STAVOVI I PREDRASUDEPojam i složenost stavaStav kao psihološka kategorija još uvijek nije jednako i jednoznačno definiran..Psiholog Gordon Olport navodi preko 20 različitih definicija pojma stava. Jednostavno rečeno, stav je spremnost da naneku pojavu vrijednosno reagiramo, bilo pozitivno ili negativno. A neštopreciznije, možemo reći: Stav je mentalna dispozicija da se misli, osjećai postupa za ili protiv u odnosu na neki objekt (stvar, osobu, grupu, ideju,instituciju). On je socijalizacijom stečen (ljudi se ne rađaju s gotovim stavovima!)i relativno je trajan Psihološku strukturu stava čine tri komponente: Kognitivn(znanje, uvjerenja i ocjene predmeta stava), emocionalna (pozitivna ili negativna osjećanja u odnosuna predmet stava) ičč(spremnost da se preduzme neka akcija uskladu sa stavom)..psihologije. poznatiOlport je rekao, da je stav „najneophodniji pojam u socijalnoj psihologiji“. stavovi imaju motivacionu ulogu, da usmjeravaju naše reakcije, pozitivno ili negativno,u odnosu na objekat stava. To znači da mnoge postupke koje ljudi poduzimajuu životu možemo razumjeti ako poznajemo njihove stavoveS razvojem ličnosti i uključivanjem u mnoge područja društvenogživota, ona zauzima sve veći broj stavova prema različitim pitanjima: suprotnomspolu, politici, , prirodi, ratu i miru, religiji, itd. Stečeni stavoviimaju tendenciju da se održavaju i da tokom života utiču na naše mentalnefunkcije, na opažanje, pamćenje, mišljenje, na naše emocionalne reakcije,na motivaciju i ponašanje.KOLIKO STAVOVI ZAPRAVO UTIČU NA PONAŠANJE?u početku se smatralo da postoji gotovo direktanutjecaj stava na ponašanje pojedinca, a kasnije kada su neka istraživanjadovela u pitanje tu vezu, počela se potcjenjivati njihova uloga. U jednom istraživanju znanstveik je proputovao SAD s mladim kineskim parom i posjetio251 ugostiteljski objekt. U samo jednom objektu mlade Kineze odbili su dausluže. U istraživanju koje je naknadno sproveo više od 90% vlasnika posjećenih objekata imalo je negativan stav prema Kinezima (izjavljivali su da bi odbili uslužiti Kineza u svom objektu). Svako od nas ima mnoštvo stavova. Neki naši stavovi su personalni (osobni)i, adrugi su socijalni stavovi. Personalni stavovi imaju za objekt osobu ili pojavukoja je isključivo od ličnog značaja (stav prema svojoj majci ili ocu,stav prema svom nastavniku; stav prema tome kako treba iskoristiti svojeslobodno vrijeme). Socijalni stavovi imaju za objekt opće društvene pojave(uključujući i društvene grupe) ili probleme (stav prema demokraciji, globalizaciji,korupciji, ulozi mladih u društvu, odnosu među polovima, Romima,osobama s HIV-om, pušenju itd.).

Činjenica je da pojedinac ima ogroman broj stavova iz različitih područja društvenogživota, ali je jasno da se ti stavovi ne javljaju izolirano već su obično međusobnomanje ili više povezaniPolazeći od tih činjenica naučnici su pokušali utvrditi „osnovne socijalne stavove“,tj. stavove za koje bi se moglo reći da stoje u osnovi svih drugih stavova. Gilford je zaključio da se svi socijalnistavovi mogu svesti na pet osnovnih dimenzija: liberalizam – konzervativnost;religioznost – areligioznost; humanitarizam – nehumanitarizam; nacionalizam– internacionalizam; evolucionalizam – revolucionarnost. Tako kod osobe s izraženim liberalizmom srećemo povezane stavove: odobravanje kontrole rađanja, zalaganje za mogućnost razvoda braka, otvorenost za nove ideje. Kod osobe kod koje je razvijen drugi ekstrem ove dimenzije – konzervativnost – srećemo sasvim suprotne stavove: zalaganje protiv mogućnosti abortusa i razvoda braka i okrenutost tradicijiKod velikog broja ljudi može se utvrditi stav prema istom objektu, ali se njihovistavovi po strukturi međusobno mogu značajno razlikovati. U odnosuna isti objekat jedna osoba može zauzeti pozitivan, a druga negativanstav (može biti za ili protiv). Ta osobina označava smjer, odnosno direkcijustava. Nadalje, stavovi se međusobno razlikuju u odnosu na ekstremnost(intenzitet). Uz određeni stav jedan pojedinac može biti čvrsto uvjeren, adrugi samo donekle. Stav, dakle, može biti u različitom stupnju pozitivani u različitom stupnju negativan. Dalje, stavovi se razlikuju u odnosu nadosljednost i čvrstinu. Dosljedan je stav koji se i pokazuje u svim situacijamana koje se odnosi, a čvrst je onaj stav koji je otporan na promjene. I na kraju,stavovi se međusobno razlikuju u odnosu na dimenziju otvorenosti. Nekestavove otvoreno izražavamo, a druge držimo za sebe ili ih iznosimo samo ukrugu najbližih prijatelja.Za mjerenje stavova koriste se tzv. „skale stavova“ od kojih je najpoznatija Likertovaskala. U Likertovoj skali ispitaniku se nude određene tvrdnje ikategorije. Kategorije se kreću od potpuno negativnog stava, preko neutralnog,do potpuno pozitivnog stavaVeliki utjecaj na formiranje stavova ima grupa. Mi pripadamo različitimgrupama, a svaka ima svoj sistem vrijednosti, svoje stavove i uvjerenja kojanastoji da prenese na svoje članove. Utjecaj grupe na stavove pojedinca ostvarujese na više načina. Prvo, grupa naglašava i javno ističe stavove koji su zanju važni (poželjni), kao i stavove koji se smatraju neprihvatljivim. Nadalje,grupa vrši izbor i filtrira informacije koje će doprinijeti do njenih članove.Informacije koje su u skadu a prihvaćenim stavovima grupe brzo se šire, dokse nastoje suzbiti, sprečava se njihovo širenje u grupi.

I na kraju, grupa daje podršku svojim članovima da prihvate neke, a odbacedruge stavove. Socijalna podrška grupe ostvaruje se na mnogo načina nagrađivanjem ili kažnjavanjem).

Mijenjanje stavovaJednom formirani stavovi teško se mijenjaju, ali se ipak mogu mijenjati ito pod utjecajem istih onih faktora koji su doprinijeli njihovom formiranju.Najčešća promjena stava je u intenzitetu. Ljudi najčešće mijenjaju svoje stavoveod manje ekstremnog do više ekstremnog zastupanja nekog stava, ili obrnuto.Stavovi se mogu mijenjati i po smjeru (od pozitivnog stava u negativan, ili obrnuto ali to se dešava znatno rjeđe. Bazični stavovi (prema društvu, religiji, porodici), kao i stavovi vezani zaosnovne vrijednosti (sloboda, pravda, istina) najteže se mijenjaju .Nekidrugi stavovi se mijenjaju obrazovanjem, pod utjecajem novih informacija,odrastanjem, pod utjecajem propagande i promjenom društvenih i kulturnihgrupaKako je grupa jedan od osnovnih izvora formiranja, istovremeno je i jedanod osnovnih izvora mijenjanja stava Koliki će stvarno biti utjecaj neke grupe na stavove pojedinca zavisi i od procjene važnosti pripadanja toj grupiUZROCI NASTANKA I UTICAJ PREDRASUDAI STEREOTIPA NA PONAŠANJE POJEDINCAU širem značenju predrasuda je stav formiran na osnovunedovoljno informacija, bez dovoljno promišljanja ili znanja. U ovom značenjupredrasude kao i stavovi, mogu biti i pozitivni i negativni, imogu se odnositi na bilo koji objekt. U značenju u kojemse češće koristi predrasuda je emocionalno obojen i prije svega negativanstav prema određenoj grupi ljudi. Rasne i etničke predrasude obično su negativnousmjerene prema određenim društveno marginalnim, manjinskim i nezaštićenimgrupama (kao što su Romi, Židovi, hendikepirani, homoseksualci,HIV-pozitivni, žene i sl.) i nekritički pozitivno prema svojoj grupi

Ne mora svaki negativan stav prema određenoj grupiljudi biti predrasuda. Nije predrasuda negativan stav prema neo-nacističkimgrupama i svim drugim grupama sklonim nasilju i ugrožavanjudrugih ljudi. Ako je stav zasnovan na važećim činjenicama, ako je potkrijepljenracionalnim argumentima, onda se ne radi o predrasudi