STEPSKI ILI SAKEROV SOKOL (Falco cherrug )

U suradnji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području VSŽ , Prirodoslovnog društva „Drava“ i HEP- operatora prijenosnog sustava iz Osijeka obavljeno je prstenovanje (uzimanje uzoraka za DNK analizu i određivanje izotopa u tkivu) rijetke vrste sokola na području Vukovarsko-srijemske i Osječko baranjske županije. Da se radi o zaista rijetkoj vrsti govori i podatak o samo dva registrirana para i ukupno pet mladunaca (od kojih je jedno kasnije pojedeno od strane starije ženke). Prstenovanje je stručno obavljeno od strane Ivana Darka Grlice, inače ornitologa i predsjednika Prirodoslovnog društva „Drava“.

Slika 1. Neposredno prije polaska na odredište (foto: P. Dragičević)

Slika 2. Dolazak stručnjaka i snimateljske ekipe u blizinu sokolova gnijezda (foto: I.D.Grlica)

Kako bi se kvalitetno obavile sve radnje s mladim sokolima, bilo je potrebno angažirati stručnjake iz HEP-a, koji su poduzeli potrebne radnje (isključili iz pogona visokonaponsku mrežu dalekovoda 110 kV) te omogućili korištenje auto dizalice s pripadajućom sigurnosnom korpom. Nakon dolaska auto dizalice u podnožje dalekovoda, u korpu je ušao ovlašteni prstenovač , I.D. Grlica. Cjelokupni događaj praćen je od strane hrvatske televizije HRT 1.

Slika 3. Cjelokupni događaj pratila je ekipa HRT 1 (foto: I.D.Grlica)

Slika 4. Još jedna provjera iskusnog ornitologa I.D. Grlice, s pticama je sve o.k.“ (foto: I.D.Grlica)

Slika. 5. Dragan Radović, vrsni ornitolog daje izjavu hrvatskoj televiziji o značaju i smjernicama za zaštitu stepskog sokola (foto: I.D.Grlica)

Slika 6. Položaj gnijezda na dalekovodu (foto: P.Dragičević)

Slika 7. Prije rada na dalekovodu (110kV) isključena je električna struja (foto: I.D. Grlica)

Slika. 8. Prstenovanje je obavljeno na gnijezdu (foto: I.D.Grlica)

Slika 9. Dragan Radović, dipl. biolog i Ivan Varga, dipl. ing el., voditelj održavanja u HEP-u: „Uočen je odrasli primjerak u letu“

Biologija vrste: Prema zoološkoj klasifikaciji Stepski ili Sakerov sokol (Falco cherrug) pripada redu: Falconiformes, porodici: Falconidae, rodu: Falco , subgenusu Hierofalco , unutar kojeg se još nalaze vrste: Veliki sokol (Falco rusticolus), Krški sokol (Falco biarmicus) i Laggar sokol (Falco jugger) . velika je ptica dužine od 47 do 55cm i raspona krila od 105- 129 cm. Nešto je veći od krškog sokola (Falco biarmicus), a manji od velikog sokola (Falco rusticolus). Prema IUCN (International Union for Conservation of Nature) svrstan je u kategoriju ugroženosti EN (Endangered 3.1), a u RH u kategoriju CR (Critically Endangered), dakle kritično ugrožena gnijezdeća populacija (kriterij D- ispod 25 parova).

Ukupna gnijezdeća populacija u Republici Hrvatskoj procjenjuje se na 5 parova.

Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva

Rasprostranjenost: Rasprostranjen je u istočnoj Europi i Aziji. Opisane su dvije podvrste od kojih se nominalna gnijezdi u istočnoj Europi i jugozapadnoj Rusiji, istočno od planinskog masiva Altaj. Ptice srednjoeuropske populacije djelomično su selice, dok su istočnoeuropske selice. Zimuju u južnoj Europi i na području sjeveroistočne Afrike do sjeverozapadne Indije. Gnjezdarice su u istočnoj Slavoniji (Mikuska &Mikuska 1994), postoje opažanja i u Posavini (Mokro polje, Schneider 1989 i kod Novske, K. Leskovar) i Podravini (Đurđevec, D.Radović) koja upućuju na vjerojatno gniježđenje i u središnjem dijelu panonske Hrvatske. Područje naše županije predstavlja dio Panonska Hrvatska i ujedno krajnje jugozapadno područje gdje nalazimo ovu vrstu.

Postojeća zakonska zaštita: Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode, međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II), bernskom konvencijom (dodatak (II) i Washingtonskom konvencijom (CITES II). Potrebno je poduzimati zaštitne mjere kao što su zaštita gnjezdilišta, reguliranje lovstva, poticanje tradicionalnog poljodjelstva i stočarstva, popularizacija vrste u javnosti, istraživanje točne rasprostranjenosti, brojnosti, stabilnosti populacije, izbora staništa, ekologije i kretanja gnijezdeće populacije, istraživanje zimovanja i migracijskog sustava vrste u Hrvatskoj.

Ekologija: Prebivaju u otvorenim predjelima s raštrkanim drvećem i niskim raslinjem: ravnice, stepe, visoravni, polupustinje, goli obronci i brda. Nisu druževni. Gnijezde se na golim stijenama ili u starim gnijezdima drugih ptica (škanjaca, orlova, lešinara, gavranova, sivih vrana), visoko na drveću ili na stupovima dalekovoda. Monogamni su i veza im traje tijekom gnijezdeće sezone ili duže, ponekad i doživotno. polažu obično 3 -5 jaja, inkubacija traje 28-30 dana. Na jajima leže i o ptićima se brinu oba roditelja. Ptići su za let sposobni za 40-45 dana, a 30 do 45 dana kasnije postaju samostalni. Hrane se pretežno sitnim do srednje velikim sisavcima (osobito glodavcima: voluharica, hrčak, tekunice, zečevi), iako su ptice ( i lokalno gmazovi) također važan plijen, Love ptice od veličine ševe i pastirice do velikih ptica kao što su čaplje ili droplje. Uglavnom je plijen srednje veličine ( golubovi, jarebice, vrane). Love na otvorenim staništima i primjenjuju različite tehnike lova. najatraktivniji lov predstavlja lov u paru.

Slika 10 . Mladi ptići u gnijezdu u VSŽ (foto, I.D. Grlica)

Slika 11. Mladi ptići u gnijezdu na području OBŽ (foto, I.D. Grlica)

Slika 12. Mladi ptići u gnijezdu na području OBŽ (foto, I.D. Grlica)

Slika 13. Odrasli stepski sokol

Slika 14. Na lijevoj strani je stepski sokol u društvu s običnim škanjcem (Buteo buteo), Vukovarsko-srijemska županija (foto, P.Dragičević)

Slika 15.Krajnje desno stepski sokol u društvu sa četiri škanjca (Buteo buteo),

Vukovarsko-srijemska županija (foto, P.Dragičević)

Slika 16. Ostaci hrane pronađeni u gnijezdu, ženka fazana (Phasanius colhicus) (foto, I.D. Grlica)

Slika 17. Mlada ženka sokola koja je ispala iz gnijezda. Trenutačno se nalazi u Centru za rehabilitaciju zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Zagrebu.

Slika 18. Kao i prethodna fotografija

Slika 19. Kao i prethodna fotografija

Slika 20. Mladi sokol u Vukovarsko- srijemskoj županiji