sto rasist ja (strip)

8/14/2019 Sto Rasist Ja (Strip)

1/33

European Commission


2/33

Ovaj strip tiskan je na svim slubenim jezicima Europske unije: na panjolskom, danskom, njemakom, grkom, engleskom,rancuskom, talijanskom, nizozemskom, portugalskom, nskom i vedskom jeziku.

Europska komisija

Opa uprava za inormacije, komunikaciju, kulturu i audiovizualne medijeOdjel za tiskovineRue de la Loi 200B-1049 Brussels

Dodatne inormacije o socijalnoj politici Europske zajednice nalaze se na kraju broure.

Rukopis dovren u lipnju 1998.

Tiskao Ured za slubene tiskovine Europskih zajednica 1998. godine.

Oblikovanje i izrada:

Concerto Brussels

E-mail: [email protected]

Grafko oblikovanje: Sergio Salma

Bojanje: Mauricet

Opirnije inormacije o Europskoj uniji dostupne su na Internetu preko posluitelja Europa (http://europa.eu.int).

Podaci o katalogizaciji nalaze na kraju ove broure.

ISBN 92-828-4019-0

European Communities, 1998.

Tiskano u Njemakoj

Tiskano na papiru bijeljenom bez klora.


3/33

Theo, to se dogodilo?Zar si pao s kreveta? Da, mama.

Kao to je rekao MartinLuther King, sanjao sam

san.

Europska unija odluna je u nakani da se bori protiv diskri-

minacije na osnovi roda, rase, etnikog porijekla, religije ili

vjerovanja, invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije.

Ovaj duhovito napisan i inormativan strip namijenjen je

uiteljima koji s mladei obrauju temu rasizma.


4/33


5/33

Hej,gleovog klauna!

Gledao je previeamerikih lmova,

rekao bih.

Da, a i ba se sredio:kapa,trenirka,tenisice i bavi

se glazbom.

Pa naravno da je muziar.Oni su roeni s time, pa to

svi znaju!

Ta ekipa iz dungle imaritam: rege, bluz, rep

Vap

duvap

!

Klik!

Ha ha ha ha ha!To su naslijedili od

svojih predaka robova.Dakle, sve to zajedno

mogu zahvalitibijelcima!

Da,da!

Kojikreteni!

Hej,ovjee!Sve ok?

Izgleda ljuto,netko te iivcirao?

Neetevjerovati

Nevjerojatno to sam danas doivio.Nikad nisam mislio da bih u dananjedoba mogao uti takve komentare.

Mislim, sluajte ovo

E, gle ovog klauna!!Koji bed,ovjee!

NA PRVI POGLED


6/33

Nije lo, tajnovi tip!

Ne troi vrijeme, Julie,nije za tebe. Da? Zato si tako siguran?

Oenjen je ili to?

Ne, ne.Samo, njemu se viedopadaju deki, on

je gej.

Osobno, uope mi nisu vane takve stvari. Svatkoje slobodan da radi to eli, ali njemu nije ba

uvijek lako. On mora skrivati injenicu da je gej,praviti se da je netko drugi.

Stalno ga

promatraju. Imapakosnih tipova kojikau:

Bljak, onajtip tamo jepederko.

Drugi mu se rugaju,kau mudraga,razmazala ti se

maskara.

Neki opet ireglasine, kao dase radi o nekoj

sramotnoj bolesti

On jehomoseksualac, ali

se pazi! uo sam tonetko mi je rekao

da

Otkud sva ta mrnja? Mislim, pa on moe raditi sa svojim tijelomto eliHou rei, ona moe raditi to god

eli he he!...

U redu, u redu!Sve samto ve uo,ogranieni

glupihetero-seksualci!

IZGLED


7/33

jutro, Afro! Pouri se da nezakasni na let

doma!

Gmizavac!

Grrr..

C, c gle, sva ova ekipa nezaposlenih.Da stvarno hoe raditi, nali bi posao.

Hej, dobra enska!

Jesi zapience,mala?

Mislimovokoji bezobrazluk!

Vidi ovu. ovjek bi mislio da e sepotruditi i prilagoditi.

Mama, zato je ovaj ovjektako debeo? Zar ne da bi

trebao na dijetu?

Nisi punopogrijeio!

LANAC RASIZMA


8/33

Jesi vidio politiku platformu ovog tipa?Da ene ostanu doma, bilo bi manje

nezaposlenosti. Trebamo izbaciti strance, toe stvoriti nova radna mjesta.

Kako netko moe zagovarati takve gluposti? Ali, joje nevjerojatnije da neki ljudi to progutaju i glasaju

za takvu stranku.

Stvarno, ve je vrijeme da se jednom za uvijekpokopaju takve prastare prie! Treba potaknuti

svijest, promijeniti mentalitet ljudi!

Jo trebadugo raditina tome!

Kad emo nauiti neto od povijesti? Sva ta borbai aktivizam da bismo zavrili s takvim idiotskim

kalupima. Koja sramota

Da te pitam, jesi li ve vidio nau novu direktoricuodjela? ini se da je ba simpatina Direktorica?!!

ensko?!!!

PRASTARA PRIA


9/33

Perem kosu amponomCapello 2u1.Podove odravam uz pomo sredstvaBRILLCLEAN.

Ne bih elio biti dosadan, ali ove reklame ponekadstvarno pretjeruju.

MOJA

MAKA

jedeKiskas

MIJAU

Umjetan svijet gdje nitko nije ni ruan ni debeo.Nema crnaca niti azijata. Samo sunce i srea! toto treba znaiti? Toliko mnogo pojednostavljenih

slika punih stereotipa koji na kraju vode manipulacijigledateljima! Mislim, podsvjesno.

Opranos

DEZ

deterdento

mOkNaikejasamnajbolji

To je stvarno iskoritavanje osnovnih instinktapojedinca! Pod maskom humora bombardirani smokalupima i siguran sam da se sve tee suoavati sa

stvarnou. U stvarnom ivotu pada kia, postoje ljudiute boje koe, debeli i puno runih stvari. Slae li se

sa mnom?

Da,naravno. Sheeshee,miriszapa

metnuenu

Opaaaaa!

Carla Shifferista! Mmmm,

prekrasna je! I ta plava kosa!!!!

Ajapijem(glugluglu)Coca-Colu

SAVRENO SAVRENSTVO


10/33

Dolaze ovamo i remete nam pejza! Nesvia mi se ta njezina odjea! Ne sviami se njezina boja koe! Ne razumijem

jezik kojim govori!

Grrr

Baam!!!

to se dogodilo? Kao da su mi se iznenada otvorileoi. Zato sam takav rasist? To je sve zbog

straha! Ba sam budala!

Dobro, bilo pa prolo. Dobro jutro, gospodine Khan!Kako posao? Djeca? O, kako je lijepo ivjeti u mirui skladu sa svima! Super je kad se moe kretati i

disati bez straha od ljudi koji su drugaiji!

Jedan veliki kotao u kojem

se svi mijeaju, to trebabiti svijet!

to se dogodilo,Theo? Zar si pao iz

kreveta? Da, mama. Kao to jerekao Martin LutherKing, Sanjao sam san.

SANJAO SAM SAN


11/33


12/33

Mama, htjela bih te upoznatisa svojim zarunikom. Ali prijetoga, trebam ti rei da je on

Crnac?Valjda nisi to uinila,zaruila si se za crnca,

Francesca?

O emu govori? Htjelasam ti rei da je on

On je Pakistanac!Ne, Francesca, molim

te, samo ne Pakistanac!

Kad je dola tu sama jetrpjela diskriminaciju, a

sad je ona ta koja

to je onda? Invalid?Nezaposlen? Ne,

ne, nemoj mirei da je

nezaposleniPakistanac invalid.

Hoe li zautjeti na sekundi i pustitime da govorim? Samo sam ti htjela

rei da je on

Vegetarijanac!

Dragomi je.

O moj Boe!Kakva je to

religija?

ZARUNIK


13/33

Nisi li se maloudebljao?

Nekoliko mjeseci kasnije i nekoliko kilograma manje Da nema modasidu ili to?

U DOBROJ FORMI


14/33

Ovo je moj roak, Tony. Nemojte ga se preplaiti. On je,ovaj, malo drugaiji, ali je dobar. Bok, Tony. Ja

sam Theo. Bok! Ja samFrancesca. Bo-ok.

Izgleda stranijenego to sam

oekivao. Bolje ebiti da se ponaam

prirodno.

Moram sepotruditi da ne

izgledam napeta.

Mislio samda moda

odemo ukino.

Kino? Njegovroak nee moi

pratiti lm!

Nisam sigurnada e se dopasti

Tonyju. Da vidimo

koji lmoviigraju.

Kino.

Da,odlina

ideja.Zatodane?

Igra jedan od onih britanskih lmova,jednostavna pria o svakodnevnom ivotu

to kaete naneki holivudskiakcijski hit?

Destructor IV,na primjer.

Zar je Freddy lud? Neelimo neki kompliciranilm da njegov roak ne

bi izgubio nit.

Neto bez dijaloga daTony moe pratiti.

Ma hajde, dajte da neto odluimo. Zato ne neki staricrno-bijeli lm. Igra onaj lm s Tonyjem Curtisom i

Marilyn Monroe. Kako se ono zove?...

Neki to vole vrue, reirao ga je BillyWilder 1953. godine.

KAO JA ILI TI


15/33

dan. Pitao bih zasobu.

Mmm, ao mije, sve smo ve

iznajmili.

Nemam nita protiv crnaca (oboavamEddyja Murphyja) ali ne elim ih pod

svojim krovom.Je li tako,

maco?

Mijau

Dan. Vidjeli smo va natpis uizloguOvo je moja otac i moja

mlaa sestra Yasmin.

Drago mi je.

Oh, ao mi je,upravo smo sve

iznajmili.

O Boe,Azijati!

Poslije nekogvremena To je to, ugovorje potpisan.

Hvala Bogu, zgodanlokalni deko! Nisamrasist, ali u mojimgodinama, znate

Nadam se da vam neesmetati ako mi prijatelji

dou u posjet?

Naravno da ne, pozovitekoga god elite.

Zgodan,ist i dobro

odgojen.Dobro samnapravila.

SOBE

ZA IZNAJMLJIVANJE

PREDRASUDE


16/33

Sluaj ovo, Francesca! Tako nostalgino,poetino a istovremeno puno ritma i energije.

Mislim, ta je romska glazba genijalna!!!

U stvari, nomadi su jedini pravi putnici.Vano je da se putuje, a ne zato se putuje.

Ba ima sree. Moe otii i uti ih u ivo.Jedna grupa njih utaborila se malo dalje od

supermarketa, samo kilometar dalje.

O em smo ono priale?

PUTOVANJE


17/33


18/33

COLLAP

SE

OFBER

LIN

WALL

JOBS

1989:Pad

Berlinskog

zida

istok

zapad

ISTOK/ZAPAD


19/33

NAJMANJE TO MOETE NAPRAVITI


20/33

Neki od ovih starih kalupa teko nestaju. Talijani suna glasu da su lijeni i ludi za seksom. koti su navodno

krti, a crnci ne ele raditi.

Ljudi samo ponavljaju to to nije tono. Znate ono,Nijemci svi nose kone hlaice i piju pivo. Grci nose

kratke suknjice, a idovi jure za protom

ekaj malo. To nije kliej, ovo oidovima. To je istina!

Zar ne,Shlomo? Tup

Ste ga vidjeli? Indijac, Pakistanac, Arapin? Sviizgledaju isto!...

Zato se bar ne potrude uklopiti! U svakom sluaju,jedno je sigurno, a to je da oni nisu kao vi ili ja!

Ovaj Indijac-Pakistanac-Arapin je sluajno mojotac. Pa, kad govorimo o uklapanju, nisu samo oni ti

koji bi se trebali potruditi, zar ne?

Tooo!

STEREOTIP


21/33

Hej, vidi, opet ono strailo!

Koliko si ptica danaspotjerao?

Piipiipii

Tko je rekao da sudjeca nevina bia?

Gdje kupuje robu?Na auto-sajmu?

Haha

Napuhani idioti!

Vreobuha Snobovi Seljo UtirkanciKreteni

Sve ovozbog

reklamaudak!

Majmuni!

Propalica

!

Dobro, sad dosta!Ponaate se ba kao odrasli.Prestanite! Objasnite tose deava umjesto da se

tuete.

Ovaj, on je kriv za sve jer jeovaj, drugaiji!

ODIJELO INI OVJEKA?


22/33

To je sve tako glupo. ivot bi bio puno ugodnijida se ljudi samo malo potrude.

Ne mora mi nita govoriti.

Kad bi ljudi barem shvatili da je grad nuno raskrena kojem se mijeaju razliite etnike skupine,

religije, drutveni slojevi i drugo, ne bi bilo problemameu njima.

Ba si u

pravu.

Marginalizacijom pojedinaca stvaraju se geta kojauzrokuju napetosti i neizbjeno vode nevoljama!...Ne elim biti previe idealistian, ali nadam se da

jednog dana nestati sve vrste diskriminacije.

Da

Stranci, invalidi, stariji, nezaposleni, crvenokosi,debeli, bolesni, Romi, itd. itd. svi su diskriminirani

u stvari samo zato to su drugaiji. Stvarno,ljudska su bia ba glupa

Ali nisu samo ljudi ti koji izoliraju druge. To ine i

ivotinje. Jeste li gledali Runo pae? Crti o paiukojeg odbace druge patkeini mi se da je na krajunajbolje nasmijati se na sve to.

mrc mrc

RUNO PAE


23/33

Svatko je bar malo rasist, ak i oni koji to neepriznati. No, nema smisla pretvarati se da nije tako.

Ne, ne mogu to prihvatiti. Na pragu 21. stoljearasizamje zastranjivanje, zastarjela stvar. Svijet je mjeavina!

Rasist? Rasist znai svata i nita. Mislim, zatoreklame uvijek prikazuju plavokose kako odabiru

pravi proizvod?

Medije treba kriviti za promicanje lanih slika.Zato vijesti spominju strance jedino kad doe doproblema? Posljedica toga je da ljudi automatski

misle po slijedu stranac problem.

Dok se neki ljudi trude poboljati stvari, drugiraspiruju vatru irei mrnju i rasizam svake vrste.Bez obzira na pouke iz povijesti.

Politike sklonosti, seksualni odabir, religije, stiloviivota, moramo braniti slobodu pojedinca i slobodu volje.Kao mladi ljudi dananjice, trebamo mijenjati svijet.

Pa evo, usvakom sluaju uspjelismo ostati bez posla.

BUDUNOST SVIJETA


24/33

B

100%

90%

80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0 %

DK D EL E F IRL I L NL A P FIN S UK EU-15

Istraivanje provedeno u Europskoj uniji u pro-ljee 1998. godine pokazalo je da su u zemlja-ma lanicama rasizam i ksenoobija dosegli

zabrinjavajuu razinu intenziteta. Oko 33% ispita-nika otvoreno je izjavilo da su ili umjereni rasisti ilijako rasisti.

Oni koji kau da su rasisti, izrazitije su nezadovoljnisvojom privatnom situacijom od drugih. Boje senezaposlenosti, boje se za budunost te nemajupovjerenja u institucije i politiare svojih zemalja.

Veina njih se, isto tako, slae s negativnim stereo-tipima vezanima za useljenike ili manjine.

Mnogi ljudi koji za sebe kau da su rasisti u stvarisu ksenoobi: manjine koje su objekt rasistikihosjeaja variraju u svakoj zemlji u skladu s njezi-nom kolonijalnom i migracijskom povijeu i sbrojem izbjeglica pristiglih u najnovijem periodu.Rezultati istraivanja pokazuju sloenost enome-

na rasizma. Rasistiki osjeaji postoje paralelno sasnanom vjerom u demokratski sustav i potiva-njem temeljnih prava i sloboda. Veina ispitanikasmatra da drutvo treba obuhvatiti sve svoje la-nove, ukljuujui imigrante i manjinske skupine,te njima dati jednaka prava.

Miljenja se vie razlikuju u pitanju trebaju li svilanovi manjina imati takva prava u svim okolno-stima.

Mnogi smatraju da prava onih koji se smatraju pri-

padnicima problematinih skupina (na primjer,ilegalni imigranti u Europskoj uniji, poinitelji kri-vinih djela i nezaposleni) trebaju biti ogranie-na.

Ispitanici smatraju da europske institucije trebajuimati veu ulogu u borbi protiv rasizma.

BORBA PROTIV RASIZMA

Pitanje: Neki ljudi misle da uopenisu rasisti. Drugi misle da su jakorasisti. Pogledajte grakon i potra-ite brojku koja predstavlja va stavpo tom pitanju. Ako smatrate dauope niste rasist, dajte si ocjenu 1.

Ako mislite da ste jako rasist, dajte siocjenu 10. Ocjene izmeu pokazujukoliko ste blizu jednom od ova dvaekstremna stava.

Prilikom izrade grakona zadrali

smo kategoriju uope nisam rasist(1 na skali) te smo denirali slijede-e skupine:

blagi rasist (ocjene od 2 do 3)umjereni rasist (ocjene od 4 do 6)jaki rasist (ocjene od 7 do 10)

Eurobarometer 47.1, proljee 1997.

% jaki rasist (7-10 na skali)

% umjereni rasist (4-6)

% blagi rasist (2-3)

% nisam rasist (1 na skali)

STUPANJ ISKAZANOG RASIZMA(PO ZEMLJAMA) U POSTOTCIMA. ODGOVORI NEZNAM NISU UKLJUENI U PRIKAZ


25/33

1977.Europski parlament, Vijee Europe i Europskakomisija potpisale su Zajedniku deklaraciju o te-meljnim pravima.

1986.Europski parlament usvojio je prvo izvjee svo-

jeg Istranog odbora o porastu aizma i rasizmau Europi.

Vijee, Europski parlament i Komisija usvajaju za-jedniku izjavu protiv rasizma i ksenoobije.

1989.Povelja Zajednice o temeljnim socijalnim pravimaradnika spominje vanost borbe protiv svake vr-ste diskriminacije, ukljuujui i diskriminaciju natemelju spola, boje, rase, miljenja i uvjerenja.

1990.Vijee Europe na susretu na vrhu u Dublinu usvaja

rezoluciju o borbi protiv rasizma i ksenoobije.

Europski parlament usvaja drugo izvjee svojegIstranog odbora koje poziva na vei stupanj dje-lovanja na europskoj razini.

1991.Vijee Europe usvaja rezoluciju na sastanku navrhu u Maastrichtu kojom se obeava jasno i ned-vojbeno djelovanje protiv rasta rasizma i ksenoo-bije.

1992.Ekonomski i socijalni odbor usvaja rezoluciju o ra-sizmu, ksenoobiji i vjerskoj netoleranciji.

Na sastanku na vrhu u Edinburgu Vijee Europeusvaja treu rezoluciju protiv rasizma koja pozivana energine i uinkovite mjere irom Europe zakontrolu tog enomena kroz obrazovanje i zako-nodavstvo.

1993.Usvaja se nekoliko rezolucija Europskog parla-menta o rasizmu, ksenoobiji i opasnostima odnasilja ekstremne desnice.

Vijee Europe usvaja etvrtu rezoluciju na sastan-ku na vrhu u Kopenhagenu osuujui rasizam iksenoobiju. Rezolucija kae da je odluna u poja-anju napora za identiciranjem i iskorjenjivanjemuzroka rasizma i predana da uini sve da zatiti

imigrante, izbjeglice i druge od iskaza i maniesta-cija rasizma i nesnoljivosti.

1994.Na sastanku na vrhu na Kru, na inicijativu Francu-ske i Njemake, Vijee Europe odluilo je ormiratiSavjetodavni odbor za rasizam i ksenoobiju kojie donositi praktine preporuke promiui tole-ranciju i razumijevanje. Vijee je suglasno da sena razini Unije razvije globalna strategija za borbuprotiv rasizma. Isto tako 1994. godine na sastanku

na vrhu u Essenu Vijee Europe zatrailo je od Ko-misije da pojaa aktivnosti razmatranja posebnihpodruja obrazovanja i poduke, inormacija, me-dija, policije i sudstva.

U svojem Bijelom papiru o socijalnoj politici Eu-ropska je komisija objavila svoju namjeru da na-pravi pritisak da se posebne ovlasti za borbu pro-tiv rasne diskriminacije ukljue u Ugovor.

Priopenje Europske komisije o imigraciji i politici

azila u posljednjem poglavlju govori o borbi pro-tiv rasne diskriminacije i suprotstavljanju rasizmui ksenoobiji.

Rezolucija Europskog parlamenta o rasizmu i kse-noobiji poziva na donoenje direktive Europskeunije koja e osnaiti postojee odredbe u zako-nodavstvima zemalja lanica.

EUROPSKA UNIJA NA DJELU


26/33

1995.Savjetodavni odbor predstavio je Vijeu Europena zasjedanju u Cannesu svoje posljednje izvjeeu kojem se nalaze raznovrsne preporuke za djelo-

vanje. Vijee Europe zatrailo je od Savjetodavnogodbora da proiri svoje djelovanje i istrai, zajednos Vijeem Europe, izvedivost osnivanja Europskogcentra za praenje rasizma i ksenoobije.

Dvije rezolucije Europskog parlamenta o rasizmu,ksenoobiji i antisemitizmu pozivaju na zatitnemjere za pravo na jednako zapoljavanje bez ob-zira na dob, rasu, spol, invalidnost ili uvjerenja.

Vijee za socijalna pitanja i Vijee za obrazovanje

prihvatili su rezolucije o borbi protiv rasizma naposlu i u obrazovnim sustavima.

Europska je komisija predloila Odluku Vijea ko-jom bi se 1997. godina proglasila Europskom godi-nom protiv rasizma. Komisija naglaava posebnuulogu koju bi mogla imati u nadopunjavanju akci-

ja provoenih na nacionalnim razinama. Identi-cirana su kljuna podruja: promicanje integracijei otvaranje putova inkluziji, promicanju jednakihmogunosti i smanjenju diskriminacije; podiza-

nje javne osvijetenosti i borba protiv predrasuda;prevencija rasistikog ponaanja i nasilja; praenjei kanjavanje rasistikog nasilja; meunarodna su-radnja; jaanje antirasistikih zakonskih odredbina svim, pa tako i na europskoj razini.

Na sastanku na vrhu posveen socijalnom dijalo-gu poslodavaca i predstavnika sindikata usvojena

je zajednika izjava o prevenciji rasne diskrimina-cije i ksenoobije te o promicanju jednakog postu-panja na radnom mjestu.

1996.Europski parlament, Ekonomsko i socijalno vijeete Odbor regija podrali su prijedlog da 1997. go-dina bude proglaena Europskom godinom pro-tiv rasizma.

Savjetodavni odbor je dovrio studiju izvedivo-sti. Vijee Europe zatrailo je od Savjetodavnogodbora da nastavi s radom dok se ne uspostaviCentar za praenje, ujedno davi zeleno svjetlo za

Europsku godinu protiv rasizma.

1997.Zemlje lanice i Europski parlament dogovorilesu se da se u Beu ustanovi Centar za praenje.Centar e imati dvojnu ulogu: pratiti i procjenji-

vati enomene rasizma i ksenoobije te analizira-ti njihove uzroke s jedne strane, kao i ormuliratikonkretne i praktine prijedloge za borbu protivnjih s druge strane.

eovi drava i vlada ukljuili su zatitu ljudskihprava i osnovnih sloboda u novi Ugovor o Europ-skoj uniji dogovoren na sastanku na vrhu u Am-sterdamu.

1998.

Europska unija predstavlja sveobuhvatni akcijskiplan za borbu protiv rasizma.

Pa evo, usvakom sluaju uspjelismo ostati bez posla.


27/33

UGOVOR IZ AMSTERDAMA IMEUNARODNE KONVENCIJE

Ugovor iz Amsterdama

Poglavlje prvoOpi principi u temeljima Unije

Unija se temelji na principima slobode, demokra-cije, potivanja temeljnih sloboda i vladavine za-kona, na principima zajednikima zemljama la-nicama.

Unija e potivati temeljna prava zajamena uEuropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i te-meljnih sloboda potpisanoj u Rimu 4. studenog1950. godine. Ta temeljna prava proizlaze iz ustav-

nih tradicija zemalja lanica kao opi principi Za-kona o zajednici.

Unija e potivati nacionalni identitet zemalja la-nica.

Unija e pribaviti sredstva neophodna za ostvare-nje svojih ciljeva i provoenje svojih politika.

lanak 6aProtiv diskriminacije

Ne dovodei u pitanje druge odredbe ovog Ugo-

vora i unutar granica ovlasti koje je Vijee prenijelona Zajednicu, djelujui jedinstveno po prijedlogu

Komisije i nakon savjetovanja s Europskom parla-mentom Vijee smije poduzeti prikladne korake uborbi protiv diskriminacije utemeljene na spolu,rasi, etnikom porijeklu, religiji ili uvjerenju, inva-lidnosti, dobi ili spolnoj orijentaciji.

Europska konvencija za zatitu ljudskihprava i temeljnih sloboda iz 1950.lanak 1.

U ovoj Konvenciji, termin rasna diskriminacijaoznaava svako razlikovanje, iskljuivanje, ograni-avanje ili biranje utemeljene na rasi, boji, porije-klu ili nacionalnom ili etnikom podrijetlu ija jesvrha ili rezultat ponitavanje ili naruavanje pri-znavanja, uivanja ili ostvarivanja, na osnovi jed-nakosti, ljudskih prava i temeljnih sloboda u po-litikom, ekonomskom, drutvenom, kulturnomivotu ili bilo kojem drugom polju javnog ivota.

ZATO TREBA DJELOVATI NAEUROPSKOJ RAZINI?

Europski identitetBorba protiv rasizma neodvojiv je dio europskogidentiteta. Potreba za graenjem temelja za obu-

hvatniji i dublji osjeaj zajednitva meu ljudimakoji su preesto bili suprotstavljeni jedni drugimau nasilnim sukobima integralni je dio ideala koji sunadahnuli utemeljitelje Zajednice.

DemokracijaEuropska unija treba se izgraivati na drutvu kojecijeni razlike predstavljajui potrebe i odraavajuiinterese i vrijednosti svih svojih graana bez obzi-ra na njihov etniki, religijski, nacionalni ili kulturniidentitet. To je kljuna toka za demokratski razvoj

i legitimnost postojeih vlada i njihovih instituci-ja.

Nijedna zemlja lanica nije liena ovog problema,a nijedna drutvena ili kulturna skupina ne moebiti sigurna da nee nikada postati njegovom r-

tvom.Potivanje ljudskih pravaPotivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda ista-knutih u Ugovoru zajedno s pravom na jednakopostupanje i slobodu od svake diskriminacije jez-greni su principi koje se nalaze u temeljima svakepolitike Zajednice.


28/33

Rasizam i ksenoobija predstavljaju ozbiljnu prijet-nju ne samo stabilnosti Europskog drutva nego ineometanom unkcioniranju ekonomije.

Europske ekonomije ne koriste svoju raznovrsnuradnu snagu u njezinom punom potencijalu.

Diskriminacija se uplie u slobodu kretanja ljudii usluga onemoguavajui da oni koji su izloe-ni diskriminaciji dobiju zaposlenje, stanovanje iliusluge koje trae.

Odstupanja u zatiti od rasizma na nacionalnimrazinama odvratit e ljude koji su izloeniji rasiz-mu da se unutar Europske unije nastane u zemljilanici u kojoj je zatita nedovoljna.

Puno drutveno, ekonomsko i politiko sudjelo-vanje svih graana integralni je dio europskog ra-zvoja. Ali rasizam iskljuuje i istovremeno se hraniiskljuivanjem. Kad se ljudi osjete ugroenima ili

gurnutima u stranu u podijeljenom drutvu, i onie poeljeti marginalizirati druge.

Borba protiv rasizma i ksenoobije usko je poveza-na s opim stanjem zaposlenosti te s politikamamigracija i integracija, kao to su pristup obrazo-vanju i stanovanje.

Ekonomska i drutvena prava i razvoj

Budui da su rasizam, ksenoobija i antisemitizamsuprotni temeljnim pravima, kao to to odreujeZakon o zajednici, u skladu s meunarodnim de-klaracijama i instrumentima te s ustavnim tradici-

jama,

Budui da su rasizam, ksenoobija i antisemitizamtrajno prisutni irom Europe, to predstavlja glavniizazov naim drutvima i to poziva na mobilizaci-

ju svih partnera na borbu protiv tih enomena,

Budui da su Vijee i zemlje lanice prepoznaleovaj izazov odredivi 1997. godinu Europskomgodinom protiv rasizma,

Mi, dolje potpisani, potvrujemo:

- temeljno pravo svakog pojedinca da ivi slobod-no od diskriminacije i uznemiravanja na temeljurase, boje, religije te nacionalnog ili etnikog po-rijekla;

- potrebu za izgraivanjem partnerstva da se sje-dine snage u borbi protiv rasizma, ksenoobije iantisemitizma.

Mi dolje potpisani, obvezujemo se:

- da emo jaati svoje aktivnosti za borbu protiv

rasizma, ksenoobije i antisemitizma u svim po-drujima ivota koristei se pri tome svim dostu-pnim resursima i sredstvima;

- da emo za taj cilj suraivati sa svim vanim par-tnerima;

- da emo inicirati, poticati i promicati irenje do-bre prakse i iskustava;

- da emo unaprjeivati relevantne mjere, uklju-ujui europske i nacionalne kodekse ponaanja;

Mi, dolje potpisani, namjeravamo:

- aktivno sudjelovati u Europskoj godini protiv ra-sizma;

- aktivno sudjelovati u procesu europske mobili-

zacije, pokrenutog u sklopu Europske godine pro-tiv rasizma.

Pozivamo sve europske institucije, javne vlasti,privatne organizacije i pojedince na europskoj,nacionalnoj i lokalnoj razini da u svakodnevnomivotu u koli, na radnom mjestu i u medijima dajusvoj doprinos borbi protiv rasizma, ksenoobije iantisemitizma.

EUROPA PROTIV RASIZMA

Wim Kok Jos Mara Gil-Robles Gil-Delgado Jacques SanterPremijer Nizozemske Predsjednik Europskog parlamenta Predsjednik EuroskePredsjedavatelj Vijea komisije


29/33

Jedan od najveih izazova europskih drutava da-

nas odnosi se na njihov razvoj u prihvaanju sve

veeg mijeanja kulturnih skupina.

Politika se kreira na temelju koncepata, vrijedno-

sti i modela prihvaenih kao norma dominantne

kulture unutar drutva. Rezultat je naglasak na

slinostima i homogenosti koji potencira osjeaj

iskljuenosti onih koji se ne uklapaju u takvu de-

niciju.

Kultura se ovdje denira u svojem najirem znae-nju u kojem prelazi preko etnikih ili nacionalnih

odreenja da obuhvati i imbenike poput spola,

obrazovanja, drutvene pozadine i religije.

Kultura se, prema Hostedeu, moe denirati kao

kolektivno programiranje uma koje razlikuje la-

nove jedne drutvene skupine od lanova drugih

drutvenih skupina.

Ovo programiranje poinje od roenja i nastavlja

se do odrasle dobi. Ono se odvija u obitelji, u kolii na poslu.

Ope vrijednosti, uvjerenja i stavovi koji tvore kul-

turu neke skupine ue se u ranoj dobi, primjenjuju

se i svjesno i nesvjesno i oblikuju se kroz strukture

moi, institucije i drutvene prakse. Upravo ti pro-

cesi dierenciraju skupinu i ine je posebnom, a

pojedincu pruaju identitet, osjeaj pripadnosti i

reerentnu toku.

Ljudi slini po pripadnosti istoj skupini mnogo

lake vjeruju jedni drugima. to su razlike vee,

vee je i nepovjerenje te je tee nai zajedniku

platormu. Tako je i u privatnom i u proesional-

nom ivotu.

Borba protiv rasizma zahtijeva propitivanje samog

sebe. Danas se rasizam pomaknuo od otvorenog

i oitog djelovanja i maniestira se suptilnije i pri-

krivenije na temelju neprihvaanja razliitosti. On

podrazumijeva skriveni sustav iskljuivanja koji

dijeli ljude po percipiranoj pripadnosti odreenoj

skupini.

IZGRAIVATI MOSTOVE MEU KULTURAMA

Mama, zato je ovaj ovjektako debeo? Zar ne da bi

trebao na dijetu?

Nisi punopogrijeio!


30/33

KORAK 1

Stanje u kojem se ignoriraju razlike. Predstavljaju ga stavovi poput stava nai nainisu najbolji.

KORAK 2Stanje svijesti o razlikama ostvareno kroz meukulturalne kontakte, komunikaciju ipromatranje (drugi ljudi rade stvari na drugaije naine nego mi).

KORAK 3Stanje tolerancije, potivanje injenice da su oni drugaiji od nas, bez dodavanjavrijednosnih sudova.

KORAK 4Stanje prihvaanja, vrednovanja i pozitivnog koritenja razlika u smislu hajdemoraditi zajedno na zajedniku korist.

KORACI U MEUKULTURALNOJ KOMUNIKACIJI

PREGLED DEFINICIJA I POJMOVA

Europa je viekulturalno i vienacionalno dru-tvo koje obogauje takva raznolikost. Meutim,ne smije se zanemariti trajna prisutnost rasizmau naim drutvima. Rasizam pogaa svakoga. Ra-sizam izjeda naa drutva stvarajui nesigurnost istrah.

Pdraig Flynn, lan Europske komisije

Kreativnost dobiva prostora samo tamo gdjepostoji razliitost

Yehudi Menuhin, violinist i branitelj ljudskih pravaRasizam poinje kao promicanje razliitosti,stvarne ili imaginarne, svaki put dovodi do oprav-danja agresije. Agresije utemeljene na nerazumi-

jevanju drugog, na nesposobnosti prihvaanjarazliitosti i otvaranja dijaloga.

Mario Soares, bivi predsjednik Portugala

Predrasuda: protivni, negativni osjeaji premapojedincu ili skupini ljudi stvoreni bez znanja, raz-

miljanja ili injenica.Mo: sposobnost pokretanja stvari, imanje ovlastii kontrole.

Razlika izmeu rasizma i predrasude: dok predra-suda moe znaiti odbacivanje ljudi prije no to onjima ita znamo, zbog nje neete na negativannain utjecati na ivote tih ljudi. Rasizam, s drugestrane, povezan je s nainom na koji djeluje dru-tvo kao cjelina i podrazumijeva imanje moi dase predrasude ostvare na djelu. Veina koja unutardrutva ima mo nad manjinom moe namjernoili nenamjerno djelovati rasistiki. Zato rasizamukljuuje posjedovanje moi da se ljudi diskrimi-niraju zato to su drugaiji ili da im se zbog toga

nanese teta.Britanski savjet za mlade

Rasizam je uvjerenje da su neki ljudi superiornizbog pripadnosti odreenoj rasi. Rasisti odreujupojam rasa kao skupinu ljudi zajednikog porije-kla. Oni rase razlikuju prema zikim obiljejima,kao to su boja koe ili izgled kose. Realno jasnerazlike ne postoje, a pogotovo ne postoje znaaj-ne razlike koje bi imale ikakvu vanost. Suvremena

istraivanja pokazala su da je rasa zamiljeni enti-tet. Rasa nema bioloke temelje. Rije rasizam ko-risti se i za imenovanje zlostavljakog i agresivnogponaanja prema pripadnicima nie rase.


31/33

U razliitim zemljama rasizam zadobiva razliiteoblike, sukladno povijesti, kulturi i drugim drutve-nim imbenicima. Relativno nov oblik rasizma, kat-kad nazvan etnika ili kulturalna dierencijacija, drida su sve rase i kulture jednake ali da se ne smiju

mijeati kako bi zadrale svoje vlastite izvornosti. Nepostoji znanstveni dokaz postojanja razliitih rasa.Biologija je potvrdila postojanje samo jedne rase:ljudske rase.

Nesnoljivost je nedostatak potovanja za po-stupke ili uvjerenja drugih. Pokazuje se kad netko neeli dopustiti drugima da se ponaaju na drugaijinain ili da imaju drugaije miljenje. Nesnoljivostmoe znaiti da se s ljudima ne postupa pravednozbog njihovih vjerskih uvjerenja, njihove seksualno-

sti ili pak njihove odjee ili rizure. Nesnoljivost neprihvaa razliitost, a nalazi se u temeljima rasizma,antisemitizma, ksenoobije i diskriminacije openito.esto vodi nasilju.

Jednakost je stanje ravnopravnosti. Ona znai danijedna osoba nije znaajnija od druge bez obzirana njegove roditelje ili drutveni poloaj. Dakako,ljudi nisu identini po interesima, mogunostima istilovima ivota. Stoga jednakost za ljude znai imatijednaka prava i jednake prilike. Ljudima su potrebne jednake prilike da bi bili uspjeni u obrazovanju ilina poslu u skladu s njihovim zalaganjem. Jednakoste postati stvarnost tek kad ljudi budu imali jednakpristup stanovanju, drutvenoj zatienosti, graan-skim pravima i dravljanstvu.

Interkulturalizam je uvjerenje da upoznajui i do-ivljavajui druge kulture postajemo bogatiji kaoosobe, da susreui se s drugim kulturama doprino-simo vlastitoj osobnosti. Razliiti bi ljudi trebali biti ustanju ivjeti zajedno bez obzira na vlastito razliito

kulturno podrijetlo. Interkulturalizam podrazumije-va prihvaanje i potivanje razlika. Ljudi koji vjerujuu interkulturalizam vjeruju da u susretu s drugaijomkulturom mogu uiti i protirati.

Europska mrea protiv nacionalizma, rasizma i aiz-ma UNITED for intercultural action

Postoji odreen broj razliitih koraka koji vode aktiv-noj diskriminaciji, nasilju, pa ak i etnikom ienjui genocidu.

KATEGORIZACIJA generaliziranje i posprema-nje naeg iskustva u kategorije olakava nam da sesusreemo sa svijetom koji nas okruuje.

Razlikujemo ljude i skupine i svrstavamo ih u pretin-ce

STVARANJE STEREOTIPA kada svrstavamo lju-de u pretince, dolazimo u napast da se koristimo

stereotipima Stereotipi su stavovi utemeljeni nanedovoljnom broju injenica. Postoje pozitivni i ne-gativni stereotipiali ako stvorimo negativni stere-otip te ga zatim preuveliamo, postaje opasno; tomoe dovesti do

PREDRASUDE koju tvore ideje zasnovane namjeavini osjeaja i premalo injenica. Predrasudaesto nastaje bez istinite osnove, ali se prihvaa bezpitanja. Izmeu nas i njih esto postoji kontrast. Pre-drasude mogu dovesti do neprijateljskog ponaanja

prema skupini na koju se odnosi. I tako, iz predrasu-de se mogu razviti slijedee reakcije:

IZBJEGAVANJE izbjegavanje skupine, izbjegava-nje razgovora i susretanja s njezinim lanovima.

DISKRIMINACIJA za razliku od predrasude kojaje stav, diskriminacija je ponaanje kojim se odree-na skupina podanitava, s kojom se uslijed toga loepostupa, kojoj se daje manje nego drugima, koju sebojkotira i iskljuuje.

NASILNO ZLOSTAVLJANJE izazivanje, uznemi-ravanje, prijetnje ili oteivanje osobne imovine uposjedu skupine.

UKLANJANJE kroz izolaciju, izopenje, ubijanje,lin, genocid i etniko ienje.

CVS Media, Velika Britanija, Towards Equality, priru-nik za grupe za rad s mladei o antidiskriminacij-

skim inicijativama u medijima

Imigracija je stalna nit koja se uplie kroz tkaninuljudske povijesti, stvarajui kulture i obogaujui ih,ne predstavljajui pri tome prijetnju.

Russell King, Sveuilite u Sussexu, 1991.

U ovom se trenutku nalazimo na prekretnici, suoe-ni s moda najteom bitkom koju smo ikada vodi-li. irom svijeta jaaju undamentalistika uvjerenjasvih vrstaRasizam je plod ljudi, razmjerno mladapojava i ne mislim da je neizbjean.

Profesorica Patricia Williams, 49. Reith predavanja,1997.


32/33

BIBLIOGRAFIJA

Prirunik koji je objavila Europska komisija sadrava cjeloviti tekst o veini ovih mjera. Naslovljen The European

Institutions in the ght against racism: Selected texts , primjerak se moe dobiti besplatno u svakoj zemlji

lanici pri predstavnitvu Europske komisije ili direktno od Europske komisije, Opa uprava V: Zapoljavanje,

industrijski odnosi i drutvena pitanja dokumentacija.

Teleaks: (32-2) 296 23 93Kataloki broj: CE-01-96-438-EN-CISBN broj: 92-827-9841-0

Declaration by the Council and the representatives o the Governments o the Member states, meeting

within the Council o 16 December 1997 on respecting diversity and combating racism and xenopho-

bia (Deklaracija Vijea i predstavnika vlada zemalja lanica, sastanak u sklopu Vijea od 16. prosinca1997. godine o potivanju razliitosti i borbi protiv rasizma i ksenoobije),

Ofcial Journal C 1, 3. sijenja 1998.

Declaration by the Council and the representatives o the Governments o the Member states, meeting

within the Council o24 November 1997 on the fght against racism, xenophobia and anti-Semitism in

the youth feld(Deklaracija Vijea i predstavnika vlada zemalja lanica, sastanak u sklopu Vijea od

24. studenog 1997. o borbi protiv rasizma, ksenoobije i antisemitizma kod mladei,

Ofcial Journal C 368, 5. prosinca 1997.

Developing an intercultural outlook,

Ofce or Ofcial Publications o the European CommunitiesISBN broj: 92-828-1338-X

Racism and xenophobia in Europe,Eurobarometer 47.1, Spring 1997, Directorate-General V

European compendium o good practice or the prevention o racism at the workplace

Ofce or Ofcial Publications o the European CommunitiesISBN broj: 92-828-1960-4

An action plan against racism

COM (1998), 183 nal o 25 March 1998.

Politike sklonosti, seksualni odabir, religije, stiloviivota, moramo braniti slobodu pojedinca i slobodu volje.

Kao mladi ljudi dananjice trebamo mijenjati svijet.


33/33

European Commission

What? Me? A racist?

Luxembourg: Ofce or Ofcial Publications o the European Communities1998 31 pp. 21x29.7 cm

ISBN 92-828-4019-0

Ostale informacije o Europskoj uniji

Inormacije na svim slubenim jezicima Europske unije dostupni su i na Internetu, a mogu se nai prekoposluitelja Europa http://europa.eu.int.

Predstavnitva i uredi Europske komisije i parlamenta postoje u svim zemljama Europske unije. Europskakomisija ima i svoje delegacije u drugim dijelovima svijeta.

Europska unija odluna je u nakani da se bori protiv diskriminacije na osnovi spola, rase, etnikog pori-jekla, religije ili vjerovanja, invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije. Ovaj duhovito napisan i inormativan

strip namijenjen je uiteljima koji s mladei obrauju temu rasizma.

sto rasist ja (strip)

Documents