status kulturna dobra priječi gradnju hladnjače u zlatnoj ...casopis.hrsume.hr/pdf/181.pdf ·...

broj

181/182Godina XV.

Zagrebsijeanj/veljaa

2012.

asopis za popularizaciju umarstva ISSN 1330-6480

Hrast sladunMeunarodna godina uma obiljeena brojnim manifestacijamaHumanitarne akcije

Status kulturna dobra prijei gradnju hladnjae u Zlatnoj Gredi

Naslovna stranica:Borove igliceMarinko Bonjakovi

Zadnja stranica: InjeMarinko Bonjakovi

Mjesenik Hrvatske umeIzdava: Hrvatske ume d.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:dipl. ing. um. Darko Vuleti

Glavni urednik:Goran Vincenc

Novinari: Irena Devi-Buzov, Marija Glava, Goran Vincenc, Vesna Plee i Ivica Tomi

Ureivaki odbor:predsjednik Branko Metri,Ivan Hodi, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, edomir Krimani, eljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovia 2, Zagrebtel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101e-mail: [email protected] [email protected]

Urednitvo se ne mora uvijek slagati s miljenjem autora teksta.

Grafiki urednik:Milivoj Mili

Tisak:Intergrafika TT d.o.o., ZagrebBistranska 19

Naklada: 6200 kom

CJENIK OGLASNOG PROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;treina stranice (1/3) 1200 kn;etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije mogue dijeliti).U ovu cijenu nije uraunat PDV koji plaa oglaiva.

u ovom broju 2 Status kulturna dobra prijei izgradnju hladnjae u Zlatnoj Gredi 3 Koliko su Zeleni uistinu zeleni? 4 Kontrolirana proizvodnja kitnjakovog ira za rasadnik Hajderovac 7 Uvoenje sustava za daljinsko praenje u vozila i radne strojeve

Hrvatskih uma d.o.o. 9 Studenti na terenskoj nastavi u Praniku i Ljeskovai 11 uma koja je progutala krajobraz 13 umski put u srcu Zagreba 16 Mievi i voluharice 17 Racionalnim gospodarenjem do komercijalno zanimljive

drvenaste vrste 20 Idealan primjer stapanja prolosti kroz sadanjost, s budunou 22 Meunarodna godina uma obiljeena nizom manifestacija 23 Sveano obiljeena ezdeseta obljetnica umarije Vrbovec 24 Otvorena nova zgrada umarije ainci Novo lice upravne zgrade bjelovarske podrunice 25 Otvorena nova zgrada umarije Virovitica 26 udesna uma predstavljena fotografijama i zvukovima iz prirode 27 Bez struje, vode i stanovnika 28 Puenje i kava to je za turiste 30 Zeleno predvorje Pule 32 Bukva simbol moi i bogatstva 33 Kruh tropa irom svijeta 36 CEDAR ljekovito i ukrasno stablo 37 Bioloka raznolikost u privatnim umama to je i kako je ouvati? 39 ume hrvatskoga Sredozemlja 40 umska ljubica (Viola silvestris) 42 Sovuljaga buljina kraljica sova 44 Konj, bi i bicikl 45 Da vinograd bolje rodi... 47 Vodopija lijek za probavne organe 48 Otvorena srca za obitelji kojima je pomo potrebna 49 Prodaja smreka iz creta Trstenik Jasenove i lunjakove sadnice za zatitu okolia i ouvanje mira 50 Gdje nas vodi razvoj Weba? 51 Vie ribe vie zdravlja 52 Zeko u umi

parkovi

20

BROJ 181/182 l SIJEANJ/VELJAA 2012. HRVATSKE UME 1

2 HRVATSKE UME BROJ 181/182 l SIJEANJ/VELJAA 2012.

Ove je godine hladnjaa u naselju Zlatna Greda u Baranji trebala biti izgraena te postati radnim mjestom za barem petero novozaposlenih ljudi. Meutim, njezina je izgradnja zaustavljena i prije no to je poela.

Pie FotoInes Brezovac

lovstvo ZLATNA GREDAStatus kulturna dobra prijei izgradnju hladnjae u Zlatnoj Gredi

Naime, Ministarstvo kulture je na inicijativu Udruge za zatitu prirode i okolia Zeleni Osijek Zlatnu Gredu proglasilo kulturnim dobrom 28. listopada 2011. Iz toga proizla-zi da se objekti koji su na zatienim esticama (a u vlasnitvu Hrvatskih uma) ne smiju uklanjati jer to ne doputa sustav mjera zatite koji je utvren Rjee-njem o zatiti. Takav je odgovor Upravi uma Podru-nici Osijek stigao iz Konzervatorskog odjela u Osijeku na zahtjev radi utvrivanja posebnih uvjeta za ukla-njanje postojee zgrade i izgradnju hladnjae.

O proglaenju Zlatne Grede kulturnim dobrom saznali su iz novina kae rukovoditelj pravnog odje-la UP Osijek Javorko Bebek. Hrvatske su ume stoga 16. prosinca 2011. sazvale konferenciju za novinare u Lovakom domu Zlatna Greda kako bi kroz medije objasnili stvarne injenice o velikoj materijalnoj teti i oteanome daljnjem razvoju lovnog turizma koji pro-izlaze iz zabrane izgradnje hladnjae u Zlatnoj Gredi.

Zeleni Osijek je 2003. godine u zakup od Hr-vatskih uma dobio upravnu zgradu. Ondje je bilo sredite polazaka turistikih tura agencije Zlatna Greda d.o.o. koju je osnovao Zeleni Osijek. U radovima izve-denima na navedenom objektu u posljednjoj adapta-

ciji napravljene su izmjene koje ukljuuju bojenje tra-dicijske fasade od opeke fasadnim bojama. Time je on izgubio izvorni izgled te ne moe prezentirati nasljee koje bi se moglo proglasiti kulturnim dobrom. Osim te zgrade, na esticama koje su dobile zatitu nalaze se jo ruevna kola i stanovi, ardaci, povrine obra-sle travom... Dodajmo kako autobusi s turistima ne bi mogli ni dolaziti u Zlatnu Gredu da Hrvatske ume nisu izgradile most i nekoliko kilometara asfaltirane prilazne ceste kako bi se do mjesta uope moglo doi vozilima teim od jedne i pol tone.

Apsurdno je to se sve u Hrvatskoj proglaava kulturnim dobrom, naglasio je voditelj UP Osijek Dragutin Vraevi, dipl. ing. um. Naime, iako samo naselje Zlatna Greda datira iz 1870-ih godina, vei-na objekata u njemu izgraena je tek sredinom 20. stoljea ili kasnije, a sada su mnoge sruene ili su u ruevnom stanju. Njihova kulturna i povijesna vrijed-nost zaista je upitna, budui da se u takvome stanju u kakvome trenutno jesu iz njih ne moe iitati ni-kakav umjetniki, povijesni, paleontoloki, arheolo-ki, antropoloki i znanstveni znaaj, prema defi niciji kulturna dobra iz Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, l. 2. Kulturno su dobro tako postale i nad-strenice sa salonitnim krovnim ploama, ruevna kola ili pak benzinska crpka.

U albi na odluku Konzervatorskog odjela Vra-evi istie kako je prilikom donoenja rjeenja pot-puno zanemareno stvarno stanje na terenu jer je uz priloeno objanjenje dodana kopija pregledne karte iz 1991. godine, dok je veina ucrtanih objekata u meuvremenu sruena, a dio ostalih u ruevnom sta-nju i prijeti sigurnosti. Osim toga, upitna je valjanost odluke o proglaenju kulturnim dobrom katastarskih estica na kojima su ume i livade. Da bi uma postala kulturno dobro mora se provesti postupak sukladno Zakonu o umama te istu izdvojiti iz osnove ili progla-siti umom posebne namjene, a to je u nadlenosti Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodno-ga gospodarstva te se ovim rjeenjem zadire u ovlasti drugog ministarstva, stoji u albi. Povrh svega, vla-snitvo nad zatienim objektima zbog novosteenog statusa obvezuje Hrvatske ume na plaanje spome-nike rente, to stvara dodatne trokove ovom trgo-vakom drutvu. Budui da obnova objekata ovisi o fi nancijskim mogunostima a njezini e se trokovi stjecanjem statusa kulturna dobra popeti na milijun-ske iznose sredstva e se morati osigurati iz drav-nog prorauna jer ih Hrvatske ume nee moi platiti.Nekada staja, danas ruevni objekt koji je dobio status kulturna dobraNekada staja, danas ruevni objekt koji je dobio status kulturna dobra


Hrvatske ume trenutno u vlasnitvu imaju hladnjau u Tikveu, no ona ne moe zadovoljiti otre veterinarske i inspekcijske propise kakvi su na snazi u Europskoj uniji, a kapaciteti su joj takoer premali za ozbiljnije poslovanje. Osim toga, nalazi se u okviru Parka prirode Kopaki rit, a prostornim planom na nje-zinu je mjestu predviena trnica ljekovitim biljem. Iz tih su razloga Hrvatske ume jo 2008. godine dobile ideju o izgradnji nove hladnjae koju su zamislili na mnogo pogodnijoj lokaciji u njihovu vlasnitvu, uz proirenje kapaciteta i modernizaciju te ispunjavanje funkcije za sljedeih 30 do 40 godina. Naime, u planu je dobivanje izvoznoga broja za ulovljenu divlja, a ukupna investicija procjenjuje se na 2,5 milijuna kuna, dok bi ukupni promet mesom divljai bio oko 100.000 eura godinje. Sada se meso divljai ulovljene na

Koliko su Zeleni uistinu zeleni?

Zanimljivo je gledati kako se privatni interes uz pomo medija postavlja kao javni. Zanimljivo je gledati i pokuaje obmane javnosti koje su ovih dana probali lanovi udruge Zeleni Osijek, koji su odnedavno u sukobu sa Hrvatskim umama d.o.o. UP Osijek

PieGoran VincencUdruga Zeleni Osijek odrala je dana 12. si-jenja konferenciju za novinstvo na kojoj se jasno vidjela potreba manipulacije sa javnou. Zvuni naslov Zato se dozvoljava

sustavno unitavanje i priprema li se rasprodaja nacio-nalnog blaga istoka Hrvatske privukao je brojne novi-nare, gdje su Zeleni napali Hrvatske ume d.o.o. UP Osijek zbog, izmeu ostalog devastacije i mogue rasprodaje zatiene kulturne batine. Na presici je ujedno izreena sumnja kako su Hrvatske ume d.o.o. UP Osijek predale zahtjev za uknjibu na odreene estice u Zlatnoj Gredi kako bi kasnije mogli prodati to hrvatsko blago. Da podsjetimo, rije je radnikom naselju koje Zeleni uporno zovu pustarom, kako bi dobilo status zatienog kulturnog dobra od interesa Republike Hrvatske.

Nadalje, u pozivu na pressicu istie se prijetnja udruzi Zeleni Osijek gdje je pojanjeno kako im se prijeti da uklone objekte koje su postavili. Rije je o objektima za koje Zeleni tvrde da imaju suglasnost i da nisu ilegalno postavljeni. ak tovie, na pressici su dijeljeni primjerci otkaza sporazuma (Otkaz Spora-zuma s turistikom agencijom Zlatna Greda d.o.o. pri-kazuju kao otkaz Ugovora o zakupu s ekolokim dru-tvom Zeleni Osijek) kao dokaz da su u pravu. Pri tome nisu spomenuli da nisu problematini panoi unutar objekta koji je zakupio Zeleni Osijek, ve oni koji se

nalaze na umskom zemljitu za koje nemaju nikakvu suglasnost.

Kao i u prethodnom sluaju, rije je o apsolutnom nepoznavanju Zakona o umama, koji bi oni, s obzi-rom da nose prefi ks zeleni morali poznavati. Po tom zakonu Hrvatske ume d.o.o. UP Osijek nemaju ovlasti rasprodavati hrvatsko blago, a pano s rekla-mom na umskom zemljitu bez suglasnosti je ilegalni objekt kojeg treba ukloniti.

Manipulacija ide dalje upornim ponavljanjem da Hrvatske ume d.o.o. UP Osijek grade klaonicu, to nije tono, jer je rije o hladnjai koja je raena po naj-viim europskim standardima kako bi se mogao dobiti certifi kat za izvoz mesa u Europsku uniju.

Vrhunac manipulacije bilo je prikazivanje arhivskih snimaka odavno saniranog odlagalita animalnog otpada (sanirano 2009. godine pod nadzorom veteri-narske inspekcije), kako bi efekt u javnosti bio to vei te kako bi javnost neupitno zauzela njihovu stranu. Napominjemo da Hrvatske ume d.o.o. UP Osijek go-dinama imaju valjane ugovore za odvoz otpada JKP Bilje, dok animalni otpad rjeava fi rma Belje Agro vet d.o.o.

Press konferencija koju je organizirao Zeleni Osijek nije imala drugoga cilja nego progurati privatni interes pod javni te optuiti dravnu poduzee i njene radnike za krenje zakona, to je izvan svake pameti.

ovom podruju izvozi u Maarsku kako bi se konfek-cioniralo za prodaju na naem tritu. Spreavanjem gradnje nove hladnjae u pitanje takoer dolazi 40-ak radnih mjesta na poslovima lovstva na podruju tri umarije (Darda, Tikve i Batina).

Pored toga, ne moramo ii daleko kako bismo uo-ili oigledni paradoks dok se ruevine u Zlatnoj Gredi proglaavaju kulturnim dobrom (stoga uivaju i najvii stupanj zatite), dvorac Tikve, samo nekoliko kilometara od ovoga malog naselja u blizini Dunava, dobio je tek preventivnu zatitu. Vraevi smatra da u sluaju Zlatne Grede postoje osobni interesi ljudi iz Udruge Zeleni Osijek, no nema dokaze za to. Odnos Udruge i Hrvatskih uma bio je dosad vrlo korektan. Meutim, izgleda da su se njihovi apetiti poveali, da imaju potpuno drugaije namjere i ne biraju sredstva

Benzinska crpka izgraena u drugoj polovici prologa stoljea Benzinska crpka izgraena u drugoj polovici prologa stoljea takoer je postala kulturno dobrotakoer je postala kulturno dobro

Ruevne nadstrenice sa salonitnim ploamaRuevne nadstrenice sa salonitnim ploama

da to ostvare, dodao je voditelj UP Osijek. Osim Zlat-ne Grede na podruju Baranje postoje i druge, ak i starije pustare koje nisu dobile nikakvu zatitu (poput Kozjaka, Mirkovca, Jasenovca, Sokolovca i dr.). Dok je projekt Hrvatskih uma za izgradnju hladnjae odav-no osmiljen te su prikupljene sve potrebne dozvole i uloeno 200.000 kuna samo za ishodovanje svih papira, projekti koje izrauje Zeleni Osijek fi nancira-ju se iz fondova Europske unije te uope ne moraju biti realizirani. S provedbom gradnje hladnjae bi se, s druge strane, zapoelo ve na proljee te bi ona do-nijela veliku gospodarsku korist, posebice u ovoj looj fi nancijskoj situaciji u dravi. Uz to bi se poticao razvoj lovnog turizma u Baranji.

Objekt u kojemu su nekada bili stanovi Objekt u kojemu su nekada bili stanovi sada propadasada propada

Vrhunac optubi se ipak nalazi u izjavama Zelenog Osijeka kako Hrvatske ume namjeravaju izgraditi kla-onicu. Oni se esto pozivaju na prljavtinu, no to nije tono jer su propisi strogi i sve mora biti besprijekor-no isto, naglasio je dr. sc. Draen Degmei, dipl. ing. um., struni suradnik za lovstvo iz Odjela za lovstvo.

Odgovor na albu jo uvijek nije stigao, a Hrvatske su ume predloile da hladnjau izgrade i urede pre-ma sadanjoj strukturi i izgledu objekta na ijemu bi mjestu ona trebala biti (sada se ondje nalazi staja gra-ena opekom) pa na koncu i da ju izgrade na mjestu gdje ne bi trebali sruiti niti jedan objekt. Time bi se sauvala izvornost te umjetnika i povijesna vrijed-nost koju predmnijeva status kulturna dobra ili se, pak, ruenje zatienih objekata uope ne bi moralo dovesti u pitanje.

Na konferenciji u Lovakom domu Zlatna GredaNa konferenciji u Lovakom domu Zlatna Greda


Kontrolirana proizvodnja kitnjakovog ira za rasadnik Hajderovac

umsko sjemenarstvo

Pie: Ivica Tomi Foto: I. Tomi, Lj. Fliszar, Z. Tanocki

Kao jedina s hrastom kitnjakom u Hrvatskim umama, plantaa Novoselci osnovana je u proljee 2008. godine na istoimenom lokalitetu umarije Poega, u blizini prometnice Poega Slavonski Brod, na povrini 10,28 ha.

Osam osnovanih proizvodnih klonskih sjemen-skih plantaa najznaajnijih samoniklih vrsta umskoga drvea i 140 registriranih priznatih sjemenskih sastojina na podruju Hrvatskih uma solidna su osnovica za stalnu i kvalitetnu proizvod-nju umskoga sjemena u nas. Tako se negativna razlika izmeu potrebnog i skupljenog sjemena u umskim sastojinama umanjuje ili ak ponitava. Program proi-zvodnje sjemena u sjemenskim plantaama iz 1998. go-dine, za najvrjednije kategorije sjemena (kvalifi cirano i testirano), provodi se na temelju utvrenog prioriteta vrsta proizvodnjom cjepova u rasadniku Hajderovac i po-punjavanjem podignutih plantaa. Suenje uma, tete i nestanak uma nakon poara, napadi razliitih tetnika, jaki vjetrovi te sve prisutniji promijenjeni klimatski uvjeti (zagaenje atmosfere, tla, vode i dr.), pojave su koje ne-gativno utjeu na ukupno genetiko bogatstvo (geno-fond) naih uma i bioloku raznolikost (biodiverzitet) umskih ekosustava.

Najvea genetska dobit u klonskim sjemenskim plantaama Za potrebe umarstva proizvodnja sje-mena provodi se na nekoliko naina. Najjednostavniji je, ali i najnekvalitetniji, skupljanje sjemena u umi ili izvan

Klonovi hrasta kitnjaka


KLONSKE SJEMENSKE PLANTAE

Razlog osnivanja ovoga sjemenskog objekta je kontrolirana proizvodnja sjemena (ira) s fenotipski kvalitetnih stabala iz ovoga podruja, uz ouvanje njihova genofonda, a za potrebe umsko hortikulturnoga rasadnika Hajderovca (umarija Kutjevo). Naime, umska proizvodnja u ovome rasadniku temelji se na oko 2 milijuna kitnjakovih sadnica godinje.

ume s pojedinanih stabala. Pritom se ne obraa pozor-nost na genetiku i tehniku kvalitetu stabala pa ovako skupljeno sjeme ne treba koristiti za bioloku obnovu uma. Skupljeno sjeme u odabranim kvalitetnim sasto-jinama, tzv. sjemenskim sastojinama, je bolje genetske konstitucije jer je skupljeno samo s fenotipski kvalitet-nih stabala. Pritom se ostvaruje i mala genetska dobit, do 3 posto u potomstvu. Najveu genetsku dobit, od 15 do 30 posto, moemo ostvariti u tzv. sjemenskim plan-taama. One ine kulturu genetski superiornih stabala koja se intenzivno ureuju radi uestale i obilne cvatnje i plodonoenja te osiguranja poveanih potreba tijekom proizvodnje umskoga reprodukcijskoga materijala. Cilj je njihova osnivanja proizvodnja to vee koliine visoko vrijednoga sjemena, uz to manje trokove.

Jedina plantaa hrasta kitnjaka Meu klonskim sjemenskim plantaama Hrvatskih uma je i plantaa hrasta kitnjaka Novoselci, u GJ Poljadijske ume, na po-druju umarije Poega (UP Poega). Kao jedina s ovom vrstom umskoga drvea u nas, osnovana je u proljee 2008. godine na lokalitetu Novoselci, u blizini prometni-ce Poega Slavonski Brod na povrini 10,28 ha (istina u odjelu 43e). Razlog njena osnivanja je kontrolirana pro-izvodnja sjemena (ira) s fenotipski kvalitetnih stabala iz ovoga podruja, uz ouvanje njihova genofonda, a za potrebe umsko - hortikulturnoga rasadnika Hajderovca (umarija Kutjevo). Naime, umska proizvodnja u ovome

rasadniku temelji se na oko 2 milijuna kitnjakovih sadni-ca godinje.

Daljnjim istraivanjima do ouvanja genofonda Iz sastojina poeke i naike podrunice Hrvatskih uma, s podruja sedam umarija, a nakon provedenih analiza (usporedba s najbliim, komparativnim stablima i dr.) odabrana su 52 plus stabla: u umariji aglin 20, u-mariji Naice 12, Kamenska 6, Pleternica i Poega po 4 te Kutjevo i Velika po 3. Tijekom odabiranja vodilo se rauna o pojedinim svojstvima: totalnoj visini, prsnome promje-ru, visini debla do kronje, volumenu s korom, polumjeru kronje, debljini grana, pravnosti i usukanosti debla i dr. Pritom je kandidirano stablo moralo biti potpuno zdravo i neoteeno. Iz kroanja navedenih stabala, selekcioni-ranih po fenotipu, skidane su plemke duge oko 20-30 cm te su cijepljene na podlogu dvogodinjih kitnjakovih sadnica koje su uzgojene u rasadniku. U plantau su uvr-tena sva 52 klona ije je cijepljenje i uzgoj provedeno u Hajderovcu. Razmak sadnje je 8 x 6 m , ukupno je pred-vieno 1245 rameta (cjepova), jedinki dobivenih vegeta-tivnim razmnoavanjem od orteta, izvornih (originalnih) jedinki koje su zaetnik vegetativnog razmnoavanja. Potkraj 2010. godine u plantai se nalazilo 1046 cjepo-va. Najvie cjepova(30) proizvedeno je od klona broj 9 iz GJ Juna Krndija aglinska (odjel 21 a, umarija aglin), zatim 27 cjepova od klona broj 46 iz GJ Naika plani-na (odjel 27 a, umarija Naice), a najmanje(7) od klona

Aviosnimka klonske sjemenske plantae

Novoselci (GJ Poljadijske ume, umarija Poega)

Iz sastojina poeke i naike podrunice Hrvatskih uma, s podruja sedam umarija, a nakon provedenih analiza, odabrana su 52 plus stabla. U plantau su uvrtena sva 52 klona ije je cijepljenje i uzgoj provedeno u Hajderovcu. Razmak sadnje je 8 x 6 m, a ukupno je predvieno 1245 rameta (cjepova).


broj 51 iz iste gospodarske jedinice. Tijekom proljea 2011. godine u klonskoj sjemenskoj plantai zabiljeena su 1073 cijepa te je utvreno da ih treba proizvesti jo 172, to bi ukupno iznosilo 1245. Najvie cjepova bilo bi u klonu broj 29 (36), klonovima broj 9 (34) te 10 (30), 25 (30) i 46 (30), a najmanje u klonu broj 51 (8). Statistikim obradama inventurnih podataka fenolokih opaanja, podataka o brojnosti rameta te urodu i moguim pro-voenjem molekularnih istraivanja, u budunosti bi se dobili podatci o genetskim odnosima klonova unutar plantae. Potonji su nuni kao temelj daljnjih istraivanja o protoku gena i nasljeivanju svojstava. Molekularnim i drugim istraivanjima te testovima potomstva dobit e se vrlo vane smjernice za ouvanje genofonda, uzgojne radove, oplemenjivanje i proizvodnju sjemena. Premda u klonskoj sjemenskoj plantai Novoselci jo nisu osno-vani testovi potomstva, oni su planirani radi zadovoljenja kriterija za kategoriju umskoga reprodukcijskog mate-rijala, testirani prema Zakonu o umskome reprodukcij-skome materijalu.

Uzgojni oblik ovalnoga vretena Smjernice za odravanje navedenog umskog sjemenskog objek-ta obuhvaaju faze uzgojnih i zatitnih mjera: rezidbu, kontrolne zdravstvene preglede, uzimanje uzoraka za laboratorijsku obradu grana, pregled na prisutnost tet-nika te preventivne i represivne zatitne mjere. U sklopu poslova provedbe Programa gospodarenja su i radovi na formiranju i odravanju uzgojnog oblika, praenje stanja

stabala, primjena agrotehnike tla, odravanje plodnosti tla te praenje priroda. Usvojen je piramidalni uzgojni oblik ovalnoga vretena s jednom sredinjom provodni-com, kojom se postie optimalni odnos lisnih i cvjetnih pupova. est etaa grana spiralno je raporeeno po pro-vodnici na razmaku 80 90 cm, a visina stabla odrava se na visini do 7 m. Ovaj uzgojni oblik usvojen je nakon sadnje odreenog broja klonova pa se za vrijeme rezidbe postupno obavlja i rekonstrukcija stabala iz grmolikog oblika (vaza) u uzgojni oblik ovalnoga vretena.

Vanost biljne zatite, njegovanja i odravanja Biljna zatita obvezno se i redovito provodi s jednim zimskim prskanjem insekticidima, a tijekom vegetacije s 4 5 insektidnih i 4 5 fungicidnih tretmana. Njegovanje i odravanje plantae podrazumijeva orezivanje biljaka (rameta) prije poetka vegetacije, popunjavanje klonovi-ma, plijevljenje, okopavanje, konju trave, zatitu, prihra-nu, navodnjavanje, oroavanje i dr. U sjemenskoj plantai Novoselci provedeno je navodnjavanje sustavom kap po kap, a voda je osigurana iz postojeeg iskopanoga bunara. U cilju praenja i vrednovanja rezultata, potreb-no je na razini umarije ili Uprave uma voditi evidenciju o prikupljenom umskom reprodukcijskom materijalu i

Premda u klonskoj sjemenskoj plantai Novoselci jo nisu osnovani testovi potomstva, oni su planirani radi zadovoljenja kriterija za kategoriju umskoga reprodukcijskog materijala testiran, prema Zakonu o umskome reprodukcijskome materijalu.

Usvojen je piramidalni uzgojni oblik ovalnoga vretena s jednom sredinjom provodnicom, kojom se postie optimalni odnos lisnih i cvjetnih pupova. est etaa grana spiralno se raporeuje po provodnici na razmaku 80 90 cm, a visina stabla odrava se na visini do 7 m.

Tijekom terenskog obilaska

Povjerenstvo za Program gospodarenja u UP Poega

Strunom rezidbom do optimalnog odnosa lisnih i cvjetnih pupova


evidenciju o izvrenim radovima te tipovima i koliinama prikupljenog umskoga reprodukcijskoga materijala. O propisanim mjerama provodi se struni nadzor i kontrola te nadzor umarske inspekcije. Plantau Novoselci okru-uju iana ograda i zasaen zeleni zatitni pojas koji je u funkciji zatite od vjetra i neeljenog opraivanja s vanj-skom peludi. Moebitna se pojedinana hrastova stabla u blizini uklanjaju, a udaljenost plantae od sastojine hrasta kitnjaka iznosi priblino 1800 m.

Izraen i pregledan Program gospodarenja Na zahtjev Hrvatskih uma, trolano struno povjerenstvo Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva pregledalo je u prvoj polovici studenog 2011. izraeni Program gospodarenja umskim sjemen-skim objektom klonskom sjemenskom plantaom hra-sta kitnjaka Novoselci UP Poega. Predsjednik povjeren-stva bio je Sreko Jurii, dipl. ing. um., a lanovi dr. sc. Mladen Ivankovi i mr. sc. Goran Videc. Tijekom uredskog i terenskog pregleda prisustvovali su prof. dr. sc. Davo-rin Kajba (umarski fakultet), dipl. ing. um. Milan ge-la, i dipl. ing. um. Ivan umanovac (Direkcija Hrvatskih uma), a UP Poega predstavljali su dipl. ing. um. Milan Jurkovi, dipl. ing. um. Ljiljana Fliszar, dipl. ing. um Stje-pan Vukui i dipl. ing. um. Tihomir Bili. Nakon pregleda povjerenstvo je utvrdilo da je navedeni umski sjemenski objekt izraen u skladu s odrebama umskogospodar-ske osnove podruja Republike Hrvatske, Zakona o u-mama, Zakona o umskom reprodukcijskom materijalu i njima pripadajuim podzakonskim aktima. Povjerenstvo je predloilo Ministarstvu da odobri Program gospodare-nja ovim umskim sjemenskim objektom.

Nakon strunoga pregleda utvreno je da je ovaj sjemenski objekt izraen u skladu s odrebama umskogospodarske osnove podruja Republike Hrvatske i zakonskim propisima te je Ministarstvu predloeno da se odobri Program gospodarenja.

Uvoenje sustava za daljinsko praenje u vozila i radne strojeve Hrvatskih uma d.o.o.

mehanizacija NOVE TEHNOLOGIJE

Pie FotoDanko Kuric

Upotreba suvremene tehnologije u praenju rada i izvrenja radnih uinaka danas je postala determinanta koja utjee na efi kasnost poslovanja u vidu smanjivanja trokova, poveanja uinkovitosti radnog procesa i poveanju nivoa znanja koje uvjetuje poslovnu uspjenost. Razvijenost i iroka primjena tehnologije u okviru sustava za daljinsko praenje rada vozila i radnih strojeva (SDPR) dobar je primjer primjene unapreenja u radnom procesu baziranog na IT tehnologiji i koji upotrebljava sve vei broj poduzea.

Sustav za daljinsko praenje vozila koristi vie razliitih uslunih servisa, kao to su GPS (Global Positioning System) za odreivanje tone lokacije, GPRS za prijenos podataka, Internet i lokalnu mreu raunala za vizualni prikaz preko web ili desktop aplikacije. U vozilo se ugrau-je ureaj iji je sastavni dio GPS/GSM/GPRS modul s funkcijom odreivanja tone pozicije, prikuplja-nje svih podataka, a zatim prijenos tih podataka do servera. Sustav kroz svoju modularnost omoguuje nadzor razliitih parametara u eksploataciji voznog parka, kao to su, npr., radni sati motora, prijeena kilometraa, efektivni rad stroja vozila, potroeno gorivo, prosjena potronja u L/100 km ili L/h, rad u leru, prisutnost vozaa/strojara, radna vremena, pro-duktivnost vozila/vozaa, prekoraenja brzine i broja okretaja motora, rad u crvenom podruju, pozicije kretanja vozila na karti, statistika i analiza posjeta po regijama ili lokacijama, zvuna upozorenja vozaa na prekraje, servisni podsjetnici, voenje trokova vo-znog parka, itd. Sustav direktno utjee na smanjenje trokova i prua bolju kontrolu nad istim, utjee na smanjenje neovlatenog koritenja vozila, nepotreb-ne vonje, odnosno praznog hoda vozila. Openito, primjena ovog sustava omoguava fleksibilno uprav-ljanje voznim parkom s malo uloenog vremena i fi-nancijskih resursa.

Imajui u vidu sve ove znaajke sustava, Slu-ba za strateki razvoj i upravljanje organizacijskim promjenama dala je inicijativu i zapoela aktivnosti oko primjene tehnologija daljinskog praenja rada i kretanja vozila i radnih strojeva H d.o.o. s ciljem op-timizacije njihovog koritenja. U tu svrhu osnovano je Povjerenstvo i predloen je zajedniki projekt Dru-tva i umarskog fakulteta u Zagrebu s ciljem defi ni-ranja i razvoja (softverski i hardverski) tipinih SDPR karakteristinih skupina vozila te radnih strojeva koji e biti prilagoen specifi nostima njihova koritenja u umarstvu te studija isplativosti njihove primjene. Svrha je projekta unapreenje i ujednaavanje na-ina praenja rada strojeva i vozila u H d.o.o., sma-njivanje trokova kroz bolju organizaciju rada (bolje iskoritenje kapaciteta i radnoga vremena povea-nje proizvodnosti, racionalizacija izvjetajnih lista i sl.), optimalizacija koritenja vozila i strojeva. Ujedno, projekt bi trebao omoguiti razvoj sustava normiranja i pridobivanje informacija potrebnih za obraun rada i izvrene usluge.


Sustav za prijenos podataka koristi GSM SIM karti-cu, a podatci se automatski GPRS tehnologijom preno-se na server te je pristup podatcima omoguen putem WEB aplikacije u sklopu Nadzornog centra na slici 2.

Nadzorni centar putem ARMS aplikacije omogu-ava obavljanje funkcije prikupljanja, analiziranja i prikazivanja podataka primljenih na mobilnoj jedinici i podataka koji su uneseni u sustav preko korisnike aplikacije ili uvoeni iz drugih izvora. Dizajniran je kao mreni portal kojemu e korisnici moi pristupiti pre-ko Interneta ili Intraneta H d.o.o.. Nadzorni centar ima mogunost razmjene podataka s raunalima u vozilu mobilnim jedinicama, pohranjivanje i analizu podata-ka, prikaz putova i poloaja na digitalnim zemljovidima, ispis trenutnih i prolih podataka o vozilima i vozaima te ostalih podataka vanih za voenje voznog parka u formi izvjetaja i izradu putnih naloga na slici 3.

Primjenom standardnih struktura i protokola, su-stav omoguava slobodan protok informacija izme-u nadzornog centra i informacijskog sustava. Svaka informacije koja se pohranjuje u nadzornom centru moi e se izvoziti u druge aplikacije, ime se operaci-jama korisnika dodaju lokacijske i statusne informacije u realnom vremenu. Sustav ima otvorenu arhitekturu za povezivanje s postojeim poslovno-informacijskim sustavom Hrvatskih uma d.o.o.

Na osnovu pokazatelja i iskustava u primjeni daljin-skog praenja rada na navedenoj probnoj skupini od 50 sustava, koji e se ugraditi u razliite tipova vozila i strojeva, moi e se utvrditi potreba daljnje ire pri-mjene kao i razvoja ovog sustava prema specifi nim karakteristikama radnih strojeva i zahtjevima za prae-nje radnih procesa u djelatnostima privlaenja i tran-sporta u Hrvatskim umama d.o.o.

Slika 1.

Slika 2. Cjelokupna mrea sustava

Slika 3. Graf goriva i izvjetaj rada kamiona

U djelatnosti transporta Hrvatske ume d.o.o. postoje po pojedinim UP (Osijek, Vinkovci, Naice, Delnice, Senj) na kamionskim skupovima ugraeni su-stavi za daljinsko praenje. No, budui da vozni park svake od Uprava uma ini velik broj vozila razliitih po vrsti, tipu i starosti, javlja se potreba za prikladnim sustavom koji mora biti skalabilan kako bi svojom pri-lagodljivou bio kadar pruiti jednaku razinu uinko-vitosti upravljanja i koritenja za svaku pojedinanu grupu vozila unutar voznog parka. Iz navedenih razlo-ga H d.o.o. pristupile su nabavi inicijalnog paketa od 50 sustava za daljinsko praenje rada vozila i radnih strojeva s 5 funkcionalnih modula kako je iskazano u tablici 1.

U skladu s traenim uvjetima natjeaja, a na osno-vu pristiglih ponuda, izabran je sustav ARMS (Advan-ced Road Management System) tvrtke RASCO iz Kali-novca. Ovaj informatiko telekomunikacijski sustav sastoji se od opreme i programskih rjeenja i izveden je u otvorenom komunikacijskom protokolu CEN TC 337/WG3 sukladno europskim normama EN 15430-1.

U navedenom sustavu oprema se sastoji od slijede-ih komponenti prikazanih na slici 1.


Studenti na terenskoj nastavi u Praniku i Ljeskovai

Pie: Ivica Tomi Foto: G. Dori, I. Tomi Na podruju umarije Stara Gradika, no-vogradike podrunice Hrvatskih uma, odrana je potkraj studenog 2011. teren-ska nastava za 28 studenata umarskoga

fakulteta u Zagrebu, tree godine preddiplomskoga studija Urbano umarstvo, zatita prirode i okolia, iz predmeta Zatita okolia. Terensku je nastavu vodio izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvi zajedno s docentom dr. sc. Damirom Bariem i dr. sc. Romanom Posavcem. U ime domaina nazoni su bili dipl. ing. Josip Gapar, dipl. ing. Damir Jeli (Odjel za ureivanje uma), dipl. ing. Krunoslav Szabo, upravitelj umarije, dipl. ing. Goran Dori (revirnik) te Vesna Marjanovi, uvar ume i lovita

U jedinoj hrvatskoj lunjakovoj praumi Studenti su bili na dvama lokalitetima: u posebnom rezervatu umske vegetacije Pranik (53 ha), jedinoj sekundarnoj praumi hrasta lunjaka u Hrvatskoj te u priznatoj sjemenskoj lunjakovoj sastojini u GJ Lje-skovaa. Pranik je jedini ostatak nekadanjih starih hrastovih uma koje su se u prolosti razvijale u ni-zinskim podrujima Posavine, Podravine i Pokuplja. Prauma je na nadmorskoj visini 98 m, smjetena je u srednjoj Posavini, juno od autoceste Zagreb Lipo-vac i istono od prometnoga vora Okuani, a uda-ljena je priblino 4 km od rijeke Save. Kao jo jedina sauvana uma starih, u svijetu poznatih slavonskih hrastika, vrlo je zanimljiva za znanstvena istraivanja i prouavanja, ali i za umarsku praksu. Ve 83 godine u ovoj, dobro nam poznatoj Kozarevoj umi, starijoj

Budui umarski strunjaci upoznati su na podruju umarije Stara Gradika s problemom pomlaivanja hrasta lunjaka te s potrebom ouvanja staninih uvjeta u zatienim i gospodarskim i umama.

od 300 godina, nema ovjekova djelovanja pa ni bilo kakvih umarskih i drugih zahvata. Karakteristina je po dvjema umskim zajednicama: tipinoj umi hra-sta lunjaka i obinoga graba (Carpino betuli Qu-ercetum roboris typicum) te umi lunjaka s velikom utilovkom i rastavljenim aem (Genisto elatae Qu-ercetum roboris caricetosum remotae). Prauma je od 1971. godine ukljuena u projekt Sto trajnih po-kusnih ploha u Hrvatskoj, u okviru meunarodnoga programa UNESCO-a ovjek i biosfera. Treba ista-knuti kako je za vrijeme Domovinskoga rata pristup u ovaj specijalni rezervat umske vegetacije bio ogra-nien zbog miniranosti terena i okolnoga podruja, a danas je razminiran samo ulaz u praumu.

Masovno odumiranje starih orijaa Budui umarski strunjaci su sa svojim profesorima tijekom kraeg obilaska praume uoili masovno odumiranje starih lunjakovih stabala, no zbog miniranosti terena i nemogunosti pregleda nisu mogli doznati koliki je intenzitet odumiranja stabala. Uoena je dominacija mladih stabala obinoga graba u podstojnoj etai, to oigledno upozorava na promjenu staninih uvjeta. irenju grabovih stabala pridonijeli su brojni hidro-tehniki zahvati u umama i izvan njih (reguliranje toka rijeke Save, izgradnja nasipa juno od praume, izgradnja autoceste i vora Okuani i dr.), koji su pro-mijenili hidroloke odnose i smanjili vlanost stanita. Zanimljivo je da nedostaju stara grabova stabla, a uzrok tome je najvjerojatnije taj to je u prolosti ovo bilo poplavno podruje. U svezi s navedenim, stu-

Nesmetan razvoj umskog ekosustava bez

ovjekovog utjecaja leee trulo stablo

znanost i praksa UMARIJA STARA GRADIKA


denti su upoznati s problemom pomlaivanja hrasta lunjaka zbog velike zastupljenosti grabovih stabala, nakon odumiranja starih lunjakovih stabala.

Pranik primjer prirodnog razvoja umskog ekosustava Studenti su imali prigodu vidjeti kakva je struktura praume te se uvjerili u kakvou stabala koja su nepravilne grae, granata, zakrivljena i ote-ena. Mogli su vidjeti da su zastupljena dubea odu-mrla stabla i odumrla stabla na tlu u razliitim fazama raspadanja. Kod potonjih je uoeno vrlo intenzivno raspadanje unutranjeg (sredinjeg) dijela debla pa se pretpostavlja da je unutranji dio preteitog broja ivih stabala takoer u fazi raspadanja. Ova su stabla najbolji primjer kako umski ekosustav funkcionira na prirodni nain, bez ovjekova utjecaja. Prema prijed-logu europskoga programa zatite ugroenih stanita NATURA 2000 za Hrvatsku, prauma Pranik takoer je predviena za zatitu. Stoga su profesori naglasili potrebu provedbe zatite i ouvanja optimalnih sta-

Prauma Pranik je od 1971. godine ukljuena u projekt Sto trajnih pokusnih ploha u Hrvatskoj u okviru meunarodnoga programa UNESCO-a ovjek i biosfera, a danas je razminiran samo ulaz u ovaj specijalni rezervat umske vegetacije.

ninih uvjeta u cilju njenog daljnjeg razvoja, o emu se raspravljalo na terenu. Po miljenju prof. dr.sc. Ivi-ce Tikvia, treba poduzeti odgovarajue mjere kako bi se sauvao hrast lunjak koji je temeljno obiljeje umskog ekosustava, kao to bi se poduzele mjere za ouvanje nekih ptica ili ivotinja, ako bi njihove popu-lacije bile ugroene.

Najstarije nae lunjakovo stablo umarski strunjaci iz UP Nova Gradika upoznali su profeso-

Ispred orijakoga stabla hrasta lunjaka

Tijekom terenske nastave u sekundarnoj praumi Pranik

irenju grabovih stabala u Praniku pridonijeli su brojni hidrotehniki zahvati u umama i izvan njih (reguliranje toka rijeke Save, izgradnja nasipa juno od praume, izgradnja autoceste i vora Okuani i dr.), koji su promijenili hidroloke odnose i smanjili vlanost stanita.

re i studente s projektom proizvodnje sadnica hrasta lunjaka, koje e se proizvesti iz sjemena skupljenog ispod najveeg i najstarijeg lunjakovog stabla. Ovaj orija meu hrastovima visok je 41, 6 m, a na visini 2 m izmjeren mu je opseg ak 6, 7 m. Pretpostavlja se da je to najvee i najstarije ivo stablo hrasta lunjaka u

Hrvatskoj. Proizvedene sadnice imat e svoj certifikat te e biti podijeljene kolama i drugim ustanovama, o emu smo ve pisali na stranicama naega asopisa.

Strunim zahvatima do kakvoe i proizvod-nosti uma Zavrni dio terenske nastave odran je u priznatoj sjemenskoj sastojini hrasta lunjaka staroj 145 godina, veliine 9 ha, u GJ Ljeskovaa. Lu-njakova stabla su vrlo kvalitetna, a njihova namjena je proizvodnja isto tako kvalitetnog sjemena (ira). Prethodno struno obavljenim njegama i proredama

Dominacija mladih grabovih stabala zbog promijenjenih staninih uvjeta

Prema prijedlogu europskoga programa zatite ugroenih stanita NATURA 2000 za Hrvatsku, ova je prauma predviena za zatitu. Studentima je naglaena potreba provedbe toga postupka i ouvanja optimalnih staninih uvjeta u cilju njenog daljnjeg razvoja.

Priznata sjemenska lunjakova sastojina (GJ Ljeskovaa, umarija Stara Gradika)

Treba poduzeti odgovarajue mjere kako bi se sauvao hrast lunjak koji je temeljno obiljeje umskog ekosustava, kao to bi se poduzele mjere za ouvanje nekih ptica ili ivotinja, ako bi njihove populacije bile ugroene istaknuo je prof. dr. sc. Ivica Tikvi.

postignuta je kakvoa rasta ovih stabala. Studentima je objanjeno na koji se nain mogu poveati kakvo-a i proizvodnost uma na temelju usporedbe stanja stabala u praumi i gospodarskoj umi. Takoer im je ukazano na potrebu ouvanja staninih uvjeta u gospodarskim i zatienim umama u cilju njihovog optimalnoga razvoja. Sa svojim domainima studenti i njihovi profesori, uz obveznu raspravu o onome to su vidjeli i doivjeli, druili su se uz prireenu zakusku i logorsku vatru do kasnih veernjih sati.

Studentima je u priznatoj sjemenskoj sastojini hrasta lunjaka u GJ Ljeskovaa objanjeno na koji se nain mogu poveati kakvoa i proizvodnost uma na temelju usporedbe stanja stabala u praumi i gospodarskoj umi.

uma koja je progutala krajobraz

mediteranske umeLOPARSKI GU

Pie: Boris Belamari Foto: M. Maroevi, G. Novotny

Do osnivanja Prirode, javne ustanove za upravljanje zatienim dijelovima prirode Primorsko-goranske upanije koja je postavila nekoliko informativnih panoa, malo je Rabljana znalo da je sjeveroistoni dio Lopara zatien u kategoriji znaajnog krajobraza.

Geoloka podloga, karakteristike tla i spe-cifi ni egzodinamiki procesi kao to su jaruanje i spiranje, uvjetovali su u Loparu nastanak prstasto ralanjenog reljefa po-luotoka i pojavu bizarnih mikroreljefnih formi kao to su zemljane piramide, kule i stupovi, pa ak i oblici koji podsjeaju na gljive. Te su forme visoke i do 4 m, a zanimljivo je da se pojavljuju obino na mjestima gdje je najdublje raspadnut povrinski sloj fl ia.

Navedene geomorfoloke specifi nosti i oblici bili su razlogom da se ovaj prostor zatiti. Na prijedlog Republikog zavoda za zatitu prirode u Zagrebu, Skuptina opine Rab je na sjednici 14. veljae 1969. godine donijela odluku o proglaenju sjeveroisto-nog dijela poluotoka Lopara rezervatom, to je upi-sano u Registar posebno zatienih objekata prirode u Hrvatskoj kao zatieni krajolik koji danas ima po-vrinu 100 ha.

Na otoku Rabu postoji nekoliko podruja na koji-ma je, zbog neplanske sjee i nekontrolirane ispae stoke, dolo do unitavanja, degradacije, a potom i nestanka umskog pokrova. Kao primjer moemo navesti podruja Barbata i Sorinja, gdje su komplek-si autohtone crnikine ume nestali ili su svedeni na male povrine, te podruje Fruge, na kojem umski pokrov i dalje postoji, ali je zbog nekontroliranoga ekstenzivnog stoarstva ugroeno prirodno pomla-ivanje, ime je budunost ume postala neizvjesna.

Godine 1730., u vrijeme kad je Venecija vladala Rabom, sastavljen je katastar rapskih uma u kojem se navodi da na podruju Lopara postoji etvorna mi-lja opinske ume koja je neko bila gusta, a u vrijeme sastavljanja katastra veinom posjeena. Gotovo dva stoljea kasnije, 1906. godine, Lasman navodi crniki-nu umu Krasi, povrine 40 ha, starosti od 10 do 40 godina, kao jedinu umu na podruju Lopara. Lokalni toponimi (uvala Crnika) takoer svjedoe o umovi-tosti lokaliteta na kojima danas ne postoje niti najma-nji ostatci autohtone umske vegetacije.

Prema kazivanju najstarijih mjetana, a napose i sa starih fotografi ja, razvidno je da je do prvih za-hvata na poumljavanju na sjevernom, nenaseljenom podruju Lopara postojala tek oskudna vegetacija makije i gariga koja se sastojala preteno od niskih grmova velikog vrijesa (Erica arborea), mirte (Myrtus communis) i mrike (Juniperus oxycedrus).

Poumljavanje crnim i alepskim borom, kao pionir-skim vrstama, uz istovremenu sjetvu ira hrasta crni-ke, zapoeto je 1953. godine upravo na zahtjev samih mjetana Lopara kojima su pijesak i posolica noeni burom priinjali znaajne tete na poljoprivrednim kulturama. Valja imati na umu da je u to vrijeme poljo-privreda bila glavna gospodarska grana na podruju Lopara jer je turizam bio u samim zaetcima.



Joso imii u lanku iz 1987. godine navodi: Ve 1953. godine zapoelo se s radovima poumljavanja Lo-parskog gua, tako da je do 1958. godine poumljena povrina od 152 ha i obnovljena makija na povrini od 100 ha. Ubrzo nakon poumljavanja i zabrane ispae porastao je travni pokrov koji je posve pokrio i povezao tlo, a zaustavila se erozija tla i djelovanje ivog pijeska, a tete na poljoprivrednim kulturama znatno su smanje-ne. Problem je bio rijeen za vrijeme od 5 godina, a selo Lopar dobilo je novu vrijednost od 250 hektara mlade ume bora i crnike.

Danas, 58 godina kasnije, na poluotoku Loparu ima, u vlasnitvu Republike Hrvatske, ukupno 146,82 ha bo-rovih kultura s crnikom u podstojnoj etai, od ega su 37,35 ha kulture crnog, a 110,08 kulture alepskog bora. Veina uma u Loparu je u dravnom vlasnitvu, a samo manji dio je u vlasnitvu umovlasnika.

Neosporna je injenica da su borove kulture ekoloki manje stabilne od autohtone, klimazonalne vegetacije to je, u konkretnom sluaju, umska zajednica uma hrasta crnike i crnog jasena (Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i (1956.) 1958.). Podizanjem borovih kultura u Loparu, s istodobnim unoenjem ira hrasta crnike, stvoren je preduvjet za povratak autohtone vegetacije. Upravo na poluotoku Loparu oigledno je irenje hrasta crnike, ali i ostalih autohtonih listaa u borovim kulturama. Danas u podstojnoj etai borovih kultura imamo razvijen mladik hrasta crnike, a to je najvanije, crnika se poela spon-tano pomlaivati iz sjemena. Pojavu nalazimo jednako u kulturama alepskog, kao i crnog bora. Sam postupak povratka autohtone umske vegetacije podrazumijeva postupno uklanjanje (sjeu) stabala borova te prostora za razvoj crnike i ostalih autohtonih vrsta.

U Zakonu o zatiti prirode, lanak 16. stavak 2., se navodi: U znaajnom krajobrazu nisu doputeni zahvati i radnje koje naruavaju obiljeja zbog kojih je proglaen. Dakle, poumljavanjem je znaajno narue-no obiljeje krajobraza koji je 1967. godine, u vrijeme proglaenja, sigurno izgledao drugaije, a invazivan karakter umskog pokrova jo nije bio u tolikoj mjeri evidentan.

U zoni temeljnog fenomena zamjetno je prirodno pomlaivanje i irenje borova koji spreavaju nastavak erozivnih procesa, a vizualno zaklanjaju otprije nastale piramide. Dobar primjer loe strane takvog procesa je vidljiv na lokalitetu Orkovi brizi koji se nalazi izvan obu-hvata znaajnog krajobraza. Na navedenom lokalitetu nalaze se najvee piramide na podruju Lopara koje su

se potpuno uklopile u gustu borovu umu te ih je danas vrlo teko pronai, a kad se i doe do njih nemogue ih je fotografi rati i doivjeti na pravi nain.

Podizanjem borovih kultura na podruju zatienog krajobraza Lopara zaustavljeni su degradacija vegeta-cije i erozija koji su uvjetovali nastanak geomorfolo-kih oblika zbog kojih je predio svojedobno i proglaen zatienim krajobrazom. S jedne strane teren je meli-oriran, to kroz samo znaenje rijei ima pozitivnu ko-notaciju, a s druge strane zaustavljeni su svi oni procesi koji su krajobraz uinili vizualno atraktivnim, a time i vrijednim zatite. Borove kulture postupno su progu-tale krajobraz te ga vizualno izjednaile s krajobrazima kakve nalazimo na ostalom dijelu poluotoka Lopara, a napose i na cijelom otoku. U uvjetima sadanjeg stanja uma na podruju znaajnog krajobraza nemogue je oekivati da e gospodarenje umama ii u smjeru koji bi pogodovao degradaciji stanita koje je u proteklih pedesetak godina neosporno dobilo karakter umskog. S obzirom da se tlo na kru, kao nezamjenjivi prirodni resurs, vrlo teko i sporo stvara, problem je njegove za-tite od prvorazrednog znaaja. Gubitak tla zbog erozije i ostalih negativnih procesa, ma koliko to u konanici izgledalo vizualno atraktivno, je proces koji je potreb-no zaustaviti, u najmanju ruku ograniiti i kontrolirati. Zato je izuzetno vano pronai model gospodarenja u-mama koji e pomiriti odravanje erozijskih procesa, a time i geneze geomorfolokih oblika (piramida) kao temeljnog fenomena te razvoj ume koji neosporno mora ii u smjeru povratka autohtone vegetacije. Iako u zatienom dijelu Lopara uma ne predstavlja temeljni fenomen, ona je postala nedjeljivi dio krajobraza. Stoga njezina zatita (od poara) te obavljanje svih potrebnih umsko - uzgojnih radova treba biti prioritetom.

Znaajni krajobraz Lopara, a i ire podruje sjeve-roistonog dijela poluotoka, predio je jedinstvene ge-omorfoloke i krajobrazne raznolikosti. Intervencijom ovjeka nekad ogoljeni tren odjenut je u umsko ruho te je njegov izgled znaajno izmijenjen. Iako borova uma na ovom podruju nije prirodna, vremenom je Lopar po njoj postao prepoznatljiv, a sama uma se u najboljoj moguoj mjeri uklopila u sliku krajobraza koji i dalje ostavlja dojam prirodnosti i autentinosti. Stoga je izuzetno vano da se na sjeveroistonom dijelu Lopa-ra ne dogodi invazija komercijalnih turistikih objekata i sadraja, a sam krajobraz se odri kao rezervat neta-knute prirode kako bi u njemu mogli uivati i sljedee generacije otoana i turista.


umski put u srcu Zagrebaurbano umarstvo TUKANAC

Pie FotoLara ernicki Park ume nam omoguuju da u samom gra-du uivamo u zelenilu, nadiemo se istog zra-ka i opustimo se od svakodnevice. Za ume se kae da su zelena plua grada. Jedan hektar

ume osigurava potrebu za kisikom za otprilike deset stanovnika grada. Tijekom jednog dana vee gotovo devetsto kilograma ugljinog dioksida i proizvede esto kilograma kisika. Sloj drvea pomae mijeanju viih i niih slojeva zraka to je od posebnog znaenja za grad-sku mikroklimu. uma titi od prejakog zraenja sunca, usporava puhanje snanih vjetrova, poput fi ltra proi-ava dim, prainu i ispune plinove, upija dio gradske buke i svjetlosnog zagaenja.

Stanovnici Zagreba imaju privilegij da ive u podno-ju umovite Medvednice. Sjeverni dijelovi grada lee na njenim najniim obroncima, odnosno na grebenima koji se smjerom sjever jug sputaju prema savskoj nizini. Na tom gradskom prostoru rasprostranjeno je dvadesetak park uma koji se nastavljaju na prirodne ume Zagrebake gore.

Dominantna biljna zajednica koja okruuje cijeli ma-siv Medvednice na visini od 150 do 350 metara je uma hrasta kitnjaka i obinog graba. Uz njih je esta divlja trenja, klen, obina bukva, velelisna lipa i druge vrste drvea pod ijim stablima rastu grmovi lijeske, sviba, obine kurike, kaline, obine kozokrvine i obinog likov-ca. U rano proljee, prije nego li uma prolista, procvje-taju umarica, plunjak, jaglac, kopitnjak, lazarkinja, pasji zub i druge proljetnice. Velik dio podsljemenskih uma iskren je u prolosti da bi se na njihovom mjestu izorale njive, posadili vonjaci i vinogradi ili podigla na-

Park ume to se prostiru uz rubove grada poprimaju sve znaajniju ulogu u ivotu modernog ovjeka. ivei ubrzanim tempom u gradskoj vrevi sve vie osjeamo potrebu za boravkom u prirodi.

selja. Stoga su park-ume na najniim obroncima Med-vednice njihovi dragocjeni ostatci koji slue na dobrobit svih graana. Neke od njih svojim junim krajem ulaze u samo srce grada, a najnie od svih sputa se Tukanac koji gotovo dotie ulicu Ilicu.

Krene li se od Ilice kroz Demanov prolaz za svega par minuta stie se do Dubravkinog puta, lijepe etnice koja u duini od dva kilometra prolazi park - u-mom Tukanac sve do Cmroka. Dubravkin put je ureen kao pjeaka staza u drugoj polovici 19. stoljea. Tada se zvao Sofi jin put, po moravskoj grofi ci Sofi ji Stockau, supruzi bana Josipa Jelaia. Pola stoljea kasnije Sofi jin put postao je popularna polazina toka na kojoj su se okupljali planinari pred polazak prema Cmroku, Gor-njem Prekriju, estinama, Medvedgradu ili vrhu Mad-vednice. Poslije Drugog svjetskog rata Sofi jin put prei-menovan je u Dubravkin put, prema naslovnom liku iz djela hrvatskog pisca Ivana Gundulia.

Poetkom 2009. godine zapoela je rekonstrukcija i krajobrazno ureenje etnice Dubravkin put. Ureenje je potakla Gradska etvrt Gornji grad Medveak, a Grad ju je podrao nakon to je utvreno da su etnica i portsko - rekreacijski centar uz nju zaputeni. Radna jedinica Hortikutura zagrebake Uprave uma zapoela je sanitarnu sjeu suhih i natrulih stabala koja su se do-tada izvaljivala uslijed udara vjetra ili teine snijega. Uz etnicu je uklonjeno ak 272 stabla kako bi se na njiho-vom mjestu posadila nova stabla istih autohtonih vrsta hrasta kitnjaka, javora, klena, bukve, bagrema i lipe. Pri tome se vodilo rauna o ptijem svijetu Tukanca pa se nisu sjekla stabla u kojima se ptice gnijezde. Od planira-

Vrazovo etalite na poetku Dubravkinog puta


ne sadnje 600 do 1000 sadnica najprije je posaeno 66 velikih, kolovanih sadnica visokih do est metara koje su otpornije na klimatske promjene i vjetar. Sadnja pre-ostalih stabala trebala bi se kontinuirano nastaviti.

Sjea starih stabala uz Dubravkin put bila je samo dio velikog projekta koji obuhvaa rekonstrukciju po-stojee ljetne pozornice Tukanac i izgradnju sportsko - rekreacijskog centra na Kreievoj poljani. Ljetno kino i pozornica obnovljeni su uz minimalni redizajn prema izvornom projektu arhitekta Kazimira Ostrogovia iz razdoblja 1950. 1957. godine. Tu e u proljee zapoe-ti bogati program, od kazalinih predstava do koncerata i projekcija fi lmova. Na Kreievoj poljani predviena je gradnja dva teniska terena, igralita za mali nogomet, rukomet, koarku, boalite, trim staza i igralite za djecu. Odlueno je da se najprije urede postojee malo-nogometno i tenisko igralite, saniraju prilazne staze te postave sprave na djeje igralite.

U studenom 2011. godine dovrena je prva faza ure-enja ljetnog kina na Tukancu i etnice Dubravkin put dugake oko dva kilometra. Otvorenjem novoureene etnice na prikladan nain obiljeena je Meunarodna godina uma. S obzirom da staza cijelom duinom pro-lazi umovitim podrujem, izvedena je nova podloga i staza od sipine koja vizualno najbolje odgovara prosto-ru. Povrine uz etnicu ureene su dovozom i razastira-njem plodne zemlje i izvrena je hidrosjetva. Osim kra-jobraznog ureenja povrina, time je sprijeena daljnja erozija uzrokovana oborinama. Du staze postavljene su nove klupe, koarice za otpatke, javna rasvjeta i po-une table. U sigurnosti nove none rasvjete u etnju Dubravkinim putem sada se moe poi i u sumrak krat-kih zimskih dana.

etnja Dubravkinim putem zapoinje kod djejeg igralita i restorana Dubravkin put. Nekada-nja gostionica u kojoj su se okupljali planinari pred po-lazak na Sljeme neko vrijeme bila je poznata kao vrstan riblji restoran, a nedavno je preureena u elitni restoran s vinskim barom. Staza vodi dolinom potoka Tukanac koji u gornjem dijelu svog toka jo uvijek tee otvore-nim koritom. Nalijevo se odrvaju staze i puteljci koji vode prema Krleinom Gvozdu, Jabukovcu, Paunovcu i Slavujevcu, a niz desnu padinu jedno do drugog sputa-ju se dvorita koja pripadaju vilama i kuama u Visokoj, Demetrovoj i Jurjevskoj ulici.

Uz stazu je postavljeno dvanaest pounih tabli. Prva od njih upoznaje etae s postankom pjeake staze, njezinim imenom i poloajem tukanake ume. Druga je posveena Lovakom muzeju i Hrvatskom lovakom savezu na iju je inicijativu i uz novanu podrku pouna etnica ureena. Ostale table redom predstavljaju naj-poznatije endemske svojte u naoj zemlji, raznolikost

biljnog i ivotinjskog svijeta u Zagrebu, umske pro-ljetnice, dominantnu biljnu zajednicu ovog podruja i njezin ivotinjski svijet, godinu imia i meunarodnu godinu uma, zatiene i ugroene biljke, vanost uma i urbane ume te zagrebake potoke. Okrueni asfaltom i betonom, mnogi Zagrepani ni ne slute da svoj grad dijele s mnogim divljim biljkama i ivotinjama. Na za-grebakim livadama, u umama, potocima i parkovima jo uvijek obitava 1636 biljnih vrsta, 182 vrste ptica, 42 vrste sisavaca, 10 vrsta gmazova, 15 vrsta riba, 16 vrsta vodozemaca, 5 vrsta rakova, 10 vrsta kopnenih pueva i velik broj kukaca. Nakon etnje Dubravkinim putem Za-grepani e moda promijeniti svoj odnos prema ugro-enim zelenim povrinama grada o kojima svi zajedno moramo skrbiti.

Na kraju doline potoka Tukanca staza se uspinje stepenicama i izlazi na Cmrok. Ondje je postavljena posljednja tabla s kratkim povijesnim pregledom ovog zagrebakog izletita. Iako danas pomalo zaboravljen, Cmrok je jo uvijek jedan od najljepih predjela sjever-nog dijela grada. Ubavi breuljci, vijugave staze i lijepo razmjetene skupine drvea pomalo podsjeaju na en-gleski pejzani perivoj. Glavno obiljeje daje mu pro-strana livada na padini brijega s koje se moe uivati u pogledima na Donji grad i mirogojske arkade. Neki mi-sle da je ime dobio po smrekama dok ga neki povezuju s gostionicom K Roku (njemaki Zum Rok), no ime Cmrok pojavljuje se u pisanim izvorima jo davne 1540. godine kada se spominje vinograd na Zmerku.

Osamdesetih godina 19. stoljea Cmrok je postao popularno izletite Zagrepana. Ljeti su izletnici uivali na svjeem zraku, a zimi su se na livadi odravali skija-ki teajevi, prvi u Zagrebu. U Jurjevskoj ulici na donjem kraju prostrane livade bila je zabranjena gradnja kako bi se taj predio sauvao za boravak, etnju, dokolicu i uivanje graana u ljepoti prirode. U okolnim umama i vinogradima imuni Zagrepani imali su svoje ljetnikov-ce, a iznad livade u vili Hirschler do prije desetak godina nalazio se popularni restoran umski dvor.

Daleke 1829. godine hortikulturni strunjak Mihovil Kuni romantino je opisao Tukanac u asopi-su Allgemeine deutsche Gartenzeitung (Ope njemake vrtne novine): Tukanac je bogat povien predio sjeve-rozapadno od Zagreba, s mnogim pojedinanim gos-podstvima, ladanjskim kuama, vrtovima, vinogradima, poljima i romantinim umama u kojima ima naroito mnogo slavuja, kosova i drugih ptica pjevica.

Tukanake ume spominju se u gradskim zapisnici-ma ve u 17. stoljeu, a osim uma u Tukancu i Crmoku tada se spominju oranica, vrt i vinograd. Nakon kre-nja uma radi dobivanja obradivih povrina, uz njih su vjerojatno niknule i prve kue kojima se davno izgubio trag. U 19. stoljeu Tukanac i Cmrok bili su gospodske

1 Pouna tabla ivi svijet Zagreba

2 Mirno mjesto za uenje

3 Staza stepenicama izlazi na Cmrok

4 Igra svjetla u hrastovom liu

Romantini ugoaj u magli


etvrti narijetko razasutih ljetnikovaca sred velikih vo-njaka, vinograda i gustih uma. Veliki tukanaki posje-di rasparcelirani su u 20. stoljeu i na njima su podignute obiteljske kue pa je Tukanac do danas zadrao karak-ter otmjene etvrti vila i vrtova.

Ne zna se tono kada je grad Zagreb poeo urei-vati Tukanc i brinuti se za njega kao za javni park. No, sedamdesetih godina 19. stoljea, uz narudbe bilja za druga gradska etalita, javljaju se i narudbe za Tuka-nac. U to vrijeme vrtlarija je davana u zakup pojedinci-ma koji su se na temelju estogodinjeg ugovora brinuli o gradskim nasadima. Od kraja 1878. do 1893. godine gradskim vrtlarom bio je Josip Peklar koji je bio odgo-voran za sve preinake i osnivanje javnih nasada u gradu, pa tako i za perivoj u Tukancu. U proljee 1885. godi-ne Peklar je za Tukanac nabavio petsto smreka, tristo javora, dvadeset kestena i raznoga drugog drvea te

pedeset crnogorinih stabala za nasad pred zgradom tadanjeg gombakog drutva "Sokol".

U to vrijeme Tukanac je zajedno sa susjednim Jo-sipovcem i Zelengajem tvorio jednu umsku cjelinu. Osamdesetih godina 19. stoljea na Josipovcu je za-poela gradnja otmjenih kua s vrtovima za imune obitelji, dok je u donjem dijelu Tukanca gradnja bila zabranjena. Josipovac se uskoro pretvorio u naselje vila, a tukanaka uma postepeno se oblikovala u omiljenu i dobro posjeenu promenadu.

Privlanost Tukanca naroito je porasla nakon za-tvaranja Jubilarne umarsko-gospodarske izlobe u jesen 1891. godine. Tada su u Tukanac prenesena tri izlobena paviljona u kojima su se ljubitelji prirode mo-gli okrijepiti jelom i piem ili zakloniti od nevremena. Do danas je sauvan samo drveni glazbeni paviljon koji stoji u Nazorovom parku na vrhu Tukanca.

Uspjena Uspjena nova 2012. godina!nova 2012. godina!


Na mjestima masovnog uroda ira u stanju su u svega deset dana unititi sav urod. Osim toga, i jedni i drugi uivaju u umskim uvjetima. uma im prua obilje hrane, zatitu od prirodnih ne-prijatelja, dobre uvjete za prezimljavanje i razmnoavanje, pogotovo ako granii s livadom ili poljem, a ako k tome jo i obiluje prizemnom vegetacijom, moemo ustvrditi da se mioliki glodavci nalaze u idealnim uvjetima.

Dakle, kljuna rije koja se vee uz probleme kod teta od miolikih glodavaca je broj, drugim rijeima problemi i akcije rjeavanja poinju kada se ovi prenamnoe, a to se dogaa kada se sloi niz prilika koje im pogoduju. To su ponajprije klimatske suhe i tople jeseni, blage zime bez vlage, topla proljea i ljeta bez previe oborina. Ako su kli-matski uvjeti povoljni dobre su i stanine prilike, jer tada plodonoenje biva vee. Broj glodavaca, ili da se pravilno izrazimo gustoa populacije, kontrolira se na nekoliko naina, od kojih je najjednostavnija metoda minimalnog kvadrata, gdje se klopke mrtvolovke postavljaju unutar odreenih, iskolenih kvadrata koji mogu biti vei (na 5,76 ha i sa 16 x 16 lovnih klopki) ili manji (na 1,44 ha i sa 8 x 8 lovnih klopki). Za znanstvena istraivanja koriste se i ivo-lovke. Druga metoda je Y metoda, koja nosi ime po obliku koji se iskoli, a ine ga tri pravca od po 15 m i pod kutem od 120. Na svakom pravcu su po tri posude do pola is-punjene vodom, ukopane u tlo, a izmeu njih su prepre-ke koje slue usmjeravanju ivotinja u klopke. Ove dvije metode vre se na tono odreenoj povrini pa spadaju u primarne. Trea metoda spada u sekundarne, to znai da povrina nije tono odreena, nego se na terenu postavlja sto mrtvolovki (radi lakeg brojanja). U svakoj od njih je po jedan komad tvrde tkanine, koja slui kao mamac, i koja je prethodno natopljena uljem na kojem se prila slanina i luk. Naziva se metodom linearnog kvadrata. Postoje i ter-cijarne metode gdje se trae i prebrojavaju tragovi i izmet. Prednost ovih metoda je to nema utjecaja na populaciju, ne iziskuju puno opreme, a ponekad je dovoljan samo je-dan izlazak na teren. Glavni nedostatak im je nepouzda-nost rezultata.

Mievi preteno rade tete na sjemenju, a voluharice na kori i korjenovom sustavu. U naim umama nalazimo tri vrste mieva i pet vrsta voluharica. Od mieva su tu: utovrati umski mi (Apodemus flavicolis) koji nastanju-je hrastove i bukove ume ija gustoa populacije ovisi o urodu ira i dr. sjemenja, ali i broju divljih svinja. utovrati mi se hrani jo i cvjetovima, mladicama i kukcima. Dubi-na njegovog skladita ovisna je o razini podzemne vode, no otprilike je to 1,5 m. Kada se prenamnoi, a to je svake tree godine, u stanju je pojesti i odnijeti u skladite cijeli

umski tetnici GLODAVCI

Naslov ovoga lanka trebao bi zapravo glasiti voluharice i mievi jer se smatra da u umi voluharice prave vee tete nego mievi. Ono zajedniko im je da mogu ozbiljno ugroziti umski ekosustav, napraviti velike tete u umi ili u skladitu sjemena pogotovo kada je rije o tzv. mijoj godini, kada se prenamnoe, a kada se to jo poklopi s rodnom godinom hrasta tete bivaju signifi kantne.

urod ira. Kao i utovrati, umski mi (Apoademus sylva-ticus) u stanju je unititi cjelokupan urod sjemena i tako ugroziti prirodno pomlaivanje u listopadnim umama u razdobljima prenamnoavanja, premda puno vie od ira i bukvice voli sjeme trave i dr. zeljastog bilja. U rasadnicima ini tete nagrizajui koru i pupove mladog listopadnog drvea. Hrani se jo i kokonima obine i smee borove ose pilatke. Nastanjuje topla i otvorena stanita po rubovima uma. Trei je poljski ili prugasti mi (Apodemus agrarius). On tijekom jeseni naseljava rubove uma, a u proljee po-lja i livade. Njegov spektar prehrane je irok: gloe koru mladih hrastova, bukava, lipa, javora i dr., jede sjeme e-tinjaa, lipe, breze, lijeske, no preteno je predator i jede ivotinjsku hranu. Moe napraviti velike tete u rasadnici-ma i umama.

Voluharice u naim umama broje pet vrsta, a za razliku od mieva, koji su svi predatori, veinom su iskljuivo bi-ljojedi. Obino rade tete na neureenim i zakorovljenim terenima. umska ili ria voluharica (Clethrionomys gla-reolus) obitava i u crnogorinim i u bjelogorinim uma-ma, gdje za stanite bira bujni sloj prizemnoga raa, na rubovima uma, a nalazi se i po movarama, na rubovima oranica, parkovima i dr. Najvie se hrani vegetativnim dije-lovima zeljastih biljaka, a tete u umi radi na sjemenu, kori i dijelovima korijenja. Poljska voluharica (Microtus arvalis), takoer je dosta fleksibilna po pitanju stanita. Ona nasta-njuje otvorena podruja, rubove uma, livade, polja, rasad-nike, vonjake, vinograde i putove. Tipian je biljojed, ba kao i umska voluharica. Ljeti radi tete na poljoprivrednim povrinama, na jesen u umi i rasadniku, a za jakih zima gloe koru mladog drvea. Tamo gdje se gnijezdi hrani se korijenjem, a to je na dubini od nekih 20 cm. Masovno se pojavljuje svake tri do etiri godine, emu pogoduju tople i suhe zime i vlana ljeta. Livadna voluharica (Microtus agrestis) voli vlane mjeovite ume, zakorovljene sjei-ne i progale. Biljojed je, preteno jede zeljasto bilje, travu, pupove, koru, a mlada stabla prstenuje ili izgriza na visini od 10 do 20 cm. Vodeni voluhar (Arvicola terrestris) vezan je, jasno uz vodena stanita. Gnijezdi se uz rijeke i potoke, obale bara i na livadama. Zimi radi tete na korijenju vrba, topola, hrasta, brijesta, javora, oraha, jabuke, smreke, ari-a i dr., a moe unititi itave mlade kulture vrba i topola. Kada je vrijeme toplo jede dijelove vodenastih i livadnih biljaka. Za razliku od ostalih naih voluharica jede i ivo-tinjsku hranu kukce i mekuce. Jo je jedna voluharica koja voli vodena podruja podzemni voluhar (Microtus subterraneus). Nalazi se po dolinama rijeka, bara i jezera i po vlanim livadama. tete ini tako to oteuje korijenov sustav, a prehrana mu je dosta raznolika, jede i korijenje, liajeve, gljive, plodove kupine te zeljasto bilje.

Mioliki glodavci utjeu na umsko tlo, tonije na nje-gove gornje slojeve, mikroklimu listinca, prozraivanje, humifikaciju, postotak anorganskih i organskih tvari, zatim razgradnju organskih tvari, strukturu sastojina, na raspro-stranjenost biljaka jer raznose sjeme, na brojnost nekih vrsta kukaca, na brojnost onih vrsta grabeljivaca kojima slue kao hrana te na sukcesiju kod sjeina, no daleko su najvea opasnost kao prenosioci zaraznih bolesti. Zbog svega navedenog oni su vana karika u ekosustavu.

Pie FotoMarija Glava

Mievi i voluharice


Racionalnim Racionalnim gospodarenjem do gospodarenjem do komercijalno zanimljive komercijalno zanimljive drvenaste vrste drvenaste vrste

zanimljivosti HRAST SLADUN U POEKOJ KOTLINI

Pie: Ivica TomiFoto: I. Tomi, J. Zeli, D. Krakar

Nalazita hrasta sladuna u Poetini, na podruju poeke podrunice Hrvatskih uma, izolirana su kao enklave od glavnih podruja njegove rasprostranjenosti, a specifi nost su ovoga dijela Hrvatske i gore Krndije.

Podruje rasprostranjenja hrasta sladuna (Qu-ercus frainetto) je jugoistona Europa (Panon-ska nizina, Apeninski i Balkanski poluotok), Transilvanija i sjeverozapadni dio Male Azije. Posebice je rairen u Bugarskoj, Rumunjskoj, Srbiji i Cr-noj Gori, a neznatno manje je zastupljen u Bosni i Her-cegovini. Na navedenom prostoru sudjeluje u brojnim svijetlim, kserofilnim, hrastovim zajednicama sveze Quercion farnetto, no najznaajniji je u klimatogenoj zajednici sladuna i cera (Quercetum frainetto cerris). U potonjoj fitocenozi je glavni edifikator jer ima naj-vei utjecaj, uvjetuje njezin opstanak te joj odreuje strukturu. Javlja se preteito u brdskim podrujima, na nadmorskim visinama i veim od 1000 m, uglav-nom na izrazito suhom, kiselom i dubljem ilovastom tlu. Ima stablo snanih grana i velike, iroke, okrugla-ste i izrazito guste kronje, izraste u visinu do 30 m, s promjerom do 1 m, a nerijetko se pojavljuje i kao grm. Kora debla slina je kori lunjaka, no plie je izbrazda-na i neznatno tanja. Korijenski sustav mu je dobro ra-zvijen, a listovi s karakteristinim uskim i dubokim ure-zima rozetasto su skupljeni na vrhu izbojaka. Najiri su u gornjoj treini duine. Sladun ima vrlo jaku izbojnu snagu, cvate tijekom travnja i svibnja, istovremeno s listanjem, a ir dozrijeva u rujnu i listopadu. U vrijeme nestaice hrane nekada se plod ovoga hrasta, kao naj-ukusniji od svih europskih hrastova, upotrebljavao za prehranu ljudi i ivotinja. Stanovnici pravoslavne vjere su uoi Boia u kultne svrhe koristili sladunove cjepa-nice (glavnje) kao badnjak na ognjitu. Stoga se pret-postavlja da je proiren izvan svoga prirodnog areala nakon zbjegova pravoslavnog stanovnitva na zapad pred naletom Turaka, pa je tako dospio i u Hrvatsku. U naoj dravi raste u sredinjoj Slavoniji (oko Kutjeva i aglina u Poetini), Dalmatinskoj zagori te u okolici Imotskog.

Znanstvena istraivanja u zadnjih dvjesto go-dina Poeki umarski strunjak i znanstvenik mr. sc.

U Hrvatskoj hrast sladun raste u sredinjoj Slavoniji (u Poetini), Dalmatinskoj zagori te u okolici Imotskog.

Juraj Zeli bavio se od 2003. do 2006. godine istraiva-njem dendrometrijskih, biometrijskih i gospodarskih znaajki ovoga hrasta, ija su nalazita u Poekoj ko-tlini izolirana kao enklave od glavnih podruja raspro-stranjenosti. U organizaciji poekog ogranka Hrvat-skoga umarskog drutva i Hrvatske komore inenjera umarstva i drvne tehnologije, u umsko hotikultur-nom rasadniku Hajderovac (UP Poega), odrao je potkraj 2011. godine predavanje pod nazivom Hrast sladun (Quercus frainetto) na Krndiji. U uvodnome je dijelu istaknuo kako su ekoloke, fitocenoloke i botanike znaajke sladuna, kao tipine balkansko - apeninske vrste, na podruju june Krndije, u zadnjih dvjesto godina istraivali biolozi, botaniari i umari (fitocenolozi), a meu njima Kitaibel, Hirc, Fukarek, Trinajsti, Vukeli, Rau i dr. Sastojine sladuna razliite dobi nalaze se na junim, jugoistonim i jugozapad-nim padinama gore Krndije, u umskim predjelima Hajderovac i Dragaljevac, iznad sela Bektea i Gradi-ta. Rastu na blago nagnutom terenu, na nadmorskoj visini 200-240 m, na geolokoj podlozi pleistocenskih ilovaa i glina, na nataloenim lesnim i lesolikim sedi-mentima, a mjestimice u dubljim slojevima s karbo-natnim ulomcima.

Stabilne sladunove sastojine kod Kutjeva Prema istraivanju Trinajstia i dr. (1966.), cjelovite i gotovo iste sastojine nalaze se u gospodarskoj jedini-ci Juna Krndija kutjevaka (umarija Kutjevo), gdje je sladun zauzeo svoju ekoloku niu, termofilno ili aci-dofilno stanite. Zajednica sladuna i cera (Quercetum frainetto-cerris) prikljuena je, zbog staninih znaajki biljnih elemenata, mezofilnoj subasocijaciji carpineto-sum betuli i termofilnoj svezi Aceri tatarici - Quercion. Sladuna ima i na manjim povrinama u GJ Juna Krn-dija aglinska, a prema istraivanjima poekih urei-vaa uma (Najvirt i Puaa), podruje njegova raspro-stranjenja je i u manjim enklavama iznad sela Duboke, Jurkovca i Stojinovca (umarija aglin). Navodei

Pomlaena sladunova sastojina u umskom predjelu Hajderovac (umarija Kutjevo)


pojavu hrasta sladuna u umskom predjelu Hajdero-vac kod Kutjeva, Vukeli i Rau (1998.) istiu kako je samoniklost (autohtonost) sladuna u tim podrujima Hrvatske vrlo dvojbena, no unato tome sastojine su stabilne, gospodarski i prirodoznanstveno vrijedne. Razliite su pretpostavke kako je hrast sladun dospio na ovo podruje, a jedna od njih je i ta da su ga unijeli Bugari koji su ove krajeve zaposjeli u 9. stoljeu i njima gospodarili stotinjak godina.

Razliite su pretpostavke kako je hrast sladun dospio na poeko podruje, a jedna od njih je i ta da su ga unijeli Bugari koji su ove krajeve zaposjeli u 9. stoljeu i njima gospodarili stotinjak godina.

Specifinost Poeke kotline i Krndije Istrau-jui njegove gospodarske znaajke, J. Zeli naglaava kako je sladun svojim izdvojenim arealom specifinost Poeke kotline i gore Krndije. Unato injenici da su donedavno istraena bioloka, fitocenoloka i ekolo-ka svojstva, nedostajale su spoznaje o gospodarskim karakteristikama sladuna. Stoga se poelo o tome istraivati snimanjem dendrometrijskih i taksacijskih parametara koji su posluili izradi jednoulaznih i dvo-ulaznih tablica, sortimentnih tablica, oblika distribu-cija stabala za odreenu dob, odreivanje vrijednosti sastojina, izraunavanje umske takse i praga renta-bilnosti gospodarenja. Modelne prirasno prihodne tablice izraene su na temelju detaljne inventarizacije sastojina po dobi, omjeru smjese, promjerima i visina-ma za odreene bonitete.

Sastojine sladuna razliite dobi nalaze se u blizini Kutjeva, na junim, jugoistonim i jugozapadnim padinama gore Krndije (umarija Kutjevo). Iako je dvojbena njihova samoniklost, one su stabilne te gospodarski i prirodoznanstveno vrijedne.

Sladun bi mogao biti komercijalno zanimljiva vrsta u Poekoj kotlini. Posebice se to odnosi na izradu baava za njegovanje vina iz vinograda Kutjevakog, odnosno Krndijskoga vinogorja istie mr. sc. Juraj Zeli

Istraivanjem do ekonomskih pokazatelja gospodarenja Cilj je istraivanja bio da se utvrde znaajni (relevantni) ekonomski pokazatelji gospoda-renja sladunovim sastojinama, odnosno odrede vri-jednosti sastojine odreene dobi po jedinici povrine (kn/ha) uvjetnog drvnoga sortimenta (kn/m3), umske takse ili vrijednosti drveta na panju (kn/m3) te praga rentabilnosti gospodarenja ili toke pokria u odree-noj dobi (prihodi od drvnih sortimenta istovjetni tro-kovima iskoritavanja uma). Svrha je bila da se pred-loenom metodologijom izraunavanja navedenih

Sastojina hrasta sladuna, starosti 110 godina, u gospodarskoj jedinici Juna Krndija kutjevaka(umarija Kutjevo)

Mr. sc. Juraj Zeli


pokazatelja moe na jednostavan, ali dovoljno toan nain obavljati kupoprodaja ume (privatne ume), prodaja drveta na panju za sjeu privatnim poduzet-nicima ili naplata odtete za umanjena ili otuena prava (izgradnja umskih i javnih prometnica, elektro-vodova, plinovoda, hidrograevina i dr.). Statistikom metodom polaganja primjernih krugova u konkret-noj sastojini (odjel 108 c, GJ Juna Krndija kutjeva-ka), istoj sjemenjai hrasta sladuna staroj 95 godina, utvreni su pojedini temeljni taksacijski elementi za gospodarenje sastojinom (broj stabala i temeljnica po hektaru, srednje plono stablo i sastojinska visina i dr). Na osnovi utvrenoga tarifnoga niza i normalizirane distribucije izraunat je drvni volumen po debljinskim stupnjevima i ukupan volumen sastojine po hekta-ru. Vrijednost sastojine po hektaru i kubiku drvnoga volumena (sadanja sjeiva vrijednost) izraunata je primjenom vaeeg Cjenika drvnih sortimenata Hr-vatskih uma, a umska taksa po Barthinoj formuli. Dobiveni grafikon pokazuje umarskim strunjacima da se sastojinom u prolosti optimalno gospodarilo prorednim sjeinama, a umarska znanstvena teorija, takoer, potvruje da se sa starou distribucija bro-ja stabala pomie u desno. Osim toga, moe se vidjeti da tijekom odabira stabala za prorednu sjeu ne treba odabirati stabla u debljinskim stupnjevima veim od 37,5 cm, u kojima, prema normaliziranoj Beta dis-tribuciji, postoji manjak stabala. Potonja distribucija predstavlja, kao model, sve sastojine iste dobi (95 go-dina), a po njoj i broju stabala moe se odrediti drvni volumen i vrijednost drvnoga volumena po hekta-ru.

Prag rentabilnosti u 61. godini Zeli na teme-lju svog istraivanja zakljuuje, meu ostalim, kako navedena sladunova sastojina raste i razvija se u eko-loki, edafski i klimatski povoljnim uvjetima. On utvr-uje da sadanja sjeiva vrijednost sastojine, pomou sortimentnih tablica za hrast sladun i primjenom ak-tualnog Cjenika drvnih sortimenata, iznosi 109.085,20 kn/ha ili 286,88 kn/m3. Predlae uporabu aktualne formule za izraunavanje vrijednosti sastojine induk-tivnom metodom. umska taksa ili cijena drveta na panju za konkretnu sastojinu iznosi 125,42 kn/m3. Pritom je prag rentabilnosti ili toka pokria gospoda-renja umom hrasta sladuna u navedenoj sastojini na II. bonitetu, u ezdesetprvoj godini. Tek tada se pro-dajom drvnih sortimenata mogu podmiriti trokovi iskoritavanja uma. Predloena metodologija odrei-vanja pokazatelja ekonomske uinkovitosti gospoda-renja moe se primijeniti za sve konkretne sladunove sastojine, razliite dobi i bonitetnih razreda, kao i za sastojine hrasta kitnjaka koji mu je slian po ekoloko-biolokim znaajkama.

Komercijalno zanimljiva vrsta u Zlatnoj doli-ni Govorei o nekim specifinostima sladuna, Zeli je istaknuo hranidbene vrijednosti ploda (ira) koje su jednake plodu pitomog kestena. Sladunov ir ne-kada se esto koristio u prehrani kao i kestenov plod, a danas bi, kao ekoloka hrana, mogao imati uporab-nu vrijednost u prehrambenoj industriji, posebice u pekarstvu. U Rumunjskoj je u rudnicima pronaeno

Zanimljiv je fi zioloki proces stvaranja medne rose na neoploenom plodu (iru) hrasta sladuna koju pele koriste za medun, posebnu tamnu vrstu meda specifi noga mirisa i okusa.

sladunovo drvo starije od 1000 godina koje je bilo upotrebljivo te nije nita izgubilo od svoje vrstoe, to svjedoi o njegovoj posebnoj kvaliteti. Kada je osueno tako je tvrdo i vrsto da ga je teko rascijepiti sjekirom. U Hercegovini se sladunovo drvo upotreblja-va pod nazivom strevina, a slui za krovne konstrukci-je. Njegove tehnike i tehnoloke znaajke razliite su od kitnjaka, a dosad nisu istraene pa se komercijalno tretirao kao ovaj hrast te isporuivao drvnoj industriji za pilansku preradu te u obliku furnirskih trupaca. Na temelju dosadanjeg iskustva sladun bi mogao biti komercijalno zanimljiva vrsta u Poekoj kotlini (Zlat-noj dolini). Posebice se to odnosi na izradu baava za njegovanje vina iz vinograda Kutjevakog vinogorja.

Fenomen medne rose na iru hrasta sladuna Poeki umarski strunjak i pelar, dipl. ing. Davorin Krakar, govorio je o fiziolokom procesu stvaranja med-ne rose na neoploenom plodu (iru) hrasta sladuna, a ovu zanimljivu prirodnu pojavu istraivao je zajedno s dipl. ing. Pericom Beniem. Mednu rosu pele koriste za medun, posebnu tamnu vrstu meda specifinoga mirisa i okusa, a provocira je fizioloki proces nastao kao posljedica zacjeljivanja odbaenih suvinih plodo-va (irova). Naime, kod prirodne selekcije irova, kada se njihov broj reducira, uz postojee klimatske i fenoloke uvjete dolazi do luenja slatkoga biljnog soka iz samih irova. Ovaj sok hrani sjemenku te zapoinje curiti uz kutikulu ira, to je nerijetko popraeno stvaranjem pje-ne, a pela ga vrlo rado prikuplja.

Kora debla slina je kori

lunjaka

Medenje sladuna


Idealan primjer stapanja prolosti kroz sadanjost, s budunou

parkovi LENUCIJEVA POTKOVA

Zelena ili Lenucijeva potkova predstavlja vr-hunsko arhitektonsko dostignue nastalo izmeu 1891. i 1912. godine prema uzoru na beki ring raskonu ulicu koja povijesnu jez-gru grada okruuje s tri strane. Ime je dobila po pozna-tom urbanistu i inenjeru Milanu Lenuciu koji je kao gradski inenjer odigrao vrlo vanu ulogu u gradnji Donjeg grada.

Prvi zaeci potkove javljaju se davne 1865. godi-ne u prvoj regulatornoj (generalnoj) osnovi Zagreba u obliku dva velika trga: Novi trg (dananji Trg Nikole ubia Zrinskog) i Bezimeni trg (dananji Trg marala Tita) koji omeuju podruje koje je predvieno kao sredite Donjeg grada te prostranog gradskog parka na junom rubu Donjeg grada. Novi trg slui kao sto-no sajmite sve do kraja 1869. godine kada je donese-na odluka da se pretvori u perivoj, a sajmite premjesti na Bezimeni trg koji kasnije i dobiva naziv Sajmite. Sajmite je ureeno i predano javnosti 1872., a Perivoj 1873. godine.

Potreba za izgradnjom Strossmayerove galerije slika i Akademije znanosti iziskuje proirenje perivo-ja novim trgom. U studiji predstojnika vladinog Gra-evnog odsjeka Jurja Augustina iz 1877. iznesena je cjelovita vizija produljenja Zrinskog trga novim trgom i botanikim vrtom te smjetanja jedanaest kulturnih ustanova na tom podruju.

Zelena potkova, u dananjem obliku, po prvi puta se spominje kao ideja 1882. godine u 'Nacrtu jednog diela grada' pri emu su ve utvrene i dimenzije i

oblik blokova namijenjenih za trgove perivoje. Tu ideju konano potvruje regulatorna osnova iz 1887. godine izraena u Graevnom uredu Gradskog pogla-varstva u kojoj je navedeno: "Da se produi Zrinjevac, odnosno Akademiki trg kao perivoj do eljeznice; isto tako da se produi Sajmite kao perivoj do eljeznice, a oba ova perivoja da se spoje treim poloenim uspo-redno sa eljeznikim drumom, sjeverno od istoga, a polovica ovoga perivoja da se opredijeli za botaniki vrt." . Perivoji su imenovani kao Zapadni, Juni i Istoni te Botaniki vrt.

Glavnim autor te regulatorne osnove smatra se Mi-lan Lenuci po kome je, dugi niz godina kasnije, potko-va i dobila ime. Izgradnja i ureenje perivoja potrajala je sve do kraja prvog desetljea 20. stoljea. Projekte ureenja izraivao je Gradski graevni ured koje je re-vidirao i odobravao Graevni odsjek Zemaljske vlade. Hortikulturne projekte za perivoje izraivali su tada-nji gradski vrtlari Josip Peklar i Franjo Jerabek, a prof. dr. Antun Heinz i Viteslav Durchanek za Botaniki vrt.

Do 1900. izgraeni su trgovi: Akademiki (Stros-smayerov), Sveuilini (Trg marala Tita) i Franje Josi-pa I. (kralja Tomislava), zapoeta je izgradnja oboda Junog perivoja (Stareviev trg i Mihanovieva ulica) te Zapadnog perivoja (Mauraniev i Maruliev trg). Izgradnja zgrade Uprave eljeznica u Mihanovievoj potie ureenje perivoja izmeu Trga Franje Josipa I. i Preradovieve ulice (Stareviev trg), koji e biti reali-ziran do 1903. Do I. svjetskog rata izgraeni su do kraja Mauraniev i Maruliev trg.

Zelenilo u gradovima je prvenstveno odraz kulture nekog vremena, fi lozofi je i odnosa ovjeka prema prirodi te prostoru stanovanja i boravka. Zagreb je oduvijek poznat kao grad zelenila, grad u kome se kroz zelene povrine isprepliu prolost, sadanjost i budunost te poput srca tjeraju ivotnu energiju u svaki dio urbanog prostora. Jedna od takvih zelenih oaza, a moda i najpoznatija, je Zelena ili Lenucijeva potkova koja uokviruje sredinji dio Grada Zagreba. ini je neprekinuti slijed sedam trgova (Nikole Zrinskog, Strossmayerov, kralja Tomislava, Svaiev, Maruliev, Maurania, marala Tita) i botanikog vrta.

Pie FotoAntonija Milinkovi


Na obodima trgova Zelene potkove ve do dvade-setih godina 20. stoljea izgraene su mnoge otmje-ne, stambene kue (zgrade) s predvrtovima te razna druga arhitektonska zdanja kulturnog i povijesnog znaaja (Hrvatski dravni arhiv, Hrvatska akademi-ja znanosti i umjetnosti, Hrvatsko narodno kazalite, Umjetniki paviljon, umarski dom i muzej, Etnograf-ski muzej, Gradska knjinica, Palaa Moderne galerije, Prirodoslovno matematiki fakultet ...).

Perivoji su od svog osnutka pa sve do danas mno-go puta preureivani: Zrinjevaki u razdoblju od 1891. do 1893. prigodom Jubilarne umarsko gospodarske izlobe kada su postavljeni Glazbeni paviljon, vodoskok Hermanna Bollea te biste slavnih Hrvata. Dvije godine kasnije postavljeni su i ureeni bazeni s vodoskocima. Akademki (Strossmayerov) trg prvi put je preureen

1895. godine prigodom postave spomenika Petru Pre-radoviu, zatim 1900. i 1901. u stilu Zrinskog trga te 1925. prigodom postave spomenika Josipu Jurju Stro-ssmayeru. Zapadni dio Sveuilinog trga (Trg marala Tita) preureen je 1908. godine prigodom preseljenja kipa sv. Jurja s Akademikoga trga, dok je Sjeverni dio preureen 1912. prigodom postavljanja Zdenca ivo-ta. Prigodom izgradnje Hotela Esplanada preureen je 1926. i Stareviev trg., dok je 1942. preureen juni dio Trga kralja Tomislava na koji se trebao postaviti spome-nik kralju Tomislavu, Roberta Frangea Mihanovia. Spomenik je postavljen tek 1947.

Danas je Lenucijeva potkova idealan primjer sta-panja prolosti kroz sadanjost, s budunou. Primjer vrhunskog arhitektonskog zdanja kojeg se ni jedan Zagrepanin ne moe posramiti.


dogaaji U PRIMORSKO-GORANSKOJ UPANIJI

Pie: Vesna PleeFoto: B. Plee, Arhiva

Obiljeavanje Meunarodne godine uma 2011. proteklo je cijelim nizom dogaanja kako na meunarodnoj tako i na nacionalnoj razini. Sve se to odvijalo u cilju jo jedne edukacije javnosti na temu znaenja uma i umskih ekosustava za na planet, ali i svekoliko ovjeanstvo.

U n naoj zemlji u ove aktivnosti bile su ukljue-ne gotovo sve institucije koje se na bilo koji nain bave i problematikom zatite prirode: Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva, Dravni zavod za zatitu priro-de, nacionalni parkovi i parkovi prirode, upanijske jav-ne ustanove za upravljanje zatienim podrujima. Svoj veliki doprinos dale su i Hrvatske ume te Hrvatsko u-marsko drutvo sa svojim ograncima. I u Primorsko-go-ranskoj upaniji obiljeen je ovaj znakoviti datum nizom manifestacija.

Krajem studenog u Opatiji u Umjetnikom paviljonu Juraj porer (Park sv. Jakova) otvorena je izloba pod na-zivom Drugaiji pogled na umu. Organizatori izlobe bili su Javna ustanova Priroda iz Rijeke, HD-ogranak Delnice, Hrvatske ume-delnika podrunica te PG-grad Opatija. Nastala je kao rezultat prethodno odranih izlobi pod nazivima udesni svijet ume i uma okom umara (fotografije su bile izloene u veljai 2011. u zgradi Ujedinjenih naroda na East Riveru u New Yorku). Autori fotografija su umari koji su na vrlo zanimljiv nain prikazali ljepotu, posebnosti i vrijednosti uma, uz nagla-sak na stalno prisutnu vezu ovjeka i prirode. Izvedena je i lutkarska predstava pod nazivom iv,iv. Glavna za-daa bila je uprizoriti malianima probleme ugroenih i-

Meunarodna godina uma obiljeena nizom manifestacija

votinjskih vrsta te senzibilizirati male kazaline gledatelje na ouvanje prirode.

Ovom izlobom se isto tako obiljeio i Meunarod-ni dan planina, kako bi ojaala svijest kod ljudi o potrebi zatite uma od unitenja, istaknula je u svom obraanju nazonima Sonja ii, voditeljica Javne ustanove Pri-roda. Skup su pozdravili i Tijana Grguri od strane HD-ogranka Delnice te gradonaelnik Opatije Ivo Dujmi, dok je izlobu otvorila Koraljka Vahtar Jurkovi proelni-ca Upravnog odjela za graditeljstvo i zatitu okolia PG.

Tijekom godine Javna ustanova Priroda obiljeila je Meunarodnu godinu uma i slijedeim aktivnostima: u lipnju je u suradnji s Loinjskim muzejom i Dravnim

zavodom za zatitu prirode pripremila izlobu na temu specifinosti i raznolikosti eumediteranske ume na Punti Krii (otok Cres),

otvorena je pouna staza spilje Biserjuka - uvala Su-vanjska na otoku Krku,

u suradnji s Eko centrom Caput insulae Beli postavlje-na je izloba udesni svijet ume, a kao dio te izlobe bile su izloene fotografije ume Tramontane na Cre-su,

vrena su istraivanja o starom drveu kao komponenti bioloke raznolikosti u Primorsko-goranskoj upaniji,

Pogled na Risnjak

Izloene fotografi je na izlobi Otvorenje izlobe u Opatiji


Sveano obiljeena ezdeseta obljetnica umarije Vrbovec

aktivnosti na zatiti smeih aba u Lokvama, tiskanje i promocija knjige o starim opatijskim hrasto-

vima, promovirana je knjiga Bioloke i krajobrazne raznoliko-

sti u djelima Dragutina Hirca, radilo se na daljnjem osmiljavanju poune staze kroz

park-umu Golubinjak Lokve i park-umu Japlenki vrh, uz tiskanje prigodnih broura vezanih uz prikaz obje park ume.

Sve te brojne izlobe, te tradicionalne aktivnosti u vidu odravanja raznih radionica i suradnje s lokalnim drutvima, imaju za krajnji cilj edukaciju ire javnosti o znaenju uma i umskih ekosustava te njihovog utje-caja na svakodnevni ivot ljudi. Isto tako, u ovoj upaniji postoji tradicija obiljeavanja datuma vezanih uz zatitu prirode i ukazivanje na vrijednosti regionalne bioloke raznolikosti. upanija je jedna od umama najbogatijih i najraznolikijih podruja u Hrvatskoj gdje se moe raspo-znati i 30 razliitih umskih zajednica. Racionalnim gos-podarenjem tim umama moe se zadrati njihov prirod-ni sastav, ljepota i bioloka vrijednost, ali ivotinjski svijet koji obitava u tim umama, uz odreen stupanj zatite, da bi u tom prirodnom bogatstvu mogli uivati ne samo mi sami, ve i budue generacije.

Zvjezdasti ljiljan

Upravitelj umarije, uro Kauzlari, upo-znao ih je s povijeu, sadanjim stanjem i djelatnicima umarije, istaknuvi kako su dva puta bili domaini IUFRO-a, redoviti domaini terenskih nastava umarskoga fakulteta i spomenuo je brojna priznanja koja je umarija dobi-la. Akademik Slavko Mati osvrnuo se na uzgojne za-hvate koji su poduzimani i zakljuio kako je umarija Vrbovec kolski primjer potrajnosti. Miroslav Harapin govorio je o zahvatima poduzimanim po pitanju za-tite. Uslijedili su govori Tomislava Starevia, biveg upravitelja umarije, Petra Jurjevia, predsjednika HD-a i Nadzornog odbora o zatienim podrujima unutar umarije (znaajni krajolik Varoki lug i dr.), Igora Ania u funkciji zamjenika dekana umarskog fakulteta i kao predstojnika zavoda za ekologiju i uz-gajanje. On je spomenuo meunarodni skup, najvei do sada odran, ne samo u Vrbovcu, nego i u Hrvat-skoj: Oak 2000., zatim su pozdravili i estitali Mi-lan Glava, Tomislav Krnjak, bivi predsjednik HD-a Bjelovar, Dijana Vuleti ispred Hrvatskog umarskog instituta, a Damir Felak, lan Uprave, osvrnuo se na budue gospodarenje ukazujui na opasnost od eventualne koncesije uma. Zavrni govor odrao je Upravitelj UP Bjelovar Stjepan Ivezi. Ovom pri-godom predstavljena je i monografija: 60 godina umarije Vrbovec gdje je o fotografijama govorio eljko Gubijan, revirnik u umariji Vrbovec i zalju-bljenik u fotografiju. Lektorica Branka Tafra pohvali-la je razvijenu umarsku terminologiju. Sveanost je vodio elimir tefanovi koji ju je uljepao recitirajui stihove o umama, a lijepom svirkom uveliale su je uenice Osnovne glazbene kole PUO u Vrbovcu.

PROMOCIJA MONOGRAFIJE

Pie FotoMarija Glava

U Vrbovcu je u petak dvadeset i petoga listopada u hotelu Buni sveano obiljeena ezdeseta obljetnica umarije Vrbovec, jedne od petnaest umarija UP Bjelovar. Uzvanike je sveano pozdravio gradonaelnik Vladimir Bregovi.

dogaaji OBJEKTI HRVATSKIH UMA UP BJELOVAR

Pie: Ivica TomiFoto: M. Hudinec

Predstavnik Hrvatskoga sabora Vladimir eks i lan Uprave Hrvatskih uma Damir Felak na prigodnoj su sveanosti potkraj prole godine simbolinim presijecanjem vrpce otvorili novu zgradu umarije ainci koja posluje u sklopu UP Naice.

Na sveanosti su bili nazoni predstavnik Sabora Josip aki, elnici Virovitiko-po-dravske upanije, opine ainci, grada Naica, voditelj naike podrunice H-a Darko Mikii i upravitelj umarije Mirko Peek.

Gradnju je fnancirala Uprava uma Podrunica Naice, a projekt je vrijedan 3,3 milijuna kuna. Novo-izgraena zgrada zauzima 700 etvornih metara po-slovnoga prostora i u njemu e raditi 50 zaposlenika. estitajui svima koji su bili ukljueni u ovaj projekt na ponos svoga kraja, Vladimir eks je istaknuo kako su ume prirodno i veliko nacionalno blago Hrvatske i tako e i ostati.

Stoga je svaka nova ustanova koja se bavi ouva-njem toga bogatstva pravi i nuni potez. Damir Felak je naglasio kako su Hrvatske ume unato krizi i re-cesiji ulagale u svoj razvoj, ouvanje drvne mase i os-pobljavanje mladih ljudi.

Novoizgraenu umarijsku zgradu blagoslovio je Zdravko Rado, upnik ainake upe Presvetoga trojstva.

Krajem prole godine zavreni su svi radovi na obnovi zgrade Strunih slubi Uprave uma Podrunice Bjelovar na Trgu A.G.Matoa br. 1 u Bjelovaru. Radovi su izvoeni u nekoliko etapa. Najprije je ureena unutranjost zgrade sve su prostorije osvjeene novom bojom, a veina je ure-da opremljena i novim namjetajem, nakon ega se pristupilo vanjskoj obnovi.

status kulturna dobra priječi gradnju hladnjače u zlatnoj ...casopis.hrsume.hr/pdf/181.pdf ·...

Documents