UNIVERZITET U SARAJEVUPOLJOPRIVREDNO PREHRAMBENI FAKULTETKRMNO BILJEStona repa - Beta vulgaris L. spp. crassa

MENTOR: STUDENTI:Prof.dr. Senija Alibegovi-Grbi Bandi Elmina, Begovi Samra Fati Amila

Sarajevo, Maj, 2015.godine

SADRAJ

1. UVOD12. Morfoloka svojstva stone repe23. Agroekoloki uvjeti za uzgoj stone repe34. Agrotehnika za proizvodnju stone repe45. Njega usjeva stone repe56. Zatita stone repe od bolesti57. Vaenje stone repe68. Koritenje stone repe kao krme...............................................69.ZAKLJUAK710.LITERATURA8

1. UVOD

Engleskinaziv:Fodder beet;Latinski naziv:Beta vulgaris L. spp. crassa;

Stona repapotie iz Sredozemnog i Atlantskog podruja. Daje visok prinos lista i korijena. List se moe koristiti prilikom vaenja, a korijen tokom zimskog razdoblja. Dvogodinja je biljka. U prvoj godini oblikuje veliki zadebljali korijen i glavu s liem, a u drugoj godini vegetacije razvija stabiljku s liem, cvjetove i plodove.Stona je repa bitno krmivo u zimskim mjesecima kada razvodnjava prehranu temeljenu na sijenu, silai i koncentratima. Ima visoku hranjivu vrijednost i stoka ju rado jede. Najbolje ju je uzgajati poslije krompira ili travno-djetelinske smjese. Dobro reaguje na tekua organska gnojiva. Neke sorte stone repe daju prinose i do 200 t/ha.

Slika 1.1 Stona repa

2. Morfoloka svojstva stone repe

Korijen je valjkastog oblika i izduen, u osnovi vretenast. Na poprenom presjeku tijela korijena zapaaju se koncentrini krugovi, ali ih ima znatno manje nego kod eerne repe, oko 4 do 5. List ima osrednje dugu peteljku i glatku svijetlozelenu iroku plojku. Listovi zauzimaju poluuspravan poloaj. Duljina vegetacije varira od 4 do 5,5 mjeseci, ovisno o kultivarima.

Slika 1.2 Stona repa, morfoloki prikaz

3. Agroekoloki uvjeti za uzgoj stone repe

Prema klimi i tlu stona repa ima sline zahtjeve kao i eerna repa. Podnosi otriju zimu, ali osjetljiva je na niske temperature u kasnijoj jeseni. Bolje uspijeva u podrujima s vie padavina. Odgovaraju joj duboka, plodna tla, dobro strukturirana i vodopropusna. Mogu uspijevati i na kiselijim tlima, pseudoglejnim i brdskim tlima s dovoljno vode.

Slika 1.3 Repa, stona, crvena

4. Agrotehnika za proizvodnju stone repe

4.1. Plodored Najbolje predkulture su zrnaste mahunarke i viegodinje legumonoze te djetelinsko travne smjese. Stona je repa dobra predkultura za veinu drugih kultura.

4.2. Obrada tla Ista kao i za eernu repu. Nakon ranih predkultura (strne itarice, uljana repica, rani krmni usjevi, graak za zeleno zrno, grah mahunar itd.) obavlja se oranje na 10 cm dubine, zatim ljetno oranje na oko 20 m (s unoenjem stajnjaka i ravnanjem) i duboko jesenje oranje na 30 35 dubine. Nakon kasnijih usjeva mogue je provesti dva oranja, a nakon kasnih usjeva samo jedno oranje, a zatim i tanjiranje.

4.3. Gnojidba Stona repa jako dobro reaguje na gnojidbu stajskim gnojivom. Nezreli stajski gnoj moe se zaorati u ljetnom oranju, a zreli stajski gnoj dubokim jesenjim oranjem. Tlo se moe gnojiti na isti nain kao i za eernu repu, ali s poveanom koliinom duika, jer se tako moe poveati prirod i koliina bjelanevina u korijenu. Koliina duika moe iznositi oko 150 200 kg/ha, fosfora 150 kg/ha i kalija oko 250 kg/ha. Tla siromana borom treba gnojiti formulacijama mineralnih gnojiva s borom, osobito ako se ne gnoje stajskim gnojem.

4.4. Sjetva Sije se u drugoj polovici marta ili poetkom aprila, kada se tlo u sjetvenom sloju (2 3 cm) zagrije na 5 C. Razmak izmeu redova iznosi 45 ili 50 cm, a unutar reda 25cm, pa se postie sklop od 80 000 90 000 biljaka/ha. Budui da je sjeme vieklino, koliina sjemena iznosi oko 15 20 kg/ha.

5. Njega usjeva stone repe Ako je tlo nakon sjetve suho, treba obaviti valjanje. U sluaju da se stvori pokorica (poslije jakih kia), potrebno je obaviti drljanje laganim drljaama ili rotacijskim drljaama. Korovi se unitavanju herbicidima, kultivacijom, okopavanjem i plijevljenjem.

6. Zatita stone repe od bolesti Od bolesti stone repe najee su pjegavost lista i pepelnica. Proizvoai se moraju pobrinuti da ove bolesti otkriju blagovremeno i da ne dozvole da uhvate maha. Zatita, dakle, mora biti blagovremena.Pjegavost lia stone repe prepoznaje se po tome to se na naliju lista pojavljuju sivkaste navlake, a s gornje strane mrkocrvene pjege. One su obino okruglaste, prenika dva-etiri milimetra. Razvojem bolesti broj pjega se poveava, dolazi do nihovog spajanja i suenja dijelova lia i otpadanja. Prvi simptomi primjeuju se krajem juna i poetkom jula, a napad je mogu i u septembru pojavom rose. Suzbijanje se izvodi prskanjem preparatima betafen 60 i impakt u koliini 0,5 plus 0,5 litara po hektaru. Zatim, mogu da se koriste preparati na bazi kalaja:brestanid, brestan i drugi, zatim na bazi bakra, razni organski fungicidi i sistemici.Pepelnica stone repe je bolest ijem razvoju pogoduje toplo vrijeme i izrazita sua. Moe da izazove smanjenje prinosa i do 25 odsto. Javlja se ee na liu polovinom jula. Simptomi su u vidu bjeliastih oaza na srednjem liu. Jako zaraeno lie uti i otpada. U cilju suzbijanja ove bolesti primjenjuje se plodored, a od preparata koriste se oni na bazi sumpora prah i koloidni sumpor, zatim organski fungicidi impakt, rubigan i dr. Slika 1.4 Opasnost od pepelnice i pjegavosti

7. Vaenje stone repe

Repu treba izvaditi prije jesenjih mrazeva jer se smrznuta repa u trapu kvari. Vadi se runo ili linijama za vaenje repe. Glave se ne reu, samo se odsjee lie, a korijen se oisti od zemlje. Oieni korijen se sprema u trapove iroke 1,5 m i isto toliko visoke. Oteenu ili smrznutu repu treba izdvojiti i njome hraniti stoku.

Slika 1.5 Kombajni i linije za stonu repu

8. Koritenje stone repe kao krme

Stona je repa bitno krmivo u zimskim mjesecima kada razvodnjava prehranu temeljenu na sijenu, silai i koncentratima. Ima visoku hranjivu vrijednost i stoka ju rado jede. Najbolje ju je uzgajati poslije krompira ili travno-djetelinske smjese. Dobro reaguje na tekua organska gnojiva.Stona repa kao zelena krma moe se koristiti ispaom ili kao pokoena,a moe se i silirati. Ukoliko se gaji kao glavni usijev, u toku vegetacije moe dati 2-3 otkosa, i to prvih 2 mjeseca nakon sjetve, a drugi poslihe mjesec i po dana. Kod postrne sjetve mogu se skinuti do jeseni dva otkosa.

Kod ranog jesenjeg zasnivanja usjeva jedan otkos se skida u jesen, a drugi rano u proljee , u fazi punog cvjetanja, a zatim se zemljite priprema za naredni usjev.

Koenje se obavlja u toku jeseni na visini od 7-8 cm. Ova visina kosidbe se preporuuje da bi se omoguila to bolja regeneracija i uspenije prezimljavanje biljaka.Prinos zelene krme je 50-80 t/ha. Spada u grupu biljaka koje ne mogu same da se siliraju, pa je preporuka da se u toku siliranja doda suhlja masa (slama, sijeno, kukuruzovina...).

ZAKLJUAK

Stona je repa bitno krmivo u zimskim mjesecima kada razvodnjava prehranu temeljenu na sijenu, silai i koncentratima. Ima visoku hranjivu vrijednost i stoka je rado jede. Ba taj nivo hranjive vrijednosti je posebno istie meu biljkama za ishranu stoke. Lie i glave stone repe koriste se za izravnu hranidbu stoke u svjeem stanju ili kao silaa, dok se korijen skladiti ili silira i upotrebljava tijekom zime. Time moemo zakljuiti da je vrlo bitna u ishrani stoke. Gospodska vrijednost stone repe ne oituje se samo u hranidbenoj, nego i u laksativnoj vrijednosti, zbog ega se poveava iskoristivost ostalih krmiva, osobito koncentrata. Postala je i najprofitabilnija biljna vrsta, zahvaljujui tome to se moe dobro iskoristi, kako za ishranu same stoke, dakle isplativa je i korisna biljka, tako i za neke druge svrhe i vidove zarade. Prinos zelene krme je 50-80 t/ha. Spada u grupu biljaka koje ne mogu same da se siliraju, pa je preporuka da se u toku siliranja doda suhlja masa.

LITERATURA

Web:

http://www.ekopoduzetnik.com/tekstovi/stocarstvo-5661/ (Preuzeto: 8.5.2015.)

http://www.agroklub.com/sortna-lista/repa-krumpir/stocna-repa-36/(Preuzeto: 8.5.2015.)

8