Što svakoj bebi treba za razvoj
TRANSCRIPT
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
1/114
to svakoj bebi treba za razvoj
Dijete napreuje ogromnom brzinom, i tjelesno i mentalno. Zato je iznimno vano a ispravno potiemo
njegov razvoj u svakom razoblju i poruju. Kako bismo to postigli, moramo vrlo pozorno pratiti
djetetove potrebe i interese. To poticanje najlake i najuspjenije provoe roitelji jer upravo oni
najbolje poznaju svoje dijete.
Prije nego to demo prijedi na same metoe poticanja govornog razvoja, razmotrimo nekoliko opdih
naela poticanja jejeg razvoja, onosno neizostavnih sastojaka razvojne juhe.
Osnovno naelo poticanja razvoja
Veliki autoritet svjetske psihologije poetka vaesetog stoljeda, ruski psiholog Lav Vigotski formulirao je
osnovno naelo poticanja jejeg razvoja. Prema tom naelu, uenje je pokretna sila psihikog razvoja, s
time a uenje i razvoj nisu jeno te isto. Uenje stvara zonu najblieg razvoja, onosno u jetetu
pokrede unutarnje razvojne procese. Prema Vigotskom, je razmak izmeu
razine trenutnog stvarnog razvoja jeteta i razine mogudeg razvoja, onosno izmeu onoga ime ijete
ved vlaa i onoga ime moe ovlaati u najblioj buudnosti uz neophono primjereno poticanje. Zona
najblieg razvoja oreuje psihike funkcije koje jo nisu sazrele, nego se trenutno nalaze u procesu
sazrijevanja. Dakle, poticanje je primjereno i ispravno tek kada ide ispred razvoja, kada je usmjereno ne
na jueranji, nego na sutranji an.
Poticajna okolina
Pogreno je miljenje a je ojenetu potreban potpuni mir i tiina. Djeja soba mora biti puna razliitih
poticaja. Uglena neuroznanstvenica r. sc. Marian Diamon s Kalifornijskog sveuilita u Berkeleyu
prouavala je anatomske razlike u mozgovima laboratorijskih takora smjetenih u siromanu (prazna
kutija) i obogadenu okolinu (labirint pun igraaka). U tom je pogleu ljuski mozak slian mozgovima
ostalih sisavaca. U uvjetima poticajnog okruenja mozak raste i unutar njega se razvijaju bogate
neuronske veze.
Zato napunite jeju sobicu razliitim premetima koje ojene moeistraivati svim osjetilima:
razgleavati uzorke na tapetama i stropu, arene slike i velike naljepnice na ziovima, visede igrake
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
2/114
razliitih boja i oblika, opipavati premete napravljene o razliitih materijala, ak kuati njihov okus
(zato sve mora biti netoksino), sluati glazbu (instrumentalnu i pjevanje), uisati blage miomirise
eterinih ulja bezopasnih za malu jecu. Ukrasite ziove jetetove sobe jejim slikovnim tapetama ili,
ako ne volite tapete, jednostavno nalijepite na jednobojne zidove velike naljepnice posebno
namijenjene ekoriranju soba za bebe. Dojene voli njene, iste pastelne boje na velikim povrinama
(strop i ziovi) i jarke boje premeta i slika. Nabavite jetetu posteljinu i piamicu s raznim sliicama(na poetku neka sliice buu krupnije, a postupno sve sitnije). Pokriva moete napraviti o komaida
tkanina razliitih vrsta i struktura (razliitih boja, glatke i hrapave, ebele i tanke). ak i nesvjesno
oirivanje razliitih povrina aktivno stimulira mozak i to ne samo osjetilo dodira, nego i priprema
temelj za razvoj govora! Ako niste vjeti u ivanju, anas je mogude nabaviti posebne razvojne igrake za
ojena koje su namijenjene senzomotorikom razvoju i rastu zajeno s jetetom (svaki mjesec ono
otkriva nove naine koritenja iste igrake i zavoli je na nov nain).
Kretanje
Nemojte bebi ograniavati prostor za kretanje. Ona se mora to vie kretati (prvo u krevetidu, u marami
na vaem tijelu i ograici za igranje, poslije puzati po sobi, a zatim hoati i penjatise na vie povrine) i
istraivati sve unaokolo. Kretanje i vjebe ravnotee potiu razvoj mozga. Takoer, motorika je usko
povezana s razvojem govora. Djeca koja zaostaju u razvoju opde i fine motorike, najede imaju i
govornih tekoda.
Kretanje poinje jo u majinoj utrobi, kaa je embrij star svega 7 tjeana i nastavlja se tijekom cijelog
ivota. Britanska psihologinja, irektorica Instituta za neurofizioloku psihologiju u Chesteru, r. sc. Sally
Goar Blythe naglaava a bebe trebaju imati priliku iskusiti i pasivno i aktivno kretanje. Pasivno
kretanje prilikom noenja bebe na majinu tijelu, ljuljanja u naruju ka majka sjei u stolici za ljuljanje
tijekom ojenja, jeluje umirujude, pomae usreotoivanju i potie razvoj ravnotee. Takve bebe manje
plau i rjee iskazuju nezaovoljstvo.
Sljeede mjesto na kojem se beba ui kretati, razvija ravnoteu i tonus je po. Dr. Goar Blythe pie:
Kontakt s povrinom poa opskrbljuje bebu i obiljem taktilnog iskustva teine, poloaja tijela i trenja o
povrinu, to joj pomae u razvijanju sheme tijela, onosno tjelesne mape. Svaki put ka cupka
noicama i mae ruicama, ona osjeda gje njezino tijelo poinje i gje zavrava...
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
3/114
Dojene koje jo nije poelo puzati, ne bi trebalo sve vrijeme provoiti u krevetidu ili ograici. Stavljajte
ga na arenu ekicu i neka se igra na trbuidu i na leima, to prestavlja prvu razinu uenja u kojoj
beba ovlaava pokretima i istrauje okolinu sa sigurnog mjesta. Takve igre su poetak uspostavljanja
integracije izmeu lijeve i esne moane hemisfere. Nikaa ne ostavljajte bebu na pou bez nazora.
Kaa beba pone puzati, opustite joj a "putuje" po cijeloj kudi. "Ogromne ualjenosti" koje treba
svlaavati, brojni nepoznati premeti koje treba istraiti pruaju bogate i raznovrsne prilike za
prouavanje. Rano i slobono puzanje znanstvenici smatraju snanim imbenikom mentalnog razvoja.
Iako moa zvui nevjerojatno, znanstveno je okazano a je aktivno puzanje u ranoj obi utjee na
ovlaavanje vjetinomitanja u kolskoj obi! Zato se krino-lateralni pokreti puzanja poslije primjenjuju
u terapijske svrhe s jecom koja imaju tekoda u itanju i pisanju, te uenju opdenito. Malenom puzauobavezno osigurajte bezopasan prostor, odnosno uklonite sve potencijalne izvore opasnosti na
njegovom putu (uklonite sve sitne i otre premete s poa, omotajte otre kutove namjetaja, zatvorite
utinice, sakrijte ili poignite na ovoljnu visinu kablove i konopce o zavjesa i roleta, postavite zatitnu
ogradicu na vrh i no stubita, zatitne brave na prozore i balkonske vrata, na vrata pednice i laice s
opasnim premetima u ormaridima). Kako biste se na najbolji nain uvjerili a ste ojenetu pruili
potpunu sigurnost, spustite se na pod na njegovu visinu i promotrite prostor iz njegove perspektive.
Osigurajte sve to mu je na toj visini naohvat ruke.
Korisno je u jejoj sobi montirati jenostavnu gimnastiku opremu: staviti malu strunjau, montirati
male veske ljestve, konopac za penjanje i sl. Aktivno kretanje znaajno stimulira ra mozga i hrani ga
kisikom.
Neka granice budu razumne
Upamtite, ijete nikaa ne ira to to mu nije zanimljivo, zato mu pokuajte to rjee govorite Ne
smije to irati!. Raije uklonite sve to bi vas moglo potaknuti a svaki asviete Ne! (ukljuujudiskupocjene vaze i vae poslovne papire) jer tako guimo prironu i zravu znatielju, izvor mentalnog
razvoja. Naravno, ijete mora nauiti pojam "ne", ali pokuavamo ga izbjegavati u situacijama
neposrenog ograniavanja istraivake aktivnosti (zabrane) tijekom prvih 12 mjeseci ivota ok ono ne
stekne ovoljan stupanj razumijevanja. ak i ka jetetu govorimo "ne iraj", uvijek to nastojimo
obrazloiti na pozitivan nain u okviru konkretne, jetetu razumljive situacije.
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
4/114
Kada malianu kupujemo skupu igraku, strahujemo a de je pokvariti, razbiti i sl., pa nastojimo stalno
paziti kako se njome igra, zabranjujemo mu a rai s njom sve to eli. To je opet vrlo nepoeljno
ograniavanje istraivake aktivnosti i kreativnosti. Zato je bolje malom djetetu kupovati jednostavne i
jeftinije igrake, onosno one koje ste spremni prepustiti njemu na volju, umjesto a strepite kako de ihpokvariti. Kaa ijete trga lutku, ono istrauje ijelove ljuskoga tijela, materijal o kojeg je napravljena
lutka it. Ko najmlaeg jeteta trganje lutke ili knjige nije oitovanje negativizma ili agresije, nego je
prirono istraivanje nuno za razvoj. Kasnije (uz vae objanjenje i sujelovanje u igri), ijete de nauiti
kako se ponaati s razliitim stvarima (a su knjige namijenjene itanju, a ne trganju it.).
No ak i ona kaa ijete u neto kasnijoj obi u svojoj igri izraava agresiju, kaa se njegove lutke,
naprimjer, nemilosrno tuku, to je takoer znak urenoga razvoja. Tako ijete ovlaava agresivnim
osjedajima, ui ih prepoznati u sebi, kontrolirati i izraavati na primjeren nain. Igre pretvaranja s temom
agresije normalne su i razvojno potrebne u ranoj jejoj obi, jer pripaaju rasponu jetetovogemocionalnog razvoja. Razlog za zabrinutost postoji samo onda kada se malo dijete stalno igra na
agresivan nain, jer bi to moglo znaiti a u njegovoj okolini neto nije u reu.
Izlaganje prironom svjetlu i svjeem zraku
Priroa je takoer prekrasna i stimulativna okolina za ijete. O samogaroenja bebu to ede voite u
etnje priroom (u parkove, ume, uz rijeke i jezera i sl.) a osjeti toplinu sunevih zraka, svjeinu vjetra,jasnodu neba, pjev ptica, um rijeke i morskih valova, boje i mirise rveda i cvijeda, kie i snijega.
Prirodno svjetlo jaa imunitet, a svjei zrak aktivno hrani mozak. Osim toga, boravak u priroi prua
obilje prilika za bogatu senzornu i motoriku stimulaciju.
Odnos pun ljubavi
Beba plae, majka je uzima u naruje, njeno ljulja i kae: "Poljubit du svoje zlatoi sve de prodi". Beba sesmiruje o maminog poljupca i smijei. Ta nam je situacija poznata, svaki ju je roitelj vie puta oivio.
Prisan onos s majkom glavna je pokretaka snaga jetetova razvoja u majinoj utrobi i tijekom prvih
est mjeseci nakon roenja. Znanstvena istraivanja potvrila su a jo neroeno ijete reagira na
majino raspoloenje i emocije. Kaa se majka uznemiri, i njezin fetus se uznemiri. Kaa majka oivi
kratkotrajan ok, fetus jo satima nakon toga ostaje zgren i uznemiren. Tijekom svih devet mjeseci
trunode, beba je u nerazvojnom tjelesnom i fiziolokom kontaktu s majkom. To se ne moe naglo
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
5/114
promijeniti nakon roenja. Kaa oe na svijet novoroene se jo ne snalazi u okolini, ali opaa
svjetlost, uje glasove i osjeda zaovoljstvo o majinog oira. Zato je tjelesna bliskost koe uz kou u
prvim satima nakon roenja toliko vana. Ostaje vana jo mjesecima poslije. Dvomjeseno ojene jo
nije svjesno a je posebno, ovojeno bide, nego osjeda jeinstvo s majkom. Nije sluajno a o estog
mjeseca ivota ojene voli u kolicima biti okrenuto licem prema majci, kako bi je moglo promatrati, a
poslije, kaa se pojavi interes za okolinu i istraivanje okolnog svijeta, voli joj biti okrenuto leima.Nasredu, anas postoje jejakolica s mogudnodu promjene smjera sjeala.
Majina ljubav temeljna je fizioloka potreba koja osigurava razvoj, kao to je i hrana. Bio je to
znanstveni zakljuak o kojeg je sreinom 20. stoljeda neoekivano oao psiholog ponaanja Harry
Harlow, direktor Centra za istraivanje primata na Sveuilitu Wisconsin u Maisonu. Prouavao je
emocionalni ivot mlaunai majmuna i, kao biheviorist, vjerovao je a je ljubav steeno, uvjetovano
ponaanje koje je rezultat potkrjepljenja i ovradanja. Svojim je pokusom namjeravao dokazati da beba
voli majku samo zato to je ona hrani. U tu je svrhu nakratko ovojio tek roene majmunide o njihove
majke i ponudio im je, umjesto prave majke, dvije "umjetne" - ianu i krpenu, te je promatrao koju de
preferirati. Svaka je imala boicu mlijeka i bila je pokretljiva, pa su ih majmunidi mogli njihati. Rezultat
eksperimenta pokazao je a su majmunidi oabrali mekanu i toplu krpenu "mamu", poeli se stiskati uz
nju, visjeti na njoj onako kako inae vise na majci i reagirati na njezina kretanja. U drugom dijelu
eksperimenta krpena "majka" nije imala boicu s mlijekom, ok ju je iana imala. Majmunidi su
svejeno oabrali krpenu. Nakratko bi pritrali ianoj lutki, zgrabili boicu i omah se vratili krpenoj,
onoj koju su smatrali mamom. Na temelju tog eksperimenta Harlow je zakljuio a ovisnost o hrani nije
razlog ljubavi prema majci. I ljusko novoroene trai neto toplo, mekano i pokretljivo, te a su
njenost s kojom ga majka ri na prsima, koa uz kou, i emotivnionos mnogo vaniji o hrane. I ruga
istraivanja nastavila su pruati okaze a je ljubav nuna za razvoj ivanog sustava jeteta, aorastanje bez ljubavi moe imati ozbiljne, alekosene razvojne i zravstvene posljeice.
Joseph Chilton Pearce u knjizi "The Magical Child" navodi primjer odnosa prema bebama u Gvatemali i
Ugani, gje majke stalno nose novoroena bez ikakve ojede na gruima, kako bi beba neprestano
osjedala kontakt s njom. Osim to omoguduje prisan emocionalni i tjelesni kontakt, noenje bebe u
marami, u prvim mjesecima ivota na majinom tijelu, na gruima ili na leima, prestavlja ojenetu i
vjebu ritminog, pasivnog kretanja te prua vestibularnu stimulaciju koja je iznimno vana za razvoj
ivanog sustava, pa tako i razvoj govora, o emu je bilo rijei ranije.
Djecom se treba baviti
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
6/114
U ananje oba tehnolokog napretka sve je vie zaposlenih majki male jece koje imaju sve manje
vremena za bavljenje jecom. Ameriki psiholog A. Shepher organizirao je poseban eksperiment. U
Washingtonu su pripremili uitelje za ra u siromanim etvrtima s afroamerikim stanovnitvom a bi
pouavali 30 maliana starih 15 mjeseci. Svaki uitelj se bavio jetetom nasamo jean sat nevno
(priao je s njim, igrao se it.) u svrhu poticanja mentalnog razvoja i razvoja govora u jece iji roitelji
nisu u mogudnosti a im posvete ovoljno slobonog vremena. Nakon goinu ana jeca koja susujelovala u eksperimentu bila su znatno naprenija o ostale jece iz iste etvrti.
Dojene staro svega nekoliko mjeseci opaa i upija mnogo informacija. Dijete ne samo a moe nego i
jako eli aktivno se razvijati, uiti i istraivati svijet oko sebe, pa zato trai nau pozornost. Dokazano je
a jeca koja su orastala u obiteljima bez roiteljske panje mjerljivo zaostaju u mentalnom i govornom
razvoju. Za razvoj govora potrebno je ljusko okruenje. Iz povijesti su poznati sluajevi jece koja su
igrom subine orastala u rutvu ivotinja, a ne ljui, i koja zato nikaa nisu nauila govoriti. Bez obzira
to su anas takvi sluajevi u razvijenim rutvima gotovo nemogudi, jo uvijek postoje jeca koja ak i u
obrostojedim obiteljima visokog socijalnog statusa ne obivaju potreban oblik roiteljske pozornosti,
koja su preputena sama sebi ili nezainteresiranim ailjama, koja se osauju i eznu za prilikama za
razvoj i uenje. Postoje jeca okruena skupocjenim igrakama koje ih malo zanimaju, a neostaje im
ono najvanije da se roditelji njima bave. A u nekim obiteljima niskog socio-ekonomskog statusa
roitelji jenostavno nemaju ovoljno vremena ili uvjeta a jeci prue potreban oblik razvojnih
poticaja. Takva jeca esto zaostaju u razvoju govora i olaze u osnovnu kolu nepripremljena.
Dakle, moramo razumno usmjeriti jeju znatielju, aktivno pomagati da se razvija i spoznaje sve novo u
ivotu. Zato je obro a ovojimo nevno barem sat vremena koji demo posvetiti iskljuivo aktivnojstimulaciji jejeg razvoja: zajenikom kreativnom igranju, itanju slikovnica i pjesmica it.
Dob oreuje oblik poticaja
Razvojna psihologija opisuje razvoj jeteta kao stupnjeviti proces. Tako imamo 4 stupnja prekolskog
djetinjstva:
1. Razoblje ojeneta: o roenja o 1. goine ivota.
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
7/114
2. Rano djetinjstvo: od 1. do 3. godine.
3. Mlaa i srenja prekolska dob: od 3. do 4.-5. godina.
4. Starija prekolska ob: o 4.-5. do 6.-7. godina.
Za svaki o tih stupnjeva postoji oreena voeda razvojna aktivnost. Za ojene je to emocionalna
komunikacija s oraslom osobom. Ona se iskazuje u razliitim reakcijama bebe im joj se netko priblii
(osmijeh, glasanje, it). Tijekom razoblja ranoga jetinjstva ijete poinje pokazivati aktivno zanimanje
za premetnu okolinu pa voedom aktivnodu postaje premetna komunikacija, onosno komunikacija sodraslom osobom radi istraivanja objekata vanjskog svijeta. Dijete ostvaruje i porava kontakt s
oraslima pomodu premeta i igraaka, kojima aktivno manipulira. Istoobno se intenzivno razvija govor
koji poinje pratiti voedu premetnu aktivnost. Za prekolca je voeda aktivnost igra. Igra postupno
napreuje o jenostavnog manipuliranja premetima o socijalnog simbolikog igranja tijekom kojega
ijete kreira socijalnu situaciju i tako ovlaava oblicima ponaanja oraslih. Kaa ijete krede u kolu,
ostvaruje se prijelaz o igre prema uenju. Uenje taa postaje voedom aktivnodu.
Poznavanje stupnjeva razvoja i, posebno, vrste voede razvojne aktivnosti karakteristine za svaki o
stupnjeva nuno je za uinkovito poticanje razvoja jer ona oreuje najprironiji oblik poticaja. Tako nije
prirodno prisiljavati dijete u dobi od 3. do 4. godine da mirno sjedi za stolom i ponavlja suhoparne upute
za vjebanje govornim organima, nego moramo svaku aktivnost pretvoriti u zabavnu igru. Stimulativni
proces ne smije biti umjetan, nego se treba prirodno uklapati i pridonositi razvoju.
Interes je temelj poticanja
Malo ijete s veseljem rai sve to mu je zanimljivo. Ka elimo a ijete obavlja oreenu aktivnost, nesmijemo ga prisiljavati, nego moramo tu aktivnost uiniti prije svega zanimljivom, odnosno probuditi
jeji interes. I ne samo probuiti, nego ga i oravati. Izazivanje zanimanja za uenje, onosno
ovlaavanje novim vjetinama i znanjima, jeno je o temeljnih naela psihologije uenja. Kaa obro
poznajemo jeju naravnije teko probuiti i orati interes. Tako, kaa znamo a ijete voli istraivati i
a je znatieljno, nenametljivo mu pokuavamo pruiti stvari koje de ga usmjeriti na poeljnu aktivnost.
Naprimjer, ka elimo a nam ijete ui pisati, moramo izazvati zanimanje za pisanje, za slova, pa mu
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
8/114
nuimo igre aranja, crtanja i pisanja, igre na papiru uz glazbu, okruujemo ga privlanim
senzomotorikim materijalima i priborom za pisanje, papirom, slikovnicama it. Stvaramo razliite
situacije igara, jer je igra za prekolsko ijete najprironiji nain spoznaje svijeta. im se pojavi iskra
interesa i jeji istraivaki uh, imamo nov zaatak - a ga orimo. Masaru Ibuka*1+ u knjizi
Kinergarten Is Too Late (1971) naglaava a je ponavljanje najbolji nain oravanja interesa. Sjetimo
se kako malo ijete esto trai a mu eset ili vaeset puta priamo istu priu, itamo istu bajku i uvijeknas slua s velikim zanimanjem. Ponavljanje je nain uenja koji se ostvaruje uspostavljanjem novih veza
meu stanicama jetetova mozga. elja za beskonanim ponavljanjem istih pria i sl. posebno je
karakteristina za jecu o 4.-5. goine. Ipak, posebno nakon pete goine, moemo opaziti i suprotnu
pojavu - ijete trai raznovrsnost u okvirima iste igre koja ga jako zanima.Sada dijete istu igru svaki put
pokuava obogatiti novim etaljima uz istoobno zanimanje za nove, jo nepoznate aktivnosti. Maliani
uivaju ka im na poetku zajenikog sata igranja kaemo: "Danas sam pripremila za tebe mnogo novih
igara!" Element iznenaenja i novine pobuuje iskru ivog interesa.
Razgovarajte s jetetom to vie
Govor kao socijalna funkcija moe se razvijati samo uz neprestanu stimulaciju govornih centara u mozgu.
Dijete poinje uiti govor sluanjem i oponaanjem. Zato o samoga roenja moramo to vie
razgovarati s bebom. Nerijeak je sluaj a roitelji vrlo malo razgovaraju s novoroenetom jer misle
a ionako nita ne razumije. Manjak govorne stimulacije tijekom prvih mjeseci ivota moe uzrokovati
ozbiljno zaostajanje u govornom razvoju.
Znanost poznaje vie o 50 sluajeva male jece koja su orasla u umi s ivljim ivotinjama. Poneka
su ih uspijevali pronadi i vratiti u ljusko rutvo, ali je taj povratak obino bio vrlo tragian. Djeca starija
od 6-8 godina nikada nisu nauila govoriti jer meu ivotinjama nisu imala nunu govornu stimulaciju
tijekom osjetljivog razoblja za razvoj govora. Mogudnost razvoja ne ostaje nepromjenljiva. veski
neurobiolog Holger Hedan eksperimentalno je potvrdio da mozak za svoj potpuni razvoj, posebno
tijekom ranoga jetinjstva, zahtijeva ne samo ogovarajudu hranu, nego i poticaj. Kaa su moane
stanice liene jenog o tih imbenika, nisu u stanju stvarati bogate meusobne veze, onosno
napreovati, nego ostaju "prazne vrede" i na kraju atrofiraju.
Dakle, razgovarajte s bebom to vie, komentirajte sve svoje aktivnosti usmjerene na nju (ka je hranite,
preoijevate, kupate it.), pjevajte uspavanke, izgovarajte vesele jeje rime i pjesmice, postavljajte
pitanja i odgovarajte. Nema veze to novoroena beba ne razumije vae rijei, glavno je a govorenjem
unaprije stvaramo uvjete za razvoj, neprestano ga potiemo i tako pospjeujemo sazrijevanje
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
9/114
ogovarajudih ijelova mozga. Na taj se nain ostvaruje poticanje razvoja govora koje, prema osnovnom
naelu profesora Vigotskog, prethoi razvoju.
Upamtite da je tijekom prve predverbalne faze beba posebno osjetljiva na intonaciju i ritam govora, zato
priajte emotivno, s bogatom intonacijom. U tom razoblju beba ne reagira na smisao vaih rijei, nego
na intonaciju kojom joj se obradate.
U pripremnoj preverbalnoj fazi posebna se uloga priaje aktivizaciji glasanja koju inimo 20 o 30
minuta nakon buenja. U tu svrhu emotivno i meloino bebi izgovaramo kratke ritmine pjesmice,
mijenjajudi jakost i visinu glasa. Vjebe stimulacije izvoimo samo ka smo i mi i beba u obrom
raspoloenju. O samoga roenja nastojimo to vie emotivno i govorno komunicirati s bebom.
U ojeneta koje je ved zapoelo slogovno brbljanje potiemo razvoj oponaanja govora, stvaramo
situacije premetne komunikacije i tako potiemo poetno razumijevanje govora u konkretnim
situacijama. Tako, za poticanje oponaanja pokreta igramo se "Pa-pa", "Daj mi ruicu" i sl. Orasla osoba
izgovara potrebne rijei i prvo sama izvoi ogovarajudi pokret, nakon toga vlastite rijei prati pokretima
bebe (uzima njezinu ruicu i mae njome) i zatim je potie a samostalno ini pokret u trenutku ka
orasli izgovara rijei.
Slogovno brbljanje potiemo tako a, kaa beba brblja, prvo ponavljamo izgovorene slogovne sekvence,
a zatim izgovaramo nove.
Tijekom prvih goina ivota, razvijanje razumijevanja govora ima veliko znaenje, a to uvelike ovisi o
govornom ponaanju oraslih osoba. Razumijevanje govora se razvija uspostavljanjem veza izmeu rijei
koje izgovaraju orasli i premeta koji okruuju ijete. Nije ispravno pokuavati pogaati jetetove elje
prema njenim gestama i izrazima lica jer se na taj nain ne ostvaruje poticanje glasovnih reakcija i
izgovaranja rijei. Kaa ijete pokazuje prstom na premet, ne smijemo omah trati a mu ga amo,
nego traimo a rijeima objasni svoju elju. Ako ijete trenutno nije u stanju izgovoriti tu elju (u
sluaju ka jo ne zna kako se taj premet zove), potrebno je izgovoriti naziv premeta u razliitimreenicama i tako neprestano bogatiti jetetov rjenik (npr. "To je marelica. eli li marelicu? Evo ti
marelice."). Ipak trebamo imati na umu a se takvo poticanje mora obavljati u oreenim granicama. Na
poetku razvoja govora nije poeljno preopteredivati maliana oekujudi a ovlaa za izgovor
kompliciranim i teko shvatljivim rijeima. Kaa razgovaramo s trogoinjim jetetom koje je ved nauilo
govoriti, potrebno mu je postavljati jenostavna pitanja (Tko? Kako? Gje? i sl.) i strpljivo ekati na
ogovor. Moramo znati sasluati maliana i ati mu ispravan ogovor.
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
10/114
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
11/114
napamet onako kako je ui kolarac (namjernim zapamdivanjem), nego spontano, iz uitka ponavljanja,
onako kako mi pamtimo rijei iz nama omiljenih pjesama s raija.
itajte jetetu to vie i pratite itanje razgleavanjem ilustracija. Poeljno je birati samo lijepe
slikovnice s razumljivim, jasnim i velikim slikama, kako bi dijete na temelju tih slika moglo samostalno
sloiti priu. Uvijek objanjavajte svaku novu rije u tekstu. Ne ograniavajte ijete iskljuivo pasivnim
sluanjem. Povremeno je korisno prekiati itanje i razgovarati o tome to je ijete nauilo, pitati ga za
miljenje, ponuiti mu a smisli vlastiti zavretak prie i sl. Vrlo brzo malian de zavoljeti itanje i
poeljeti a sam proita knjigu. Nemojte se uiti ako mu se ta elja pojavi rano. Znanost je okazala a
je djetetu o tri o etiri goine mnogo lake nauiti itati nego estogoinjaku. I nema potrebe a se
bojimo prenaprezanja i preopteredivanja, sve ok ispunjavamo jean vaan uvjet: ajemo jetetu
slobou a smo bira to eli raiti, a mijenja vrste, nainei trajanje aktivnosti, rugim rijeima -
. Njegov interes i naahnude najsigurnije su jamstvo zravlja i uspjeha.
Planet Zoe 2009. Sva prava prirana. Koritenje, kopiranje i citiranje tekstova zabranjeno bez ozvole
nakladnika.
--------------------------------------------------------------------------------
*1+ Masaru Ibuka bio je poznati japanski elektroniki inustrijalist i suosniva tvrtke Sony. Izvan
Japana je malo poznato da je velik dio svog ivotnog puta Ibuka posvetio prouavanju ranog razvoja
jece. Napisao je na tu temu 13 knjiga. Samo je jena o njih, Kinergarten Is Too Late (1971),
preveena na ruge jezike i objavljena izvan Japana. U toj knjizi Ibuka tvri a se najvanije ivotno
uenje ogaa o trede goine, to je uvjetovano razvojem jejeg mozga, i prelae kako osigurati
jetetov uspjean razvoj u prvim goinama ivota. Knjiga je oivjela otprilike 90 izanja. Osnovao jeSony Fondaciju za obrazovanje koja nastavlja njegovo djelo.
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
12/114
Bebe se raaju s iskustvom
Univerzalna stimulacija beba je patentirani meto preglea i terapije novoroenai i
primenjuje se u jeinstvenom holistikom pristupu "razgovora s bebom".
Svaka beba je pria za sebe, svaka je jeinstveno neponovljivo bide, koje onosi zapis - sopstveni, svojih
preaka, ontogenetski, filogenetski, opti kosmiki. Svaka ima svoje probleme i svoje arove, koji se
mogu
uoiti prilikom prvih preglea. Univerzalna stimulacija je meto kojim se tokom preglea beba tretira
kao
bide sa znanjem i iskustvom, kao ravnopravan sagovornik peijatru. Za razliku o stanarnog
pedijatrijskog
preglea u kome se bebi pristupa kao primitivnom bidu, tokom ovog preglea se peijatar obrada bebisa
potovanjem, ljubavlju, komunicira sa njom, posedajudi je na ono to joj je sasvim poznato i blisko.
Ovaj metod pregleda beba je pre oko dve godine i patentiran u Zavodu za intelektualnu svojinu pod
nazivom
"Razgovor sa bebom", a autor patenta je oktor Preislav Vuidevid. O univerzalnoj stimulaciji beba
razgovarala sam sa oktorkom Jelenom Jovanovid, peijatrom, koja je ove goine na Meunaronom
kongresu kvantne meicine izloila ra "Najranije holistiko leenje nervnog sistema novoroeneta -
metod
oktora Vuidevida".
Kaete a se bebe raajusa iskustvom. ta to zapravo znai?
Beba nije nemodno bide, ved bide koje se raa sa evet meseci iskustva koje je stekla jo u materici. Nije
sluajno to u Kini i u linu kartu upiu goinu ana vie o atuma roenja. Prenatalni perio je vrlo
znaajan. To je zapravo ceo jean mali ivot. U materici beba nastaje kao bide, prolazi itavu ontogenezu
-
sopstveni razvoj o jene delije o bida i filogenezu - ponavljanje itave evolucije nastanka vrsta o
postanka
zemlje kroz aaptaciju na nove ivotne uslove. U poetku je ona samo delija, pa proivi umnoavanje
geometrijskom progresijom, pa bue nalik voozemcu, gmizavcu, ribi, sisaru... Osim toga, ok je jo u
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
13/114
stomaku, obavlja brojne ranje koje de joj biti neophone a aktivno uestvuje u poroaju ilikasnije u
ivotu.
6/25/14 Bebe seraaju s iskustvom Psihologija Lovesensa.rs (print verzija)
www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvom 2/5
Upravo u materici nebrojeno puta veba plivanje, izbegavanje pupanika, hvatanje, gutanje, sisanje i ne
samo
motorne funkcije, ved i kognitivne.
Zatim, u iskustvu poroaja beba reava mnogo zaataka u tom inu. Postavlja se u kanal, proire
napolje,
aaptira se na sasvim nove uslove. Posle uukane smirene voene sreine u kojoj je bila zatidena o
buke,
svetla, hranjena preko pupane vrpce, zatidena i matericom i biopoljem majke, olazi u sasvim rugaiji
prostor, suprotan, ge ved sa prvim uahom poinju samostalno a rae organi koji o taa nisu raili i
prestaju da rade oni koji su o taa bebu oravali u ivotu. I sve ovo se esi savreno tano i obro u
vedini
sluajeva. Ponavlja se upravo onaj ciklus iz zapisa koji postoji u svakoj deliji, u svaijem mozgu, u vioj
murosti svemira o nastanka. U Bibliji lepo pie "kako na nebu tako i na zemlji", a i sve druge filozofije
govore
o jedinstvu suprotnosti koje se neprestano ponavlja, preliva, dopunjuje u sopstvenoj kreaciji u ritmu
prironog, boanskog, nazovite to kako go elite.
Univerzalna stimulacija bebinog mozga
Na koji nain se bebe posedaju na iskustvo koje su imale u materici i kako to iskustvo
moe a im pomogne?
Ka pregleate bebu univerzalnim leenjem, vi ste prosto sauesnik u procesu u kome se ponovo
aktiviraju
prirodni tokovi. Za svaku bebu je korisno da ima ovakav pregle. Doekujete je poznatim informacijama
jo
ok je uzimate u ruke, po nainu na koji to inite, posedate je na poznate sutinske ranje. Imitirate
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
14/114
pupanik, krst, spiralu, matericu. Kroz ove etiri poznate modne informacije ajete joj signal a ste isti
kao
ona - zajeno ste va bida koja mogu a razgovaraju, razmenjuju energije, pomau jeno rugom,
istrauju,
kreiraju.
ta je sutina metoa koji je patentirao oktor Vuidevid?
Doktor Vuidevid spaa u posebne peijatre, one koji razumeju i povezuju nauku i lee. Uvoenjem
pojma
svrsishonosti u neuroloki pregle i etaljnim praktinim uputstvima koje bebi ajemo ok izvoimo te
svrsishone reflekse, mi postajemo neuporeivo precizniji i efikasniji. On je oavno shvatio vanost
funkcije i
celine. Njemu je kao vrsnom poznavaocu fizike bilo jasno da nijedan aparat koji koristimo u dijagnostici
moanih krvarenja nema ovoljnu rezoluciju a utvri tako sitna krvarenja u kljunim, relejnim zonama
mozga. A upravo mikrokrvarenja u najdubljim, najnepristupanijim elovima mozga, prave najozbiljnije
neuroloke ispae.6/25/14 Bebe seraaju s iskustvom Psihologija Lovesensa.rs (print verzija)
www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvom 3/5
Ka kaemo krvarenja, pa jo u mozgu, zvui zastraujude, ali itav poroaj prirono prati ovaj ogaaj.
Prolaz kroz poroajne puteve porazumeva veliki pritisak i neminovno olazi o prskanja bebinih
osetljivih
krvnih sudova. Dobra vest je da kada univerzalni pregled sprovedemo u prva tri meseca, imamo
ogromnu
pomod priroe koja je sve ved previela. Mozak novoroeneta ba taa i samo taa ima 10 puta vedi
broj
neurona nego ikad kasnije, pa povrede koje pritom nastaju mogu da se otklone tokom univerzalne
stimulacije,
posedanjem bebe kako a izvee sutinski vane ranje.
A kako na svakom zavretku neurona postoji potencijal a se napravi oko 7 .000 novih sinapsi u sekuni,
takva preobilnost veza omogudava premodenja, stvaranjem novih pravaca nervnih puteva uz
zaobilaenje
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
15/114
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
16/114
modna i spremna za ivot, koliko mnogo zna, razume i ta sve moe a ispravi trenutno. A lekar postaje
pravi6/25/14 Bebe seraaju s iskustvom Psihologija Lovesensa.rs (print verzija)
www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvom 4/5
lekar. Ne samo ijagnostiar, ved terapeut. Posmatra, kreira, pomae. Poseda bebu aje sve ved
zapisano u
njenom mozgu i postie je a se seti zapisa i premosti problem. Kroz akciju se "popravlja" celina, a
otedene
funkcije zbog povreda krvnih sudova u mozgu, spontano se premoste nastankom novih veza koje se
uspostave
pri ponovnom izvoenju sutinski vanih ranji na koje bebu posetimo tokom preglea.
Univerzalan pregle nije samo ijagnostika, ved i posedanje na sve prirono, ritmove, akcije, i taa
uspravljanje, hod, puzanje, preskok nikako nisu primitivni refleksi. Oni su delovi brojnih radnji upisanih u
mozgu i eteta i lekara i optem morfogenetskom polju svemira. To su iste one ranje koje u materici
slue
jenoj svrsi, u poroaju rugoj, kroz ivot tredoj. Mi zapravo ne uimo bebu ranjama po prvi put. Ona
ved
ima zapis i samo treba a je posetimo, a ona u izvoenju akcije prirono nastaju nove sinapse, vezuju
se
prekinuti nervni putevi premodavanjem na rugim mestima. Ovakav pregle je uvek novi prelepi ples
koji
otvara mnogo mogudnosti.
Pregled se velikim delom zasniva na ritmu. Kakav je to ritam? Na ta on poseda bebe i
na ta ih alje postie?
itav svemir ima svoj ritam, Mleni put, Sunce, Zemlja, svaka naa delija osciluje u ritmu. Mi smo svi
zapravo
elektromagnetna polja, vrlo osetljiva na sve promene u svetu koji nas okruuje. A ritam nas poseda na
sutinsko, promenljivo, prilagoljivo, ono to je osnova svega. O iskona majke ljuljaju bebe. Pevaju im,
nosaju ih privijene uz svoje telo. Koliko samo sigurnosti osetimo pri samoj pomisli na takvu sliku. Setite
se
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
17/114
dece bez roitelja u ustanovama. Ona se neprestano klate, pokuavaju ritmom a vrate sedanje i osete
sigurnost. Ritam srca, bubnja, muzike, ptije pesme, eseterca iz nae narone poezije, molitve, bajalice,
svaki
za sebe prestavlja iskonski zapis i vrada nas sutini naeg bida i svemira. Isto tako razorne vibracije,
ritam
koji nije u sklau sa priroom, tetno zraenje, loa misao, ometaju ra delije i aju bolestan zapis.
Ovo je i prikazano u knjizi fotografija Japanca Masaru Emota "Poruka vode" koji je posebnim aparatom
slikao
kako se molekuli voe rasporeuju kaa se puta lepa klasina muzika. im viite kristale shvatite a su
upravo onakvi kakvi su i ritmovi nota - ogromni, snani ko Betovena, sitni i harmonini kao ko
Mocarta,
stepenasti kod Baha. A nasuprot tome, kaa se pusti psihoelina muzika, voene kapi se raspaaju. A
nae
telo, najvedim elom, preko 7 0 osto ini voa. I svaka delija reaguje ba tako. I naravno a joj je ritam
vaan, najvaniji. Vani su i ritmovi ana i nodi. Nodu eca treba da spavaju i tada odmore i oporave
svoje
telo, mozak, delije. Vani su i ritmovi Meseca. Ako znamo a se mora i okeani i pomeraju po nekoliko
metara
etiri puta nevno, svakako a to utie i na nas. Tako je i sa smenom goinjih oba. Neophona je i
arobna.
Nepraveni smo i prema sebi i prema anu i prema svim ostalim bidima kaa se probuimo i alimo na
kiu,
sunce, sneg, vetar. Sve ove vremenske pojave su neophodne i treba svaki dan da vidimo kao lep da
bismo
iveli u sklau sa sobom i priroom i obili najlepe o nje.
Dragocena roiteljska ljubav6/25/14 Bebe seraaju s iskustvom Psihologija Lovesensa.rs (print
verzija)
www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvom 5/5
Koji problemi sa kojima se beba rodila mogu da se otklone univerzalnim leenjem?
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
18/114
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
19/114
prirodom?
Poznato je a jo ok je bebau materici reaguje obrim sranim ritmom na lepu muziku koja joj prija, a
na onu
koja joj je neprijatna tahikarijom; a na majin strah reaguje strahom, a na njenu raost oputanjem.
Ved u
tom najranijem periou, prenosimo bebi sve ono to osedamo. Zato je bitno a trunoda bue eljena,
rezultat ljubavi, a mama ivi u sklau sa priroom i a izbegava stresne i rizine situacije. Tako i kaa se
beba
roi, vano je a joj prenosimo tu pozitivnu energiju.
Najveda pomod i porka vaem etetu ste vi sami! Najbolji lek. Za vae ete je neprocenjivo vae
samopouzdanje, prisustvo, poverenje u njega, spremnost da mu pomognete bez straha, bezprebacivanja, uz
strpljenje a ga sasluate, ujete, razumete i zatitite u svim okolnostima. To je najveda ragocenost.
Roiteljska ljubav je bezuslovna. Tu nema ucena, prebacivanja, zauivanja. Neophono je beskrajno
strpljenje, potpuno potovanje i poverenje, koje se stie i testira svakonevno. Zna se jasno ko je
roditelj, a ko
dete. Iako se igramo zajedno, nismo drugari. Duni smo a postavljamo granice, a posetimo ete a
postoje
oputene i neopustive stvari i a to to im neto branimo ne znai a ih manje volimo. Naprotiv, samo
imamo jasnije efinisan onos. Mislimo im lepo i potujemo to to nam skla sa prironim nudi. Ako
smo i
sami u sklau, i njima unosimo skla i ajemo osnov za lepo orastanje, etinjstvo i srednu buudnost.
Manja Perid Mitid
http://www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvom
http://www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvomhttp://www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvomhttp://www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvom -
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
20/114
Rani razvoj govora i interakcija majka- dete
Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora
Joomla
Joomla
Wordpress
Wordpress
Istraivanja rane komunikacije izmeu majke i eteta uvoenjem vieo tehnika (Ainswort, M., 1973),
pokazuju a je ete o roenja ili neposreno posle njega bioloki orijentisano ka stvaranju kontakata i
emocionalne ekspresivne interakcije sa drugim ljudima. Ovo ukazuje na bioloku preoreenost eteta
za interakciju.
Osnovne karakteristije rane interakcije majka-ete (Raojkovid, Golubovid, & Raojkovid, 1998) su:
simetrija
sinhronizacija
kontigencija
Simetrija u interakciji podrazumeva da su detetovi kapaciteti panje, njegov stil, njegovi prioriteti za
primanje i ogovaranje, potovani i a utiu na interakciju. S obzirom na nezrelost eteta, obino je
orasli taj koji zapoinje interakciju, bira naine komunikacije, ogovaoran je za simetriju u interakciji i
mora biti u stanju a saglea situaciju iz perspektive eteta kao i a trai ogovor o eteta.
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
21/114
mamaidevojcica
Sinhronizacija porazumeva a u razvoju komunikativnih sposobnosti eteta je vrlo znaajna
uvremenjenost odgovra roditelja na signale eteta. Dete vrlo brzo naui a svojim ponaanjem moe
proizvesti izvesne efekte, a moe kontrolisati oreena ogaanja. Kroz brzi ogovor osobe koja se
brine o etetu (najede majka), ete ui a oreene aktivnosti imaju signalnu vrenost, naprimer
ono plae i majka se pojavljuje; ili ete gue a orasli ogovaraju ouevljenjem. Na taj nain ete ui a
plakanje i gukanje proizvoe posebne efekte i a ono moe koristiti ove aktivnosti a bi manipulisalo
svojom okolinom na oreen nain. Jo je znaajnije to ete ete kroz ovakvo iskustvo razvija motiv za
izazivanje efekta i stie uverenje a je u stanju a izazove promene. Da bi ete razvilo ovakav motiv,
neophono je a njegove aktivnosti buu reovito i brzo potkrepljivane i nagraivane.U suprotnom,
ono razvija stav bespomodnosti, koje je naroito izraen ko ece u institucijama, ge je briga o eci
rutinska.
Kontigencija porazumeva sposobnost majke a proita poruku saranu u signalima eteta. Dovoljno
obra majka kako je naziva Winnicot, je u stanju a stimulaciju uini linom, ogovarajudom
unutranjem stanju eteta, njegovoj sposobnosti a prima, i njegovoj spremnosti a ogovori. Razvoj
takve interakcije izmeu majke i eteta prestavlja preuslov za uspean razvoj komunikacije, ukljuujudi
govorno-jeziki razvoj. Stoga je poznavanje elemenata i mogudnosti stimulacije interakcije majka-dete
kao i rano preopoznavanje poremedaja ovih onosa znaajno u unapreenju razvoja i spreavanju
poremedaja govorno-jezikog razvoja (Raojkovid, Golubovid& Raojkovid, 1998.).
Postoji specifian nain na koji se orasi (osobito majke) obradaju eci (Snow, 1972, 1994). Ovaj
specifian nain obradanja eci zove se majinski govor ili govor upuden etetu (engl. motherese ili
child-directed speech) i uglavnom je poznat kao eiji govor. Orasli se pojenostavljeno obradaju eci,
voedi rauna a je njihov govor lako prepoznatljiv i razumljiv. Mnogi roitelji, onosno majke, ne
razgovaraju sa svojom ecom na isti nain na koji razgovaraju sa rugim odraslim osobama. Oni
prilagoavaju svoj nain izraavanja kako bi omogudili etetu a bue u interakciji sa njima i a usvaja
jezik i ui. Iskazi se pojenostavljuju u znatnoj meri, naroito u onosu na gramatiku i znaenje. Reenice
su krade, reenino obrasci su ogranieni i esto se koriste reeniki okviri. Reenice se onose na
ove i saa, fonoloki su simplificirane, sa mnogo vie pauza , govor je sporiji i jasno segmentiran,
sari mnogo vie ponavljanja i reuanci. Postoji mnogo manje nastavaka za rei u onosu na normalan
govor, reenice su krade, a prozoija je naglaena. Znaenja su preteno konkretna i onose se na
situaciju u kojoj se nalazi dete i majka.
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
22/114
ta oreuje stepen pojenostavljenosti u majinom govoru? Cross (1977) je postavio lingvistiki fibek
hipotezu koja kae a majke na nakei nain same kreiraju stepen pojenostavljivanja, zavisno o toga
koliko smatraju a je to potrebno za ete. Snow (1977) je zakljuila a majke koriste majinski govor
onda kada dete nije dovoljno zrelo da proizvede bilo koji fidbek, na pojednostavljenom nivou. Ona je
postavila konverzacionu hipotezu po kojoj su izuzetno znaajna oekivanja majki, ta je potrebno a im
ete zna i ta bi moglo a razume. Golfil (1993), istie a je forma majinskog govora u interakciji sa
socijalnim okruenjem tako to sari vie imenica u toku igre sa igrakama, a vie glagola tokom igre
bez igraaka.
mamaidevojcica2
Ulogu oraslih, tj.celokupnig socijalnog okruenja u govorno-jezikom razvoju eteta, objanjava i
koncept zone nearenog razvitka (ZNR) Lava Vigotskog (1988), koja se onosi na istancu izmeu
etetovog aktuelnog razvojnog nivoa koji je oreen problemimakoje reava po vostvom oraslog ili
u saranji sa vrnjacima. Ovaj koncept omogudava etaljniji uvi u naine na koje se socijalna sreina
kao konstruktivni inilac ukljuuje u razvoj eteta. U socijalnoj interakciji sa kompetentnijim oraslim, u
zajednikim aktivnostima eteta i oraslog pri emu su njihove uloge komplementarne, a izvor ej viih
mentalnih funkcija (Kelj& Jovin, 1998).
U ranoj roditelj-ete komunikaciji, orasli ubrzava etetovo jeziko postignude poravajudi poruke sa
mnogo redudanse neverbalnim informacijama tako da je siguran da je dete razumelo. Kako dete postaje
sve sposobnije a razume verbalnu poruku, orasli smanjuje koliinu neverbalnih informacija. Tako se
dete uvodi u verbalnu komunikaciju u kojoj koristi sve usvojene ekspresivne moele i ZNR. Dete u
usvajanju govora imitira govor oraslih tako a de usvajanje biti uspenije ako se orasli priblii i
prilagoi njegovim mogudnostima, tj. ako asimetrija u njihovoj komunikaciji bue sveena na optimalni
nivo.
Motivacija za govor i govorenje
Vedina autora u svojim istraivanjima potvruje a se ete roeno po normalnim okolnostima, raa sa
uroenom preispozicijom za arazvoj govora i jezika, ali mu je uz to neophona i bliska, emotivno zrava
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
23/114
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
24/114
Ceo tekst: Stimulacija govora u periodu ranog razvoja
Razvoj govora od druge godine
Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora
Razvoj govora od druge godine
Fonoloki razvitak (razvoj glasova)
Kaa napune goinu ana, eca su ved nauila mnogo o tome kako orasli upotrebljavaju glasove za
izraavanje razlika u znaenju, ali njihova sopstvena sposobnost
Ceo tekst: Razvoj govora od druge godine
Upitnik komunikativnih i govorno-jezikih sposobnosti eteta
Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora
Pre vama je olomak iz knjige "Progovorilica" Tanje Lukovac pomodu kojeg moete ispratiti razvoj
komunikativnih i govorno-jezikih sposobnosti eteta. Ukoliko ste zainteresovani a saznate o knjizi,
moete nas pozvati ili proitati vie ove: Progovorilica.
Ceo tekst: Upitnik komunikativnih i govorno-jezikih sposobnosti eteta
Razvoj govora o roenja o goinu ana
Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora
Razvoj govora o roenja o goinu ana
Komunikacija sa okolinom je osnov razvoja eijeg govora. Govorni razvoj zapoinje o roenja eteta.Govor je veoma sloen i osetljiv proces koji se ovija po uticajem mnogo razliitih faktora: fiziolokih,
anatomskih...ali pre svega govor je socijalni fenomen. Bez socijalnog kontakta ete ne moe a naui a
govori.
Ceo tekst: Razvoj govora o roenja o goinu ana
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
25/114
Rani razvoj govora i interakcija majka- dete
Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora
Rani razvoj govora i interakcija majka- dete
Istraivanja rane komunikacije izmeu majke i eteta uvoenjem vieo tehnika (Ainswort, M., 1973),pokazuju a je ete o roenja ili neposreno posle njega bioloki orijentisano ka stvaranju kontakata i
emocionalne ekspresivne interakcije sa rugim ljuima. Ovo ukazuje na bioloku preoreenost eteta
za interakciju.
Ceo tekst: Rani razvoj govora i interakcija majka- dete
O jeziku
Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora
O jeziku
uvajte, eo moje milo, jezik kao zemlju. Re se moe izgubiti kao gra, kao zemlja, kao ua. A ta je
narod - izgubi li jezik, zemlju, uu? Ne uzimajte tuu re u svoja usta. Uzme li tuu re, znaj aje nisi
osvojio, nego si sebe potuio. Bolje ti je izgubiti najvedi i najtvri gra, nego najmanju i najneznatniju re
svoga jezika. Zemlje i rave ne osvajaju se samo maevima, nego i jezicima. Znaj a te je tuinac
onoliko osvojio i pokorio, koliko ti je rei potkrao i svojih naturio.
Re Stefana Nemanje (oca Simeona) izgovorene na samrtnikoj postelji, koje je zapisao njegov najmlai
sin Rastko, Sveti Sava (iz knjige Zavetanje Stefana Nemanje, pisca Mileta Meida)
Ceo tekst: O jeziku
http://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora
Razvoj govora o roenja o goinu ana
Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora
Joomla
Joomla
http://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govorahttp://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govorahttp://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora -
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
26/114
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
27/114
glasovi neprijatnosti (jai proorniji)
Ova faza je veoma vana za sveukupni govorni razvoj. sve bebe po roenju plau na isti nain a ona se
pla moifikuje u zavisnosti o jezikog okruenja.
Komunikaciju izraava pokretima celog tela i izrazima lica.
S panjom glea u lice majke.
Beba poinje a percipira govor preko njegove spoljanje forme. O roenja beba prepoznaje glas
majke, razlikujudi ga o oevog, jer ga je sluala jo ok je bila u maminom stomaku.
Produkuje glasovesamoglasnike.
Javlja se prvi refleksni osmeh.
Aktivno sisanje je jean o najvanijih uslova pravilnog formiranja kostiju i miida lica, kao i bebinih
govornih organa. Priajte bebi, buite u bebinom vinom polju, polako se kredite jer bebin vinije
najotriji u prvih 2-3 neelje ivota.
Faza gukanja(od 8.nedelje do 20 nedelje): u ovoj fazi dete ovladava prvim elementom govora
intonacijom.
Leedi na leima beba otkriva velarne (grlene) suglasnike k,g,h...tako u kombinaciji sa vokalima beba
poinje a gue. Ukoliko se u bebino gukanje ukljue i roitelji gukanje ue traje.
Izmeu rugog i etvrtog meseca ivota ooje poinje a reaguje na znaenja razliitih tonova glasa.
Okrede glavu ka izvoru zvuka.
Poinje razvoj socijalnog (opteg) osmeha(smeje se na prisustvo majke i majinog glasa).
Prepoznaje osobe iz najblieg okruenja.
Uvoedi aku u vino polje, poinje zaetak razvoja koorinacije oko ruka.
Igrake pre svega bezbene: arene, ne otre, ne velike, ne male, taman za bebinu ruku.
Glasovna igra (vokalna igra)
(od 16. Do 20. Pa i do 30. Nedelje - 3,5mes. Do 5,5mes.)
Ovaj perio je znaajan jer se ostvaruje spajanje ovojenih glasova u glasovne skupine na ijem temelju
se gradi govor. Prelazna je faza iz gukanja u fazu brbljanja.
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
28/114
U etvrtom mesecu beba poinje a otkriva ari igre. Beba otkriva a njena akcija na igrakom izaziva
oreenu reakciju promenu stanja igrake (cirkularne sheme).
Poinje a imitira neke izraze lica.
Ogovara na izraavanje emocija rugih ljui.
Beba uiva u igri sa odraslima.
Uoava osobe neto ualjenije u vinom polju.
sposobno je a prati premet koji se krede horizontalno.
Okrede se ka osobi koja govori i glasajudi se ogovara na glasove osobe u blizini (zametak ijaloga).
Voli zvune igrake i igrake sa vizuelnim efektima.
Obrada panju na muziku.
Ima toliko mnogo prilika za razgovor sa bebom, ne proputajte ih! Imitirajte zvukove iz bebine okoline!
Jenolino, monotono, tiho usporeno gukanje, simptomi su koji nose rizik za neki poremedaj u govoru.
Faza brbljanja: 6. Do 9. Meseca
Faza brbljanja poklapa se sa poetkom zauzimanja seedeg poloaja. Sve to prua novi pogle na svet!
Beba brblja sama ali mnogo vie kaa ima sagovornika.
Moe a zaplae kaa joj se priblii neovoljno poznata osoba.
Posle 6 mes., beba, polako ali sve vie ie u seedi poloaj, to joj prua znaajno ire viike i mogudnost
za istraivanje. Javlja se selektivan osmeh na poetku 6.meseca upuden bliskim osobama.
Pogledom prati pomeranje predmeta gore dole, levo desno.
Prela je sa gukanja i vokalne igre na brbljanje, prilikom ega menja intonaciju.
U brbljanju se pojavljuju mnogi glasovi: samoglasnici- a e i o u u kombinaciji sa suglasnicima: k g p b t d
m n
Pravi razne pokrete lica i upravlja pokretima usana i jezika (tokom ovog perioda beba se igra jezikom i
usnama).
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
29/114
Pri kraju ove faze poinje a se slui sa pa pa, tai tai ( pomozimo bebi a naui a tai, mae,
pokazuje...).
Poinje a razume jenostavne naloge.
Poinje a reaguje na ne (buite osleni u neporukama).
Glasovi poinju a lie na glasove maternjeg jezika, to se ostvaruje uz pomod auitivnofonatorne
sprege.
U ovom periou beba poinje a se slui gestovima.
1275429747-parenting
Vremenom de sve vie imitirati vae pokrete, glasove i izraze lica, zato brbljajte zajedno sa bebom(
kratko, meloino, ushideno). S obzirom na to a beba uiva u ponavljanju, iznova ponavljajte istu ranjujer bebi to nede osaiti. Osutnost, jenolinost brbljanja koje nije povezano sa komunikacijom,
odsustvo govorne imitacije, nerazumevanje i neizvravanje jenostavnih govornih naloga (oi!, aj mi!)
nogu ukazivati na neki poremedaj u govoru.
4. Faza pojave prvih rei (o 9. o 15, pa i o 18. meseca)
U periou izmeu 10. I 12. Meseca najede de se javiti prva re. Na ovom uzrastu beba izgovara prvu
smislenu re re sa znaenjem.
Varijacija u meloiji, ritmu i tonu glasa postaju glavna karakteristika eijih iskaza (vedina ece izgovori
prvu re o 10. Do 12. Meseca )
Usmerava panju na govor ljui oko sebe.
Razume rei koje oznaavaju imena ljui ili bida oko sebe (tzv.poroini renik). Postoje va stepena
razumevanja: situaciono i lingvistiko.
Ispunjava jenostavne zahteve.
Uiva u zajenikim igrama.
Ovlaava gestovnom komunikacijom (pokazuje pokret ili izraz lica sa znaenjem)
Oponaa neke aktivnosti (kaljanje, kijanje, smejanje)
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
30/114
Ovlaava onomatopejom i javljaju se prve rei.
Izgovarajte cele rei kaa ete pokuava a izgovori prve slogove. Slogovno izgovaranje je karakteristika
faze progovaranja. Oko 18.meseca re ima znaenje cele reenice - holofraza.
Kasno progovaranjeneolono otraiti pomod logopea
Razlozi a se neolono potrai struna pomod logopea:
Ukoliko ete ne razume jenostavne govorne naloge, ne ta*i, ne mae u znak pozravai ne pokazuje tri
dela svog tela do 18.meseca
Ako ne ostvaruje zajeniku panju u trajanju o nekoliko sekuni
Ukoliko ne progovori o ruge goine i u reniku jo uvek ima svega nekoliko rei
Ako govorni iskaz eteta oko 30. neseca ne sari prostu reenicu
Ako je govor oko trede goine potpuno nerazumljiv
Ukoliko se radi o usporenom razvoju govorno-jezikih struktura.
Ukoliko su u sintaksi eteta na uzrastu izmeu tri i etiri goine urueni: nerazlikovanje roa, teko
usvajanje mnoine, nekoridenje vremena; zamenice usvaja znatno kasnije, a prideve, priloge, predloge i
veznike uopte ne koristi; ako je paeni oblik neogovarajudi; nepostojanje glagolske kopule u
imenskom i prilokom preikatu i nepostojanje pomodnog glagola u sloenim glagolskim oblicima.
Veoma je vano a roitelji eteta koje ima nerazvijen govor u pravo vreme obiju savet strunjaka za
govorno jeziki razvoj-logopeda.
Logopedski centar
Higia logos
Tanja Lukovac
http://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/60-odrodjenjadogodinudana
http://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/60-odrodjenjadogodinudanahttp://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/60-odrodjenjadogodinudanahttp://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/60-odrodjenjadogodinudana -
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
31/114
Stimulacija govora u periodu ranog razvoja
Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora
Joomla
Joomla
Wordpress
Wordpress
Pod ovim porazumevamo stimulativni tretman o navrene tri goine.
Razvoj se moe pratiti kao fiziki (telesni), psihiki I kroz manifestacije u ponaanju, koje su ujeno i
najupadljiviji pokazatelj razvojnih sposobnosti. Uredan razvoj i razvojne norme nam ukazuju da (ne
sasvim potpuno kruto, jer linost u razvoju posmatramo celovito) znamo ta a oekujemo ko eteta u
odnosu na uzrast.
Ukoliko se u oreenom procenjivanom interesnom polju, pojavi ostupanje vede o est meseci,
kaemo a se rai o razvojnom kanjenju.
Ukoliko se rai o kanjenju, zbog usporenog ili neujenaenog (isharmoninog) razvoja, stimulativni
tretman de postadi bri razvoj i ovede o harmonizacije linosti u razvoju.
Ukoliko se ne primeti ili se ne shvati na pravilan nain razvojno kanjenje, postoji mogudnost a se alji
razvoj remeti, proubljuje i ie u vedu isharmonizaciju.
Znaaj ranog tretmana
Razvoj eteta se ovija kroz interakciju biolokih inilaca i faktora sreine, akle, naslee naspram
uticaja sredine. Razvoj je unapred oreen genetskim faktorima, pa esto kaemo a je naslee neija
subina, a sam razvoj je proces sazrevanja. Meutim, sreinski inioci su presuni u oreivanju toka i
ishoa razvoja eteta. Ogovarajudim uticajima sreine mogude je oblikovati i oreiti ishod razvoja
eteta. Uloga okruenja eteta je, bez sumnje, znaajan faktor za razvoj maternjeg jezika, jer ubrzava
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
32/114
etetovo uenje, a time i razvoj. Naravno, prevashono je vaan nain kako de se sti mulisati govor ove
dece.
Najosetljiviji period razvoja govora traje o roenja o trede goine ivota, jer je taa razvoj veoma
intenzivan. To je perio tzv. ranog etinjstva i moemo u tom smislu redi i perio tokom koga se
formira temelj razvoja govora. Rani uzrast (rano etinjstvo) je kljuan za razvoj maternjeg jezika i netreba ekati i proputati ragoceni perio za eiji razvoj govora. Rana iskustva su presuna i o
najvedeg uticaja na alji tok razvoja. To su tzv. kritini perioi za razvoj nekih sposobnosti. Kritine
perioe moemo bolje shvatiti kao senzitivne (osetljive) perioe kaa je ete najspremnije za oreenu
vrstu podsticaja.
Ako se neki segmenti govornojezikog razvoja ne pojave u oreenom periou, moe, vie ili manje,
odi o isharmoninog razvoja I ete poinje a pati. Dete ne ume da se pravilno i adekvatno izrazi,
esto je nezaovoljno i esto postaje nezaovoljno, nekaa i agresivno.
O trenutka otkrivanja o uspostavljanja ijagnoze o razvojnom ostupanju, nekaa protkn prlno
vremena. Potrebno je znati, ukoliko roditelji obiju savete a je ete malo, i a treba saekati ok
ono napuni oreeni broj goina, a se tek ona jave logopeu, ne ie u korist etetu.
http://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/58-stimulacija-govora
Humana komunikacija, onosno komunikacija ko oveka je veoma intenzivna, veoma sloena i
raznovrsna, uz to je i veoma uestala. Ona je stalni pratilac ljuske aktivnosti i ukljuena je gotovo u
celokupno ovekovo ponaanje. Uz verbalne simbole, ovek stalno koristi i neverbane komunikacione
znakove.Ono to ne moemo izraziti verbalnim putem, moe kompenzovati neverbalna komunikacija,koja je esto iskrenija i autentinija o verbalne komunikacije. Veoma esti neverbalni komunikacioni
znakovi su promena u izrazu lica i drugi pokreti, telesni dodiri i razlike u odstojanju pri razgovoru sa
rugima, usmeravanje i zaravanje poglea. Neverbalne znakove koji pruaju prisutnima informacije
ine i nain oevanja i ukraavanja, ho i nain pozravljanja, nain sluanja sagovornika... Neverbalne
poruke nose emocionalnu i nesvesnu poruku.
komunikacija
Razne vrste signala pruaju mnogobrojne informacije o unutranjim stanjima i linosti, a obavetavaju i o
mnogim eljama i oekivanjima osoba koje emituju signalne znakove i ona ka ne nameravaju a njima
ita saopte. Neverbalna komunikacija prestavlja normalnu fazu u razvoju komunikativne kompetencije
izmeu bebe i najpre majke, a zatim i rugih lanova poroice. Javlja se omah nakon roenja a vrhunac
http://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/58-stimulacija-govorahttp://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/58-stimulacija-govorahttp://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/58-stimulacija-govora -
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
33/114
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
34/114
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
35/114
se "bori" za svoj obrok tako to de glavicom i rukama grevito traiti majinu ojku i smiride se tek kaa
je nae. Dakle, vaa beba je aleko o bespomodnog bida. Iako je njen razvoj o orasle jeinke sporiji
o razvoja svih ostalih ivih bida, ona je istovremeno pravo uo priroe, jer ui najbre na svetu, i na
kraju postaje sloenije i razvijenije bide o svih ostalih.
Ipak, a bi se beba razvijala i fiziki i emotivno, neophono je svakonevno zaovoljavanje njenihpotreba. Osnovne potrebe eteta su ljubav, nenost i prihvadenost sa jene, i istraivanje, aktivnost i
izraavanje sopstvene autonomije, sa ruge strane. Ove potrebe se zaovoljavaju u poroinom
okruenju, uz mamu i tatu. Kaa pogleate svoju bebu vie ne viite samo uspavani zamotuljak. Pre
vama je mali-veliki ovek kojem ste vi ceo svet.
Gotovo sva ula su na roenju vrlo razvijena, ali (osim u izuzetnim sluajevima) nisu aktivna.
Prvih nekoliko meseci po roenju organski razvoj ula se ovrava, i po uticajem naraaja iz bebinog
okruenja ovija se proces njihovog funkcionalnog osposobljavanja. Za normalan razvoj ulne osetljivosti
i opaanja potrebna je bogata i stimulativna sreina, kao i socijalna okolina koja pokazuje interesovanje
za dete, reaguje na njegove "pozive" i ostvaruje kontakt sa njim. Svaki trenutak treba koristiti za
bogadenje i stimulaciju ejeg opaanja i oivljavanja sveta, bilo a je to hranjenje, kupanje,
uspavljivanje ili buenje.
1. ulo oira
Jo ok je u majinom stomaku oir je najvaniji oblik komunikacije bebe s okolinom, a nakon roenja
ulo oira ima znaajnu ulogu u njenom razvoju. Moe se redi a je oir za bebu vaan koliko i
majino mleko. Neposreno po roenju beba se stavlja na majine grui kako bi se ostvario tzv. kontakt
koa na kou. Zato mazite svoju bebu prilikom presvlaenja, kupanja, pre spavanje. Blagim pokretima
oirujte njeno telo, privijajte je na grui, uz obraz, mazite glavicu, ljubite akice i noice. Neka vam ruke
uvek buu iste i tople. Kaa je buna, uzmite je u ruke, paljivo priravajudi glavu i proetajte je po
sobi. Ako osetite da je uznemirena ili ako plae, obavezno je uzmite. Ne brinite a dete je "navidi" na
ruke i razmaziti, jer je u ovom uzrastu to nemogude. Njoj je samo potrebna panja i toplina vaeg tela i
sa punim pravom to i trai.
2. ulo sluha
Beba najvie voli glas svoje mame, jer ga je "sluala" ok je bila u njenom stomaku. Ona ga omah
prepoznaje, prati ga po celoj prostoriji sa puno panje. Tonovi majinog glasa je fasciniraju, a reakcije se
kredu o uzvradanja tihim gugutanjem (oko tredeg meseca), preko velikog uzbuenja, neizmerne srede,
pradenim pokretima celog tela, o potpune zbunjenosti i smirenosti.
Zato joj stalno priajte ili pevuite. O prvog ana priajte bebi blagim, nenim glasom, posebno kaa
neto raite oko nje: presvlaite je, kupate ili hranite. Iako ne razume ta joj govorite, razume nain na
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
36/114
koji to inite. Nenost i meloinost vaeg glasa umirujude eluju na bebu. Vrlo brzo, oko rugog
meseca, obidete "ogovor" o svog ea u viu najnenijeg i najsrednijeg osmeha. Kaa vas vii ili uje
va glas, raovade se i truide se a privue vau panju osmehom, "avrljanjem" , mahanjem ruicama i
noicama, a poneka i plaem. Sa etiri meseca beba de "voiti " pravi razgovor sa vama. Paljivo de
sluati ta joj govorite, a ona de vam "ogovoriti" grgotanjem, brbljanjem koje dete samo vi razumeti.
Nemojte aputati u bebinom prisustvu ili ok spava, ona ipak mora a se navikne na normalne kudne
zvukove. Glas normalne jaine je sigurno nede probuiti. Nemojte ni vikati u bebinoj blizini, moe se
trgnuti i uznemiriti.
3. ulo via
U poetku vi vae bebe naginje ka kratkoviosti: pogle najbolje moe a fokusira na premete koji su
udaljeni oko 10 do 15 centimetara. Debele linije i izrazito crno-beli oblici privlaide njenu panju. Izna
kreveca zakaite igrakicu tako a beba moe a je posmatra i prati njene pokrete kaa je gurneruicom. Oaberite igraku pastelnih boja, nikako jarkih i agresivnih.
Iako ulo via nije razvijeno u ovoljnoj meri, beba ipak posmatra sve oko sebe i prati kretanje likova.
Tek sa etiri meseca kaa se formira centralna zona mrenjae, bebin vi je slian onom ko oraslih
osoba. Ali, ovo svakako ne znai a vas vae ete ne vii ili ne prepoznaje. Naprotiv, va lik ona
"studiozno" posmatra dok je hranite, kupate. Kada joj se pribliite, gleade vas netremice i upijade va
lik. Nikaa nemojte prilaziti bebi naglo, brzim pokretima, jer de se sigurno trgnuti i uplaiti. Gleajte
svoju bebu u lice blagim pogleom i priajte joj. Nemojte je gleati samo u oi, posebno ne "fiksirajudim
pogleom", ved u celo lice. Za posticanje razvoja opaanja poeljno je a prostorija u kojoj ete boravi
bude bogata bojama i oblicima.
4. ulo mirisa
Zahvaljujudi brojnim istraivanjima koja se onose na razvoj i sposobnosti neroene bebe, anas se
pouzano zna a je ulo mirisa obro razvijeno pre roenja. Kaa se roi, beba omah svoju majku
prepoznaje po njenom mirisu .
5. ulo ukusa
Jo u stomaku beba ima razvijeno ulo ukusa, a najvie joj se svia slatki ukus.
6. Beba ima "esto ulo"
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
37/114
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
38/114
http://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/1437-Razvoj-ula.html
Rast i razvoj bebe iz meseca u mesec treba a prati i promena naina u ophoenju prema njoj. Proitajte
savete pedagoga...
Kako da komunicirate sa svojom bebom?
0-3 meseca. Pevajte, mazite je i pokazujte ljubav svojoj bebi to je mogude vie. Sa est neelja, ona de
stedi izvesno poverenje u onu osobu koja se o njoj najvie brine (najede mama), to de oatno a
pojaa onos poverenja i bliskosti. Komunikaciju poboljajte tako to dete na bebin smeak uvekda
ogovorite smekom. Nastavite a to vie razgovarate sa njom, jer ton vaeg glasa i intonacija za nju
predstavljaju oblik sigurnosti.
4-6 meseci. Vaa beba saa uveliko ume a se osmehuje, ali i a se smeje, kao i a sve vie
eksperimentie svojimglasom. Ohrabrite je u ovom poetnom brbljanju, jer je to uvo za buudi
razvoj govora. Ovo je vreme i pojave prvih strahova, pa va onos poverenja poinjete a graite i tako
to dete bebu a uteite kaa se zbog svojih strahova oseti uplaeno ili nesigurno.
7-9 meseci. O semog meseca pa o goinu ana, oekivano je a beba uspe a koristi nekolikoosnovnih rei (mama, tata, baba, aj...). Savlaade seenje, a time se ukljuivanje u spoljanji svet
oatno pojaava. Zahvaljujudi tome to saa ima novu perspektivu iz koje posmatra svoje okruenje,
beba moe a imitira vau mimiku, ili a pomera usne ok vi priate. U ovom uzrastu je veoma vano
izbegavati a se bebi obradate takozvanim bebedim glasom. Onosno, sva tepanja i nene rei koje
osedate, recite vaim uobiajenim govorom i glasom. Sa evet meseci, beba konano poinje a
komunicira i sa nekim rugim ciljem a ne samo kaa vam poruuje neku svoju potrebu. Ona u tom
uzrastu trai oreene premete, pokazuje simpatiju ili obojnost prema nekim elementima iz svoje
okoline...
10-12 meseci. Socijalne i komunikacijske vetine sa bebom graite uz to je mogude vie igre, razgovora,
ukljuivanja u rutvo ruge ece. Takoe, saa je pravo vreme za prve slikovnice. One poetne treba a
budu od tvrdog materijala (kartona), jasnih oblika, bez previe etalja, sa jarkim bojama.
Tekst: Jelena Holcer, pedagog
http://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9495-komunikacija-sa-bebom-u-toku-prve-godine.html
http://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/1437-Razvoj-ula.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/1437-Razvoj-ula.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9495-komunikacija-sa-bebom-u-toku-prve-godine.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9495-komunikacija-sa-bebom-u-toku-prve-godine.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9495-komunikacija-sa-bebom-u-toku-prve-godine.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/1437-Razvoj-ula.html -
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
39/114
1. Nedostatak strpljenja
Ubrzan tempo ivota, esto i neprospavane nodi, razlog su to mlai roitelji lako gube strpljenje, pa se
nervozno ponaaju ak i prema bebi.A upravo je miran, strpljiv pristup etetu, posebno novoroenetu,
neophoan za njegov pravilan rast i razvoj. Naroito u prvom mesecu bebinog ivota treba biti strpljiv,
ok se beba i mama ne naviknu jena na rugu. Naalost, u praksi se to ne eava bauvek.
2. Pretopljavanje
esto viamo ecu, posebno bebe, koja su pretoplo obuena iako je vreme toplo. Ova navika se teko
iskorenjuje iz naeg rutva i traicije, a sve iz straha "a se ete ne prehlai"! Opta je preporuka a
mama, ako ima kratke rukave, tako treba a obue i ete, ali ako nosi toplu jaknu, neka je obue i
etetu. Treba obro sagleati ta kom etetu ogovara. Neka eca de svaki put skiati kapu koju mu
uporno navlaite, a isto je i s prekrivaem. Ako mu je pretoplo i ako je previe uukano, ete de, ak i u
snu, razbacivati sve oko sebe, isto kao to bi se i orasli osedali i ponaali.
3. Sputavanje kretanja
S noenjem eteta ne treba preterivati. Druga je stvar ako ete ima kakav problem. Taa mu je potrebna
uteha zagrljajem ili maenjem, a oir je, kao i zagrljaj, vrlo lekovit. Decu koja ved hoaju treba pustiti a
se, po bunim okom roitelja, slobono kredu i trkaraju, to je ragoceno i za razvoj njihove motorike.
Savet +
Izvoite ete u etnju ka go ste u mogudnosti. istvazuh i umereno izlaganje sunevim zracima
prijade svakoj bebi i postadi stvaranje vitamina D, koji je preko potreban za pravilan razvoj organizma.
4. Hranjenje po satnici
Nepotrebno je rai pooja buiti bebu koja vrsto spava. Ona de se oglasiti samaved posle etiri, pa i
vie sati o pooja, jer joj je prethoni obrok ved preraen i potrebne su joj nove hranljive supstance,
zato to ona nema neke rezerve. Taa de sisati mnogo slae nego kaa je probuenu i pospanu stavitena dojku.
5. Previe hemije!
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
40/114
Pria o kupanju novoroeneta ved je ovoljno poznata, ali ni s tim ne treba preterivati. Imajte na umu
a beba nije ruar, pa su joj za kupanje ovoljni voa i vrlo malo blagog ampona, a joj se osetljiva koa
ne bi iritirala, isuivala i tanjila. esto se preteruje s kremama i uljima posle kupanja, ali i njih treba svesti
na sasvim tanak sloj, da ne bi stvorili toplu podlogu, koja je idealna za sve mikroorganizme.Savet +
Gleajte u ete vie nego u kompjuter, posvetite mu punu panju i buite strpljivi. Svako dete jeposebno, linost za sebe, pa se tako i treba postaviti i pratiti njegov lini razvoj.
6. Strah od bolesti
Temperatura nije bauk! Mi peijatri to uvek kaemo roiteljima, ali oni reovno olaze ak i kaa beba
ima telesnu temperaturu 37,3, na primer. Peijatri na Zapau kau a sve o telesne temperature o 39stepeni ne treba avati antipiretike, ok je granica i stav naih peijatara 38,5 stepeni. Negujte ete,
skuvajte mu aj, supu, seite s njim, mazite ga, priajte ak i s bebom, jerje svako ete u vedini sluajeva
toga eljno i to de mu ubrzati ozravljenje. Pomod lekara potraite samo ako ete nema snage a se
izbori s boledu, poto je ved prirono spremno za svaku obranu.
Tekst: Mirjana Ajbl
http://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9421-saveti-pedijatra-kako-da-izbegnete-najcesce-
roditeljske-greske.html
KONTAKT "KOA NA KOU" IZMEU MAJKE I NOVOROENETA
Kontakt koa na kou - srpski Da biste videli film
sa engleskim titlom,
http://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9421-saveti-pedijatra-kako-da-izbegnete-najcesce-roditeljske-greske.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9421-saveti-pedijatra-kako-da-izbegnete-najcesce-roditeljske-greske.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9421-saveti-pedijatra-kako-da-izbegnete-najcesce-roditeljske-greske.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9421-saveti-pedijatra-kako-da-izbegnete-najcesce-roditeljske-greske.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9421-saveti-pedijatra-kako-da-izbegnete-najcesce-roditeljske-greske.html -
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
41/114
kliknite ove Kontakt koa na kou - engleski
O primeni Kangaroo mother care u Institutu govorilo se i u emisiji "Voi za roitelje".
Kliknite ovde da pogledate ovaj prilog.
Prim mr sc me r Milica Rankovid Janevski
Kangaroo mother care (KMC) je stanarizovan sistem nege prevremeno roenih beba, kao i onih sa
teinom manjom o 2000 grama na roenju.
U osnovi ovog sistema je kontakt "koa na kou" izmeu majke i njene bebe, a zatitni znak je kengur
pozicija.
Poznato je a kengur pripaa posebnoj grupi ivotinja, torbara, ini se mlaunci raaju omah nakon
embrionalnog perioda i ceo fetalni period razvoja se odvija van materice, u spoljnoj sredini - u torbi
sopstvene majke, koju naputaju tek kaa se sazrevanje okona, u vreme poroaja.
Ovakav tip nege sa stalnim kontaktom "koa na kou" izmeu majke i njene bebe bio je primenjivan
milionima goina tokom humane evolucije i opisivan je kao osnovni nain nege beba u mnogim
plemenima (Bocvana, Namibija).
Zvanina primena
KMC sistem nege nastao je 1978.goine u Instituto Materno Infantil, Bogota, Kolumbija, a njeni osnivai
su Dr E. Rey, H. Martinez i L. Navarete.
Program je u poetku bio poznat kao "Kangaroo Mother Programe", a njegovu osnovu su inili kengur
pozicija, iskljuivo prirona ishrana (ojenje), rani otpust iz bolnice u kengur poziciji i veoma reovne
kontrole.
Na maminim grudima
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
42/114
Kengur pozicija znai postavljanje gole bebe, samo u pelenama i sa kapom na glavi, u uspravnoj, "abljoj
poziciji" na gole grui majke, u preelu grune kosti, izmeju ojki, sa glavom okrenutiom na jenu
stranu. Beba biva pokrivena, zatidena i fiksirana za telo majke posebnim elastinim omotaem ili
kouljom, pri emu je majci omogudeno kretanje, a ruke su joj slobone.
U ovim uslovima majka je ta koja orava telesnu temperaturu prevremeno roenog eteta (kaoinkubator) i predstavlja osnovni izvor hrane i stimulacije.
Reenje za nerazvijene zemlje
Ovakav nain KMC se naziva kontinuiranim i primenjivan je najvie u nerazvijenim i zemljama u razvoju,
sa loim ekonomskim uslovima i nerazvijenim sistemom zravstvene zatite, ge postoji neostatakmedicinskih institucija, medicinskog osoblja, opreme (inkubatora), struje, voe, ... i imao je, i jo uvek
ima veliku ulogu u smanjenju smrtnosti i oboljevanja prevremeno roenih i beba sa malom teinom.
Najznaajniji promoteri KMC sistema nege u nerazvijenim zemljama anas su Dr Nils Bergman
(Junoafrika Republika) i Dr Natali Charpak, osniva Funacion Canguro (Kolumbija), koji su znaajno
oprineli smanjenju smrtnosti novoroene ece u najugroenijim porujima irom sveta, upravo
uvoenjem ove metoe.
Primena u savremenim uslovima
Intermitentni KMC podrazumeva postavljanje golog novoroeneta na grui majke u oreenom
vremenskom periou tokom ana, svakonevno, i esto se primenjuje u razvijenom svetu, u obro
opremljenim bolnicama sa visokom tehnologijom, npr. u odeljenjima neonatalne intenzivne nege.
Cilj je a se uspostavi i ori fiziki kontakt izmeu majke i eteta, pori njihovo povezivanje i razvijanje
privrenosti, stimulie ojenje, stimulie psihomotorni razvoj bebe i pomogne majci a se bolje snalazi sa
prevremeno roenim etetom.
U ovoj varijanti KMC se primenjuje pre svega zbog povoljnog dejstva na psohomotorni razvoj bebe,
buudi a je sve vreme prisutan izvor toplote, a kontakt koa-koa prestavlja stimulaciju ula oira,
pokreti grunog koa majke tokom isanja su stimulacija isanja bebe, miris majine koe je stimualcija
ula mirisa i oprinosi formiranju memorije, a majin glas, isajni zvuci i srani otkucaji stimuliu ulo
sluha, uz stalno prisutan i nezamenljiv emocionalni kontakt.
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
43/114
Neavna istraivanja su pokazala a 98% neonatolokih oeljenja u SAD primenjuju neki o oblika KMC
kao interventnu metodu za stimulaciju psohomotornog razvoja.
Treba naglasiti a i bebe roene na vreme mogu imati koristi o KMC, obino intermitentnog tipa, i to u
onoj meri u kojoj majka i beba to prihvataju.
KMC, po sopstvenoj elji, mogu a praktikuju i oevi.
Program je o anas iroko prihvaden i oiveo je brojne moifikacije, pa tako postoji KMC u zemljama u
razvoju, u industrijski razvijenim zemljama i ambulantni KMC.
Koje su dokazane prednosti metoe "koa na kou"?
Oravanje telesne temperature prevremeno roene bebe
Smanjenje pojave pauza u disanju (apneja)
Smanjenje stresa i bola,
Bolja organizacija sna
Ishrana je prijatnije iskustvo
Povoljan uticaj na laktaciju, bre zapoinjanje ojenja
Uspostavljanje "ekskluzivnog" ojenja u vedem procentu
Bolje napreovanje novoroeneta
KMC je lak je i ostupan nain transporta
Povoljan utcaj na psihomotorni razvoj bebe
Krada uina boravka u bolnici
Smanjenje nepoeljnog ovajanja majke i eteta
Obnavljanje procesa povezivanja majke i eteta (ukoliko je olo o ovajanja)
Razvijanje privrenosti
Ohrabrenje majke i poroice, manji osedaj bespomodnosti i anksioznosti
Veda uloge poroice u nezi prevremeno roenog eteta
Porka i ohrabrenje roiteljima
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
44/114
Ovakav nain nege jaa povezanost izmeu roitelja i ece i transformie krizu, nastalu roenjem
bolesnog ili prevremeno roenog eteta, u lepe iskustvo za celu poroicu.
Postoje nauni okazi a kontakt "koa na kou" omoguduje majci/roiteljima prevremeno roene ece
a osedaju manji stres i a imaju vie poverenja i vedi osedaj ispunjenosti u ulozi roitelja.
Roitelji bivaju ohrabreni osedanjem a mogu a uine neto za svoje ete i sigurnodu koju stiu u nezi i
ishrani; a zapaeno je a se oevi osedaju oputenije i zaovoljnije.
Kabineti za kontakt "koa na kou"
U Institutu za neonatologiju su su otvorena va kabineta za kontakt "koa na kou" kao eo i prvi korak
jene ire akcije, po nazivom "Partnerstvo sa roiteljima za bolji ishod"
Cilj akcije je upravo razvijanje partnerskih onosa sa roiteljima, njihovo to vede ukljuivanje u negu i
leenje njihovih beba, ukljuivanje roitelja u tim koji rai za obrobit prevremeno roene ece,
smanjenje stresa i straha koje ima porodica bolesnih beba.
Kangaroo mother care " ".
.
Zbliavanje bebe i poroice, jaanje privrenosti
Upravo sa eljom a se iskoriste sve naveene prenosti metoe kontakta "koa na kou", kabineti su
zamiljeni kao prijatan ambijent za poroicu: prisustvo oca i bliskih roaka (bake, eke, brade, sestara) je
poeljno, jer treba a omogudi prevremeno roenoj bebi kontakt sa roiteljima i irom poroicom, majci
to potpuniji osedaj i porku, a celoj poroici preko potreban mir, intimu i kvalitetno vreme u prostoru
koji ne lii na bolniki ambijent.
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
45/114
Istovremeno, osim medicinske i emocionalne dobrobiti, ovo je mesto gde medicinske sestre postupno
povedavaju znanja i kompetencije roditelja za negu dece, tako da spremno, bez straha i sa
samopouzdanjem mogu jednoga dana da napuste bolnicu.
Prvi rezultati i reakcije su vie nego ohrabrujudi, a interesovanje toliko, a va kabineta ved nisu
dovoljna...
http://www.neonatologija.rs/kozanakozu.htm
Rana komunikacija - to savjetuju strunjaci
Iako nema recepta za vjebe prejezine komunikacije, postoje vrsta naela koja valja razumjeti,
prihvatiti i spontano slediti
Deci u prvim mesecima ivota najvie treba pogle na majino lice i kontakt oima, njen glas i telesni
oir. To im aje oivljaj poznatoga i sigurnost, jer ete vas poznaje jo iz vremena trunode: slualo je
va glas, otkucaje srca, osedalo je vae kretanje... Drite ga stoga u naruju i gleajte licem u lice,
pevuite mu i tepajte. Ka mu je osta, ete de skloniti pogle. Taj signal trebate potovati jer mala eca
se brzo umaraju.
Nastojanjem a to vie komunicirate i potiete ete, a zanemarivanjemnjegovih granica, ete de
postati razraljivo i nemirno ili pasivno i nezainteresirano. Deca ogovaraju na preterano poticanje na
jean o ta va naina.
Najbolji voi a ste na pravom putu u koliini poticanja eteta su njegovo raspoloenje i aktivnost.
Nemojte zaboraviti a ete ui i moe primenjivati naueno samo ako je u situaciji uenja bilo aktivno, tj.
ako je doista sudelovalo.
Poizanje, ranje, previjanje, kupanje ili hranjenje roitelji su ouvek koristili za ostvarivanje bliskosti i
komunikaciju sa svojim detetom.
http://www.neonatologija.rs/kozanakozu.htmhttp://www.neonatologija.rs/kozanakozu.htmhttp://www.neonatologija.rs/kozanakozu.htm -
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
46/114
Najvedi eo vinih informacija ojene iitava s roiteljskog lica, a o svih zvukova iz okoline najvedu
pozornost mu privlai ljuski glas. Pri nezi je stoga vano uspostaviti i oravati kontakt oima te pevuiti
i tepati. Imitirajte svoje ete (glasanje, mimiku) i oskora dete uoiti a i ono vas oponaa!
Spontano dete se usklaivati sve bolje i bolje, a vai de razgovori nalikovati pravima. Nije vano
znaenje rei, nego to kako zvue. Ka ste razragani i oputeni, zvuite najbolje!
Ka ete okrene glavu o vas, to ne znai a vas ne voli, nego a mu je previe poticaja i a eli omor.
Shvatite to kao znak a eli pauzu i ajte mu je.
Iako nema recepta za vebe prejezine komunikacije, postoje vrlo vrsta naela koja valja ponajpre
razumeti i prihvatiti, a zatim spontano slediti:
O prvog je ana svako ete osoba eljna ljuskog susreta - u dodiru, mirisu, ljudskom pogledu i glasu.
Zato komunicirajte tekom nege, hranjena i kupanja, a trenutke bunosti svog ojeneta koristite za igru!
TV prijemnik neka bue iskljuen. Zasigurno vam povremeno ovlai pogle, a to ometa interakciju s
detetom.
S etetom komunicirajte ka je buno, a vi oputeni i spremni na komunikaciju. Ka ste umorni ili
zaokupljeni drugim obvezama, pokuajte nadi nekoga a vas zameni.
Imajte strpljenja i ajte etetu potrebno vreme a vam pokae to treba i ne uskaite prerano.
Sluajte svoju intuiciju i ogovarajte po svom osedaju!
Ne zaboravite a ste ba vi etetov celi svet i a ono o vas oekuje a s njim puno razgovarate i a
vam pritom glea lice i sjajne, njemu usmerene oi.
Nain komunikacije s etetom menja se s njegovim rastom i razvojem. Meutim, neovisno o njegovim
mogudnostima razumevanja i ogovaranja, obro mu je uvek glasom najaviti to slei, primer zovnuti ga
imenom i tek taa ga oirnuti i zapoeti aktivnost. Svaka aktivnost nakon to je ovrena neka bue
popradena reima i stiskom/oirom.
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
47/114
To de etetu ubrzati razumevanje slea, onosno najave onoga to olazi, pa de i motoriki reagovati
pripremljenije.
Obratite paznju i na detetovo spontano oglasavanje, posebno na raznolikost i uestalost oglasavanja, te
kako reaguje na razgovor.
S tri meseca eca poinju obilnije gukati (grleno se glasati) i eksperimentirati snagom svog glasanja, a
izmeu estog i esetog meseca poinju se javljati slogovni nizovi, u poetku reuplicirajudi: ta-ta-ta-ta,
da-da-da, ma-ma, i sl., a zatim i raznoliki de-da, ta-te i sl.
Detetova okolina na njih reaguje kao a su rei i nakon nekog vremena, obino oko navrene goine,
ete ih pone sastavno koristiti za oznaavanje oreene osobe ili potrebe. Tada govorimo o pojavi
prvih rei. Iz razliitih razloga eca se mogu jako razlikovati u vremenu pojave prve rei i porastu
ekspresivna renika.
Stoga ne valja biti samo fokusiran na govor, nego obratiti paznju i na to kako ete sarauje, na to
obrada panju i koliko razumije jezik, onosno na to kako i koliko komunicira.
Jean o pokazatelja a je nastupila prekretnica u razvoju komunikacije koja je jenako vana kao i prve
rei je pojava gestikulcija. Uobiajeno vreme za to je kraj prve godine.
Deca njima signaliziraju ono to je u njihovim malim ivotima izuzetno vano:
poignuti ih (obino ire nalaktice kao znak a ele a ih uzmete u naruje i poignete),
jesti (mljackaju ustima i naizmenino pogleavaju vas i hranu),
idi u etnju (mahanje pa-pa),
neto vam pokazati (poiu premet prema vama, ali vam ga ne aju)...
Ogovaranje na etetove geste potie razvoj komunikacije i usvajanje jezika. Problem nastaje ako ne
primetite detetovo nastojanje da nekim znakom (gestom, glasanjem, reju) utie na vas.
Ove prve neverbalne, ali namerno proizvedene poruke utiru put jeziku i stoga na njih valja sastavno
odgovarati.
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
48/114
Hranjenje
Hranjenje nije samo motorika aktivnost, nego i osobna i socijalna. Za vreme obroka esto se ruimo srugim ljuima, a kroz oabir hrane oajemo to volimo, a to ne i sl.
U male ece hrana moe poprimiti i funkciju vrlo modnog srestva za utehu, kontrolu ili borbu s
roiteljima. Kljuno pitanje je kako to izbedi.
Prirodno je da su roditelji vrlo zainteresirani za prehranu svog deteta, ali katkad u najboljoj nameri toliko
nutkaju ete a jee, preterano mu ugaaju ili ga prisiljavaju na jelo, a etetu nije teko otkriti kakojelom moe ucenjivati na svoje roitelje i kontrolisati ih.
Neka neurorizina eca imaju organski uslovljene tekode vakanja ili gutanja, pa valja biti vrlo oprezan
pri hranjenju, a u sluaju prvih sumnji, posavetovati se s lekarom i logopeom.
Evo i nekoliko jednostavnih pravila hranjenja koja su se potvrdila u primeni i odnose se na stariju
odojcad i malu decu:
utvriti priblino vreme obroka (u sklau s etetovom telesnom konstitucijom i potrebama), a u
meuvremenu ne nuiti hranu, mleko ili sokove
Roitelji oreuju vrstu hrane primerenu obi, a ete oreuje koliko de pojesti
ne hraniti na silu, nego uvaavati etetove znakove a mu je osta
trajanje hranjenja vremenski ograniiti (ne seiti satima za stolom ili hraniti ete tijekom igre, pri
kupanju i sl.)
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
49/114
etetovo provocirajude ili neprimereno ponaanje valja ignorirati i mirno zavriti obrok (ete ne smije
imati oivljaj a vas kontrolise neprimerenim ponaanjem)
imati zajenike obroke kako bi ete imalo moel ponaanja za stolom. Ne zaboravite a ete ui iz
onoga to vii i oivljava!
Cilj ovih odgojnih postupaka je da dete jede zbog vlastitog interesa za jelo i zbog gladi, a ne zbog prisile
ili straha o kazne ili stoga a ostvari neke ruge ciljeve (nagrau ili igru modi).
Deci treba rano opustiti a se samostalno hrane (ak ako to ine ine jako obro) i a sama oree
koliko de pojesti.
To im ona ostaje za cijeli ivot kao zrav onos prema hrani kojom se zaovoljavaju ponajpre
energetske potrebe tela na socijalno poeljan nain.
Vano - Primetite li a ijete oteano guta, zagrcava se, ne vae i zarava hranu u ustima, ili a mu se
tekuda hrana cei niz brau, potraite savet peijatra, logopea koji se bavi eijim tekodama gutanja
ili strunjaka za ranu intervenciju.
Savjet potraite i ako uoite a ijete u ponaanju ne slei neka o naela naveenih u tekstu.
_________________
Zravlje je stanje potpunog telesnog (fizikog), uevnog (psihikog) i socijalnog blagostanja, a ne samo
odsustvo bolesti i iznemoglosti.
Share on facebookShare on twitterShare on emailMore Sharing Services
Vrh Profil
tamaraft
Tema posta: PostPoslato: Ned Nov 02, 2008 11:34 pm
-
8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj
50/114
OffLine
Stalni lan
Stalni lan
Korisnikov avatar
Priruio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
ta sve mogu etetove ruke o roenja o polaska u kolu
Ako novoroenoj bebi oirnemo prstom lan, ona de nas jako stisnuti. To je refleks hvatanja akom sa
kojim se sve bebe raaju. Gubi se postepeno o kraja tredeg meseca i o taa ga ne treba ga stimulisati
osim u cilju dijagnostike. Sa dva meseca beba pogledom fiksira predmet i u nastojanju da ga dohvati
pokretima tela, poinje a otvara stisnutu pesnicu. Kaa uara igrake to rai pokretom iz ramena.
U tredem mesecu sa otvorenim akama poinje najpre a oiruje jenom rukom rugu, a ih privlai
sebi i stavlja u usta. Kaa uzme prueni premet na oir, najede zveku, vie je usresreena na ruku
nego na sam premet koji ri. O refleksnog hvatanja u prvim mesecima preko instiktivnog, bebapo