Malostonski kanal Maloston channel

Marija Plani-Lonari Biserka Tadi Ivan Tenek Davorin StepinacInstitut za povijesne znanosti Sveuilita u Zagrebu, Odjel za povijest umjetnosti Pregledni rad predan 28. 12. 1987.

Potres 1979. godine, koji je na d u b r o v a k o m podruju ostavio niz ozljeda, potaknuo je osim graevinske sanacije i cijelu grupu pitanja koja su se postavljala i ranije, no na koja se sada nastoji i odgovoriti. U grupi takvih pitanja jedno pitanje svojom ozbiljnou trai promiljeno reagiranje: K a k o rijeiti, kako prekinuti krizu u kojoj se nalazi Ston?1

Ston i njegovo podruje - danas

Zavod za obnovu, Z a v o d za izgraivanje i Z a v o d za zatitu spomenika kulture - svi iz Dubrovnika, te Institut za povijesne znanosti iz Zagreba prili su 1982. godine izradi Provedbenog urbanistikog plana Stona, a 1986/1987. u svrhu obnove detalj no se obrauju dva stambena bloka, u istonom i zapadnom dijelu grada.2

Odluci o izradi PUP-a u razdoblju nakon potresa prethodi cijeli niz akcija istraivanja i obrade spomenikog fonda ovog pro stora. Tako navodimo dr. Ljubu Karamana, koji je ve 1928. zauzet istraivanjem srednjovjekovne crkve sv. Mihajla povie Stonskog polja, te A . Solovjeva, koji 1936. izdaje skupinu odredbi Ordines Stagni - toliko vanu za svako budue prouavanje odnosa na ovim prostorima.3

Razdoblje nakon drugoga svjetskog rata neobino je bogato vrsnim rezultatima istraivakih pothvata. Tako ve 1947. u Zagrebu dr. Cvito Fiskovi prvi izdaje knjigu pod naslovom Nai graditelji i kipari XV. i XVI. stoljea u Dubrovniku, te ubrzo zatim (1955) Prvi poznati dubrovaki graditelji. Slijedi dr. Jorjo Tadi s nizom povijesnih rasprava, pa 1954. Luka Beriti, koji s jedne strane na temelju iscrpnih arhivskih istra ivanja pie o gradnji stonskih utvrda, a s druge strane grad njom sruenih dijelova tih utvrda zapoinje kao konzervator povratak gradu, povratak gradskoj jezgri, koja se poela raspadati (izgradnja stambenih objekata izvan zidina, na pro storima okolnih terena) ve u toku prethodnog stoljea. Agrar ne odnose o b r a u j e Dragan Roller, dio gradske sakralne bati ne u r e Bokovi, Vojislav Kora i dr. Istodobno strunjaci Regionalnog zavoda za zatitu spomenika kulture iz Splita i Saveznog instituta iz Beograda vre zahvate na konzervaciji i restauraciji srednjovjekovnog graditeljskog nasljea te kom pleksa zidnog slikarstva. Rekonstrukcija najvrednijih dijelova stambenog fonda i grupacije objekata javne namjene (kue na sjevernom dijelu Place, Kneev dvor, zgrada dubrovake kan celarije, biskupska palaa) u samom Stonu izvrena je isto tako u ovom razdoblju, a nakon bombardiranja u toku drugo ga svjetskog rata.4 5

Usporedo s akcijom povratka gradskoj jezgri izgraeno je ne koliko novih stambenih objekata i zdanja javne namjene (ko la, milicija i dr.) na izvangradskom prostoru uz obalu Stonskog kanala, a sve nakon potresa u Makarskom primorju, koji se odrazio i na podruju Stona. Zavod za zatitu spomenika kulture iz Dubrovnika svojedobno je pod vodstvom prof. Dubravke Beriti dao poticaj terenskom Veui se na materijale Provedbenoga urbanistikog plana i Studije obnove stambenih blokova III i XI u Stonu - ovdje iznosimo predloe istraivanju, inventarizaciji spomenika na ovom prostoru. U ne zahvate u graevni fond grada. akciji su sudjelovali strunjaci (arheolozi, arhitekti, povjesni S jedne strane izgradnjom uruenih dijelova stambenih blokova obnav ari umjetnosti ) okupljeni u Institutu za povijest umjetnosti ljamo srednjovjekovni planirani grad, i to u njegovu najkvalitetnijem Sveuilita u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. Milana Preioga. segmentu, a s druge pak strane, nizom prijedloga kao to su ureenje U sklopu tog terenskog rada, koji se odvijao tijekom 1963, tvrave Korune (za pojedine priredbe Dubrovakih ljetnih igara), Veli 1964. i 1966. godine, opisani su u Stonu i M a l o m Stonu svi kog katela (ugostiteljski dio uz muzejske prostore posveene planiranju objekti (stambeni, javni, sakralni i fortifikacijski) i izraena je izgradnje na Peljecu), samostana sv. Nikole (s dijelom muzeja sakralne opsena arhitektonska dokumentacija. T o m prilikom su u Sto umjetnosti), Crijevieve kue (s arheolokom zbirkom), magazina soli nu arhitektonski snimljeni tlocrti prizemlja svih stambenih u luci Maloga Stona (sa zbirkom privreivanje - proizvodnja soli, blokova i dva karakteristina uzduna presjeka, a u M a l o m uzgoj koljaka i dr.), drutvenog sredita u Brocama (dominikanski kompleks) -pokuavamo zamrlom gradu vratiti ulogu urbanog sredita Stonu tlocrt prizemlja sredinjeg dijela ulice Place i dva pre ireg podruja na kojem ve postoje turistiki sadraji, koji bi mogli biti sjeka. K o d karakteristinih presjeka stambenih objekata u oba naselja opise su pratila snimanja tlocrta svih etaa, karakterizastupljeni u veoj mjeri.6 7 8

Saetak

Plan podjele prostora uz M a l i Ston, 14. stoljee ( D u b r o v n i k , A r h i v ) Plan of spatial division along Mali Ston, 14th century (from the archives in

Dubrovnik)

stinih presjeka i svih fasada. Izvreno je fotografsko snimanje glavnih ulinih poteza, vizura, sklopova, detalja. U istoj akciji obraen je velik broj izolirano graenih spomenika, i to ponajvie sakralnih, na prostoru oblinjeg polja i okolnih tere na Stonskog primorja. Terenski rad slinog tipa obavljen je i na podruju cijelog Peljeca - s posebnim osvrtom na ruralne cjeline, manja naselja, gospodarske sklopove (tako npr. H o d i lje, L u k a , Duba stonska, Metohija, Ledinii, Boljnovii i dr.). Rezultati istraivanja uli su i u materijale Prostornog plana Juni Jadran.9 10

Izrada dokumentacije obavlja se i dalje: Zavod za zatitu spo menika kulture u Dubrovniku naruuje fotogrametrijsko sni manje stonskih fortifikacija (Zavod za fotogrametriju Geodet skog fakulteta u Zagrebu). Strunjaci Zavoda za zatitu, kao i oni vezani uz Institut za povijest umjetnosti, nastavljaju istraivanje unutar svojih tema vezanih za ovo podruje.11

U ovom vremenu izgraena je Jadranska turistika cesta s odvojkom za Korulu kod Stona, znatije je dopunjena luka Ploe - Kardeljevo sa eljeznikom vezom s unutranjou, meutim ukinuta je eljeznika pruga za Dubrovnik, a ukinuta je i opina Ston. Izgradnja vezana za turistiko privreivanje poinje pokrivati vee zone podruja Dubrovnika. Okolica Stona meutim dobiva prostore za kampove u uvali Prapratna i Brocama te za grupu individualnih objekata za ljetnji bora vak (predio Supavla uz obalu Stonskog kanala i dr.).

elja za jaanjem privredne moi podruja rezultirala je iz gradnjom industrijskog pogona Chromosa zapadno od Stona na putu prema esvinici, a elja za uvrtavanjem u turistike tokove urodila je ureenjem manjeg hotela adaptiranjem sta rijih zgrada uz stonsku Placu. U z takve akcije vezan je rad na popravku stonskih zidina i omoguavanju njihova obilaska. D r u t v o prijatelja dubrovakih starina nosilac je tog zahvata.

12

Akcija S.O.S. za batinu - Stonske zidine (Zagreb, 1976), izloba U r b a n a kultura D u b r o v n i k a (Dubrovnik, 1977) i Simpozij uz proslavu 650. godinjice osnutka Stona (Ston, 1984) ele skrenuti panju s jedne strane na izuzetne vrijed14

13

Naselje L u k a uz obalu Malostonskog kanala The village of Luka along the bank of Maloston

channel

Ston, solane i polje - pogled sa ilirske gradine, kasnijega srednjovjekovnog sredita ireg prostora (Sv. Mihajlo) Ston, salt works and the field - a view from Illyrian hill-fort, a later Medieval center (St. Michael)

A r h e o l o k i lokalitet Mandaljena ( r a n o k r a n s k i sakralni objekt izgraen na a n t i k o m kompleksu) u Stonskom polju The archeologica! site Mandaljena (early Christian sacral building erected on Antique complex) in Ston field

nosti, a s druge strane na zaputenost, nedovoljan interes, stagnaciju, stalno opadanje broja stanovnika, odlazak u vea sredita, zatvaranje kola u manjim mjestima stonskog pod ruja itd. K o n a n o , vei dio onog to se i dalje gradi, gradi se najee na krivom mjestu, kao individualni stambeni objekti, koji se niu uz cestovne poteze od Stona prema esvinici, prema M a lom Stonu, od Malog Stona prema Zamaslini ili pak na drutvenovrijednim lokacijama uz uvalu Prapratna. Slijedei navedene podatke m o e m o vrlo jednostavno ustano viti da je ovdje izostalo suvremeno planiranje, i to b a na pro storu nekadanjega drugoga grada D u b r o v a k e Republike, koji je prema dubrovakom planiranju privreivanja, organi zaciji okolnog prostora te izgradnji Stona, M a l o g Stona i B r a ca uspio postizavati od 14. stoljea nadalje izuzetne rezultate. A k o razdoblje stagnacije ne prestaje, ako je stanje sve tee i sumornije, onda sigurno nisu dovoljni samo u biti ispravni gra

evni zahvati zatvaranja grada potezom zida. Potrebni su i neophodni dalji i drukiji poticaji. U rezultate takvih poticaja vjerujemo, i zato smo uli u suradnju za izradu Provedbenog urbanistikog plana Stona kao osnove za sve budue akcije. Tako su u vezi sa zakljucima iz Provedbenog plana ve zapo eti radovi na objektu Velikog katela. Radove vode strunjaci Zavoda za zatitu spomenika kulture iz Dubrovnika. Uskoro e se raditi i na kompleksu franjevakog samostana s crkvom sv. Nikole. Vrijedan prilog obnovi unutranjosti potresom oteenoga renesansnog biskupskog dvora dao je idejnom studi jom ing. arh. I. Prtenjak, dok su strunjaci D u b r o v a k o g mu zeja vezani uz rjeenja postava Arheoloke zbirke u Crijevievoj gotikoj kui u Ulici Iva Vojnovia, koja se uskoro obnavlja. Budui da smo navodei istraivanja spomenikog fonda Stona i njegova podruja stigli i do prvih zahvata na temelju materi jala Provedbenog plana, izloit emo sada neto dopunjene prijedloge konzervatorskih smjernica koje se nalaze u njegovu zakljuku.15

K u t a , stambeni objekti n a p u t e n o g sela u zaleu Stonskog polja Kuta - residential buildings of a deserted village at the back of Ston field

Kreii, dijelovi n a p u t e n o g gospodarstva Kreii - parts of a deserted house

Prijedlozi mjera zatite objekata i koritenje slobodnih prostoraProvedbeni urbanistiki plan Stona, kao podloga dugorone urbanistike politike, treba predloiti najbolja rjeenja obno ve, zatite i predstavljanja grada (u povijesnom smislu) i nje gove ue okolice. Zadatku izrade Provedbenoga urbanistikog plana pristupa se prilino kasno, jer je bilo za oekivati - s obzirom na izuzetnu vrijednost grada, sklopa u obrambenom smislu - da e taj svo jevrsni zakon ponaanja u izgradnji i uvanju biti donesen ve mnogo ranije. Dogodilo se dosta promaaja koje e sada utoli ko tee biti ispraviti. Upravo stoga elimo naglasiti da je ostva rivanje ciljeva Provedbenoga urbanistikog plana nezamislivo bez aktivnog sudjelovanja graana, bez prihvaanja o d r e e n e urbane discipline, koja moe katkad ograniiti djelomine, kratkorone interese, ali zato osigurava dugoroni razvoj i bo lji ivot grada u cjelini. Ston, kao vrlo vrijedan i zanimljiv primjer planiranja jedne gradske povrine iz sredine 14. stoljea, treba se uvati u cije losti. Grad je od vanjskog prostora odijeljen linijom obram benog zida. Okolni prostori trebaju i dalje ostati prazni, ne izgraeni.

Primjeri zapoete stambene izgradnje na potezu prema M a l o m Stonu, te oni u blizini zapadnih gradskih zidina, zauuju nai nom odobrenja lokacije za izgradnju novih objekata. Ta iz gradnja u neposrednoj blizini grada neshvatljivija je jo i vie kad se prisjetimo svih otrih kritika koje su ezdesetih godina upuene na raun podizanja novog naselja jugoistono od gra da ili pak jo puno ranije na istovjetne promaaje koji su se dogodili u neposrednoj okolini Dubrovnika - Starog grada (Pile, Ploe). Izgraena zona juno od grada, uz plohu solane, trai takoer neophodne zahvate ureenja. Istinska obnova Stona nezamisliva je bez investicija u n a p u t e n e i zaputene zgrade, a prenoenje kapitala izvan grada prilog je njegovu unitavanju i svjedoanstvo antiurbanog naina miljenja i ponaanja. Prostori izmeu gusto izgraene gradske jezgre i peterostrane opne obrambenog zia mogu se, u nainu razmatranja proble ma izgradnje i namjene, podijeliti na dva posve razliita dijela: sjeverni dio na padinama brda iznad izgraene jezgre grada i kompleksa franjevakog samostana i crkve, te juni dio rastre sito izgraenog prostora s objektima iskljuivo javne namjene. Sjeverne padine uvaju i danas ostatke nekadanjih dijelova grada, koji su tijekom vremena naputeni, rueni, a danas ug lavnom zarasli u gutike. U produetku guste blokovske iz gradnje postoje ostaci stambeno-gospodarskih objekata triju

U v a l a Prapratna Prapratna bay

najsjevernijih pravokutnih srednjovjekovnih blokova. Njiho ve se june granice nalaze uz ulicu O d Minete. Ulice izmeu tih nekadanjih blokova dijelom su sauvane (Ulica Iva V o j novia i Marina Dria), dok se u p r o d u e t k u prema sjeveru tek naziru unutar obraslih vrtova. Ulica O d Stovia ili produ etak ulice O d Opedala jo su u funkciji. Predlaemo izgradnju u sjevernim dijelovima dvaju blokova izmeu ulice O d Stovia i Iva Vojnovia, i to tako da izgradnja lijevog bloka zauzima itavu povrinu bloka, a desnog samo uz Ulicu Marina Dria, s obzirom na to da je pretprostorom crkve sv. Liberana definiran zavretak Ulice Iva Vojnovia, kao i zbog usklaivanja granice istonih blokova u odnosu na liniju sjeveroistonog gradskog zida. Povrinu koju omeuju ulice O d Opedala i O d Stovia, sje verno od ulice koja vodi prema kompleksu franjevakog samo stana, a u nastavku izgraenih nizova, treba sagledati ne samo kao mjesto dopune izgraenim objektima u vidu interpolacije ve kao rekonstrukciju cijele povrine. Sjeverna granica iz gradnje predvia se u istoj visini kao zavretak bloka desno, a negdje po sredini bloka bilo bi potrebno ostvariti nastavak ulice Od Minete. U sjeverozapadnom, slabo izgraenom, dijelu grada, izmeu ulice O d Opedala i nekadanje ulice koja je od franjevake

crkve ila prema sjevernim zidinama, u 15. i 16. stoljeu, po stojala je izgradnja ladanjskog tipa, a to znai izgradnja objekata ograenih vrtnim ogradama, udaljenih poneto jedni od drugih. Ouvani potezi kamenih zida ukazuju na lokacije tih zdanja koja su danas koritena u gospodarske svrhe. Skrom ne adaptacije imaju karakter pravog predgraa u loem smislu te rijei (upotreba betona, salonita na zdanjima garaa, staja i sl.), pa zbog nesporedne blizine izgraene jezgre grada te spomenike grupacije franjevake crkve i samostana, ovaj dio treba veoma paljivo rjeavati. Z a razliku od gusto izgraenoga srednjovjekovnog stambenog dijela, gdje su blokovi i ulice pravilno sprovedeni, juni dio grada karakterizira vrlo rastresita izgradnja iskljuivo javnih gradskih objekata, oko kojih se nisu formirali jasno odreeni urbani prostori (npr. trgovi) kakvi su inae esta pojava u dru gim povijesnim sreditima. Analizirajui urbanistiku situaciju prije ruilakih intervenci ja u 19. i 20. stoljeu, u o a v a m o da je linija junog obrambe nog zida bila koso poloena u odnosu na smjer pravokutnih blokova. Zbog toga su se pojavila dva odvojena dijela javnoga gradskog prostora, spojena tek uskim prolazom na mjestu kod biskupske palae, zbog ega je trebalo skositi i june rubove tog i susjednog niza. Iako se u novije vrijeme rekonstrukcijom junog poteza predzia uspjelo zatvoriti grad, bez glavnog

Stonski kanal na ijem su ulazu Broce, a u dnu s jedne strane grad, a s druge skupina novih, javnih i individualnih objekata Ston channel - at the beginning of which is Broce, while at the end is the town on one side, and a group of public and private buildings on the other

srednjovjekovnog unutarnjeg zida i dalje su poremeeni me usobni prostorni odnosi, pa zbog toga jo uvijek doivljava mo prijelaz s glavnog trga - ulice Place prema Poljani Luke Beritia nedefiniranim. Jednako su se tako i ruenjem istonoga gradskog zida na potezu od kule Barbanata do Velikog katela javili znatni prostorno-oblikovni problemi u slici grada. Budui da zatvore ni stambeni blokovi du najistonije ulice i uz Placu naglaava ju vrlo jasan rub zgusnute srednjovjekovne jezgre, pritom se dobiva krivi dojam o veliini grada, kojem kao da organski ne pripadaju najvaniji javni prostori izmeu loe, upne crkve, Kneeva dvora i Velikog katela. N a taj nain nekad sasvim obzidan srednjovjekovni grad postaje rastvoren i nedefiniran upravo na mjestu gdje su se smjestili njegovi najvaniji cen tralni sadraji.

N a katastarskoj karti iz 19. stoljea jasno je oznaena linija tog dijela obrambenog zida te poloaj i irina gradskih vrata, koja su se nalazila neposredno uz junu stranu Glavne strae (loa), dok je visina zida vidljiva na jednoj fotografiji iz istog vreme na. Nastojei rijeiti prostorne i oblikovne probleme tog dijela grada, a uz istodobno raspolaganje relevantnim elementima stanja prije ruenja, predlaemo rekonstrukciju gradskog zida na potezu od kule Barabanata do Velikog katela i dalje na zapad, do ve prije rekonstruiranog predzia. Taj bi zid trebao biti visok kao postojei ogradni zidovi unutar blokova (cca 2-2,5 m), a na dijelu neposredno uz V e l i k i katel predvidjeti prolaz za najnuniji automobilski promet u grad. N o detaljnije rjeenje tog zahvata bilo bi predmetom posebne studije. Degradacija javnih objekata i otvorenih prostora oko njih odvijala se i graevinskim intervencijama (mahom ruenjem) i

Broce, n a p u t e n i dominikanski kompleks Broce - a deserted Dominican monastery

uvoenjem novih sadraja kojima nema mjesta u sreditu po vijesne aglomeracije. Prema tome, rjeavajui ovaj dio grada, moramo isto kao i kod stambene zone predvidjeti i reorganizaciju postojee na mjene javnih objekata i nove graevinske intervencije. U razmatranjima situacije, kao i u prijedlozima, podijelit e mo javne gradske prostore du junog zida u dvije skupine: na istoni dio, od nekadanjeg istonoga gradskog zida do biskup ske palae, gdje su smjetene sve najvanije javne funkcije, i na zapadni dio, od biskupske palae do zapadnog zida grada, te juno od kompleksa franjevakog samostana, danas Poljana Luke Beritia. Promatrajui prvu grupu, u o a v a m o da sredinje mjesto zauzi ma Kneev dvor, od kojega se istono prema Glavnoj strai i upnoj crkvi formira jedan, a zapadno do Poljane Luke Beri tia drugi javni gradski prostor. Na osnovi austrijske katastarske mape iz 19. stoljea m o e m o konstatirati da je stara upna crkva svojom duinom vie zatvarala, pa samim time i definira la, ovaj gradski trg. Dananju crkvu teko je uskladiti s povije snim objektima koji je okruuju, i zbog njezina oblikovanja i neodgovarajueg izraza u materijalu obrade. No ipak je pri

ureenju ovog trga neophodno odstraniti provizorne objekte kako bi se korpus crkve bar donekle pribliio ovome pro storu. Po svom volumenu i poloaju, najistaknutije mjesto u ovom dijelu grada zauzima tvrava V e l i k i katio. Naalost, ruenjem gradskih zidina u pravcu sjevera i zapada, objekt je izgubio svaku organsku povezanost s gradom kojem je pripadao, pa jednako tako kao loa i esma zauzima sada nelogian prostor ni odnos prema svojoj neposrednoj okolici. O d urbanih funk cija odvija se danas oko njega jedino automobilski promet i parkiranje vozila, a on sam slui kao gradsko smetlite. S obzi rom na najviu spomeniku vrijednost, kao i vrlo velike pro storne mogunosti, tvravi bi trebalo namijeniti takve drutve ne sadraje koji bi bili znatno vie vezani uz posjete i turistiko razgledavanje grada. Okoli Katela neophodno je t a k o e r paljivo urediti, i to u skladu s njegovom izvornom obrambe nom namjenom. Pristup automobila u grad i dalje je mogu, ali ga treba svesti na najmanju potrebnu mjeru, tek toliko da se zadovolji snabdijevanje i o m o g u e hitne intervencije, dok par kiranje treba poto-poto odstraniti. U tu svrhu mogu se po voljno iskoristiti slobodne povrine istono od glavne ceste, to bi pak trebalo rijeiti u cjelini s voenjem prometa do Stona i

Karta D u b r o v a k e R e p u b l i k e A map of the Republic of Dubrovnik

Karta stonskog p o d r u j a A map of the area of Ston

od Stona za Peljeac. Najneposrednija okolina tvrave, i unu tar grada i izvan njega, treba se urediti samo travnatim povri nama, budui da svako uljepavanje s raznim nasadima nije u skladu sa strogim karakterom ovog obrambenog objekta.* Jaim aktiviranjem zgrade Kneeva dvora u smislu kulturnog i drutvenog sredita grada, reaktivirat e se danas vrlo zapu ten dio s njegove june strane. Taj prostor zatvara s istoka proelje upne crkve, s juga rekonstruirani juni z i d , a usred njega smjeten je stup za zastavu (tandarac). Z a p u t e n izgled partera samo potencira dojam degradiranosti javnih povrina, pa su u tom pogledu takoer potrebni zahvati na ureenju. Rekonstrukcija junoga gradskog zida u osnovi je vrlo dobar urbanistiki zahvat u svrhu uspostave izvorne povijesne situ acije. A l i , naalost, istodobno su se ovdje pojavili i najvei nesporazumi, i u oblikovnom smislu i u odreivanju namjene. Pokazalo se da se kroz rekonstruirana juna vrata odvija vrlo iv pjeaki promet iz smjera Stonskog polja, pa bi zbog toga trebalo ovdje predvidjeti takve uslune sadraje koji su pri kladni kod ulaenja i izlaenja iz grada, kao npr. prodaja tam pe, turistika agencija, pota i sl. injenica da je na tom mje stu oduvijek bila ribarnica, namee nam zakljuak da je tu tre ba i dalje zadrati (iako bi taj sadraj trebao biti vezan uz ukupnu opskrbu). Sadanji izgled unutarnje fasade tog rekons truiranog poteza nije prihvatljiv i u tome treba svakako prona i rjeenje koje bi bilo primjerenije ambijentu unutar grada.

Premda zgrada bive opine, a danas Mjesnog ureda, nije ni malo uspjena intervencija nakon ruenja bastiona Torjun, ipak p r e d l a e m o njezino prihvaanje kao neminovnu stvarnost proizilu iz stava onog vremena. Sretna je okolnost da se zgra da svojom arhitekturom i gabaritom ne nalazi u neposrednoj blizini srednjovjekovnog stambenog tkiva grada, ve je dosta izdvojena u sklopu ionako rasute izgradnje javnih objekata. Sadanja namjena da bude kao administrativni i upravni cen tar vrlo je prihvatljiva, a da bi se u nju ukljuile jo poneke slube, potrebno je iz prizemlja odstraniti postojei ugostitelj ski sadraj, za koji predlaemo prikladnije mjesto. Postojea izgradnja zapadnije od opinske zgrade, du rekon struiranog obrambenog predzia sve do tvrave A r c i m o n , takoer trai neophodne graevinske intervencije i reorgani zaciju javnih sadraja. A k o su u istonom dijelu gradskog sre dita koncentrirane kulturne i administrativne funkcije, za ovaj dio predlaemo koncentraciju veih trgovakih i ugosti teljskih usluga, ne zanemarujui pritom ni disperziju manjih radnji unutar stambenih blokova. Prizemni objekt u kamenom ziu, koji se sa zapadne strane nadovezuje na zgradu opine, bio je u poetku namijenjen ugostiteljskoj svrsi. Premda ne ba velike ambijentalne vrijed nosti, ipak je projektiran za tu namjenu, pa bi mu je trebalo i vratiti, s time da bi se u tu svrhu mogao koristiti i dio otvore nog prostora zapadno od gradske esme. Najradikalniji zahvat p r e d l a e m o na preostalom dijelu, odno sno na potezu dananjih radionica, ukljuujui tu i zgradu pote. S obzirom na buku i teretni promet pri dopremi i otpremi materijala, dananjim sadrajima nije nikako mjesto unutar gradske jezgre, to vie to je i sama izgradnja u ambijentalnom smislu posve bezvrijedna. T u bi trebalo organizirati glavni snabdjevaki i usluni centar, dijelom u zatvorenom, a dijelom u poluotvorenim prostorima (npr. trnica). R u e n j e m sasvim neintegriranog objekta pote oslobodio bi se prilaz do tvrave

Hortikulturno rjeenje na javnim gradskim povrinama trebalo bi takoer podvri smiljenijem ureenju, jer neureen parter i razmje taj visoke vegetacije bez ikakve koncepcije unose jo veu zbrku u ove ionako nedefinirane prostore. U tom pogledu, povoljnija je situacija na Poljani Luke Beretia, gdje je uoljiv pokuaj unoenja reda u ozelenjavanje.

M a l i Ston, plan iz sredine 14. stoljea ( D u b r o v n i k , A r h i v ) Mali Ston - a map from the middle of the 14th century (Dubrovnik

archives)

M a l i Ston, Placa Mali Ston - Placa

Ernest T o m a e v i , Mali Ston, 1937. E. Tomaevi - Mali Ston. 1937

Arcimon, na kom bi se mjestu mogao osnovati jedan od ulaza na gradske zidine. U sklopu ovih rjeenja trebalo bi sagledati i ureenje Poljane Luke Beretia, najveega slobodnog javnog prostora unutar grada. Ovdje nije bilo nikad izgradnje, niti je se smije predvidjeti, ali se isto tako ne smije forsirati ureenje poput gradskog trga. Pri ureenju partera treba svakako uva avati rekonstruiranu markaciju dijela unutarnjega glavnog obrambenog zida. Poljana bi, uz trgovine i trnicu s jedne strane, i visoki ogradni zid franjevakog samostana s druge, mogla odgovarajuim ureenjem zadrati izgled pukog okup ljalita te omoguiti druenje ljudi sa svim karakteristikama mjesnih obiaja. Zahvati unutar stambene jezgre grada mogu se u osnovi grupi rati u dvije skupine: zahvate organizacije ili namjene i grae vinske zahvate. Organizacijski zahvati potrebni su na cijeloj povrini, a s obzi rom na posebno loe stanje u sjevernom dijelu grada, nuno je taj dio revitalizirati. Dananje stanje pokazuje jae grupiranje stambene namjene u j u n o m dijelu, a na krajnjem rubu uz Placu koncentraciju jednog dijela javnih sadraja. Sjeverni je dio nakon zamiranja svih oblika gradskog ivljenja preputen propadanju; objekti su ili naputani ili pretvarani u gospodar ske, pomone zgrade (skladita, staje, kokoinjci i sl.). Zahvati revitalizacije ukljuuju u prvom redu obnovu stanova

nja u objektima gdje je ono zamrlo. Ponovnim obilaskom svih objekata u gradu (jesen 1982) ustanovljen je vei broj takvih koji u prizemnim dijelovima imaju skladita, a vii katovi su prazni i zatvoreni. U z stalnu stambenu namjenu p r e d l a e m o i cijeli niz objekata za turistiku namjenu, znai objekte za povremeni smjetaj, bez obzira da li je rije o prateim zgrada ma vezanim uz postojei hotel na Placi ili o sezonski nastanje nim objektima. Prilikom predlaganja lokacija i objekata za stalnu stambenu namjenu, koja podrazumijeva kvalitetno, suvremeno stanova nje, odabirana su mjesta uz iroke i svijetle ulice i vee zelene povrine, dok se u dijelovima s uskim poprenim ulicama i slijepim prilazima u srednjovjekovne blokove predlae po vremeni, sezonski boravak. Z a oivljavanje grada, kao jedan od oblika, p r e d l a e m o inten zivniji turistiki obilazak karakteristinih primjera stambene arhitekture Stona. Taj bi obilazak trebalo promatrati u irem kontekstu posjeivanja i razgledanja znamenitosti dubrovake regije, kao povijesno-geografske cjeline. Premda Ston i M a l i Ston, jednako tako kao npr. Cavtat ili Rijeka D u b r o v a k a , svojim bogatim graditeljskim nasljeem j o i danas svjedoe o izuzetnoj organizaciji ivota i rada u nekadanjoj Republici, oni nisu dosad nali mjesta u organiziranim turistikim itinererima.

M a l i Ston, utvrenje K o r u n a Mali Slon - Koruna Castle

Vei dio objekata (IV-6, VIII-16, V - l , I X - 6 , X I V - 3 ) , vrlo vrijedne i zanimljive stambeno-gospodarske i stambeno-obrtnike arhitekture, postoji u sredinjim i sjevernim dijelovima grada. U z program obilaska i navoenja svih karakteristika stanovanja tijekom 14, 15. i 16. stoljea, trebalo bi organizirati manje etnografske zbirke u pojedinim dijelovima unutranjo sti, prikazati kulturu stanovanja, dok bi konobe u prizemnim dijelovima tih objekata trebalo namijeniti specifinoj lokalnoj ugostiteljskoj ponudi. U nekim prizemnim prostorima tih objekata trebale bi postojati i male trgovine, vezane uz turi stiku namjenu (npr. mala galerija Sebastijan sa svojim pro gramom: glazirani glineni kalupi za slatke kolae od dunja, koare za ribe, pladnjevi za suenje smokava, zdjele za slatke makarune i sl.).

U nizu graevinskih zahvata unutar osnovne jezgre Stona na vodimo kao prvo - interpolacije. U gradu postoji cijeli niz dvo rita, vrtova na mjestima ranijih stambenih objekata, a naj ee na rubnim dijelovima grada. Takvi prostori imaju vrlo esto kameni ogradni zid, koji je prezidan od kvadara osnov nog zia nekadanjeg stambenog objekta, bez tragova otvora i bez unutarnje podjele. Spomenuli smo poimence sve prostore za koje smatramo da je interpolacija neophodna. Rukovodili smo se urbanistikim zakonitostima ovoga strogo planiranog srednjovjekovnog grada. Predloili smo zadravanje linije blokova i nizova, odraavanje uglovnih pozicija, ali smo isto tako ukljuili i zone manjih vrtnih ploha, terasa, ureenih zona dvorita u sredinjim dijelovima nekad gusto izgraivanih blokova.

V e l i k i z i d , koji spaja Ston s M a l i m Stonom The Great Wall which connects Ston with Mali Ston

Podzvizd, u t v r e n j e Podzvizd, a castle

Ston u drugoj polovici 19. stoljeaSton in the second half of the 19th century

Druga grupa graevinskih zahvata obavlja se u okviru rekons trukcija. U tu grupu ulaze objekti koje je nuno sanirati, koji su u veoj ili manjoj mjeri ruevni, a predlaemo ih za stalnu ili povremenu stambenu namjenu. Neki od spomenutih objekata imaju sve elemente potrebne za obnovu, dok drugi imaju npr. samo ouvano prizemlje, a predlae se dizanje objekata do visine jednoga kata ili dvokatnice. Ovom se prilikom postavilo i naelno pitanje rjeavanja posto jeih slobodnih povrina (vrtova i gospodarskih dvorita) unutar stambenih blokova. Te slobodne povrine, unato tome to nisu bile prvotno planirane, traju dvjesta ili trista godina. Z a razliku od jedinog objekta u gradu - biskupske palae iz 16. stoljea smjetene na zapadnom obodu grada - kojem je izvorno pripadao i vrt (povrine neto vee od dviju uobiajenih parce la), ostali danas postojei vrtovi u gradu izgraeni su na parce lama sruenih ili neizgraenih objekata. Prvobitna struktura stanovnitva, orijentirana velikim dijelom

na zemljoradnju, koristi za to slobodne povrine i imanja izvan grada. Zemljita za povrtnjake na isparceliranom sjever nom dijelu grada, u samom vrhu trokuta ispod kule Stovi, obraivali su poput neke vrste okunice jo oko polovine 19. stoljea, to pokazuje i katastarska snimka iz 1843. godine. N a njoj su takoer prikazani i neki u to vrijeme postojei vrtovi na slobodnim parcelama. Mnoge od tih vrtova ili kombiniranih vrtova-dvorita ne bismo zbog pomanjkanja stilskih odrednica mogli sa sigurnou datirati. Naime ti su vrtovi takvih povrina (jedna ili dvije estice), da nisu mogli biti podvrgnuti nekom planiranom, smiljenom rasporedu zelenila, etnica i ostalih vrtnih arhitektonsko-stilski definiranih elemenata. O n i nastaju spontano, prisvajanjem sruenih ili naputenih objekata. Ba je velika trenja (kao i u Dubrovniku) u najveoj mjeri bila uzrokom ruenja i naputanja objekata, te je time susjednim objektima koji taj prostor prisvajaju omoguen o d r e e n odah i neposredniji kontakt s prirodom. S time u vezi, nekadanjim se ugraenim fasadama, koje su graniile s tada izgraenim

Ston, D u b r o v a k a kancelarija (detalj) Ston, the Dubrovnik office, detail

Ston, V e l i k i k a t e l , sv. V l a h o u nii Ston, Veliki Katel; St. Blasius in the niche

Ston, loa glavne strae uz vrata od Zamirja (detalj) Ston, the balcony of the main guards by Zamirje gate, detail

Ston, franjevaki kompleks, crkva sv. N i k o l e Ston, the Franciscan monastery, St. Nicholas

Ston, natpis grobne ploe Ston, a tomb inscription

objektom - danas vrtom - pruila mogunost rastvaranja zid nog platna, odnosno stvaranja novih proelja, to vjerojatno rezultira i kvalitetnijim osvjetljenjem i prozraivanjem pripa dajueg unutarnjeg prostora. Samo po stilskim otvorima na tim fasadama m o e m o ustanoviti i vrijeme oblikovanja vrta. Vrtne ograde zbog estih pregraivanja nisu zadrale izvornu strukturu zida, pragove ili otvore. Naelna diskusija o provoenju rigoroznog potivanja najranije dokumentiranih, prvobitno planiranih i svih izgraenih povri na u blokovima, moe se braniti kao jedini ispravan pristup u suvremenom urbanistikom planiranju, a takav je stav i u teoretskom smislu zastupljen u veini konzervatorskih stavova i stavova zatite starih aglomeracija. Ston je m e u t i m svojim specifinim situacijama nametnuo razmiljanje koje se zalae za neto elastinija rjeenja, a ona svoje uporite nalaze u nekoliko argumenata koje bi trebalo razmotriti. U k o l i k o takvi, nazovimo ih uvjetno, barokni vrtovi-dvorita nastaju kao izraz barokne faze izgradnje i ivota grada (izgra enog i doreenog mahom u 15. i 16. stoljeu), ali grada koji raste tijekom stoljea, mijenja se i pregrauje - tada je i takav izraz nuno potivati i uvaavati. U P U P - u se kao vaan tretira i problem demografskog rasta i njegovih posljedica na tkivo grada. Stoga valja u prvom redu za stanovanje osposobiti naputene i ruevne objekte, a od novonastalih vrtova, zelenih povrina treba sauvati samo one najkvalitetnije. Ritmiziranje gusto izgraenih i poneke neizgraene parcele-vrta rezultira tako dojmom koji je u polazitu bio kompaktniji i neto manje rasut nego to je to danas.

U neposrednoj vezi s gornjom konstatacijom slijedi i prijedlog da se sauvaju i zadre, tj. da se ne predlau za interpolacije takve vrtne povrine koje nesumnjivo poboljavaju stanovanje u jednom ili vie objekata (ovisno o tome koliko ih vrt koristi). Urbanistiki osjetljive i istaknute punktove valjalo bi posebno ispitati, a zelene povrine na njima podvri stroem ocjenji vanju. Zalaui se za takav pristup, odnosno zadravanje zelenih povrina u gradu, imamo na umu i kvalitetu vegetacije - pre krasne grmove i stabla agruma ili pak raskonih oleandara, ba dema i slinog raslinja, koje dananjem ovjeku unutar kame na grada donose jednu novu dimenziju i sasvim osobitu kvali tetu. U svim navedenim primjerima neophodno je konzultiranje konzervatora, arhitekta i povjesniara umjetnosti.* Bez palji vog pristupa rekonstrukciji m o e m o postii obnovu kao kod objekta 5 u bloku X I (Ulica Marina Dria). Takvo obnavlja nje renesansnog objekta spomenikog karaktera upravo je neshvatljivo i unato postojanju raznih nadlenih slubi. Osim paljivih pristupa u zahvatima rekonstrukcija, nuno je upozoriti i na osjetljivost zahvata interpolacije. Z a svaki poje dini objekt potrebno je konzultiranje i odobrenje Zavoda za zatitu spomenika kulture u Dubrovniku. U grupu graevinskih zahvata spadaju i poploenja ulica te

Za sve objekte u Stonu postoje opirni i detaljni opisi koji su pohranje ni u Zavodu za zatitu spomenika kulture u Dubrovniku.

Ston, planirani grad 14. stoljea Slon, a plan of the city in the 14th century

Ston, Sorkoevieva kua (detalj) Ston, Sorkoevi's house, detail

Ston, duani u irokoj uliciSton, shops in iroka Street

njihovo odravanje. Vei dio ulinih poteza nedavno je asfalti ran ili poploen kamenim ploama. elimo upozoriti na ortogonalni nain slaganja ploa (kao npr. na Placi) kao ispravan, a nain slobodnog slaganja nepravilno lomljenih ploa kao strani nain kojega nikako ne bi trebalo ponavljati. Unoenje pak betonske povrine (kao kod istonog dijela ulice O d M i n ete) smatramo nedoputenim. U sjevernom dijelu Ulice Marina Dria postoji ulino poploenje od tanjih kamenih ploa slaganih u okomite pruge, a izmeu postoji mrea pruga od opeka i ispuna od oblutaka. uvanje tog poploenja vano je kao i uvanje zatienog objekta. Proces obnove Stona bit e dugotrajan rad koji se treba teme ljiti na paljivom studiranju cijelog tkiva grada i pojedinih objekata i timskom radu svih zainteresiranih na rjeavanju problema koji e se pojavljivati. Jedino tako m o e m o oekiva ti njegovu uspjenu obnovu.

Iznosei prijedloge konzervatorskih smjernica unutar Proved benog plana Stona, iznosimo ujedno na stav oko vrednovanja spomenikog kompleksa Stona. Isti stav visokog vrednovanja vrijedi za prostor M a l o g Stona, Broca i neposredne okolice Stonskog polja, izuzetno bogatih spomenikim objektima naj vie kategorije. Ono to je meutim vidljivo jest to da su svi ti prijedlozi vezani uz jedan od vidova obnove ivota u ovom prostoru, a to je organizacija turistike izgradnje, organizacija smiljenih turi stikih sadraja. I budui da je Ston izgubio onu funkciju koju je neko imao kao sredite svojeg p o d r u j a , moda e vre njem uloge urbanog sredita ireg turistikog podruja moi postii svoje odravanje u ivotu i ono to zaista elimo - svoj suvremeni rast.16

Ston, Crijevieva kua ( V - 1) Sron, Crijevi's house (V - I)

Ston, k u a uz Sv. Liberana ( V I I I - 16) Ston, a house by St. Liberan (VIII - 16)

Ston, uska p o p r e n a ulica Ston, a narrow cross street

Ston, ulica O d Stovia Ston, Od Stovia Street

Ston, plan iz 1843. godine ( B e , Kriegsarchiv) Ston, a plan from 1843

Prijedlozi u r e e n j a namjene i obnove objekata (iz Provedbenoga u r b a n i s t i k o g plana) Ston: Proposals for the organization of the function and the renewal of buildings (from the Urban Development

Plan)

Biljeke

11

D. BERITI, Ston, 1974; L. P E K O , Veliki katio u Stonu, postdi plomska radnja; I. FISKOVI, Tri srednjovjekovne crkvice na Pe ljecu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Split, br. 19, 1972; I. FISKOVI, Peljeac u protopovijesti i antici. Peljeki zbornik, 1976; I. FISKOVI, O ranokranskim spomenicima Naronitanskog pod ruja, Izdanje Hrvatskog arheolokog drutva, sv. 5, Split, 1980; 1 N . GRUJI, Svrha, metoda i rezultati prouavanja starih naselja, M. P R E L O G , Naselja u krizi, URBS, Split, 1958; Projekt oivljavanja seoskih naselja Tivatskog zaljeva, Centar za planiranje urbanog razvoja URBS, Split, 1970; A . B A D U R I N A , Franjevaki samostani dubro vakog podruja, Zagreb, 1974. (CEP), Beograd, 1986. Iskustva parcelacije i graevinskih zahvata u Dubrovniku, grau 2 osnivau naselja na Peljecu, vidljiva su u ostvarenjima na prostoru Ston, blokovi III i XI; analiza razvoja, stanje i prijedlozi konzervator Stona i Malog Stona. Hijeratska izgradnja u rasponu od vlasteoskih skih smjernica, Centar za povijesne znanosti, Zagreb, 1987. stambenih objekata na rubnim dijelovima do skladita i kua zavisnih seljaka u unutranjim prostorima pravokutnih blokova podsjea na 3 srodne odnose na prostorima Dubrovnika. Isto tako stambeni nizovi Lj. K A R A M A N , Crkvica sv. Mihajla kod Stona, Vjesnik Hrvatskog zapadnog dijela Stona vode podrijetlo od nizova ostvarenih nakon arheolokog drutva, X V , 1928, Zagreb; A . S O L O V L J E V , Ordines regulacije 1296. godine u Dubrovniku (vidi: M . PLANI-LONAStagni, Istorisko pravni spomenici S K A , knj. I, Beograd, 1936. RI, Planirana izgradnja na podruju Dubrovake Republike, Zagreb, 4 1980). J. TADI, Dubrovnik od postanka do kraja XV. stoljea, Historija Pojedina manja i vea seoska naselja Peljeca i u detaljima i u planernaroda Jugoslavije, Zagreb, 1953. Najiscrpniji pregled gradnji na skim zahvatima podsjeaju na srodna rjeenja Stona i Malog Stona, prostoru Stona dao je L . Beriti. Osim izgradnje utvrda, koje prati od kao najvanijih urbanih sredita poluotoka (o tome u radu: M . PLA najranijih zahvata, autor, prema zapisnicima sjednica dubrovakih NI-LONARI, Srednjovjekovna planirana naselja na prostoru vijea, spominje poetne odluke o regulaciji, diobu graevinskih zem poluotoka Peljeca, Peljeki zbornik, 1976). ljita, posjedovne odnose, njihove promjene tijekom vremena itd. Vei dio stambeno-gospodarskih objekata u Stonu pripada tipskim rje Vidi: L . BERITI, Stonske utvrde, Anali Historijskog instituta u Du enjima, a to znai da je njihova veliina, pozicija u prostoru bloka ili brovniku, III/1954, IV-V/1956. Vanu grau donose i slijedei prilozi: nizu, kao i organizacija unutranjosti podjednaka. Ovi tipski srednjo D. R O L L E R , Agrarno-proizvodni odnosi na podruju Dubrovake vjekovni objekti srodni su dubrovakim primjerima (vidi: M . P L A Republike od XIIJ-XV. stoljea, Graa za gospodarsku povijest Hrvat NI-LONARI, Srednjovjekovni tipski stambeni objekti u naseljima ske, knj. 5, Zagreb, 1955; P. GLUNI, Iz prolosti grada Stona od na podruju Dubrovake Republike, Godinjak zatite spomenika kul XIV-XIX vijeka, Spomenik 111, Odelenje drutvenih nauka, Nova ture Hrvatske, Zagreb, br. 1/2, 1976/77). serija 13, Beograd, 1961; V . KORA, Graditeljska kola Pomorja, Beograd, 1965. 12 P. VERAMENTA-PAVIA, O stonskoj Mineti i njenoj sanaciji, Du 5 brovaki horizonti, Zagreb, 1987. L. BERITI, O zatiti spomenika u Dubrovniku kroz stoljea, Zbor 13 nik zatite spomenika kulture, knj. X , Beograd, 1959. D. BERITI, O problemima zatite Stona, Arhitektura, Zagreb, br. 6 160-161, 1977 (intervju S. Kneevi); I. FISKOVI, Ston u svojem O istraivanju ekipe arheologa pod vodstvom prof. dr. V . Mirosavljeprirodnom i povijesnom prostoru, Arhitektura, Zagreb, br. 160-161, via na irem prostoru Stona vidi u lanku: M . ZANINOVI, Ston u 1977; M . PLANI-LONARI, SOS za batinu - Zidine Stona, Arhi prethistoriji i antici. Zbornik radova u ast 650. obljetnice planske iz tektura, Zagreb, 160-161, 1977. gradnje Stona i Malog Stona, Ston, 1987. 14 7 Organizator Mjesna zajednica Ston, Zbornik radova, Ston, 1987; u Studenti Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, pod vodstvom Ivana skupini vrlo zanimljivih radova istiemo one C. Fiskovia, J. Luia, Prtenjaka, izveli su prva terenska arhitektonska snimanja jednog R. kurla, Z. undrice, M . Zaninovia. U istom razdoblju objavljen je urbanoga prostora na dubrovakom podruju. Tek neto kasnije prilo rad: C. FISKOVI, Likovna batina Stona, Anali Zavoda za povijesne se snimanju samog Dubrovnika (vidi: M . P R E L O G , Dubrovnik, Ra znanosti IC J A Z U , Dubrovnik, sv. X X I I - X X I I I , 1985. U ovom djelu dovi Instituta za povijest umjetnosti, 1-2, Zagreb, 1972). C. Fiskovi rastvara pravu krinjicu blaga nae batine, koju uva Ston. Osim velikih djela arhitekture, kiparstva i slikarstva, ovdje su 8 skupljeni mali ali izuzetno vrijedni primjeri zlatarstva, ljevakih vjeti Studenti Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagre na, crkvenog i profanog namjetaja i dr. bu vrili su terenska istraivanja pod vodstvom dr. R. Ivanevia (vidi: R. IVANEVI, Staro i novo u arhitekturi i urbanizmu, ivot 15 umjetnosti, Zagreb, br. 5, 1967). Ston, postojee stanje i prijedlozi zatite, Centar za povijesne znanosti, Zagreb, 1983, elaborat. 9 Iscrpno fotografsko snimanje Stona, Malog Stona i ireg okolnog pod 16 ruja izvrio je suradnik Instituta Kreimir Tadi, prof. G . de C A R L O , Urbino, Milano, 1966; R. IVANEVI, Staro i novo u arhitekturi i urbanizmu, ivot umjetnosti, Zagreb, br. 5, 10 1967; M . P R E L O G , Situation - Yougoslavie (Protection et animation M. P R E L O G , Spomenici kulture u Regionalnom prostornom planu Juni Jadran, Dubrovnik, 1967; M . P R E L O G , Prostorno planiranje i culturelle des monuments sites et villes historiques en Europe), UNESCO, Bonn, 1980; M . P R E L O G , Biljeke uz radove na obnovi kulturna batina jadranske obale, Arhitektura, Zagreb, br. 93, 94, 1967; M . P R E L O G , Jadranska obala - prostor i vrijeme, ivot umjet Dubrovnika, Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske, Zagreb, br. 10-11, 1984-1985. nosti, Zagreb, br. 5, 1967.

Summary Marija Plani-Lonari, Biserka Tadi, Ivan Tenek, Davorin Stepinac Ston and its Environs Today

and a small modern museum which would represent an invita tion to nearby Ston field, which is full of sculptures and monu ments of the highest order, as well as to the interesting peninsula of Peljeac. In the Franciscan monastery, Crijevi's Gothic house in Marin Dri Street and the salt storage house on the coast of Mali Ston, after restoration, would become the Museum of Sacral Art, archeological collections, and places for the pro duction and sale of salt and the sale of shells, etc. The Domini can monastery, which at the moment is in a state of ruin, was suggested as the venue for Broce social center. Along with the camp sites in Prapratna and Broce, smaller tou rist facilities have been suggested for parts of Hodilje, Malo Selo and Luka, and the deserted villages of Kuta, Kreii etc. at the back of Stonsko polje. Within Ston itself a campaign for resettlement in the deserted areas was suggested. Places of interpolation were suggested where small green areas would be inserted into the once densely built medieval residential areas. The restoration of late Medi eval and Renaissance residential architecture was suggested. The suggestion includes permanent residence along the wide streets of Ston, and summer accomodation in the houses built along the shadowy, narrow cross streets. A series of most valuable buil dings in the latter location was suggested, along with an expan sion of the present hotel at the Ston Placa. Several characteristic houses could be restored so that it is possible to view them, and thus gain an insight into the way of life in this area. With ethno graphic collections there would be a small gallery or two (like Atlas' Sebastian) and on the ground floors there would be room for restaurants, which would offer local specialities. An especially detailed proposal was given regarding the organi zation of public space and the assignment of uses for public buildings. Such proposals for the preservation of the buildings in Ston, stated in the conclusions of the urban Development Plan (made by the Institute for Construction in Dubrovnik and the Institute for Historical Sciences in Zagreb) would certainly help the re storation, which, having been instigated by the Institute for the Restoration of Dubrovnik, means a new lease of life for one of the most important urban areas in the country - the second city of the Dubrovnik Republic.

The investigation into and interest in, the valuable fund of historical monuments in Ston and its environs started very early. Continuing in the footsteps of a group of researchers, whose work produced some exceptionally interesting results, the Insti tute for the History of Art at the University of Zagreb, led by Prof. Dr. M. Prelog, started field-work in this area in 1963. After a short outline of the work done on various themes, work and opinions on the proposals for conservation within the urban development plan of Ston (1983) are dealt with at length. In the course of 20 years, from the start of work in this area to the participation in the work of the PUP (the Urban Development Plan), Ston's economic situation was steadily worsening; the inhabitants were leaving for larger centers and some schools in the little townships of the area were closed down. Ston was losing the role which it had had as the center of its region. There was an increasing number of deserted, uninhabited residential buildings and more buildings were built outside the town close to the defensive walls. The Return to the City started by Luka Beriti and the Institute for the Conservation of Cultural Monu ments in Dubrovnik, was continued and expanded by the resto ration of Veliki Katel and the walls. Our proposals for the restoration of the residential and public buildings were made in the wish that Ston be preserved as the center of its region, which boasts significant tourist attractions. Such arguments have resulted in a suggestion for the restoration of Koruna Castle in Mali Ston as the venue for performances of the Dubrovnik Summer Theatre Festival. Veliki Katel in Ston would be provided with a series of new facilities (restaurants