoa NOx i nivoa benzena. Ova norma je
promenjena vremenom zbog toga sto koncntracije benzena su padale brze od nivoa NOx, zbog
postavljenja katalitickih konvertera u benzinskim vozilima i zbog dodatnog dela naftnim vozilima
koja pustaju NOx (procena nemackog eksperta iz EK).
U vezi sa prepostavkom da tipovi vozila na Kosovu su slicni sa tipovima i karakteristikama vozila u
Nemackoj (pre 5-10 godina), jedna norma benzena nasuprot NOx od oko 4% moglo bi sa se
predstavi, za lokacije gradske pozadine, kao sto su nadgledne lokacije NIJZ-a, gde su registrirane
koncentracije NOx.
Prosecne vrednosti u stanici NIJZ-a, u periodu od januara do maja 2009. godine, dostizu vrednosti
do 40µg/m³ Nox-a. U stanici NIJZ-a, u predgradju Pristine, upotreba gore navedene norme, rezultira
pribliznim koncentracijama benzena od 1.5 do 2µg/m³.
Niveli benzena u stanicama blizu kojih ima saobracaja, imaju za cilj da budu jedan faktor dvostruki
visi od one blizu urbanim sredinama. Tako, nivoi od 304 µg/m³ mogu da se ocekuju u lokacijama
vrucih tacaka komunikacije.
Na kraju moze se reci da, bazirano na veoma bliska racunjanja mogucih koncentracija benzena u
urbanim sredinama na Kosovu, granicna vrednost benzena ima mogucnosti da se dostigne i na
visoko frekventiranim putevima.
Treba istaci da nesigurnost ovakvog suda je veoma visoka uzimajuci u obzir nedostatak podataka za
benzen na Kosovu. U svakom slucaju, moze se ocekivati da, kao rezultat preduzimanja mera za
smanjenje saobracaja i odredjenih emitiranja NOx, sa se smanjuju i emitiranja benzena, tako da ne
bude potrebno preduzimanje dodatnih mera za kontrolu zagadjenja benzenom od saobracaja.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
24
5.2.5. Procena zagadjenja ozonom (O3)
Iz izvrsenih merenja od strane IHMK u lokacijama medjugradskom pozadinom u bizini Pristine,
prosecna vrednost ozona (O3) tokom perioda nadgledanja Septembar 2009. - April 2010. godine je
50.2µg/m3, a maksimalna vrednost je 113.6µg/m
3 sto pokazuje da nema prekoracenja granicnih
vrednosti za ovaj nadgledni period, sl. 8, Dodatak I.
Iz podataka Nemackog KFOR-a blizu Prizrena, vidi se da ozon ima tendenciju da bude visi u
medjugradskim zonama i to tokom letnje sezone. Najveca prosecna vrednost na sat, tokom perioda
leta 2004. godine, bila je 181µg/m³, s jednim dnevnim prekoracenjem, praga informacija.
Posto nivoi zagadjenja ozonom, u ruralnim mestima pokazu jedno homogeno distribuiranje na
prostoru, podaci iz Prizrena mogu da se uzmu kao predstavljaci za medjugradske i ruralne zone na
celom Kosovu.
Statisticke korelacije npr na periferiji Berlina izmedju prekoracenja praga informacija i broja
prekoracenih dana od prosecno 120µg/m³, za 8 sata, sto je osnova za vrednost cilja EU za ozon,
pokazuje da nema sanse da prekoracenje praga informacije da se karakterise sa istovremenim
prekoracenjem odredjene vrednosti za zdravlje isto tako i odredjene vrednosti za vegetaciju (procena
eksperta EK).
Isto tako, tokom perioda leta, mogu da se pojavljuju neka prekoracenja praga informacija, kada se
javljaju visoke temperature i suncano zracenje.
5. 2. 6. Procena zgadjenja teskim metalima i benzo-a-pirenima na PM10
Nazalost, jos uvek ne postoje merenja ovakvih komponenata na Kosovo. Prekoracenja odredjenih
mera posebno se dogadja u zonama oko industrijskih postrojenja, posebno metalurgije.
Procenat metala u PM10, u ambijentalnom vazduhu zavisi mnogo od emitiranja. Tako, u nedostatku
podataka iz nadgledanja vazduha, nemoguce je da se izvuce neka konkluzija iz drugih drzava.
Medjutim, treba se istaci da, zbog postojanja odredjenih stvari, ne iskljucuje se mogucnost za
nepoklapanje sa standardima za teske metale.
Podatke za benzo-a-pirene u PM10 isto tako nedostaju. Kao poznati izvori ovog komponenta su
spaljivanje drveca i uglja, kao i saobracaj.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
25
Kao zakljucak moze se reci da prekoracenje odredjene vrednosti za benzo-a-pirene na Kosovo
veoma moguce, zbog siroke upotrebe drveca i uglja za domacinsko grejanje. Ovako, nerealiziranje
moze se cekati u urbanim lokacijama a jos vise i u tackama gustog saobracaja, u centrima grada.
5. 3. Klimatske promene
Klimatske promene predstavljaju jedan veliki problem zivotne sredine u 21. veku. Efekti klimatskih
promena svaki dan su vise vidljivi, sto se manifestuje serijom pojavama: promenom temperature,
kolicinu padavina, vodnih resursa, ekstremnim frekvencijama klimatoloskih uslova, promenama u
ekosistemima i biodiversitetu, poljoprivredi, sumarstvo, privrednim stetama, itd.
Naucnici predvidjaju da, u buducnosti, promene ce biti jos vece. U ovom smislu potrebno je da se
cine napori za smanjenje pritisaka, s ciljem ublazenja posledica klimatskih promena.
Ministarstvo s ovim dokumentom predlagace mere i konkretne radnje.
6. 0. Procena zagadjenja vazduha iz postrojenja malim sagorevanjem
U postrojenjima sa malim sagorevanjem upotrebljavaju se razna goriva, kao sto se apliciraju razne
tehnologije za sagorevanje. Postrojenja sa malim sagorevanjem koja se upotrebljavaju u
domacinstvima, posebno postrojenja proizvodjena u ranjim godinama, imaju veoma proste
performanse, a u proizvodima poslednjih godina postrojenja svih kapaciteta, njihova performansa je
vidno poboljsana.
Veliki broj stanovnika ruralnih i urbanih zona na Kosovo za grejanje upotrebljavaju tvrda goriva
(biomasa i ugalj).
Za sagorevanje gasnih i tekucih goriva, upotrebljavane tehnologije su slicne sa onima za proizvodnju
termicne energije u postrojenjima velikim sagorevanjem, osim domacih postrojenja za grejanje
(sporeta).
Upotrebljene tehnologije za sagorevanje tvrdih goriva i biomase, razlikuju se zbog karakteristika i
tehnickih mogucnosti.
Emisije zavise mnogo od upotrebljenih goriva, od tehnologije sagorevanja kao i od operacijonalnih
praktika i odrzavanja opreme.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
26
Emisije iz sagorevanja tvrdih goriva uopste su nekoliko puta visa kod postrojenja manjim
sagorevanjem nego kod postrojenja velikim sagorevanjem, zbog nepotpunog sagorevanja tvrdih
goriva2.
Emisija gasnih i tekucih goriva nisu toliko visoke kod sagorevanja u kaminima i sporetima,
uporedjeno sa industrijalnim bojlerima, zbog kvaliteta goriva, dizajna upaljivaca, kaldaja i proste
organizacije sagorevanja3.
Emisije uzrokovane iz nepotpunog sagorevanja, rezultat su nepotpunog mesanja vazduha za
sagorevanje i goriva u kaldajama..
Sektor zagadjivanja iz postrojenja malim sagorevanjem – domacinstva, je jedan kompleksan
problem koji utice u kvalitetu ambijentalnog vazduha, unutrasnjeg vazduha i uopste u degradiranju
okoline.
6.1. Zakonodavstvo i strateska dokumenta
Zakoni i strateska dokumenta koja regulisu razna pitanja u ovoj sferi, su:
* Zakon o centralnom grejanju, Br. 03/L-116,
* Zakon o Energiji br 2004/8,
* Zakon o elektricnoj energiji Br 2004/10,
* Zakon o Regulatora Energije Br 2004/9,
* Administrativna uredba za Etiketiranje elektro-domacinskih aparata.,
* Administrativna uredba za Iskoriscavanje Energije od Zavrsnih Potrosaca,
* Strategija Energije Kosova za period 2005-2015.
6.2. Ambijentalni utecaji
Postrojenja malim sagorevanjem iako u poredjenju sa postrojenjima velikim sagorevanjem smatraju
se mali izvori zagadjivanja, oni u stvari doprinose u zagadjivanju ambijentalnog vazduha i stvaranju
fotohemickog smoga.
2 (Corinair , non-industrial combustion plants, 2006)
3 (Corinair , non-industrial combustion plants, 2006)
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
27
Postrojenja sa malim sagorevanjem upotrebljavaju se za proizvodnju energije za grejanje, koja se
upotrebljava u domacinstvima, javnim uslugama i za izvrsenje aktivnosti u malim preduzecima.
Goriva koja se upotrebljava na Kosovo za proizvodnju energije za grejanje su drva, ugalj i mazut.
Relevantni zagadjivaci koji se emituju iz ovih goriva su: sumporni dioksid (SO2), azotni oksidi
(NOx), ugljeni monoksid (CO), suspendirane cestice u vazduhu (PM10, PM2.5), organska nestabilna
nemetanska jedinjenja (NMVOC), teski metali, heksaklorobenzeni (HCB) i poliklorin dibenzo-
dioksin/furani (PCDD/F). Ovi zagadjivaci imaju negativni uticaj u smanjenju kvaliteta
ambijentalnog vazduha, unutrasnjeg vazduha, u ekosistemu i jednoj velikoj meri na ljudsko zdravlje,
smanjujuci i kvalitet zivota.
Analize epidemioloskih studija pokazuju da zagadjivanje unutrasnjeg vazduha, koja se uzrokuje iz
upotrebe biomase i uglja, uzrokuje veliki broj privremene smrti. Stanje se pogorsava i cinjenicom da
emisije uglavnom se pojave tokom zimske sezone, zbog grejanja domacinstava i zbog cestih
stagnacija meteoroloskih uslova.
Tesko je da se sacini jedna realna procena za zagadjivanje vazduha iz postrojenja malim
sagorevanjem, posto nema nadgledanja emisija iz ovih izvora zagadjenja. Nedostaju tacni statisticki
podaci za konzumiranje energije, kvalitet goriva na ovom sektoru kao i oko tacnog broja
domacinstva i proizvodjaca ukljucene na sistem centralnog grejanja.
6.3. Potencijalni izvori zagadjivanje vazduha iz postrojenja sa malim sagorevanjem
Smatraju se :
Domacinstva
Javne sluzbe i mala preduzeca (skole, domovi zdravlja, obdanista, hoteljerstvo i turizam,
zanatske usluge, trgovina, ostale usluge)
Javne tolpane
6. 3. 1. Domacinstva
Energija koja se potrosi u domaicnstvima upotrebljava se za grejanje prostora, kondicioniranje
vazduha, grejanje vode u domacinstvima, kuvanje, osvetljenje i za upotrebu elektricnih aparata za
porodicne i individualne potrebe.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
28
Bazirano na cinjenicama o kolicinu potrosnje energije u domacinstvima, ovaj sektor doprinese u
velikoj meri u zagadjivanju vazduha.
Najveci deo stanovnistva na Kosovum energiju za grejanje obezbedi individualno, a u sistemu
centralnog grejanja su ulkjucena samo 11%, domacinskih privreda.
U nedostatku informacija za tipove grejne opreme koja se upotrebljavaju, njihov tacni broj i njihovo
idealno rasporedjivanje, nivo zagadjivanja vazduha iz sektora domacinstva, izracunat je na bazi
podataka o vrstima i potrosnju energije4, u ovom sektoru (Tab.1. Shtojca II).
Potrosnja energije iz biomase u sektoru domacinstava, ima jedan veliki rast tokom 2008. godine,
uporedjeno sa prethodnim godinama. Prosecna vrednost potrosnje drva za domacinstvo je 9.7m3
godisnje, za jedno domacinstvo. Prema podacima do 2007. godine, ocenjuje se da, za potrebe
domacinstva, potroseno je 2.41m3 drva godisnje, za jedno domacinstvo. Isto tako, i potrosnja
energije iz uglja ima rast ( Sl.1 i 2, Dodatak II).
Ukupna potrosnja energije u sektoru domacinstava je 619.85 ktoe5, energija iz biomasa se potrosi
59%, elektricna energija 30%, proizvodi nafte i ugalj 5%, dobijeno grejanje (Termokos) sa 1% i
solarna energija sa 0.01% (sl.3 Dodatak II).
Iz gore navedenih podataka vidi se da najvise upotrebljeni energetski izvori na Kosovo, u sektoru
domacinstava, su biomasa (drvo), ugalj i elektricna energija.
Sektor domacinstva potrosi 45%, iz ukupne potrosene energije u svim sektorima. Imajuci u vidu ovu
cinjenicu, kao i drugu cinjenicu, da na Kosovo oprema koja se upotrebljava za sagorevanje drva i
uglja u sektoru domacinstava, nisu u skladu sa zatrazenim standardima, moze da se zakljuci da
sektor domacinstva doprinosi vidno u zagadjenje vazduha.
Iako kolicina emisije iz aktivnosti u domaconstva je manja, u poredjenju sa emisijama iz
industrijalnih izvora, visina odzaka kuca je manja u poredjenju sa industrijalnim odzacima, sto isto
4 (Podaci iz Energetskog bilansa Republike Kosova i „Riinvest“-a )
5 (ktoe –jedinica za energiju, kilotonekuivalent energije)
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
29
tako utice na visoku koncentraciju zagadjenja u nivoima blizu zemljane povrsine (gde zive ziva
stvorenja), tako da se smatra da, ovaj sektor doprinosi u zagadjenje ambijentalnog vazduha.
Upotreba praksi za izmenu izvora energije obnovljenim izvorima energije (solarne i geotermicke)
samo sto je pocelo u privatnom sektoru, gde u ukupnu potrosnju energije iz ovog sektora predstavlja
neznatni procenat.
6. 3. 2. Javne sluzbe i mala preduzeca
Bazirajuci se u podacima o potrosnju energije i vrstima potrosene energije, sektor javnih sluzba i
malih preduzeca doprinosi u zagadjenju vazduha.
Kao i kod sektora domacinstava, i kod sektora usluga, energija se upotrebljava za grejanje prostora,
kondicioniranje vazduha, rasvetu i za elektricne aparate.
Sektor sluzba sadrzi u sebe jedan veliki broj podsektora, gde su ukljucena: skole, domovi zdravlja,
obdanista, hoteljerstvo i turizam, zanatske usluge, trgovina, i ostale usluge. Ova kategorizacija je
sacinjena da se lakse i tacnije obezbede podaci o zahtevu potrosnje energije, koja se potrosi iz ovog
sektora, gde ce se bazirati i analiza za zagadjenje vazduha.
U nedostatku informacija o vrstima grejne opreme koja se upotrebljavaju, njihov tacni broj i
rasporedjenje, nivo zagadjenja vazduha iz sektora usluga i javnih sluzba, je izracunat bazirano na
podatke o vrstima i potrosnju energije (Tab. 2. Dodatak II).
Potrosnja energije iz biomase u sektoru usluga ima jedan drastican pad u 2008. godini, uporedjeno sa
ptethodnim godinama. Potrosnja energije iz biomase je zamenjena potrosnjom energije iz uglja, gde
ima jedan rast potrosnje energije iz uglja i elektricne energije (Sl.4 i 5, Dodatak II).
Ako se gleda ucesce energetskih izvora u potrosnju energije, u ovom sektoru najveci procenat ima
potrosnja elektricne energije sa 39%, potrosnja energije iz naftinih proizvoda sa 25%, ugalj sa 23%
biomasa sa 11%, solarna energija sa 0.15% i grejanje iz Termokosa sa 1%, ( sl. 6, Dodatak II).
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
30
Iz cinjenice da na Kosovo postoji jedan veliki procenat potrosene energije iz primarnin energetskih
izvora koja se smatraju veliki izvor zagadjivaca u vazduhu, onda i sektor usluga ima jedan visoki
potencijal u zagadjivanju vazduha.
Iako u poslednje vreme je primecen trend upotrebe obnovljivih energija, kao sto je solarna energija,
energija vetra, i geotermicna enegija, ovo ucesce u sveukupnu potrosnju energije je neznacajan.
Podizanje stepena upotrebe obnovljive energije na Kosovu imat ce znacajan uticaj u smanjenju
zagadjenja vazduha.
6. 3. 3. Javne toplane
Na Kosovo za jedno relativno dugo vreme su radile tri javne toplane, u Pristini, Djakovici i
Mitrovici. Ove toplane su pokrivale jedan znacajan deo domacinstva, javnih usluga i malih
preduzeca. Toplane su bile u funkciji tokom sestomesecnog perijoda (zimska sezona).
Na Kosovu funkcionisu javne toplane u Pristini, Djakovici i u Mitrovici. Javna toplana u Pristini
pokriva sistemom grejanja jedan mali deo Pristine, oko 11% domacinskih privreda i javnih sluzba.
Vise od neophodno je da se prosiri sistem javnog grejanja na celom Kosovu, posto na ovaj nacin
moze da se kontrolise kolicina emitiranih zagadjivaca iz aktivnosti u sektoru domacinstva i javnih
sluzba, istovremeno lakse se mogu realizovati preduzete mere za smanjenje zagadjenja.
Kapacitet proizvodnje energije u tolpani, potrosnja goriva kao i broj potrosaca ukljucenih u sistemu
centralnog grejanja su predstavljene na Tab 3, 4 i 5 Dodatka II.
Merenja emisija u Termokos- U preduzece Termokos vrsena su merenja emisija gasova na 1. i 2.
bloku. Iz ovih merenja vidi se da nivo emisija SO2 i NOx je visok i prekoraci dozvoljene granicne
vrednosti (Tab.6, Dodatak II) 6
.
6.4. Zagadjenje vazduha iz postrojenja sa malim sagorevanjem
Iz podataka na dispoziciji, izracunata je emisija iz sektora postrojenja sa malim sagorevanjem –
domacinstva i javnih sluzba, upotrebljavajuci knjigu CORINAIR –(Corinair, non-industrial
combustion plants, 2006).
6 (Izvestaj iz merenja emisija gasova u centralnoj toplani “Termokos”,Pristina)
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
31
Bazirano na izracunatim podacima emisija iz goriva, biomase, uglja i naftinih produkta, potrosenim
u sektoru domacinstva i javnih sluzba (sl.7 i Tab. 7, Dodatak II) izvrseno je poredjenje emitiranja
zagadjivaca: cestice PM10, sumpornog dioksida (SO2) i azotnih oksida (NOx).
Najvecu zagadjenost cesticama PM10 i azotnim oksidima (NOx), je uzrokovalo upotreba biomase
(drva) u ovim sektorima, gde ovo sagorevanje predstavlja 95% ukupne emisije PM, posto i potrosnja
biomase (drva) bilo je najveca u poredjenju sa ostalim gorivima u ovim sektorima.
Najvece zagadjivanje sumpornim oksidom (SO2) je uzrokovano iz potrosnje uglja, sa 70% ukupnog
emitiranja SO2.
Izvrsena merenja tokom nadgledanja kvaliteta vazduha na Kosovu, pokazuju da najvise
koncentracije su one sa cesticama PM10.
6.6. Specificni ciljevi
Striktno sprovodjenje visokih standarda u izgradnju novih kapaciteta za proizvodnju energije
koja se potrosi u domacinstvima i malim preduzecima (javne sluzbe) i ispunjenje obaveza
koja proizilaze iz protokola KYOTO-a.
Stvaranje baza podataka za izracunavanje emitiranih zagadjivaca iz postrojenja sa malim
sagorevanjem i baza podataka za kvalitet vazduha, na celoj teritoriji Kosova.
Obezbedjenje potrebnih financijskih izvora i efikasnog menadzmenta investicija, posebnim
naglaskom u obezbedjenju primamljivih uslova za proizvodnju energije iz obnovljivih
izvora, koja ce se upotrebiti u domacinstvima i javnim sluzbama.
7. 0. Procena zagadjenja vazduha iz energetike
Stabilan razvoj podrazumeva poboljsanje kvaliteta zivota racionalnijom upotrebom prirodnih resursa
i smanjenjem pritisaka na okolinu. Kvalitet naseg zivota moze se podici mnogo upotrebom energije i
usluga koja ona nudi. Glavni izvor za proizvodnju elektricne energije na Kosovu je lignit. Problem je
u tome kako mozemo da upotrebimo postojece resurse energije na trajan nacin i kako da ih
zamenimo sa obnovljivim izvorima.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
32
Energetski sektor predstavlja jednog od najvaznijih privrednih sektora Kosova, ali i sektora koji
uzrokuje najvecu zagadjenost zivotne okoline.
Glavni izvor za proizvodnju elektricne energije je lignit sa 97% proizvodnje elektricne energije, a
3% se proizvodi iz hidrocentrala.
Glavni zivori elektricne energije na Kosovu sacinjeni su od dva velikih basena lignita, Kosovo i
Dukadjin, sa upotrebljivim depozitima lignita, gde prema prcenama one nadmase 11.55 milijardi
tonelata. Rezerve lignita imaju niski procenat sumpora i relativno visoku koncentraciju kreca, koji
absorbuje jedan deo sumpora tokom procesa grejanja.
Integrisani sistem elektricne energije, sastoji se iz dva rudnika lignita, u Belacevcu i Mirasu i dva
termocentrala, Kosova A i B, osptim efektivnim kapacitetom od 645 do 870 MW, od 1478 MW
instaliranog kapaciteta, koja upotrebljavaju priblizno 7 milijona tonelata lingnita godisnje.
Jedina vazna centrala izvan KEK-a, je hidrocentrala Ujman/Gazivode (2 X 17.5 MW= 35 MW), koja
se administrira iz Javne kompanije Hidrosistem Ibar-Lepenac (ILE).
Blokovi A1 i A2 TCA, nisu u funkciji i ne predvidja njihovo reaktiviranje. One ce se
dekomisionirati. Hitne i kapitalne popravke su izvrsene u blokovima A3, 2006. godine, A4 2007.
godine i A5, 2008. godine.
Iz septembra 2007. godine u oba blokova TC Kosova B je smanjenja aktivna snaga zbog ostecenja
rotora niske presije 2 turbina. Zbog ovoga aktualna maksimalna snaga u pragu B1 je 240 MW, a u
B2, 280 MW. Ovo stanje ocekuje se da ce potrajati do 2010. godine, kada ce se instalirati novi rotori
i povecace se snaga oba bloka.
Aktuelni proizvodnji kapaciteti u TC Kosova A su: A3 - 115 MW, A4 - 115 MW i A5 - 125 MW.
Uprkos kapitalnim popravkama na ovim trim blokovima, one i nadalje su nesigurne tokom rada. Tri
jedinice TC Kosova A i 2 jedinice TC Kosova B daju kapacitet od oko 870 MW. Raspolozljivost
jedinica TC Kosova A nije na dovoljnom nivou, a u TC Kosova B situacija je bolja. Hidricna
proizvodnja uglavnom se obezbedi iz hidrocentrala Gazivoda kapacitetom 35 MW i HC 'Lumbardh'
kapacitetom 8.3 MW. To znaci da raspolozljivi proizvodni kapaciteti su oko 900 MW (Tab. 1
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
33
Dodatak III, nudi podatke za postojece termo-elektro-generativna kapacitete na Kosovu).
U celini, efikasnost energije je mnono niska. U sektoru energije nadvladava tehnologija '60-tih i '70-
tih godina, sto je jasan pokazatelj za probleme zivotne sredine.
7. 1. Zakonodavstvo i strateski dokumenti u energetskom sektoru
U energetskom sektoru su usvojeni:
* Zakon za Energiju br 2004/8;,
* Zakon za Elektricnu energiju br 2004/10,
* Zakon za regulatora energije br 2004/9,
* AU i odluke koja regulisu razna pitanja u ovoj sferi, i
* Pripremljene su nacrti zakona: Zakon za efikasnost energije; Zakon o prirodnom gasu i
Zakon za Ruda i Minerala.
Kao posledica nedostatka jednog zakona o Efikasnosti energije (EE), MEM je promovisala
donosenje nekoliko podzakonskih akata koja regulisu odredjena pitanja u sferama EE i BRE.
Usvojeni su podzakonski akti: AU za Etiketiranja elektro-domacinskih aparata, AU.za Auditiranje
energije, AU za Upotrebu energije iz zavrsnih potrosaca, AU za Jednogodisnje i Desetogodisnje
Indikativne Ciljeve za BRE, i Vladina Odluka za Podsticajne mere za razvoj BRE. Isto tako
pripremljeni su (ali niu usvojeni) i nacrt AU za: Bio-karburante i Opstinskih kancelarija Energije.
Energetska Strategija Kosova za period 2009-2018 (Ponovno razmatranje Energetske Strategije za
period 2005-2015, je usvojena u Aprilu 2010. godine. Ovaj dokument predstavlja ponovno
razmatranje Strategije za Energiju Kosova, baziranom na analizu i reflektiranje postojeceg stanja.
Ovaj dokument obraca posebnu paznju poklapanju sa aquis EU, koji za sektor energije Kosova je
obavezan, u okviru clanstva u Sporazum Energetskih Zajednica (TEZ).
Gore pomenuta strategija ima za cilj stimuliranje racionalne upotrebe energije i povecanje
efikasnosti njene upotrebe, koriscenje obnovljivih izvora energije, upotrebe novih tehnologija i
izvrsenje standarda zivotne sredine, kao sto se predvidja zakonom na snazi.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
34
Strateski ciljevi, politike i identifikovane mere ovom Strategijom, predstavljaju osnovu za
pripremanje Programa Koriscenja Strategije za Energiju za Period 2009-2011. godine.
Ova strategija predvidja investicije u novim termocentralima koriscenjem lignita, koriscenjem
obnovljivih izvora i u ovom pravcu su preduzeti prvi koraci.
Kosovo je potpisnik TKE za Jugoistocnu Evropu, koji je stupio na snagu 1 Jula 2006. godine. U
ovom kontekstu, Vlada Kosova je supstancijalno angazovana za razvijanje energetskog sektora u
skladu sa zahtevima TKE (kao sto je stvaranje jednog stabilnog regulatornog i trzisnog okvira koja
bi mogla da podstice investicije u mrezama gasa, generisanje energije i mreze transmisije i
distribucije elektricne energije i implementiranje Direktive 2001/80/EC do 31 Decembra 2017.
godine Parlamenta i Saveta Evrope, datuma 23. Oktobra 2001. godine, o ogranicenju emisija
nekoliko zagadjivaca u vazduhu iz postrojenja sa velikim sagorevanjem, koja treba da se povinuju
obavezama koja proizilaze iz Zakona PIKN (IPPC).
Ovaj Sporazum obavezuje implementaciju „Acquis Communitaire‟ EU od svake ugovorne strane, po
jednom kalendaru za implementaciju trazenih reformi. Implementacija obaveza TKE ce se nastaviti
da bude primarni prioritet za energetski sektor i njene lokalne aktere.
Ministarstvo i MEM su radili zajedno u sastavljenje plana delovanja za ispunjenje obaveza koja
proizilaze iz TKE, koja se ticu zivotne okoline i u ovom pravcu ucinjene su konktetni koraci.
Aktuelno stanje zivotne okoline u energetskom sektoru zahteva jasno adresiranje i implementaciju
programa i projekata za smanjenje zagadjenja zivotne okoline.
7. 2. Uticaji zivotne sredine
Energetski sektor je jedan od najvecih zagadjivaca zivotne sredine na Kosovo, posebno u rajonu
Pristine. Emisije gasova iz termocentrala visokom koncentracijom kiselih supstanca, prasine i
samozapaljenje uglja, uzrokuju veliko zagadjenje vazduha. Evidentno je da energetski sektor na
Kosovu isto tako je najveci uzrokovac iztovarenja staklenickih gasova.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
35
Dodatni problemi su i deponije pepela koja akumuliraju vise od 40 milijona tonelate pepela,
ukljucujuci oko 150 ha obradivog zemljista, kao i otvorenih kratera tokom povrsinskih kopova za
eksploataciju uglja.
Glavni problemi zivotne sredine koja proizilaze iz energetskog sektora, su:
Proizvodnja elektricne energije, uglavnom osnovanom na koriscenje lignita;
Upotreba velike kolicine lignita niskog kvaliteta, za proizovdnju energije, posebno elektricne
energije;
Mala upotreba obnovljivih izvora energije (za sada Kosovo sopstvenom proizvodnjom
pokriva samo jedan deo njenih potreba za energiju);
Veliko zagadjenje vazduha SO2, suspendovanim cesticama, NOx, CO, i teskim metalima,
Kontaminacija povrsinskih i podzemnih voda, vazduha i zemljista usrokovane iz objekta
KEK-a i povrsinkih kopova;
Zastarele tehnologije;
Visoka potraznja za energiju u industriju, javnom sektoru i domacinstvu;
Male investicije u nove tehnologije i u programima za efikasnost energije;
Nema implementacije privrednih instrumenata;
7. 3. Izvori zagadjenja
Zbog loseg tehnickog stanja elektrostatickih precipitatora, loseg kvaliteta lignita i drugih problema
tokom sagorevanja, emitiranje zagadjivaca u vazduh, posebno prasine-pepela je mnogo visa od
VKE.
Emisije prasine se mere samo u termocentralu TCB, a ostali parametri (SO2, NOx i CO2) se
izracunaju7 . Ovo zagadjenje u vazduhu uzrokovana iz istovarenja gasova iz TC-a izmeni prirodni
sastav vazduha, zbog prisustva dima, prasine, aerosola i neprijatnih aroma.
7 (Izvestaj zivotne okoline Departamenta sredine u okviru KEK-a)
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
36
Merene emisije tokom 2007. godine za TC B su predstavljene u tabeli 2. dodatka III. Godisnja
proizvodnja energije tokom 2007. godine u TCA je bila 1.251.113 MWh a u TCB 301.5512 MWh,
ukupno 4266625 MWh, a godisnja proizvodnja energije tokom 2008. gofine je bila u TCA
1.372.558 MWh i u TCB 3.622.822 MWh.
Merene emisije tokom 2008. godine su predstavljene u Tab. 3 dodatka III.
Iz Tab. 2. ilustrirane na sl.1, vidi se da emisije prasine iz bloka B2 su vise od onih iz bloka B1 (2007.
godina).
Ostale emisije (SO2, NOx dhe CO2), kao sto je vec receno, samo se izracunavaju.
Prosecne vrednosti specificnih mesecnih emisija prasine, SO2, NOx, CO2, izracunate za TCA i TCB
za 2007. godinu su predstavljene u Tab. 4. Dodatak III.
Prema izracunjanja predstavljene u Tab. 4. i ilustrirane na sl. 2, vidi se da tokom meseca Septembra,
emisije (t/mesec) prasine, SO2 i NOx za TCA su bile najvise.
Stanje u TCB predstavljeno u Tab. 4. i ilustrirano u sl. 3, je malo drugacija. Izracunjanja emisija za
ovaj termocentral pokazuju da emisije prasine (505.50 t/mesec), SO2 (583.39 t/mesec) i NOx
(1337.03 t/mesec) su bile vise tokom zima, sto rezultira visim nivoima zagadjenja vazduha zbog
uticaja meteoroloskih uslova tokom zimske sezone.
Prosecne mesecne emisije prasine, SO2, NOx , CO2, u ostalim blokovima TCA i TCB izracunate za
2007. godinu su predstavljene u Tab. 5 Dotatka III i u sl. 4 i 5.
Prosecne specificne godisnje emisije prasine, SO2, NOx, CO2, blokova TCA i TCB izracunate za
2008. godinu su predstavljene u Tab. 6 dodatka III, kao i u sl. 6 i 7.
Prema Memoranduma Atene (TKE), za osnovanje Energetske Unije, potpisanog i od strane Kosova
25. Oktobra 2005. godine, zahtevi Direktive 2001/80/EC, treba da se ispunjuju do 31 decembra
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
37
2017. godine. U Tab. 7. i sl. 8a, 8b, 8c Dodatka III, su predstavljene aktuelna emisija termocentrala i
granicne vrednosti prema direktivi 2001/80/EC.
Kao sto se vidi iz Tab. 7 III Dodatka, emisije prasine (sl. 8a), u poredjenju sa granicnim vrednostima
prema direktivi 2001/80/EC, su mnogo veca, posebno u TCA. Isto tako, i emisija NOx prema
izracunjanja, je iznad VKE (sl 8c). Emisije SO2 (sl. 8b) iako prema kalkulacijama ispadaju niza od
granicnih vrednosti Direktive tokom 2007. godine, zahteva da se utvrdi realno stanje stalnim
merenjima.
Za 2008. godinu (Tab. 7 i sl. 8a, 8b, 8c III dodatka) vidi se da emisije prasine, u poredjenju sa
granicnim vrednostima, po direktivi 2001/80/EC, su mnogo vece, posebno iz TCA. Isto tako i
emisija NOx i SO2 prema izracunjanjima, je iznad zahtevanih nivoa.
7. 4. Kvalitet vazduha
Institut INKOS, isto tako vrsi merenja glavnih zagadjivaca vazduha u nekim punktovima. Ovde se
ukljucuju koncentracija SO2 i cadja (Obilic i Belacevac), sedimenta (u 6 mesta uzimanja) i
suspendovane cestice. Koncentracije SO2 i cadja za 2007. godinu u gore navedenim mestime
uzimanja, predstavljene su u Tab. 8 III Dodatka.
Prema gruboj proceni izvrsene u cetvrtom poglavlju ove Strategije, mozemo da zakljucimo da
granicne vrednosti SO2 mogu biti prekoracene, iako ne ekskluzivno zbog emisija iz KEK-a. U
poglavlju 4 je receno da koncentracije vise od 25µg/m3 SO2 (kao prosecna godisnja vrednost), ne
poklapaju se sa standardima EU. Iz sl. 9 se vidi da koncentracije SO2, u Belacevcu uglavnom
premasuju vrednost od 25µg/m3 a u Obilicu tokom poslednjih meseca godine, jasno se vidi
nepoklapanje sa standardima EU. Iz ovog proizilazi da postoji problem zagadjenja SO2 oko
termocentrala u okviru KEK-a. Isto tako, isti zakljucak moze se doneti u vezi sa PM (sl.10), zbog
toga sto vrednost cadja u Obilicu i Belacevcu je visa od 10µg/m3, sto podrazumeva prekoracenja
granicnih vrednosti za PM10.
U sl. 9 i 10 III Dodatka, su predstavljene poredjenja koncentracija SO2 i cadja u Obilicu i Belacevcu.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
38
U Tab. 9 III Dodatka, predstavljene su nadgledane mere prosecnih godisnjih sedimenta od 2006.-
2008. godine, u zoni Gereriranja i u Tab. 10 III Dodatka, u zoni rudnika.
Zakljucci:
TCB
- Dozvoljeni kriteriji za ukupnu prasinu od 300 mg/(m2d) tokom 2006.,2007. su prekoracene.
- Neorganske materije i rastvaraci su sastavni deo ukupne prasine;
- pH prema SZO treba da bude 7 sto znaci da je ista prekoracena tokom 2006., 2007., 2008.
godine
Obilic
- Dozvoljeni kriteriji za ukupnu prasinu od 300 mg/(m2d) tokom 2006.,2007. i 2008. godine su
prekoracene.
- Neorganske materije i rastvaraci su sastavni deo ukupne prasine;
- pH prema SZO treba da bude 7 sto znaci da je ista prekoracena tokom 2006., 2007. godine.
Seperacija
- Dozvoljeni kriteriji za ukupnu prasinu od 300 mg/(m2d) tokom 2007. i 2008. godine su
prekoraceni.
Belacevac
- Dozvoljeni kriteriji za ukupnu prasinu od 300 mg/(m2d) tokom 2007. i 2008. godine nisu
prekoracene;
- Neorganske materije i rastvaraci su sastavni deo ukupne prasine;
- pH prema SZO treba da bude 7 i ovde nema devijacija
Belacevac(stanica karburanata)
- Dozvoljeni kriteriji za ukupnu prasinu od 300 mg/(m2d) tokom 2007. i 2008. godine su
prekoraceni.
- Neorganske materije i rastvaraci su sastavni deo ukupne prasine;
- pH prema SZO treba da bude 7 sto znaci da je ista prekoracena tokom 2007. godine.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
39
Krusevac
Dozvoljeni kriteriji za ukupnu prasinu od 300 mg/(m2d) tokom 2006.,2007. i 2008. godine su
prekoracene (tokom cele godine);
- Neorganske materije i rastvaraci su sastavni deo ukupne prasine;
- pH prema SZO treba da bude 7 sto znaci da je ista prekoracena tokom 2006. i 2007.
godine.
Na sl.11 III Dodatka predstavljene su koncentracije prasine u tri mestima uzoraka (TCB, Obilic i
Seperacija) tokom 2007. godine, a na sl. 12 III Dodatka, predstavljene su koncentracije prasine u tri
mesta uzoraka (Belacevac, Belacevac, Krusevac), tokom 2007. godine
U tabeli 11 i na sl. 13, III Dodatka, predstavljene su koncentracije suspendiranih cestica u vazduhu
tokom 2007. godine.
7. 5. Degradiranje zemljista
Tokom rudnickih aktivnosti, kao rezultat odstranjivanja inertnih materija za otkrivanje slojeva
lignita, doslo je do pokrivanja i degradacije velikih zemljisnih povrsina. Ovaj inertni materijal sada
se nalazi u nekoliko povrsina, u formi deponija, koja se cesto nazivaju deponije neobradivog
zemljista ili poklapanje. Tokom 2007. godine je nastavljeno sa odstranjivanjem inertnih masa iz
ostale zone izmedju dva rudnika. Poklapanje je izvrseno unutar prostorija postojecih rudnika, i ovim
nije bilo zauzimanje novih zemljisnjih povrsina.
7.6. Specificni ciljevi
Sanacija stvorenih posledica u zivotnu sredinu iz sektora energije, koja uticu na zagadjenje
vazduha SO2, suspendiranim cesticama, NOx, CO, teskim metalima, kao i cilj za postizanje
obaveza iz ugovora Kyoto-a
Razvoj efikasne mreze nadgledanja zagadjivaca pustenih u vazduh i kvaliteta vazduha
Smanjenje emisija iz TC Kosova, posredstvom potrebne kontrole energetskih postrojenja,
implementirajuci zakonodavstvo na snazi
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
40
Obezbedjenje stimuliranja i investicija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Ristruktuiranje i razvoj energetskog sektora u skladu sa TKE: Zakonodavstvo energije na
Kosovu treba da bude u skladu sa Acquis communitaire EU o energiji i zivotne sredine, kao i
sa vremenskim planom odredjenim iz TKE.
Promovisanje samosvesti za ocuvanje zivotne sredine od energetskog sektora, u skladu sa
TKE. Kosovo je odkucno da sprovede Acquis Communitaire oko zivotne sredine, sto se tice
eksploatacije energetskih izvora i izgradnju i funkcionisanje infrastrukture elektricne
energije.
Obezbedjenje efikasnog koriscenja energije i promovisanje upotrebe obnovljivih izvora
energije: Kosovo je sacinilo planove za promovisanje Efikasnosti Energije i koriscenje
Obnovljivih Izvora Energije, kao dve medjusobnp povezane opcije stabilnog razvoja koja
doprinose u opstu bezbednost snabdevanja i zastite okoline.
Razvoj infrastrukture mreze gasa: Vazno je za Kosovo da u srednjem vremenskom periodu
udje u regionalnu mrezu gasa posredstvom investicija. To ce uvecati raznovrsnost izvora
energije i doprinosit ce znacajno na smanjenje potrosnje elektricne energije u domacinskim
privredama, i u sektoru usluga 8.
8 (Strategija energije Kosova za period 2009-2018, strana 13, poglavlje 3.4. Prirodni gas i naftini derivati)
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
41
8.0. Procena zagadjenja vazduha iz industrije
Poredjeno sa zemljama centralne Evrope, Kosovo se moze smatrati zemljom sa mnogim
problemima zivotne sredine. Nedostatak zastite okoline u proslosti, u industrijalnim kompleksima
Kosova predstavlja izvor velikin problema okoline na Kosovo.
Prirodni resursi su prirodna bogatstva, gde nestabilno koriscenje istih ima za posledicu rusenje
ekoloskog balansa priroda-okolina-covek.
Republika Kosova kao osnovu za privredni razvoj ima prirodne – rudne resurse, koja
predstavljaju vazan potencijal razvijanja drustva. Rudarska Industrija -eksploatacija, separacija i
preradjivanje ovih resursa doprinosi velikim zagadjenjen sredine.
Da ovo zagadjenje bude pod kontrolom i menadzovana sa najmanje stetnim posledicama za
okolinu, operanti treba da ispune sve pravne obaveze i da imaju neophodnu Dozvolu koja se
izdaje prema legislaciji na snazi.
Tokom operacija, vecina operatera izvrse aktivnosti lomljenja i separacija kamenog kreca, finog i
grubog peska i operatori betonskih osnova i asfalta ne ispunjavaju zahteve iz okolisne dozvole za
rad, kao so su: postavljanje sistema za zastitu vazduha iz prasine i ostalih zagadjivaca, sistema za
preradu industrijalnih voda, voda kanalizacije i atomsferskih voda koja se ukupljaju u operativnim
povrsinama tokom padavina (sedimentirani bunari, seperatora za razdvajanje derivata i ulja iz
vode i septicku jamu), sistem stalnog nadgledanja emisija na zemlji, vazduhu i vodu,
rehabilitaciju i rikultivaciju degradiranih povrsina.
Posebna pojava je da najvece degradacije u terenu uzrokuju se iz eksploatacije i separacije finog i
grubog peska iz ilegalnih operatora, koji uticu da se legalni operateri destimulisu da postuju
drzavu i njene zakone.
Od ilegalnih i legalnih operatera su uzrokovane velike negativne stete u okolinu, kao sto su:
promena vaznih karakteristika stanja okoline, promene peizaza, uticaji na istovarenja na zemlji,
vazduhu i vodu, uticaji buke i vibracije, promene mikroklime, uticaji na floru i faunu, prirodnu
bastinu i geologiju, koja uticu na zivot i zdravlje ljudi.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
42
Na Kosovu momentalno nije kompletiran sistem nadgledanja vazduha. Industrije na Kosovu jos
uvek nemaju jedan pravi sistem za upravljanje okoline, iako podaci nisu kvantificirani,
informacije reflektiraju ozbiljne probleme okoline, koja treba da se rese urgentno.
Na Kosovu postoje vise od 200 industrijalnih objekta, od kojih jedan broj je privatizovan i ne
rade, ili rade smanjenim kapacitetom.
Glavni problemi okoline koji proizilaze is industrijalnog sektora su: zagadjenje vode, vazduha i
zemlje, problem industrijalnih i urbanih ostataka, kao i opasnih materija i ostataka. Nivo
istovarenja veceg broja zagadjivaca u atmosferi prekoraci prihvacene medjunarodne standarde,
posebno u regionu Pristine i Mitrovice. Izvori zagadjenja vazduha ne proizilaze samo iz KEK-a i
Trepce, ali i od toplane i ostalih industrija, kao sto je prehrambena industrija, hemijska industrija,
industrija preradjevine metala..
8. 1. Pravni okvir za kontrolu zagadjenja vazduha iz industrija
Postrojenja koja njihovom delatnoscu mogu da uzrokuju emisije a istovremeno su zagadjivaci
vazduha, vode i zemlje, duzna su da, pre izgradnje ili pustenja u rad postrojenja, odnosno posle
promene ili rekonstrukcije postrojenja, uzimaju integrisanu dozvolu, prema zakonu za Integrisanu
Prevenciju i kontroli zagadjenja.
Integrisani uslovi su odredjeni, s ciljem sto bolje zastite okoline, sto vecom prevencijom i
eliminacijom zagadjenja, uglvnom iz njenog izvora i da bi se obezbedili upravljanje prirodnim
resursima, kontrolu zagadjenja i stvaranja jednog trajnog balansa izmedju ljudskih aktivnosti i
socio-ekonomskog razvoja, sa jedne strane, i prirodnih dobara i kapaciteta preporoda prirode, sa
druge strane.
Postrojenja za koja su neophodni integrirani uslovi i nacin uzimanja integrisane dozvole, za nova
postrojenja i onih postojecih, odredjuje iz Vlade Republike Kosova Zakonom za Integriranu
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
43
Prevenciju i Kontrolu Zagadjenja, br.03/L-043, usvojenom 26.03.2009 i zakonskih akata koji
proizlaze iz njega.
8. 2. Potencijalni izvori zagadjenja vazduha iz industrije
Potencijalni izvori zagadjenja vazduha iz industirje, mogu biti:
* Fabrika cementa -Sharcem u General Jankovicu
* Industrijalni kompleks u Mitrovici
* Ferronikal u Glogovcu
* Hemijska industrija, prehrambena industrija, kimike,ushqimore, obrada metala
Eksploativne, lomjlive i separacione aktivnosti kamenog kreca, finog i grubog peska,
betonskin osnova i asfalta
Zbon neimplementacije zakonodavstva za vazduh, zbog nedostatkaadekvatne tehnicke opreme,
momentalno ne izvrse se aktivnosti pravog nadgledanja u svim potencijalno zagadjenim mestima.
Nedostaju relevantni podaci za delaljne analize. Isto tako, dugorocno zaobidjenje pitanja okoline,
stvaralo je seriju problema sa kojima se sada suocava sredina na Kosovu. Najveci utecaj u okolinu
se izaziva iz industrije Feronikla, Sharcem-a, i malih industrija.
Mitrovica sa posledicama iz industrijalnih otpada, zaostalih iz kompleksa Trepca, isto tako se
smatra jednim od velikih izvora zagadjenja vazduha. Uglavnom zagadjenje se javlja u obliku
emisija sumpornog dioksida (SO2), azotnih oksida (NOx), ozona (O3), olova (Pb) i ostalih teskih
metala, ugljen monoksida (CO), prasine, dima, nerastvorljivih cestica i dioksina.
8. 2. 1. Fabrika za proizvodnju cementa “Sharrcem”
Glavni uticaji u okolinu iz fabrike cementa su, uticaji na vazduh iz odzaka peci, kao rezultat
fizicko-hemijske difrakcije sirovine i procesa sagorevanja goriva u peci u visokim temperaturama,
do 1450 0 C.
Ostali potencijalni izvori zagadjenje iz fabrike cementa su mlinovi za meljenje cementa, depo
klinkera, sistem pakovanja i transporta gotovih produkta. Svi ovi izvori koja ispustaju zagadjene
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
44
prasine su kontrolisane posredstvom sistema za filtriranje prasine mehanickim filterima
djakovima, cija efikasnost je 20mg/m3. A sistem filtriranja gasova peci, i iz odzaka, se
kontroliraju posredstvom elektrostatickog filtera, cija je efikasnost je ispod 50mg/m3.
Tehnoloski proces dobijanja cementa se sastoji iz faza: eksploatacija sirovine, pripremanje i
meljenje sirovine, proizvodnja klinkera, meljenje cementa, pakovanje i natovarenje.
Glavni zagadjivaci u industriju cementa sa negativnim uticajem u okolinu, odnosno u kvalitetu
vazduha okoline i mogucnosti kontrolisanja smanjenja njihovih emisija ce se opisati dole:
Prasina- Najveci uticaj u okolinu iz fabrike cementa je iz emisije prasine. Ove emisije uglavnom
se uzrokuju iz mlina pripremanja sirovine, is sistema rotativne peci, iz rashladjivaca klinkera i
mlinova za meljenje cementa. Ove emisije se kontrolisaju elektrostaticnim ili mehanickim
filterima sa djakovima koji su instalirani ispred izvora za istovarenje u okolinu.
Leteca prasina – uglavnom se uzrokuje iz depoa sirovina i depoa klinkera kao i iz unutrasnjeg
saobracaja u fabrici. Ova emisija veoma tesko se meri, ali se moze kontrolirati i smanjivati
izolirajuci i zatvarajuci depoe, punktove transfera, redovnim ciscenjem puteva i prskanje vodom.
Azotni oksidi (NOx)- Emisija NOx uglavnom se uzrokuje kao rezultat proseca nepotpunog
sagorevanja u rotativnim pecima cementa. Smanjenje emisija NOx-a i njihova kontrola se izvrsi
primarnim i sekondarnim metodama. Primarnim metodama se podrazumeva upotreba
kvalitativnih goriva a sekondarni – optimalni tehnoloski proces.
Sumporni dioksid (SO2)- Emisije SO2 iz fabrike cementa, dogode se kao rezultat prisutnosti
sumpora u sirovini i gorivu, koji se veze klinkerom i veoma malo se emituje u atmosferi. Emisije
SO2 uglavnom se kontrolisaju prethodno analizama i selekcijom sirovina.
Organska nestabilna jedinjenja (KOA-VOC)- Prisutnost ovih emisija uzrokuje 'fotohemickog
smoga' i utice u ozonskom sloju. Ove emisije u industriju cementa dolaze iz nestabilnih (parljivih)
materija, prisutne u sirovinu i one se mogu kontrolisati i smanjiti selekcijom sirovine.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
45
Teski metali i dioksina, koja mogu biti potencijalni zagadjivac za okolinu mogu se emitovati u
atmosferi iz cementnih peci u veoma malom procentu, ali i one mogu veoma lako da se
kontrolisaju selekcijom sirovine.
Gasovi staklenika – U sklopu gasova staklenika, ugljen dioksid CO2, u industriju cementa je u
velikom procentu, blizu 65%, onda metan CH4 20%, CFC 10% i azotni oksidi 5%. Usvajanje
protokola o standardnim oblicima izvestavanja emisija CO2 iz fabrika cementa, je prvi korak za
smanjenje ovih emisija.
Industrija cementa stvara blizu 5% tona globalnih emisija ugljen dioksida u svetu. Polovina ovih
emisija poticu iz kalciniranja kamenog kreca tokom faze proizvodnje klinkera, 40% iz goriva
tokom sagorevanja u rotativnom peci i 5% iz koriscenja elektricne energije i operacija prodaje.
Ugljen dioksid (CO2)- Moze se opazati iako vrednosti absolutne emisije CO2 pokazuju rast, one su
manje za 9% u poredjenju sa proizvodnjom cementa prethodnih godina (Sharrcem), sl. 1, IV
Dodatak.
8. 2. 1. 1. Upotrebljena energija
Efikasno koriscenje energije za proizvodnju klinkera je vazan pokazatelj za smanjenje emisija
CO2, (sl. 3, IV Dodatak, pokazuje da specificna potrosnja energije za proizvodnju klinkera u
Sharrcem-u iz 2003. godine je vidno smanjena).
8. 2. 1. 2. Mere za kontrolisanje emisija
Postoje nekoliko izvora emisija u proizvodnju cementa, ali upotreba moderne tehnologije filtera,
inovativna metoda proizvodnje i integrisanih procesa okoline, smanjuju nepozeljne efekte,
uticajem u populaciju i okolinu.
Za pracenje efekta smanjenja ovih emisija izvrsena su periodicna testiranja direktno u odzaku
peci iz trecih specijaliziranih stranka (sl. 4, IV Dodatak).
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
46
8. 2. 1. 3. Smanjenje emisija
Smanjenje emisija se postize optimalizacijom procesa proizvodnje posredstvom smanjenja
potrosnje energije u peci i smanjenja emisija posredstvom stalne modernizacije tehnologije.
Smanjenje emisija, uzimajuci kao osnovu gore pomenute faktore, je predstavljeno na hronoloski
nacin u Tab. 1, IV Dodatak.
8. 2. 2. Nasledjeno i aktuelno zagadjenje u gradu Mitrovice
Grad Mitrovica kao zona vecim zagadjenjem, sto je posledica industrijalne delatnosti, bio je grad
sa najvecem stepenu zagadjenja ololne u Evropi. Posledice zagadjenja su prisutne i dan danas,
iako Trepca ne radi.
S ciljem smanjenja zagadjenja su realizovani nekoliko projekata, pocevsi od procene zagadjenja
okoline u Trepci, sa strane jednog svedskog strucnjaka, financirane iz vladine svedske
organizacije – SIDA, identifikovani su svi problemi okoline i sacinjena je lista prioriteta, isto tako
je uradjen i projekat “Procena rizikovanja zdravlja iz zagadjenja olovom”, financiranog iz
Holandske vlade, koji projekat je implementiran od OUN-a. Rezultati ovog projekta pokazuju
visoku prisutnost olova u krvi stanovnistva koja zive blizu deponija, posebnim akcentom kod
dece i trudnice. Ova procena je pomogla da ovom gradu da veca vaznost u preduzimanju raznih
aktivnosti za smanjenje zagadjenja u ovom rajonu.
Kao projekti koji u odredjenoj meri su uticali na smanjenje zagadjenja, su: rehabilitacija deponije
Zitkovca, ciscenje okoline topionice i rafinerije u Zvecanu, ciscenje okoline Industrijalnog Parka
Mitrovice (PIM), Okolisna procena neobradive zemlje rudnika u Stari Trg i Leposavicu, sto je
rezultiralo delimicnom rehabilitacijom neobradive zemlje (izgradnja zastitne ograde), donacija
Holandske vlade, koji je implementiran iz UNDP. Jedan drugi projekt je i Okolisna procena
neobradive zemlje Industrijalnog Parka Mitrovice (PIM), donacija Ceske vlade. Ocekuje se da se
preuzimaju akcije, osnovano na cinjenu procenu.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
47
Rudnici u okviru kompleksa Trepca su subjekt PIKN-a i treba da se povinuje procesu uzimanja
integrisane dozvole.
Izvestaji prosecnih vrednosti ukupne depozitovane prasine (aerosediment), u punktovima
nadgledanja u Mitrovici, za period nadgledanja 2005-20099, su predstavljene u Tab. 2. i sl. 5 IV
Dodatka.
Metode uzorkovanja aerosedimenta, laboratorijska obrada i racunjanja, su izvrsene prema
nemackom standardu VDI 2119 Blatt 2.
8. 2. 4. Stanje okoline u“Feroniklu”- Glogovac
Industrijalni kompleks Feronikla sastoji se iz dva povrsinska rudnika i od topionice. Povrsinski
rudnici su:
Rudnik Cikatova
Rudnik Glavica
Rudnik Cikatove nalazi se u udaljenosti od oko 3 km iz topionice, a rudnik Glavice je oko 25 km
daleko od topionice.
U obim rudnicima, eksploatacija rude je povrsinska, transport ruda iz Cikatove vrsi se damperom,
a iz Glavice vagonetama. Ali, ponekada se vrsi dobavljanje rudama iz uvoza.
U topionici se prima ruda, gde posle toga vrsi se meljenje i homogenizacija rude, za njenu
pripremu za dobavljanje u rotacionim pecima. Ova jedinica isto tako prima i kameni krec i lignit,
koji su neophodni za proces meljenja i topljenja rude.
U dvem rotacijskim pecima, cija je duzina 100m a ogibljenost 50 , vrsi se przenje rude (susenje i
smanjenje visokih oksida u niska oksida).
9 (Izvestaj nadgledanja aerosedimenta u Mitrovici ,IHMK)
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
48
U dvem elektrickim pecima maksimalnog instaliranog kapaciteta od 45 MW, vrsi se topljenje
przenja koja dolazi iz rotacijonih peci i dobijanje metala Fe-Ni.
U konvertore se vrsi obogacenje (rafiniranje) Fe-Ni sa Ni.
Kapacitet Feronikla je oko 5000 t/god, Ni i Feronikal.
Problemi sredine - Feronikal- Glavni problemi zagadjenja okoline iz rudnika, uzrokuju ze zbog
toga sto tokom kopanja oslobadja se velika kolicina prasine, posebno tokom leta, sto ostecuje
okolinu i zdravlje stanovnika okolnih sela, oko rudnika.
Na rudnom cvoru gde se priprema ruda, oslobadja se velika kolicina prasine, koji je opasan za
okolinu i za samo zdravlje radnika sto rade u ovom odeljenju, zbog toga sto ruda Fe-Ni, ima iznad
50% SiO2. Ova jedinica poseduje vakumirane filtere (filteri sa djakovima). Izmena filtera je
ucinjeno na pocetku 2007. godine (pre ponovnog pustanja na rad topionice). S ciljem smanjenja
kolicine prasine u ovoj jedinici, praktikuje se prskanje vodom.
Rotativne peci tokom procesa przenja oslobadjaju veliku kolicinu prasine i gasova. U ovoj
jedinici instalirane su elektrostaticni precipitatori – PES (ukupno 4 PES), koji su funkcijonalni.
Treba se istaci da svaka proizvodna linija ima instalirane po 2 PES0-a, gde jedan od njih uvek je u
funkciji, a drugi sluzi kao rezerva u slucaju prekida s ciljem saniranja ili zbog nekog drugog
razloga moze se aktivirati u rad, za smanjenje emisija.
Elektricne peci gde se topi przenje za dobijanje metalskog Fe-Ni, oslobadjaju veliku kolicinu
prasine i gasa (CO, CO2, SO2, NOx) zbog visokih temperatura topljenja (oko 1500 0C). U pocetku
rada posle privatizacije, ova jedinica je radila bez sistema ciscenja prasine i gasova. Ali, od 2008.
godine, kompanija je ugovorila sistem ciscenja gasa. Sistem za ciscenje gasa u oba elektricna peci
je pustena u funkciji Marta meseca 2010. godine
I konvertori oslobadjaju veliku kolicinu prasine i gasova. Ali, kod konvertora je instaliran venturi
skruberi, koji je u funkciji i vrsi adekvatno ciscenje ovih emisija. Isto tako treba da se kaze da iz
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
49
ove jedinice nema veceg istovarenja, zbog toga sto tokom dana cine 3 – 4 cikla rafiniranja. Jedan
cikal prosecno traje oko sat vremena, tako da tokom 24 sata ima efektivnog rada samo 3 - 4 sata.
8. 2. 6. Industrijski problemi sredine
Nedostatak jedne konkretnije razvojne ambijentalne politike u sacuvanju okoline i stabilan
razvoj za aktivnosti eksploatacije, lomljenja i separacije kamenog kreca, finog i grubog
peska i osnova betona i asfalta, itd.
Nedostatak zakonodavstva i nepotpuno uskjadjenje donetog zakonodavstva izmedju
Ministarstva.
Neuskladjenje podzakonskih akata koji proizilaze iz nivoa Lokalne uprave sa zakonima na
snagu.
Nedostatak koordinisanije medjuinstitucijonalne saradnje.
Nedostatak fondova za poboljsanje tehnologija i rehabilitaciju zagadjenih okolina.
Veliko prisustvo operatora koji rade ilegalno i u suprotnosti sa zakonodavstvom na snagu
8.3. Specificni ciljevi
Poboljsanje tehnologija i postrojenja zamenjujuci ih cistim tehnologijama
Obezbedjenje pravnih uslova i implementacija obaveza koja proizilaze iz zakonodavstva
za okolinu
Stvaranje uslova za implementaciju direktive PIKN-a
Demostriranje angazovanosti Vlade, industrija i pojedinaca u zastitu vazduha
Stalni napori za poboljsanje mogucnosti, uzimajuci u obzir privrednu performansu i
efikasnost.
Identifikacija i rehabilitacija zagadjenih industrijskih zona
Povecanje svesti stanovnistva u vezi sa uticajima zagadjenja okoline iz industrijalnih
aktivnosti.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
50
9.0. Procena zagadjenja vazduha iz transporta
Sektor transporta je veoma specifican u odnosu sa okolinom, zbog toga sto predstavlja negativne
ozbiljne uticaje tokom izgradnje i funkcije. Transport utice na opsti kvalitet okoline na Kosovu,
(posebno u urbanim sredinama), zbog toga sto izvor emisije je blizu naselja, zagadjujuci vazduh,
vodu i zemlju
Isto tako, transport doprinosi u klimatskim promenama, buku, izmene peizaza i koriscenje
zemljista, ukljucujuci i mogucu degradaciju habitata i kulturne bastine. Nefinkcijonalna vozila
isto tako predstavljaju ozbiljnu opasnost za okolinu.
9.1. Sadasnje stanje
Jedan efikasan i fleksibilan transportski sistem je esencijalan za privredu i za bolji kvalitet zivota.
Sadasnji sistem transporta predstavlja opasnost u porastu za zdravlje ljudi i za okolinu, zbog
velikog porasta transportnih sredstava u nasim putevima, kao jedini nacin transporta.
Pristup u bolju infrastrukturu je vitalan za slobodno kretanje ljudi i dobara i zbog toga je
esencijalno za privredni preporod Kosova.
Kosovo pokriva jednu povrsinu od priblizno 11,000 km² - jednom pozicijom od 190 km
Sever/Jug i 150 km Istok/Zapad. Teritorija Kosove ima jednu mrezu od 1700 km, glavnim i
drugorazrednim dvosmernim putevima (rajonalnih), 330 km jednosinski zeleznicki sistem, na
Sever/Jug i Sever-Istok/ Zapad Pristine, Pristinski Medjunarodni aerodrom Prishtinës (civilni i
vojni letovi) i Djakovacki aerodrom (vojni letovi) .
Mreza je relativno niska, priblizno 0.35km/km². Svi ovi putevi imaju hitnu potrebu za obnovu, da
bi ispunili prihvacene standarde, zajedno sa transportnim sredstvima. Ovo stanje danas je jos teza,
zbog toga sto smo nasledili jednu unistenu infrastrukturu puteva, iz posledjneg rata, kao i
nedostatak investicija i neadekvatno odrzanje tokom poslednjih godina.
Velika vecina putne mreze se odrzava, ali veoma niskim standardima. 25% putne mreze, glavne i
regijonalne, imaju hitnu potrebu za saniranje.
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
51
Drumskitransport – Prema godisnjem izvestaju centara tehnickih kontrola, u 2008. godini,
priblizno su registrovana10
206.358 vozila. Ucesce javnog transporta je vema mala. Veliki broj
vozila na Kosovo su starija od 20 godina i jedan broj istih nije tehnicki ispravno. Isto tako, ceste
su pojave kao sto je upotreba nekvalitetnih goriva, kao i vozila bez katalitickog sistema.
U Tab. 1 i 2, V Dodatak, predstavljen je broj registrovanih vozila tokom 2006. godine, prema
opstinama i centrima11
.
Nadalje, tab. 3, V Dodatak, predstavlja registrovanje vozila za godine 2000-2006. Ukupni broj
registrovanih vozila od 2000. do 2006. godine, je 332. 378, a u Tab. 4 ,5 ,6, kao i na sl. 1 V
Dodatka, predstavljene su podaci u nivou Kosova, za sve vrste vozila za godine 2006, 2007, 2008.
Kolicina uvoza derivata na Kosovo za 2009. godinu, prema podacima Ministarstva Trgovine i
Industrije, je:
Dizel – 289.milijon lit.
Benzina – 123.2 milijon lit
Ulje za sagorevanje (mazut i solarni)- 112.5 milijon lit
Kerozina – 14.3 milijon lit
Gas- 79.3 milijon lit.
U sl. 2 V dodatka, predstavljen je kumulativni uvoz za perijode januar- jul 2009. i 2010. godine.
Zeleznicki transport – Zeleznice Kosova operisu jednom duzinom od 333,451 km otvorene
zeleznicke linije i jedne duzine od 105,784 km u stanicama, i 103,4 km industrjialne linije.
U 2009. godini Zeleznica Kosova je transportovala 374.504 putnika, a u 2008. godinu
transportovani su 399.221 putnika, iz cega proizilazi da 2009. godine su transportovani 6% manje
putnika12
.
10
(Podaci iz Ministarstva Transporta i Poste telekomunikacije) 11
(Podaci iz Ministarstva Unutrasnjih Poslova)
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
52
Kolicina transportovanih dobara za 2009. godine bila je 911.930 neto tona, gde ima jedan porast
za 10.8% kolicine transportovanih dobara, uporedjeno sa 2008. godine.
Zeljeznicki saobracaj ima uticaj na okolinu posredstvom emisija istovarenih iz lokomotiva,
vagona, ulja, itd. sto se vidi u svakom zeljeznickom cvoru i putu.
Vazdusni saobracaj – Pristinski Medjunarodni Aerodrom posledjnih godina imao je brz razvoj u
svim aspektima. U 2008. godine broj civilnih putnika je bio 1.137.000 i priblizno 100.000 vojna
lica13
. A u 2006. godine broj putnika je bio 882.731, predstavljen na sl. 3; V Dodatka.
Iz beleski uzetih iz Pristinskog Medjunarodnog Aerodroma, vidi se da potrosnje goriva za potrebe
Pristinskog aerodroma, 2006. godine je bila 18.916.413 litara, a u perijodu januar- jun 2007.
godine, 9.213.625 litara. Ova cifra pokazuje da se potrosnja do kraja 2007. godine je bila
priblizno ista sa onom iz 2006. godine, predstavljene u Tab. 7.; V Dodatka.
Vazdusni saobracaj oslobodjenim emisijama ima veliki uticaj na okolinu, posebno u zoni
vazdusnih koridora.
9. 2. Zagadjenje vazduha iz sektora transporta
Osudjujuci prema podacima na dispoziciji (i u nedostatku ostalih potrebnoh podataka), sacinjena
je jedno grubo izracunjanje emisija iz transporta, upotrebljajuci prirucnik CORINAIR 2007
(Emission Inventory Guidebook), poglavlje 070100 ”Drumskitransport”, 4, deo (Simpler
methodology”, str B710-17) .
Vrseno je poredjenje emisija iz vozila sa emisijama KEK-a, iako emisije KEK-a za PM10 su 10
puta veca od VKE i dva puta veca za NOx tako da moze se ocekivati uticaj PM, NO2 i benzena, iz
12
(Podaci Kosovskih Zeleznica –Godisnji izvestaj 2009) 13
(Podaci iz Pristinskog Medjunarodnog Aerodroma)
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
53
putnog transporta da bude veci zbog veoma kratke udaljenosti izmedju vozila – izvora emisije, i
primaoca (sl.3.; V Dodatak).
Modeli izracunjanja disperzije za postrojenja sa velikim sagorevanjem i za emisije iz transporta
npr. u Berlinu, pokazuju da emisije iz vozila su 6 puta vazniji za koncentracije zagadjenja, od
emisija odzaka 100 m iznad zemlje.
Emisije PM10 iz transporta, isto tako doprinose suspendiranju prasine iz puta, koji se misli da je
visok zbog necistih puteva i trotoara, i neasfaltiranih u mnogim gradovima Kosova.
9. 3. Specificni ciljevi
Kompletiranje zakonodavstva i privrednih instrumenta
Brza zamena starih vozila novim, posredstvom investicija,
Zamena raznih modaliteta transporta, cistijim vozilima za transport, manje motornog
saobracaja, vise javnog saobracaja, ciklizam.
Kontrola rasta zahteva za drumskitransport posredstvom privrednih instrumenata i
planiranja
Nadgledanje saobracaja, za pobojsanje efikasiteta postojece infrastrukture uz pomoc
investicija, zakonodavstva i instrumenta za planiranje.
Ostale metode za smanjenje emisija kao npr ciscenje puteva, koriscenje cistih goriva i
inspekcija vozila.
Kampanja za podizanje svesti javnosti
10. 0. Mere
Da bi se postigli postavljeni ciljevi, potrebno je da uz pomoc mera ove strategije, obezbedi:
Strategija i Akcioni Plan za Kvalitet Vazduha
54
Zastita okoline i zdravlja ljudi
Demonstriranje privrzenosti vlade, industrija, i pojedinaca za zastitu vazduha
Obezbedjenje stateskog okvira za preduzimanje inicijativa za cist vazduh, u budusnosti, u
saradnji sa lokalnim, medjudrzavnim partnerima, naucne institucije i civilnog drustva
Stalni napori za pronalazenje mogucnosti, uzimajuci u obzir privredni rezultate i
efikasnost.
Podsticaj za efikasnost energije tokom dizajna i koriscenja energije.
10.1. Mere za smanjenje zagadjenja vazduha iz postrojenja sa malim sagorevanjem
Br.
Mere /Aktivnosti/ Projekti Ocekivani efekti
na kvalitet
vazduha
Niski / srednji /
visok
Prioriteti
niski /
srednji /
visoki
Uslovi Okvira,
Komentari
Procena
cena
Glavni akteri Vremenski
rok za
implementacij
u
H1 Upotreba cistijih goriva
zamenjujuci ugalj i teska ulja
(mazut) lakim uljima s manjem
procentom sumpora, prirodnim
gasem i biogasem.
Razvoj drzavnog programa, koji
ce uspostaviti konkretne propise
i privredne mere (npr. Razne
poreze za razna goriva, zavisno
od njihovog kvaliteta). Kao deo
programa procenit ce se
potencijal proizvodnje biogasa i
produzice se zavosno od
okolnosti.
Visok za PM i
SO2
visok Snabdevanje prirodnim gasom
momentalno je ogranicena i skupa,
kao i proizvodnja biogasa jos uvek
je u pocetnoj fazi, upotreba gasa
kao cistijeg goriva zavisi od plana
izgradnje sistema (mreze) gasa u
okviru Sporazuma Energetskog
Komuniteta kao i u povecanje
kapaciteta za proizvodnju biogasa.
Ovo poslednje je pozeljno isto
tako u vezi sa borbom protiv
klimatskih promena i povecanje
proizvodnje obnovljive energije.
Pre nego sto se postavlja
infrastruktura tubacija gasa, on se
moze smatrati unutar procesa
drzavnog razvojnog projekta i
isticice se upotreba LPG u kucama
i sektorima sluzbe posredstvom
ekonomskim subvencijama. LPG
moze isto tako da bude alternativa
za upotrebu grejanja staklenika u
zamenu za upotrebe mazuta
(aktivitet EN3- u sektoru energije).
Niska- za
razvijanje
drzavnog
programa
MPM, MMPH
i MTI Opstine
Drzavni
Program od
2011 - 2017
56
H2 Investicije u grejanju i energiju
Co-stvaranja u kontekstu
koriscenja posrtojecih
kapaciteta termocentrala
Kosova B i daljnjem
prosirenjem .
Visok za PM,
SO2, NOx, PAH
Visok Jedan vazni broj samostalnih
grejnih sistema orientiranih prema
zagjadjenih goriva, kao sto je ugalj
i drva mogu se zameniti, sto bi
rezultiralo znacajnom padom
emisija cestica SO2 u Pristini.(
aktivnost EN4).
MPM, KEK
Termokos,
Opstina,
Ponovno
razmatranje
fizibiliteta
treba da se
izvrsi 2010.
godine,
Implementacij
a 2013. godine
H3 Pripremanje AU o zabrani
otvorene vatre i zapaljenje
djubreta, djubriva i povecanje
administrativnih kapaciteta za
inspektoriata lokalnog nivoa.
Organiziranje jedne kampanje za
informisanje i osvescenje
javnosti da bi promenili navike.
Srednji za urbane
zone, visok za
lokalnu okolinu
za nivoe PM
Visok Potrebna implementacija odredaba
zavisi iz dovoljnih policijskih
snaga, onda opstine treba da
uzimaju potrebne ljudske izvore
da bi bolje radili ovaj posao.
Nizak MPB, MMPH
(ukljucenie i
kontrolu
inspektora)
Opstine
I
menjëhershëm
H4 Analiziranje polja delatnosti za
polje delatnosti za pripremanje
jedne AU za postavljenje
granicnih vrednosti emisije iz
postrojenja sa malim
sagorevanjem (< 1 MW) , za
novu i postojecu opremu, sa
mogucnoscu gradualne izmene
stare opreme.
Visok u
rezidencijalnim
zonama
Srednji Jos ne postoji propisni okvir za
kontrolisanje emisija iz postrojenja
sa malim sagorevanjem (sporeti,
peci, kaldaje i bojleri).
Treba saciniti jednu dugorocnu
semu inventarizacije za staru
opremu (npr.>25 godina)
ukljucujuci ekonomske subvencije
za vlasnike zagadivacke opreme,
neefikasnih postrojenja, da kupe
novu sofisticiranu opremu.
Niska za
razvijanje
sredorocnog
okvira
MMPH i MTI
Predstavljanje
jednog
propisnog
okvira iz
2012-2013
57
H5 Pripremanje AU za
postavljenje granicnih
vrednosti emisija iz postrojenja
sa malim sagorevanjem (< 1
MW)
Visok u
rezidencijalnim
zonama
Visok Odredba osigurava da inspektori
mogu da kontrolisu stalno stanje
postrojenja sa malim
sagorevanjem ulkjucujuci i prostu
kontrolu prouzrokovanih emisija
(merenje CO i merenje donosenja
u toku (odzaku) kao i upotreba
potrebnog goriva u skladu sa
tehnickim standardima iz propisa
pod aktivitetom H4;
AU isto tako treba da odredi
odgovorne za inspekciju domacih
postrojenja za sagorevanje.
(Vazno je da kompetentan organ
duzan za inspekciju, ima
adekvatnu ekipu).
Troskovi
rada za
potrebnog
personela
prema
dinamici
rada.
MMPH Nacrt propisa
iz 2014
H6 Povecanje efikasnosti energije
u novim zgradama ponovno
analizirajuci postojeci propisni
okvir, za korigovanje njegovu
implementaciju kao i za
stvaranje jednog programa
investicija za povecanje
efikasnosti energije u
postojecim zgradama, poceci iz
javnih zgrada.
Niski Srednji Kao pocetna faza, p fazë fillestare,
përmirësimi i izolimit të
ndërtesave ekzistuese, mund të
kryhet një auditim i efiçiencës së
energjisë, që të identifikohet
potencili i kursimit të energjisë.
Pripremanje programa za
mogucnosti investicija na
povecanje efikasnosti energije u
javnim zgradama, kao skole,
kancelarije, kolektivni i privatni
stanovi, itd.
Ova mera isto tako je cilj
klimatskih promena.
Nizak- za
razvojni
program;
Troskovi za
investiranja
u energetsku
efikasnost
procenice se
kao deo
razvojnog
programa
MMPH, MPM
, MAPL, za
pregledanje
zakonodavstva
i i sastavljenje
programa
investicija
Opstine, za
izvrsenje
auditiranja.
Od 2011. god
pregledanje
okvira uredbe
iz 2013.
godine nacrt
programa
investicije
H7 Da se pripremi jedna uredba
koja zahteva postavljanje
Nizak Srednji- za
kvalitet Kao pocetna faza, ovo treba da
se implementira za nova
Niska za
pripremanje MMPH
Od 2011.
godine
58
valvula koja regulisu
temperaturu radijatora u
zgradama sa centralnim
sistemom grejanja, Kolektivne
stanove i kancelarije, kao i
naplatu troskova zavisno od
kolicine potrosene energije iz
radijatora sa kucnim valvulama,
kolektivne stanove sa centralnim
grejanjem.
.
vazduha.
Visok- za
klimatske
promene
izgradnja, ona isto tako moze da
bude deo aktivnosti H6, sto
rezultira iz analize odredbenog
okvira
Kao preduslov za naplacivanje
potrosnje, zavsino od kolicine
portosene energije iz radijatora
sa valvulama u kucama,
kolektivnim stanovima sa
centralnim grejanjem, treba da se
meri kolicina koriscene energije
iz radijatora sa valvulama u
kucama, kolektivnim stanovima
sa centralnim grejanjem, treba da
se meri kolicina potrosene
energije iz svakog radijatora.
Odredba treba da podstice
intalaciju meraca toplote za svaki
radijator u zgradama gde
individualni stanovi i kancelarije
se povezuju sa postojecim
sistemom centralnog grejanja.
odredbe
10 evra za
merenje
plus
troskovi za
instalaciju
na radijator.
Opstine za
inspekciju
pripremanje
uredbe
od 2013.
godine
implementaci
ja
H8 Promovisanje obnovljivih
izvora ciste energije, kao sto je
biogas, hidrocentrali, energija
vetra, foto-voltazni suncani
paneli za grejanje vode
Nizak Srednji za
kvalitet
vazduha,
visok za
klimatske
promene
Kao pocetna faza, treba da se
investira na suncane panele za
grejanje vode. Zbog toga sto je
ova prosta tehnologija, ovakve
investicije mogu se ciniti sa
lakocom u javnpm i privatnom
sektoru.
Ova aktivnost treba da bude
integralni deo strategije za
klimatske promene, koja treba da
Srednje –
kratkorocno
,
Nizak
dugorocno,
zbog
amortizacije
da bi se
smanjila
potrosnja
MEM, MESP
2011 pocetak
analiziranja
za
obezbedjenje
finnacijskih
sredstava za
investicije u
solarnim
panelima.
Vreme
59
se razvijaju izmedju MPM-a i
MMPH. Ovo moze da bude deo
odredjenog drzavnog programa
prema aktivnpsti H1.
.
energije.
drzavnog
programa da
bude u skladu
sa strategiju
klimatskih
promena (vidi
i u H1)
H9 Pripremanje uredbe za efikasno
upotrebu energije, etiketiranje
elektricne opreme u skladu sa
direktivom EU
Nizak Nizak Aktivnost treba da bude integralni
deo strategije za klimatske promene,
koja treba da se razvija u tesnoj
saradnji izmedju MPM-a i MMPH.
Ova aktivnost treba da se dopunjuje
sa javnim informacijom i
povecanjem savesti.
Nizak MPM,
MMPH, MTI
2011
Pripremanje
uredbe
60
10.1.1. Projekt predlozi za smanjenje zagadjenja vazduha iz postrojenja sa malim sagorevanjem
Br Ime projekta Nosilac projekta (Izvrsioci) Cena € Rok
realizacije
1 Studija mogucnosti za upotrebu cistijih goriva (nisku
koncentraciju S) i prirodnog gasa za dobijanje toplotne
energije
MPM - MTI 100,000.00 2012 - 2013
2 Koriscenje toplotne energije iz procesa ko-generiranja u TC
Kosova B i prosirenje mreze.
MPM, KEK, Termokos,Opstine 37,000, 000.00 2012 - 2016
3 Priprema uredbe za zabranjenje sagorevanja djubrista ili
ostalih materijala u otvorenim mestima
MPB, MMPH, Opstine 5,000.00 2011 - 2012
4 Edukacija i samosvesnost javnosti za opasnost iz sagorevanja
djubrista i ostalih materijala u otvorenim mestima
MMPH, MASHT, 15,000.00 2012- 2016
5 Pripremanje uredaba za odredjivanje granicnih vrednosti
emisija iz postrojenja sa malim sagorevanjem.
MMPH, MEM 7,000.00 2012- 2013
6 Inventarizacija termicnih izvora manjem snagom od 1MW MPM, MMPH, Opstine 12,000.00 2012- 2014
7 Ponovno analiziranje implementacije uredaba za efikasnost energije
u novom zgradama
MPM, MMPH, Opstine 10,000.00 2012- 2014
8 Program za povecanje efikasnosti energije u postojecim zgradama MMPH, Opstine 30,000.00 2012- 2016
9 Promovisanje koriscenja energije iz obnovljivih izvora (biogas ,
solarni paneli, energija vetra, hidroenergija) za sistem grejanja vode
u domacinstvima i javnim sluzbama
MPM, MMPH 12,000.00 2011 - 2015
10 Priprema jedne kampanje za edukaciju i podizanje samosvesti
javnosti i prodavalaca elektricnih aparata, o vaznosti upotrebe
aparata sa visokim elektricnim efikasnoscu.
MpM, MMPH, MTI, MONT i
privatni trgovinski subjekti 10,000.00 2011- 2016
61
10.2. Mere za smanjenje zagadjenja vazduha iz Energetike
No. Mere/ Aktivnosti / Projekti Ocekivani
rezultati u
kvalitetu
vazduha
Nizak/srednji
/visok
Prioritet
Nizak/srednji
/visok
Uslovi Okvira Komenti Financiranj
e
Glavni
Akeri
Vremenski
okvir za
implementaciju
EN 1 Dekomisioniranje termocentrala
Kosova A
Srednje u
urbanim zonama
Visoke u
lokalnim zonama
oko IDM
za PM, SO2,
NOx
visok Deo politika energetike Kosova
u sklopu okvira Energetskog
Sporazuma i ciljevi za
obezbedjenje potpunog
poklapanja sa Direktivom za
IDM EK do 2017
Sa se
obezbedi iz
operatora
IDM
MPM
Operatori
IDM
do 2017
EN 2 Mere za kontrolu emisija u IDM –
TC Kosova B
a) Kupovina i instaliranje
automatskog sistema nadgledanja
emisija za SO2 (prioritet), NOx i
prasine
b) Izvrsenje studije za identifikaciju i
selekciju tehnologije sa
najefikasnom cenom za kontrolisanje
emisija SO2- da bi se dostigli
vrednosti iz Direktive za IDM a
Srednje u
urbanim zonama
Pristine
Visoke u
lokalnim zonama
oko IDM
za PM, SO2,
NOx
visok Deo Energetskih Politika
Kosova, u sklopu okvira
Energetskog Sporazuma i ciljevi
za obezbedjenje kompletnog
poklapanja sa Direktivom za
IDM EU do 2017;
Ove mere su deo investicija za
Najbolje Moguce Tehnologije za
kontrolu emisija IDM, koja ce se
traziti dozvolom operiranja koja
Da se
obezbedi iz
operatora
IDM
Ministarstv
o Energije
Operator
IDM
Nadgledanje
emisija i
pocetak studija
u 2011. godini
Davanje
kompatibilne
dozvole PIKN-
a, do 2017,
odredjujuci
postavljanje
tehnologije
najkasnije do
62
posle postavljanje odabrane
tehnologije za kontrolu emisija.
c) Razmatranje naprednih
tehnologija za kontrolu emisija
prasine i postavljanje efikasnijih
elektrofiltera, sa ciljem
kompletiranja granicnih vrednosti
emisija od 50 µg/m³ Direktive IDM
d) Poboljsanje odabrane tehnologije
za kontrolisanje emisija NOx .
e) Mere za kontrolu rasprsivanja
pepela iz deponiranja pepela.
treba da se izdaje iz
kompetengnog organa za
inspekciju velikih instaliranja
(MMPH) u sloznosti sa
Direktive IPKN-a referenog
dokumenta TMM (BAT) za IDM
2017.
EN 3 Razmatranje zamene goriva sa
prirodnim gasom posebno u sektoru
centralnog grejanja i transporta, za
zamenu goriva zagadjivaca, kao sto
je lignit, drvo i nafta.
visok visok Deo Energetskih politika Kosova
u sklopu TKE, koja predvidja
izgradnju infrastrukture cevi da
bi omogucili uvoz vecih kolicina
prirodnog gasa.
Vidi
odredjeni
sektor
Vidi mere u
odredjenom
sektoru
Dugorocne,
kada se jednom
izgrade gasne
cevi, treba da
imaju
koherenciju sa
strategijom
energije 2009-
2018 i
Programa za
implementaciju
Strategije
energije za
period 2009-
2011.
63
EN 4 Investiranja za prosirenje centralnog
grejanja i grejanje – kogenerisanje
energije u aspektu planova za
obnovu generisanih kapaciteta -
termocentrala na Kosovu.
visok visok Preporucene mere Projekta za
Tehnicku Pomoc za Centralno
Grejanje Svetske Banke 2002.
godine, treba da se vrednjuju
ponovo, s ciljem renoviranja i
prosirenja mreze centralnog
grejanja, da se zamene grejaci i
upaljivaci i da se smanjuju
emisije prasine i SO2-iz
sagorevanja lignita i drva (vidi
H2 mere u sektoru centralnog
grejanja).
MPM,
KEK,
Termokos i
Opstine
Ponovno
razmatranje
fizibiliteta da se
zavrsi 2010.
godine,Impleme
ntacija 2013.
godine
EN5 Implementacija mera za efikasnost
energije
srednje srednje MPM,
ZRrE,
MMPH,
MTI, KEK,
Toplane
2011-2014
64
10.2.1. Projekt predlozi- Energetika
br
Ime projekta
Izvrsioci Cena € Rok
izvrsenja
1 Postavljanje automatskog sistema merenja emisija TC Kosova B za SO2
(prioritet), NOx i prasinu
MPM, KEK, 300,000.00 2011- 2013
2
Sastavljanje kriterija za tehnologiju smanjenja prasine (karakteristike
elektrofiltera)
MPM, MMPH, KEK 200,000.00 € 2011- 2012
3 Selekcionisanje tehnologije za smanjenje SO2 MPM, MMPH, KEK
25,00 0,000.00
-50,00 0,000.00
2011- 2012
2015- 2016
4 Postavljanje sistema detoksikacije MPM, KEK 4,000,0 00.00 2015 - 2016
5 Pregled studije fizibiliteta i implementacije projekta za prosirenje mreze
centralnog grejanja i kogenerisanje energije u aspektu planova za
obnovu energetskih kapaciteta.
MPM, KEK,
Termokos i Opstine
16,000,.000.00
21,000,000.00
37,000,000.00
2011-2015
6 Rehabilitacija deponija pepela MPM, KEK, MMPH i
Opstine
12.,000,000.00 2011 - 2012
7 Studija financijske logicnosti, ambijentalne i socijalne za zamenjivanje
goriva prirodnim gasom, posebno u sektoru centralnog grejanja i
transporta, za zamenjivanje goriva kao sto je ugalj, drvo i 'cizelj'.
MPM, MTI, MEF,
ZRrE
2,000, 000.00
2011-2013
8 Implementacija mera efikasnosti energije
MPM, ZRrE, MMPH,
MTI, KEK, Toplane
1,500, 000.00 2011-2014
10.3. Mere za smanjenje zagadjenja vazduha iz Industrije
Br
Mere / Aktivnosti / Projekti
Ocekivani efekti na
kvalitet vazduha
nizak/srednji/ visok
Prioritet
nizak/srednji/
visok
Okvir uslova, Komentari Financ
iranje
Glavni
akteri
Vremenski rok za
implementaciju
IN a) Da se pocnu pregovori sa Srednje u urbanim visok Implementira se u nekim Da se MMPH a) u 2011. godini
65
10.4 Mere za smanjenje zagadjenja vazduha iz Transporta
1 operatorom velikih postrojenja za
postizanje standarda Najboljih
Mogucih Tehnologija -TMM-
BAT.
Ciljevi: davanje integrisane
dozvole – PIKN, kompatibilna
dozvola operisanja
b) mere za kontrolu emisija i
instalacija koja su subjekt PIKN-
a na Kosovu.
Kupovina i instalacija
automatskog nadglednog sistema
za SO2 (prioritet), NOx, prasinu i
teske metale.
Studija i izbor tehnologija
efektivne cene i postavljanje
izabrane tehnologije za kontrolu
emisija.
zonama
Visoke u lokalnim
zonama oko industrija
za PM, SO2, NOx,
teske metale
postrojenjima na Kosovu, kao
Sharrcem, FeroNikal (Trepca)
a) Da se pocne jedan pilot
projekt, za jedno postrojenje
b) Ove mere su deo investicija
u Najboljim Mogucim
Tehnikama za kontrolu emisija
velikih instalacija. Integrisana
dozvola davace se
imlementacijom TMM - BAT,
koja se izdaje iz MMPH u
skladu sa Direktivom za IDM,
PIKN i Referentna dokumenta
TMM, (BREFs) za industrijalna
postrojenja.
obezbe
di novi
operato
r
postroj
enja
Operatori
postrojen
ja
pocetak razgovora
u vezi sa opcijama
operatora: pocetak
procesa jednim
pilot projektom.
b) davanje
integrisane
dozvole pocne
2012. godine
Mere/ Aktivnosti/ Projekti
Ocekivani efekti
na kvalitet
vazduha /
Niska/srednja/
visoka
Prioriteti
Niska/sred
nja/
visoka
Komenti Financir
anje
Glavni
Akteri
Vremenski
okvir za
implementacij
u
66
T1: Brza zamena vozila zagadjivaca onim cistim
T1.1 Smanjenje emisija javnih vozila,
posebno autobusa i taksija
a) Razvijanje programa za
modernizaciju autobusa
b) Istrazivanje potencijala za naftnih
vozila odredjenim filterima (filteri za
cestice dizela ( FGD ).
c) Za operatere usluga autobusa i
taksija da sde odrede ambijentalni
kriteriji koji treba da se ispune
(bazirano na standarda emisije Euro,
FGD ).
d) postavljanja istih kriterija za taxi:
Euro 2 za benzinska vozila- taxi,
Euro 3 plus FGD za dizel
srednje: gradsja
zona
visok – na
putevima visoke
frekventiranja
autobusa i taksija
visok Zbog malog budzeta opstina,
treba da se obezbede fondi za
modernizaciju parkinga vozila,
da bi sacuvali ili povecali
aktivnost javnog transporta.
Financiranje moze da bude
potrebna za sofere taksija, koji ne
mogu priustiti investicije za bolja
vozila
Da se
istrazuje
nacin
financijar
ne
podrske
iz
fondova
EU
Osigurane
financijskog
porasta:
MPF, MTPT
Opstine za
prakticnu
implementac
iju
2012-
Razvijanje
programa za
modernizaciju
i postavljanje
standarda
c)
Osnazivanje,
faza 1 do
2013, faza 2
do 2017
d) Osnazivanje
do 2013
67
T1.2
Porezivanje vozila bazirano na
emisiji (bazirano na standardima
emisija, Euro, filteri za cestice dizela
( FGD ) za naftu.
Amandmanima Zakona o porezima,
vozila koja ne ispunjuju Euro 1
(kasnije Euro 2) treba da plate vise
od onih sa Euro 3, 4 (i vozila sa
FGD ) koja placaju manje.
Srednje Visoke Da bi se delimicno nadoknadila
veliki financijski teret za vlasnike
starih vozila, trazice se metode za
financijsko nagradjivanje za stara
vozila (Euro 0), ako se kupe nova
vozila (Euro 4, a u slucaju
Diesel, sa DPF).
Veci prihodi iz poreza vozila
mogu se upotrebiti za ovaj cilj
Nizak MPF,
MTPT,MPB
2012
T1.3 Ogranicen pristup u zagadjenim
urbanim zonama za vozila visokog
zagadjivanja.
Odredjivanje prostora u centru grada
sa visokom zagadjenjem iz
saobracaja, gde se zabranjuje pristup
saobracajnim znakovima, za vozila
koja ne ispunjavaju najmanje Euro 1
(ili prvom godinom stupanja na
Visok u
opterecenim
urbanim
putevima
srednje Stupanje na snagu zahteva
implementaciju dovoljnog
ljudstva policije za kontrolisanje
dokumenta vozila i da imaju
pristup na realno vreme u registru
vozila s ciljem kontroliranja
parkiranih vozila
Stvaranje
pravne baze:
MTPT,
MMPH,
MPB
Za prakticnu
implementac
iju
Pravna baza do
2013. godine,
Implementacij
a posle dve
godine
prolaznog
perioda npr do
2015. godine
68
snagu pre 1993).
Opstina
Prishtine
T2: Zamena raznih modaliteta transporta cistim sredstvima transporta
T 2.1 Predstavljanje zona za uoravljanje
parkinga za urbane zone
Odredjivanje ili prosirenje zona na
centru grada, gde porez za parkiranje
je visa
srednja visoka
Potrebno je ljudstvo, ili masina
karata za prikupljanje poreza na
parkiranje
Potrebe stroge implementacije
propisa parkiranja, kao i kazne s
ciljem evitiranja nelegalnih
parkiranja.
Porezi treba da se poredjuju sa
porezima karata javnog
transporta, da bi se javni
transport sluzi kao pomamljiva
alternativa.
Prihodi iz
poreza
parkiranj
a mogu
se
upotrebiti
za
financira
nje
javnog
transporta
Opstine 2010
T 2.2 Poboljsanje kvaliteta usluga javnog
transporta
Ovo ukljucuje
- Porast ucestalosti i kvalitet usluga
-Bolje informisanje putnika u vezi sa
rasporedima
-atraktivna i validna karta za sve
stanovnike
-karta ce vaziti za sve nezavizne
autobuse sluzbe operatora
- Postavljanje visoko kvalitetnih
standarda za usluge autobusa, kao
deo ugovora za usluge za privatne
srednje visok Povecanje fondova za usluge
javnog transporta je preduslov za
povecanje financijskih izvora
opstina
Treba da se imaju u vid medju-
financiranje iz prihoda poreza i
upravljanja parkinga i poreza
vozila
Razmatra
nje
medju-
financira
nja iz
prihoda
upravljan
ja
parkinga,
porezi iz
vozila i
gorivan
Da se
istrazuje
nacin
Obezbedjenj
e nacina
financiranja:
MPF, MTPT
Za prakticnu
implementac
iju
Opstine
2011 , pilot
projekt za
Pristinu,
predstavljajuci
konkretne
korake za
potrebno
financiranje za
sledece 5
godine
69
operatore
-Poboljsanje kombinovane upotrebe
putnog transporta, postavljanjem
parkinga /bicikala i sredstva
putovanja na odredjeni nacin, zona
parkiranja u periferiji grada dobrom
vezom sa mrezom autobusa.
Treba da se kombinuje
parkinzima u centru grada, da bi
se koriscenje javnog transporta
cini primamljivim
financijsk
e podrske
iz
fondova
EU.
T 2.3 Voznja bicikla i pesacenje u
urbanim zonama da se cini
atraktivnijom
Razvijanje jedne opstinske strategije
ciklizma ukljucujuci:
- Postavljenje dodatnih linija za
bicikla
- stvaranje mesta za parkiranje
bicikla, ispred javnih zgrada, kao sto
su skole, kancelarije, stanice
autobusa, itd.
-Ohrabrenje privatnog sektora
posebno tokom izgradnje novih
objekta, da implementira opciju za
postavljanje parkinga za bicikla.
Niska za
kratkorocni
perijod, i srednja
za dugorocni
period
srednje Potrebna su dodatne budzetske
linije za osiguranje jednu stalnu
financijsku osnovu za potrebna
investiranja
Zahteva izmenu prioriteta na
planiranje saobracaja daleko od
motornog saobracaja
Treba da se ohrabruju
kampanjama informisanja i
osvescenja.
Opstine sa
podrskom iz
MTPT
Pocevsi od
2011. godine
pilot
projektom za
Pristinu,
predstavljajuci
konkretne
korake za
potrebno
financiranje za
iduca 5 godina
T 2.4 Poboljsanje zeleznicke
infrastrukture, koja ima za cilj da
nudi putnicima jedan veci
kapacitet i kvalitet usluge u
zeleznickom transportu.
srednje srednje
Ponovno stvaranje i prosirenje
zeljeznicke mreze je odredjeno
Planom Delovanja za zeleznicki
transport.
MPF,
MTPT,
2011- sa
konkretnim
planovima
70
Pocevsi sa Pristinom, povezujuci grad
sa stanicom u Kosovo Polje u glavnu
liniju sever -Jug, ukljucujuci i
prosirenje za aerodrom
Opstine Implementacij
a do 2015
T 2.5 Poboljsanje srednjih i dugih linija
za transport robe zeljeznicom
Pocetak jedne studije fizibiliteta,
ukljucujuci stvaranje terminala robe
koja omogucuju lakse
natovarenje/istovarenje zeljeznicom i
putem.
srednje dugorocno
Naglasak moze da se stavi na
usluge izmedju Kosova i
Makedonije
MPF,
MTPT,
Studija do
2011. godine
T3: Kontrola porasta u zahtevima putnog transporta
T 3.1 Smanjenje zahteva u saobracaju
posredstvom boljeg urbanog
planiranja (“kompaktni grad”)
Niska za
kratkorocni
perijod, i srednja
visok
Treba da se uzimaju, da bi
dirigovali stalni ra\voj biznesa i
sektora usluga
MMPH i
MTPT
2011
71
Poboljsanje pravnog okvira
planiranja, zahtevajuci jedan plan
gradskog transporta za najvece
gradove na Kosovu
Povecanje administrativnih
kapaciteta na opstinskom nivou da bi
obezbedili da zahtev za motorni
saobracaj je minimiziran kada se
planifikuju novi stanovi, trzisni
centri, trzisni objekti, itd
za dugorocni
period
2011-2012
T 3.2 Gradualni porast poreza na gorivo
vozila
Niska za
kratkorocni
perijod, i srednja
za dugorocni
period
visok Koriscenje jednog procenta
otkupljenih financijalnih
sredstava iz poreza za potporu
malih preduzeca za kupovinu
efikasnih vozila cistim gorivom.
Prihodi
treba da
se trose
uglavnom
za
financira
nje datih
mera u
T.2
MPF,
MTI, MTPT,
MMPH
Opstine
2012-poceci
jednim
umerenim
povecanjem
poreza
T4: Upravljanje saobracaja
T 4.1 Planiranje i izgradnja okruznih
puteva za odravanje transporta roba Visoka na srednje
Treba da se usredsredi u
gradovima sa guscim visok Opstine 2011 –pocetak
72
na dalekom udaljenosti izvan centra
grada,
urbanim
putevima, vecim
saobracajem.
saobracajem.:
Ove mere treba da se kombinuju
sa zabranom saobracaja za teska
vozila, osim onih za lokalnu
destinaciju.
Prosireni drumskikapaciteti
Mogu da privlace veci
drumskisaobracaj, sto se moze
izbeci paralelnim smanjenjem
putnog urbanog prostora i ostalim
merama u korist cistih metoda
transporta.
MTPT
procesa
planiranja
T 4.2 Drumskikoncept za teska vozila
roba u urbanim zonama, mogucno
kombinovan sa zabranom u
osetljivim zonama.
Visok u
stambenim
zonama vecim
saobracajem.
srednje Odredjivanje posebnih puteva za
laksi pristup komercijalnim
zonama za teska vozila robe, koja
imaju za cilj odrzanje
nepotrebnog saobracaja slepera
izvan osetljivih zona velikom
gustinom pesaka i/ili stanovnika,
gde bi se mogla prezentirati
zabrana za onakva vozila
niska Opstine
MTPT
2011 pocetak
procesa
planiranja
73
Tokom odredjenih puteva broj
stanovnika treba da bude nizak.
Za kamione u osetljivim zonama
treba da se vrsi osnazenje uredaba
iz strane policije
T 4.3 Smanjenje cirkulacije saobracaja da
bi se izbeglo 'migriranje'
a) Zabrana parkiranja vozila na
saobracajnim trakama u vaznim
arterijskim putevima.
b) zabrana cirkulacije saobracaja u
gustim zonama, posredstvom
koordinisanja semaforima.
nizak dugorocan a) potreba implementiranja
uredaba iz strane
policije,povecava
drumskikapacitet
b) investiranja imaju veliku cenu,
prihvatljive u vecim gradovima,
kao sto je Pristina, gde treba da
pocne jedna prethodna studija,
a) nizak
b) nizak
Opstine
a) 2011
b) 2012-
prethodna
studija za
Pristinu
T 4.4 Odredjivanje granice brzine (30
km/h) u glavnin gradskim putevima
visokog zagadjivanja
Niska za kvalitet
bazduha
kratkorocno Moze se implementirati
ogranicenje brzine za uske delove
glavnih puteva visokom
frekvencijom pesaka i gustinom
stanovnika, gde saobracajni
incidenti i buke isto tako su
visoke.
Potreba implementacije uredaba
nizak Opstine
MPB
74
iz policije, posredstvom mera
regulisanja brzine i ridizajniranja
putnog prostora (npr.
Odredjivanjem putnog prostora
za parkiranje i pesake) s ciljem
ogranicenja prostora za
drumskisaobracaj.
T5: Ostale mere
T 5.1 Smanjenja deponiranja zemljista u
putevima iz putnog saobracaja
a) Priprema povrsine trotuara i bocnih
staza da bi se smanjila deponiranje
zemljista na putu i pratecem
izbacenjem iz putnog saobracaja.
b) Povecanje ciscenja puteva
efikasnim sredstvima
srednja srednja a) potrebne su investicije za
izgradnju trotuara i bocnih
prostora, kada one nisu jos
zatvorene, tako da zemlja ne udje
na saobracajnim linjama (npr. Iz
kise.)
b) da se povecaju ljudski izvori
za rucno ciscenje puteva,
dugorocnu kupovinu masinerije
koja omogucuje efiksno ciscenje
s ciljem smanjenja – otklanjanja
PM
Imajuci u vidu ogranicene
financijske izvore opstina, treba
a) visok
b)
srednje,
rucnim
ciscenje
m puteva
Obezbedjenj
e povecanja
financiranja:
MPF,
Za prakticno
sprovodjenje
Opstine
a) do 2012.
godine
postavljanje
dugorocnoh
programa
investicija
b) 2011-cesce
rucno ciscenje
puteva i
investicije za
makinerije
ciscenja puteva
75
da se razvije jedan dugorocan
koncept finansiranja, da bi se
povecao budzet za poboljsanje
opstinskih puteva i za usluge
ciscenja puteva
T 5.2 Ucvrscivanje inspekcije vozila, sto
ukljucuje kontrolu emisija srednje visok
Implementacija postojecih
uredaba za kontrolu vozila. Kao
alternativa, treba da se vrse cesca
inspektiranja starijih vozila
Srednje,
za
kupovinu
opreme
za
nadgleda
nje i
tehnicku
kontrolu
MTPT
2011 –da se
sastavljaju
uredbe ako je
potrebno
Do 2012.
redovna
kontrola
T 5.3 Pocetak implementacije poreskog
snizenja za cista goriva, za:
- naftu u zavisnosti od sadrzine
sumpora
- benzine u zavisnosti od sadrzine
benzena
- Za prirodni gas
srednje visok Potrebno je ocvrsivanje kontrole i
nadgledanja kvaliteta goriva
Fizibilitet ove mere zavisi od
strukture snabdevanja, npr. Na
potencijal cistijih goriva na
raspolaganje
Uzimajuci u obzir potrebu za
Neutrala
n
MPF 2011
76
10.4.1 Projekt predlozi- Transport
povecanje prihoda od poreza,
svaka shema koja zavisi od
poreza nece rezultirati
smanjenjem opsteg poreza.
T.5.4
Kampanje za informisanje i
osvescenje javnosti
Informisanje u vezi stetnih efekata
emitiranja zagadjivaca iz saobracaja,
promovisanje cistih sredstava
transporta (javni transport, biciklizam,
setnja)
Promovisanje voznje sa efikasnom
upotrebom goriva
Srednje na
dugorocni aspekt
visok
U skolskim kurikulima treba da
se ukljucuju pitanja zagadjenja
vazduha
Organiziranje javnih debata sa
civilnim drustvom i
zainteresiranim strankama
Organiziranje dana biciklizma
nizak
MMPH,
MONT
Opstine
2011-2013
77
Br Ime projekta Nosilac projekta (Izvrsioci) Cena € Rok
realizovanj
a
1 Ogranicenje pristupa u zagadjenim gradskim zonama
za vozila visokim zagadjenjem.
MTPT, MPB, Opstina 100,000.00
2011- 2015
2 Odredjivanje ili prosirenje zona u centru grada, gde
porezi parkiranja su veci
Opstina 15.000.00
2011- 2012
3 Ppoboljsanje kvaliteta usluga na javnom transportu
MTPT,MPF, Opstina 350,000.00
2011- 2012
2015- 2016
4 Razvijanje Strategija Opstina za izgradnju staza za
bicikla
MTPT, Opstina 300,000.00
2015 - 2016
5 Poboljsanje zeljeznicke infrastrukture za transport
putnika i robe
MTPT,MPF, Opstina 25,000,000.0
0
2011- 2015
6 Razvijanje putnog koncepta za teska vozila robe u
gradskim zonama, kombinovanog sa zabranom u
osetljivim zonama – izgradnja prstenova
MTPT, Opstina 50,000.00
2011 - 2012
7 Smanjenje deponiranja zemlja na putevima sa strane
putnog saobracaja.
MPF, Opstina 80,000.00
2011- 2013
8 Kampanje za informisanje i osvescenje javnosti MMPH, MASHT, Opstina
70,000.00 2011- 2014
11.0 Procena implementiranog plana
Procena troskova se bazira uglavnom u takozvanom pristupu, iz gore-dole, koji se bazira na
prikupljenim podacima na nivoima odredjenih sektora i podsektora i informacija o granicama ili
povecanja kapitalnih troskova i procena operativnih investicija. Ovaj pristup je prihvatljiv za
analize gde je to potrebno, za odredjivanje vrednosti troskova bez stajanja na detaljnim
invesicijama. Neki podaci su uzeti direktno iz odredjenog sektora, ili od vladinih institucija
posredstvom procene cena planova.
U proceni troskova treba da se uzme u obzir da implementacija mera ima svoju dinamiku, tako da
implementacija nekih mera moze da se nastavlja u jedan 10 godisnji period. U ovom smislu, osim
troskova za investicije, na pocetku se javljaju i administrativni troskovi za izgradnju potrebne
institucijonalne infrastrukture za efikasno implementiranje mera.
Implementacija plana je bazirano uglavnom na instrumente acquis EU-a.
Troskovi ukljucuju troskove investiranja; onih operativnih i administrativnih i imaju vezu sa
dodatnim troskovima implementacije. Za troskove za koja je postojala procena kapitalnih
investicija, ukupno sa poznatim podacima implementacije, smatra se da godisnja dinamika
investiranja bice tri godine priblizno ista.
Oslanjajuci se na mali drzavni budzet,neophodno je da, za implementaciju planiranih delatnosti,
racuna i na donacije.
I D o d a t a k
Uvod
Sl. 1. Postojece stanice nadgledanja bazduha u Pristini
80
Sl. 2. Lokacija stanice u Mitrovici Fig 3. Lokacija stanice u Glogovcu
Fig. 4. Prosecne mesecne vrednosti cadja za perijod 2005-2008 u nadglednom punktu IHMK
Vlerat mesatare mujore të blozës në piken monitoruese IHMK,2005-2008
05
101520253035404550556065707580
Janar
Shkurt
Mars pril
lM
aj
Qers
hor
Korrik
Gush
t
Shtato
r
Tetor
Nëntor
Dhjeto
r
Muajt
Për
qënd
rim
i µg/
m3
2005,bloza
2006,blozë
2007,blozë
2008,bloza
VML,blozë
81
Fig. 5. Nadgledanje PM10 u IHMK, u perijodu Septembar 2009-April 2010
Fig. 6. Nadgledanje SO2 u IHMK u perijodu Septembar 2009-April 2010
82
Fig. 7. Nadgledanje NO2 u IHMK, u perijodu Septembar 2009-April 2010
Fig. 8. Nadgledanje O3 u IHMK, u perijodu Septembar 2009-April 2010,
83
II D o d a t a k
Domacinstvo
2003 2004 2005 2006 2007 2008
Ugalj 4.63 2.19 3.87 3.57 2.16 30.84
Prirodni gaz
Naftni proizvodi 35.42 30.13 38.40 39.73 24.96 33.020
Biomasa 108.16 108.16 108.16 108.16 108.16 365.025
Elektricna energija 178.47 188.19 203.30 211.06 198.90 183,908
Solarna energija 0.05 0.05 0.06 0.08 0.09 0.11
Dobijeno grejanje (Termokosi)
4.07 4.66 5.96 6.26 5.11 6.947
Ukupno 330.80 333.38 359.75 368.85 339.37 619.85
Tab. 1.2) Tipovi energije (ktoe)3) potrosenih u sektoru domacinstava
Fig.1.Potrosnja energije (ktoe) iz biomasa (drva) u sektoru domacinstava, poredjeno sa ostalim tipovima energije
0 50
100 150 200 250 300 350 400 450 500 550 600 650
2003 2004 2005 2006 2007 2008
Ugalj Naftini proizvodi Biomasa Elektricna energija Solarna energija Dobijeno grejanje
84
Fig. 2. Potrosnja energije po godinama u sektoru domacinstava
Fig. 3. Ucesce izvora energije u potrosnju energije u sektoru domacinstava tokom 2008. godine
0
50
100
150
200
250
300
350
400
2003 2004 2005 2006 2007 2008
Ugalj NAftni proizvodi Biomasa Elektricna energija Solarna energija Dobijeno grejanje
2008
0.01% 1%
30%
5%
59%
5%
Ugalj NAftni proizvodi Biomasa Elektricna energija Solarna energija Dobijeno grejanje
85
Tab. 2. Tipovi energije (ktoe)3) potrosenih u sektoru javnih sluzba
Fig. 4. Potrosnja energije (ktoe)3 iz biomasa(drva) u sektoru usluga, u poredjenju sa drugim energijama
2003 2004 2005 2006 2007 2008
Ugalj 6.17 2.92 5.16 4.76 4.32 30.23
Naftini proizvodi 40.48 34.43 43.89 45.4 39.93 33.8
Prirodni gaz
Biomasa 54.08 54.08 54.08 54.08 54.08 14.543
Elektricna energija 34.23 36.09 38.99 40.48 28.34 52
Solarna energija 0.02 0.03 0.03 0.04 0.04 0.2
Dobijeno grejanje 2.71 3.11 3.97 4.17 3.41 1.73
Ukupno 137.69 130.66 146.12 148.93 130.12 132.849
0 20 40 60 80
100 120 140 160
2003 2004 2005 2006 2007 2008
Ugalj Naftini proizvodi Biomasa
Elektricna energija Solarna energija Dobijeno grejanje
86
Fig. 5. Potrosnja energije po godinama u sektoru usluga
Fig. 6. Ucesce energetskih izvora u potrosnju energije u sektoru usluga tokom 2008. godine
0
10
20
30
40
50
60
2003 2004 2005 2006 2007 2008
Ugalj Naftini proizvodi Biomasa Elektricna energija Solarna energija
Dobijeno grejanje
2008
0%
39%
11% 25%
23% 1%
Ugalj Naftini proizvodi Biomasa
Elektricna energija Solarna energija Dobijeno grejanje
87
Kaldaja br.
Gorivo Predvidjeni Kapacitet
Godina pustenja u funkciji
1 Mazut 58 MW 1978
2 Mazut 58 MW 1978
4 Mazut 4 MW Samo za potrebe toplane
Kaldaja kod toplane kod bolnice
Nafa 2x7= 14 MW 1999/2000, je izvan funkcije
Tab. 3. Instalirani kapacitet grejanja
Tab. 4. Sasia e hargjimit të lëndës djegëse dhe prodhimi i ngrohjes për sezonën ngrohëse 2008/2009
Tab.5. Broj potrosaca ukljucenih na mrezi toplane “Termokos” ad Pristina
godina Potrosnja goriva za grejnu sezonu 2008/2009
Proizvodnja toplane za grejnu sezonu 2008/2009
Mesec Total [t]
Oktobar 25.13 t (za testiranje opreme) 0, nema proizvodnje
novembar 1,534.2 t 14,631.247 MWh
decembar 2,300.8 t 23,045.465 MWh
januar 3,084.19 t 28,520.179 MWh
februar 2,494.33 t 24,732.754 MWh
mart 2,168.57 t 24,622.80 MWh
april 536.12 t 5,965.014 MWh
Lokalna Kaldaja K-4
8,000.00 MWh
Ukupno 12,143.34 ton 129,517.464 MWh
Broj potrosaca 11,676.00
Privatni potrosaci 10,848.00
Poslovni Potrosaci 697.00
Institucijonalni potrosaci 131.00
Parametri
Jedinice merenja
Mart 2009, Merene vrednosti emisija
2007, racunjanje emisija
Blok 1 Blok 2 Termokos
Vreme merenja h: min 11:41 11:58 12:53 12:59
Ponovno racunane vrednosti
10 Kiseonik O2 % 5.43 5.23 2.82 2.74
11 Ugljen monoksid CO
mg/m3 1 . 4 0.0 4.9 2.5
12 Ugljen dioksid CO2
% 10.47 10.67 13.08 1 3 . 1 6 CO2 , 38.130 t /god
13 Azotni oksidi NOx
mg/m3 528 643 510 675
16 Sumporni dioksid SO2
mg/m3 2784.5
3172.6
3684.3
3627.5
SO2 ,492 ton/god
31 max. Potrosnja mazuta
t/h 6 6 6 6
32 Realna potrosnja mazuta
t/h 1 . 8 1.8 1.5 1 . 5
33 Realno opterecenje bloka
% 30.00 30.00 25.00 25 .00
34 Kolicina gasova m3/h 245115.71
234120.37
156011. 97
157388.95
35 Kolicina standardnih gasova
nm3/h 19 9215 .80 1 8951s.85
13020.70
132328.87
Napomena: -Emisija SO2 iznad dozvoljenih vrednosti ( 400mg/Nm3), - Emisija Nox iznad dozvoljenih vrednosti ( 400mg/Nm3), -Kolicina CO u dozvoljenim granicama -Upotrebljava goriva mazut sa sumporom 2%. -Termokos radi sa dve kaldaje -Preporucuju da se upotrebe tecni aditivi za mazut, za smanjenje emisija S02 iz gasa, - Instaliranje filtera za smanjenje emisija gasova u atmosferi
Tab.6. Merene i izracunate emisije ”Termokos”-a ,Pristina
89
Tab. 7. Emisije (t/god) iz sektora domacinstva i postrojenja sa malim sagorevanjem na Kosovo 2008. godine
Fig.7. Ucesce %, emitiranja zagadjivaca SO2, NOx i PM iz biomasa, naftni proizvodi i uglja
III D o d a t a k
Energetika
Ugalj Prirodni gas Naftni proizvodi Biomasa
emisija SO2 2324.4 0.0 387.1 611.4
emisija NOx 283.3 0.0 188.0 2277.3
emisija PM 1043.6 0.0 10.2 21254.1
91
Blok termocentrala
Kapacitet bloka termocentrala (MW) Vrsta goriva Godina pustenja u funkciji (starost)
Instalirano Net Neto na raspolaganje
TC Kosova A
Blok A1 65 58 0 Linjit/Naftë 1962 (46)
Blok A2 125 113 0 Linjit/Naftë 1964 (44)
Blok A3 200 182 110-120 Linjit/Naftë 1970 (38)
Blok A4 200 182 110-120 Linjit/Naftë 1971 (37)
Blok A5 210 187 125-130 Linjit/Naftë 1975 (33)
TC Kosova B
Blok B1 339 309 240–260 Linjit/Mazut 1983 (25)
Blok B2 339 309 260 – 280 Linjit/Mazut 1984 (24)
Tab. 1. Postojeci termo-elektro-generativni kapaciteti na Kosovo
Emisioni i pluhurit, 2007
Muaji
B1 B2
(t/muaj) (mg/Nm3) (t/muaj) (mg/Nm3)
1 157.70 103.13 787.80 508.70
92
Tab. 2. merene emisije prasine u 2007. godini, za TCB
Emisija prasine tokom 2008. godine
B1 B2
2 184.93 104.95 373.20 241.03
3 169.70 141.00 124.60 103.50
4 128.00 95.00 183.20 136.00
5 212.60 136.00 319.00 204.00
6 168.00 141.50 181.70 153.00
7 122.50 150.00
8 79.00 106.60
9
10 33.90 43.50 86.60 111.00
11 166.20 102.00 177.60 109.00
12 211.70 135.60 250.20 160.20
Mes 148.56 139 275.98 191.82
93
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
B1
B2
Mesec (t/mesec) (mg/Nm3) (t/muaj) (mg/Nm
3)
1 211.50 130.60 246.80 152.40
2 370.60 137.80 367.00 156.70
3 196.80 168.00 114.90 64.60
4 250.20 64.60 180.30 111.00
5 279.70 259.00 103.70 96.00
6 - - 52.60 68.00
7 272.20 216.00 113.40 90.00
8 192.00 175.00 297.30 271.00
9 315.90 202.00 351.90 225.00
10 347.60 233.10 356.90 239.30
11 272.70 158.00 428.00 248.00
12 285.30 159.30 441.10 248.00
prosecno 272.22 173.04 254.49 164.16
Tab. 3. Merene emisije prasine tokom 2008. godine, za TC B
Fig. 1. Emisije prasine izTC B,(t/mesec)
94
Tab. 4. Vrednosti specificnih prosecnih emisija za TC A i TC B za 2007. godinu
Izracunate emisije za TCA
Prasina
SO2
NOx
CO2
t/mesec mg/Nm3 kg/MËh t/ mesec mg/Nm3 Kg/MËh t/ mesec mg/Nm3 kg/MËh t/ mesec mg/Nm3 kg/MËh
1 687.40 1386.00 7.54 66.76 136.00 0.74 354.12 723.00 3.94 129092.20 263739.00 1435.40
2 540.20 1058.00 6.06 195.75 383.00 2.19 350.77 687.00 3.94 134558.50 263544.00 1510.40
3 509.00 730.00 4.41 192.93 277.00 1.67 519.24 745.00 4.50 185480.20 266137.00 1607.50
4 325.90 672.00 3.78 104.04 214.00 1.21 346.80 715.00 4.03 128263.00 264422.00 1488.60
5 407.70 760.00 4.73 87.78 164.00 1.20 378.80 707.00 4.39 141606.20 264150.00 1643.50
6 752.70 1279.00 7.38 95.58 162.00 0.93 404.10 687.00 3.96 155052.00 263442.00 1520.60
7 585.40 966.00 6.07 90.69 150.00 0.94 388.98 642.00 4.03 149255.60 246174.00 1548.00
8 713.30 911.00 5.19 148.94 190.00 1.10 552.52 706.00 4.02 206639.00 263938.00 1505.30
9 872.60 886.00 4.93 544.67 553.00 3.10 711.78 723.00 4.02 260868.30 264829.00 1475.20
10 738.60 825.00 4.65 258.64 289.00 1.63 639.23 714.00 4.02 236723.20 264517.00 1490.60
11 362.90 696.86 3.93 138.68 266.00 1.50 371.97 714.00 4.02 139589.00 268045.00 1510.40
12 549.70 658.00 3.74 194.92 233.00 1.32 590.28 706.00 4.03 220811.10 264163.00 1505.70
prosecno
587.12 902.32 5.20 176.62 251.42 1.46 467.38 705.75 4.08 173994.86 263091.67 1520.10
Izracunate emisije za TCB
1 505.50 326.40 1.29 379.31 244.90 0.96 1323.20 854.40 3.37 419209.60 270700 1069.26
2 173.80 144.70 0.58 257.66 214.60 0.86 1003.90 835.90 3.37 317096.50 264039 1066.06
3 171.50 142.50 0.53 111.43 277.00 0.34 1094.10 909.10 3.40 320932.10 266669 999.06
4 190.10 141.10 0.57 233.35 173.20 0.71 1111.20 824.90 3.37 355973.80 264265 1081.17
5 315.10 201.60 0.83 170.93 109.30 0.45 1282.00 819.90 3.37 412588.50 263884 1086.21
6 217.40 183.00 0.77 194.45 163.70 0.69 972.20 818.70 3.46 313366.40 263873 1115.778
7 146.00 178.70 0.73 139.68 171.00 0.69 675.10 826.40 3.37 217605.30 266377 1087.81
8 85.40 115.30 0.48 133.54 180.30 0.76 590.10 796.70 3.37 194969.70 263222 1115.07
9 - - - - - - - - - - - -
10 71.08 91.20 0.36 107.11 137.40 0.55 653.17 837.60 3.37 206228.30 264458 1064.36
11 148.06 90.88 0.37 405.69 249.01 1.02 1337.03 820.67 3.38 429947.40 263902 1085.30
12 163.20 104.50 0.42 583.39 373.60 1.50 1314.28 841.60 3.37 413088.00 264536 1060.79
Mes 198.83 156.35 0.63 246.96 208.55 0.78 1032.39 835.08 3.38 327364.15 265084 1075.53
95
sl. 2. Izracunate emisije (t/mesec) tokom 2007. godine za TCA sl. 3. Izracunate emisije (t/mesec) tokom 2007. godine za TCB
Emisije iz TCA
0 200 400 600 800
1000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Mesec
t/muaj
SO2 NOx Pluhuri
Emisije iz TCB
0
500
1000
1500
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
mesec
t/muaj
SO2 NOx Pluhuri
SO2
Nox
Pluhuri
96
Tab. 5. Prosecne mesecne izracunate emisije po blokovima za 2007. godinu
sl. 4. prosecne mesecne emisije za blokove TC A sl. 5. prosecne mesecne emisije za blokove TCB
Izracunate emisije za TCA
Prasina SO2 NOx CO2 t/mesec mg/Nm3 Kg/MWh t/ mesec mg/Nm3 kg/MWh t/ mesec mg/Nm3 kg/MWh t/ mesec mg/Nm3 kg/MWh
A1 - - - - - - - - - - - -
A2 - - - - - - - - - - - -
A3 317.98 842.47 4.81 93.59 243.83 1.38 266.01 705.53 4.02 99115.77 262966.40 1501.76
A4 261.64 1725.86 5.18 86.61 256.33 1.45 215.86 702.45 4.02 80008.86 260307.80 1492.75
A5 138.33 882.57 9.32 10.58 132.08 0.71 59.68 744.57 4.02 21283.78 265531.60 1435.37
Izracunate emisije za TCB
B1 96.58 132.69 0.54 137.04 183.78 0.75 592.15 827.58 2.70 190177 265347.50 1082.09
B2 114.36 168.13 0.68 131.14 197.65 0.80 538.06 828.70 3.37 170226 262684.10 1074.50
0
100
200
300
400
500
600
700
Pluhur SO2 NOx
B1
B2
0
50
100
150
200
250
300
350
prasin SO2 NOx
A3 A4 A5
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
Pluhur SO2 NOx
B1
B2
Tab.6. Ukupne specificne izracunate emisije po blokovima za 2008. godinu
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
4500
Pluhur SO2 NOx
A3
A4
A5
sl. 6. Prosecne mesecne emisije za blokove TCA sl. 7. Prosecne mesecne emisije za blokove TCB
Izracunate emisije za TCA
Proizvodnja
(MWh)
Prasina SO2 NOx CO2
t/ god mg/Nm3 kg/MWh t/ god mg/Nm3 kg/MWh t/ god mg/Nm3 kg/MWh t/god mg/Nm3 kg/MWh
A3 813966 3952.40 863 4.73 2490.50 570 3.11 3149.30 709 3.86 1188911 267435 1458
A4 493304 2711.90 1002 5.52 1337.20 510 2.79 1908.30 709 3.91 725581.1 267517 1476
A5 65288 340.20 1036 5.60 316.00 963 5.21 249.00 705 3.81 93704.3 264113 1430
∑A 1372558 7004.50 967 5.28 4143.70 681 3.70 5306.60 707 3.86 2008196 266355 1455
Izracunate emisije za TCB
B1 1654215 2138.50 287 1.35 3804.60 476 2.25 6312.90 817 2.70 2057069 265217 1235
B2 1968607 2852.70 360 1.59 5100.60 550 2.47 6987.80 815 3.67 2280942 267157 1198
∑B 3622822 4991.20 323.50 1.47 8904.20 513 2.36 13300.70 816 3.18 4338011 266187 1216
Zagadjivac TCA TCB Limit Da se postize
Prasina
2007 2008 2007 2008 50
31 decembar 2017
902.32
967 156.35
323.50
SO2 251.42 681 208.55
513 400 31 decembar 2017
NOx
705.75 707 835.08 816 500 31 decembar 2017
Tab. 7. Momentalne emisije (mg/Nm3 6%O2 suvi) i limiti prema direktivi 2001/80/EC
sl 8a. Momentalne emisije prasine (mg/Nm3 6%O2) za termocentrale (2007,2008)
0 50
100 150 200 250 300 350 400 450 500 550 600 650 700 750 800 850 900 950
1000
përqëndrimi mg/Nm3
TCA TCB VKL
Termocentrali
prasin 2007 prasin 2008
100
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
Përqëndrim
i (m
g/N
m3)
TCA TCB VKL
Termocentralet
SO2 2007 SO2 2008
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
përqëndrim
i (
mg/N
m3)
TCA TCB VKL
Termocentralet
NOx 2007 NOx 2008
sl. 8b. Momentalne emisije SO2 (mg/Nm3 6%O2), 2007, 2008 sl. 8c. Momentalne emisije NOx (mg/Nm3 6%O2), 2007, 2008
101
Tab. 8. Prosecna mesecna koncentracija SO2 i sadja u 2007. godini
Prosecna koncentracija SO2 i cadja
Mesec SO2 (µg/m3) Bloza (µg/m3)
Obilic Belacevac Obilic Belacevac
1 35.60 25.11 17.45 6.58
2 17.80 19.91 19.83 5.04
3 23.77 32.20 12.95 3.91
4 24.40 31.05 7.47 3.61
5 21.75 27.31 19.21 2.28
6 24.36 57.89 6.70 1.94
7 24.40 41.97 10.08 2.96
8 22.30 28.75 9.37 4.74
9 46.11 33.61 7.89 2.86
10 39.86 39.79 32.87 5.44
11 36.72 32.50 28.34 7.37
12 36.72 38.34 28.34 10.40
pros 29.48 34.03 16.70 4.76
102
sl. 9. Uporedjenje koncentracija SO2 u Obilicu i Belacevcu
sl. 10. Uporedjenje koncentracija cadja u Obilicu i Belacevcu
0
10
20
30
40
50
60
70
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Obilic
Belacevac
0
5
10
15
20
25
30
35
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Obilic Belacevac
103
Prosecni godisnji sedimenti [mg/(m2d)]
go
din
a
TCB
Obilic
Separacija
Uk
up
na
pra
s
Ino
rgan
ske
mat
erij
e
Ras
tvo
ren
e
mat
erij
e
pH
klo
ruri
sulf
ati
Uk
up
na
pra
sin
a
Neo
rgan
ska
mat
erij
a
Ras
tvo
ren
e
mat
erij
e
pH
klo
ruri
sulf
ati
Uk
up
na
pra
sin
a
Neo
rgan
ska
mat
erij
a
Ras
tvo
ren
e
mat
erij
e
pH
klo
ruri
sulf
ati
2006 455 333.9 121.6 7.47 1.95 2.63 478.4 376.4 101.99 7.46 1.9 1.6
2007
392.
4
315.6 79.1 7.5. 1.90 4.1 385.4 313.12 72.3 7.31 2.28 2.46 1843.7 1695.1 148.8 7.9 2.8 10.5
2008 245.
70
172.93. 72.76 7.06 2.8 10.3 469.3 392.19 77.1 6.99 2.89 8.13 1.668.5 1510.8 157.7 7.3 3.o 8.4
Tab. 9. prosecni godisnji sedimenti od 2006-2008 godine -zona generisanja
sl. 11. Koncentracije prasine na tri mesta uzorkovanja tokom 2007. godine
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
TCB
Obilic
Separacija
Granicna vrednost
104
sl. 10. Prosecne godisnje vrednosti od 2006-2008- zona rudnika
sl. 12. Koncentracije prasine u tri mestima uzorkovanja za 2007. godinu
PROSECNI GODISNJI SEDIMENTI [mg/(m2d)]
go
din
a Belacevac Stanica goriva (Belacevac) Krusevac
Uk
up
na
pra
sin
a
Neo
rgan
ske
mat
erij
e
Ras
tvo
ren
e
mat
erij
e
pH
Hlo
ruri
Su
lfat
i
Uk
up
na
pra
sin
a
Neo
rgan
ske
mat
erij
e
Ras
tvo
ren
e
mat
erij
e
pH
Hlo
ruri
Su
lfat
i
Uk
up
na
pra
sin
a
Neo
rgan
ske
mat
erij
e
Ras
tvo
ren
e
mat
erij
e
pH
Hlo
ruri
Su
lfat
i
2006 916 736.
3
199.
7
7.5
8
2.4
9
7.25
2007 88.5
6
45.
88
42.6
8
7.0
4
2.20 3.20 376.20 272.7 103.
4
7.6
2
2.3
3
3.59 328.
8
218.
2
110.
6
7.6
4
2.0
5
3.97
2008 178.
4
107
.48
70.9
8
6.5
3
2.97 7.71 425.38 354.7 70.6 7.0
0
3.0
0
6.64 564.
2
429.
5
135.
70
6.9
2
3.7
6
10.12
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Belacevac
Belacevac (s.k.) Krusevac
Granicna vrednost
105
Tab. 11. Prosecna koncentracija suspendovanih cestica u vazduhu (µg/m3) u INKOS tokom 2007. godine
0
50
100
150
200
250
300
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
(µg/m3)
PML
sl 13. Prosecna koncentracija suspendovanih cestica u vazduhu tokom 2007. godine
Mesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Mes
(µg/m3) 73.68 80.54 44.22 38.46 54.05 47.44 92.50 65.08 80.47 75.92 79.55 242.59 81.16
106
IV D o d a t a k
Industrija
sl. 1. Absolutne emisije CO2
520
540
560
580
600
620
2003 2004 2005 2006 2007
Specificne emisije neto ton CO2 [tCO2/t cem]
sl. 2. Specificne emisije CO2
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
2003 2004 2005 2006 2007
Absolutne emisije CO2
107
3200
3400
3600
3800
4000
4200
4400
2003 2004 2005 2006 2007
Specificna potrosnja energije [ MJ/t klinker]
sl. 3. Specificna potrosnja energije [ MJ/t klinker]
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
2003 2004 2005 2006 2007
Annual average dust emission at
kiln stack mg/Nm³
Annual average SO2 emission at
kiln stack mg/Nm³
Annual average NOx emission at
kiln stack mg/Nm³
sl. 4. Rezultati pracenja efekata smanjenja emisija
108
Tab. 1. Proizvodnja cementa i emisije (2003-2007)
Proizvodnja klinkera Jedinica merenja
Godina 2003
Godina 2004
Godina 2005
Godina 2006
Godina 2007
Proizvodnja klinkera ton/god 350,728 418,670 479,405 449,413 456,923
Proizvodnja cementa ton/ god 221,630 227,619 327,648 288,422 317,985
Potrosena materija ton/ god 378,558 462,723 555,498 489,612 529,778
Faktor klinkera % 71 69,23 70 66 65.01
Specificna potrosnja goriva Mj/tklink. 4,204 3,910 3,666 3,558 3,806
Specificna potrosnja elek. Energ. Këh/tcem 116.36 115.23 114.25 104.78 105.17
Kombinovani rezim peci % 88 95 93 98 98
Absolutna CO2 emisija t CO2/vit 1914,128 244,403 285,463 246,135 274,162
Specifik net CO2 per ton cl.pro. KgCO2/tcl. 876 880 871 853 862
Specifik net CO2 per ton cem. Pr. KgCO2/tcem
590 587 608 558 566
Prosecne godisnje vrednosti emisije prasine
mg/Nm³ 250 108 120 100 60
Prosecne godisnje vrednosti emisije SO2
mg/Nm³ 470 420 350 350 182
Prosecne godisnje vrednosti emisije NOx
mg/Nm³ 820 548 590 580 564
Buke tokom dana dB 90 70 74 70 70
Buke tokom noci dB 70 60 65 55 55
109
Mesto uzorkovanja
Kod 2009 2008 2007 2006 2005
IHMK AM0 197.816 195.871 155.587 207.932 205.601
Osnovna skola”Bedri Gjina”,
AM10 177.626 249.755 1248.054 130.225 120.345
Osnovna skola“Migjeni”,
AM11 111.013 134.812 127.907 103.712 125.542
Supkovac , AM12 222.723 328.78 213.197 273.773 301.23
Smerkovnica, AM13 120.471 183.117 129.512
Osnovna skola ”Elena Gjika”
AM14
162.808 210.489 119.914 137.65 159.18
Industrijalni park “Trepca”
AM15
187.515 1030.792 2898.926 125.336 142.021
OSCE, AM16 180.882 769.76 2263.313 107.422 106.238
Fabrika duvana, AM17
88.637 78.559 1336.365 102.135 121.012
Fabrika vode, AM18 66.468 104.272 79.21 97.682 132.279
Tab. 2. Prosecne godisnje vrednosti ukupne depozitovane prasine (aerosediment), u Mitrovici, Za god. 2005-2009
110
Fig.5. Prosecne godisnje vrednosti ukupne depozitovane prasine u Mitrovici za 2005 - 2009 godine
IHMK AM10 AM11
AM12 AM13 AM14
AM15 AM16
AM17 AM18
2009 2008
2007 2006
2005 0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100 1200 1300 1400 1500 1600 1700 1800 1900 2000 2100 2200
2300 2400 2500 2600 2700 2800 2900
përqëndrimi mg/m2d
Mesto uzorkovanja
Prosecne godisje vrednosti ukupne depozitovane prasine (PTD) u nadglednim punktovima U Mitrovici i IHMK,2005-2009
2009 2008 2007 2006 2005
111
V D o d a t a k
Transport
Kaca
nik
Stiml
je
Kosovo
Polje
Vitinj
e
Podujevo Strpce Pristina Lipljan Gnjilane Kamenica Suva Reka Dragas Malisevo Orahova
c
961 3927 5427 7763 5751 1590 53953 2159 16717 4756 11507 4629 8716 12346
Djakovica
Klina Prizren Urosevac
Mitrovica Vucitrn Srbica Zvecan Glogovac
Obilic Novobrdo Istog Leposavic Zubin Potok
21935 5610 32143 20351 8303 7479 5484 228 7588 3791 286 4003 232 144
Tab. 1. Statistike registriranja vozila po Opstinama prema podacima iz Ministarstva Unutrasnjih Poslova.
Urosevac Kosovo Polje Djakovica Gnjilane Gracanica Malisevo
32764 5056 30087 30785 10836 5214
Mitrovica Severna
Mitrovica
Obilic Pec Pristina Prizren Orahova
c
Suva
Reka
26826 2230 3396 37839 86810 38818 11435 10279
Tab. 2. Registriranje vozila po centrima
112
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
78965 53939 20539 23077 37376 46470 58548
Tab. 3. Registracija vozila po godinama
god Ukupno Vozila Dzip Autobusi Kombi Kamionete Kamioni Motocikla Rimorkio Ostalo
2006 157729 120931 5136 817 11930 2921 7561 934 1100 6399
Tab. 4. Podaci na nivou Kosova za 2006. godine
god Ukupno Vozila Dzip Autobusi Kombi Kamionete Kamioni Motocikla Rimorkio Ostalo
2007 188124 144610 6466 1063 13527 3490 9412 1307 1539 6710
Tab. 5. Podaci na nivou Kosova za 2007. godine
Viti Totali Vozila Dzip Autobusi Kombi Kamionete Kamion
i
Motocikla Rimorkio Ostalo
2008 211301 159522 7346 1242 15095 4234 10630 2817 3344 7071
113
Tab. 6. Podaci na nivou Kosova za 2008. godine
Fig. 1. Tipovi vozila
Vozila, 159522
Dzip Autobusi
Kombi
Kamionete
Kamion
Motocikla
Rimorkio
Ostalo
114
Fig.2. Kumulativni import za perijod januar-juli za godine 2009-2010
115
Fig.3 Predstavljanje povecanja broja putnika u Pristinskom Aerodromu
Godina Goriva za avione/ Litra
Godina Antifriz (litra)
2006 2007
189 164 13 92103625
2006 2007
54.383 30.203
Tabela 7 . Troskove goriva za potrebe Pristinskog Aerodroma 2006 i 2007. godine
116
Prva pretpostavka za emisije iz transporta, uporedjene sa emisijama iz KEK-a i emisija iz transporta u Berlinu
0
200
400
600
800
1,000
1,200
1,400
1,600
1,800
2,000
NOx x 10 PM10- PM10 total
Drumski transp. na Kosovu
Drumski transp uBerlinu
KEK
Cestice (PM10)-Emisije za ton/ god , 10x veca
12470 t
sl.2. Emisije iz transporta, poredjene sa emisijama iz KEK-a i emisija iz transporta u Berlinu
117
Akronimi
KEK- Kosovska Energetska Korporacija
EU- Evropska Unija
MMPH- Ministarstvo Životne Sredine I Prostornog Planiranja
EK- Evropska Komisija
VKE- Granicne vrednosti emisija
KOA /VOC- Organske nestabilne materije
OBSH- Svetska Zdravstvena Organizacija
COMEAP- Zdravstveni Komitet za Efekta Zagadjivaca Vazduha
AEM – Evropska Agencija Zivotne Okoline
TCA- Termocentral Kosova A
TCB- Termocentral Kosova B
NIJZ- Nacionalni Institut Javnog Zdravlja
MPF- Ministarstvo Privrede i Financija
IHMK- Hidrometeoroloski Institut Kosova
INKOS- Nacionalni Institut Kosova
TKE- Osnivanje Energetske Zajednice
PIKN (IPPC)- Integrisana prevencija i Kontrola Zagadjenja (Integrated Pollution Prevention
and Controll)
MEM- Ministarstvo Energije i Rudarstva
FGD (DPF)- Filter za cestice iz dizela
EE- Energetska efikasnost
BRE- Obnovljivi Izvori Energije
AU- Administrativna Uredba